Zaššto veljača ove godine ima 29 dana?

Svi smo u školi učili osnove o prijestupnoj godini, a neki od nas se više ne sjećaju ni njih. S obzirom da je prijestupna godina, bilo bi dobro da naučimo i nešto novo.

Do prijestupne godine dolazi zato što godina (vrijeme potrebno da Zemlja napravi puni krug oko Sunca) traje otprilike 365,25 dana. S obzirom da to nije cijeli broj, uzima se da godina ima 365 dana, a svake četvrte godine se tih 0,25 dana skupi u cijeli broj pa na kalendar dodajemo još jedan dan (29. veljače).

S obzirom da niti to nije posve precizno i uzrokuje da svakih 100 godina ‘dobijemo’ jedan dan, matematičari su odlučili da jednom u stoljeću preskačemo prijestupnu godinu, no samo ako godina nije djeljiva s brojem 400 jer bi u protivnome kalendar počeo zaostajati.

Ovim načinom računanja postiglo se da kalendar kasni svega 1 dan u 8.000 godina, a izgleda da nam za sada to ne pričinjava veće probleme.

Na ideju sinkroniziranja kalendarske i sunčeve godine i dodavanja jednog dana svake četiri godine, prvi su došli Egipćani. Kasnije su njihovu ideju preuzeli Rimljani koji su odlučili da će taj ‘viššak dan’ biti bašš 29. veljače.

Vjerojatnost da se netko rodi 29. veljače je 1 naprema 1000, a u svijetu trenutno žživi 4 milijuna ljudi rođenih na taj dan.