• Umro je kubanski revolucionar Fidel Castro u 91. godini…
  • Umro je kubanski revolucionar Fidel Castro u 91. godini…
  • Umro je kubanski revolucionar Fidel Castro u 91. godini…
  • Umro je kubanski revolucionar Fidel Castro u 91. godini…

Umro je kubanski revolucionar Fidel Castro u 91. godini…

Vođa kubanske revolucije umro je u 22:29 minuta, objavio je njegov brat, kubanski predsjednik Raul Castro. Fidel Castro je na čelu Kube bio punih 50 godina

Potreseni kubanski predsjednik Raul Castro objavio je noćas na kubanskoj televiziji da je njegov brat Fidel preminuo u 91. godini. Kremirat će ga u subotu, a na Kubi je proglašeno sedam dana žalosti.

Fidel Castro se, nakon 50 godina vladavine Kubom, povukao s predsjedničke funkcije 2008. godine i prepustio vlast svom bratu Raulu. Posljednji put se u javnosti pojavio u travnju, na kongresu kubanske Komunističke partije.

‘Uskoro ću napuniti 90. godina. Tome se nisam nadao. Ali brzo ću biti kao i drugi. Svakom dođe njegov red…’, rekao je tada.

Na vlast došao revolucijom

File photo of then Cuban Prime Minister Fidel Castro smoking a cigar during interviews with the press during a visit of U.S. Senator Charles McGovern, in Havana | Autor: PRENSA LATINAfoto: PRENSA LATINA

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život – komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.

Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

File photo of then Cuban President Fidel Castro addressing the audience as president of the Non-Aligned Movement at the United Nations in New York | Autor: PRENSA LATINAfoto: PRENSA LATINACastro tijekom govora u UN-u

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv “Demosten s Kariba”. Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno – iza zatvorske brave.

Preživio je 638 pokušaja atentanta

File photo of then Cuban Prime Minister Fidel Castro attending manoeuvres during the 19th anniversary of his and his fellow revolutionaries arrival on the yacht Granma, in Havana | Autor: PRENSA LATINAfoto: PRENSA LATINAPokušavali su ga ubiti cigarama, tabletama, kemikalijama…

Fidel je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao osoba koja je preživjela najviše pokušaja atentata. CIA, a i drugi pokušali su čak 638 puta likvidirati omraženog tiranina, prenosi Reuters. No povijesni vođa kubanske revolucije je uvijek nekako izbjegao smrt. Pokušali su ga ubiti uz pomoć otrovanih cigara, tableta, pudera, kemikalija…

Strani mediji su ga toliko puta već proglasili mrtvim, da je Fidel jednom izjavio da kad stvarno umre, nitko neće vjerovati da se to zapravo dogodilo. Nekoliko puta tijekom prošlih godina se fotografirao s novim izdanjem novina kako bi dokazao da je živ.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

A man hangs a photograph of Cuba's former President Fidel Castro in Havana, Cuba | Autor: ALEXANDRE MENEGHINIfoto: ALEXANDRE MENEGHINI

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti ‘drugdje’, riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

File photo of Cuban President Fidel Castro attending a conference on terrorism in Havana's convention centre | Autor: MARIANA BAZOfoto: MARIANA BAZO

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila ‘in memoriam’ tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

24sata.hr

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar