Zašto veljača ove godine ima 29 dana?
Svi smo u školi učili osnove o prijestupnoj godini, a neki od nas se više ne sjećaju ni njih. S obzirom da je prijestupna godina, bilo bi dobro da naučimo i nešto novo.
Do prijestupne godine dolazi zato što godina (vrijeme potrebno da Zemlja napravi puni krug oko Sunca) traje otprilike 365,25 dana. S obzirom da to nije cijeli broj, uzima se da godina ima 365 dana, a svake četvrte godine se tih 0,25 dana skupi u cijeli broj pa na kalendar dodajemo još jedan dan (29. veljače).
S obzirom da niti to nije posve precizno i uzrokuje da svakih 100 godina ‘dobijemo’ jedan dan, matematičari su odlučili da jednom u stoljeću preskačemo prijestupnu godinu, no samo ako godina nije djeljiva s brojem 400 jer bi u protivnome kalendar počeo zaostajati.
Ovim načinom računanja postiglo se da kalendar kasni svega 1 dan u 8.000 godina, a izgleda da nam za sada to ne pričinjava veće probleme.
Na ideju sinkroniziranja kalendarske i sunčeve godine i dodavanja jednog dana svake četiri godine, prvi su doli Egipćani. Kasnije su njihovu ideju preuzeli Rimljani koji su odlučili da će taj ‘višak dan’ biti baš 29. veljače.
 |
Vjerojatnost da se netko rodi 29. veljače je 1 naprema 1000, a u svijetu trenutno živi 4 milijuna ljudi rođenih na taj dan.
