U dobrom društvu: Mladenka Gruica, „umjetnik naroda moga“

Uvezani kroz prošlost, njegujući bratstvo u vjerskom, socijalnom i društvenom životu zadužili su nas bosonogi hodočasnici, hajduci, junaci, guslari, vrijedni ljudi, sestre, heroine i majke, njegovateljice ognjišta i obitelji uz vjeru i nadu za boljim sutra.

Mladenka i Pave Gruica su iz Gornjeg Sitnog pokraj Splita, drevne Poljičke kneževine. To je obitelj koja se ističe u svom nesebičnom zalaganju na očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i povijesne baštine. Voditelji su Kulturno umjetničke udruge „Sv.Kliment“ koja je dobila ime po zavjetnoj crkvi iz 12. stoljeća, a kojoj su hodočastili i ljudi iz Ramskog kraja.

Od svog osnutka 2010 godine ova udruga je prepoznata u javnosti kao kulturna udruga najviše izvedbene razine koja se temelji na promicanju baštinskih vrijednosti s ciljem očuvanja vrijednosti hrvatskog identiteta i prezentiranja hrvatske kulturne i povijesne baštine kao zaloga budućnosti.

Za svoje djelovanje višestruko su nagrađivani, a za osobit doprinos očuvanju i promidžbi hrvatske kulturne baštine, osobito one nematerijalne za 2012. godinu povjerenstvo Muzeja Ivana Meštrovića dodjeljuje nagradu „Umjetnik naroda moga“ Mladenki Gruica, predsjednici KUU „SV.Kliment“ za povijesno scenski projekt uprizorenja legende o hrvatskoj heroini Gojsalića Mili ,,Život u vječnosti“.

Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje, i to istaknutim stvarateljima koji svojim djelovanjem doprinose očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i povijesne baštine, osobito one nematerijalne, a dodjeljuje je Povjerenstvo, koje imenuje ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića. Kulturna suradnja Rame i Splitsko-dalmatinske županije bila je povod za razgovor s Mladenkom Gruica.

RV: Možete li nam predstaviti dosadašnji rad KUU „Sve Kliment“?

Mladenka Gruica: KUU “Sv. Kliment“ Gornje Sitno djeluje od 2009. godine. Cilj Udruge je poticanje stvaralaštva na polju kulture, njegujući i prikupljajući narodno stvaralaštvo, promicanje sveukupne hrvatske povijesno kulturne baštine. Od posebnog značaja je promicanje ispravnih vrednota života kod mladeži, te stvaranje uvjeta za skladan duhovni psihofizički razvoj mlade osobe kao člana ljudske obitelji u duhu općeljudskog morala .

Radimo zdušno na promicanju i unaprjeđenju kulturne baštine i hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine te ostvarivanja suradnje i pružanju potpore u prezentiranju u Hrvatskoj. Svojim zalaganjima postigli smo povezanost Rame sa Splitsko-dalmatinskom županijom, općinama Klis i Podstrana, gradovima Splitom i Trogirom. Udruga surađuje s mnogobrojnim srodnim udrugama, s braniteljskim udrugama gdje se ističe u svom radu i zalaganju promicanja istine o domovinskom ratu. Pored mnogobrojnih nastupa u Splitsko dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj nastupali su u Bosni i Hercegovini i Austriji. Do sada smo dobili više nagrada za svoj rad: nagrada za najbolji autorski dramski tekst 2011. drama „Poljička malatija“ autorsko djelo, za osobit doprinos očuvanju i promidžbi hrvatske kulturne baštine, osobito one nematerijalne za 2012. godinu povjerenstvo Muzeja Ivana Meštrovića dodjeljuje nagradu „Umjetnik naroda Moga“, za scenski projekt, „Život u vječnosti Mile Gojsalića“ uprizorenje legende o hrvatskoj heroini Gojsalića Mili, nagrada Hrvatskog sabora kulture za scenografiju u monodrami „Tamo se“ –Ivana Raosa-režija i prilagodba moje malenkosti.

KUU „SV.Kliment“ nositelj je nagrade časti pokrajine Štajerske, nagrade Ministarstva obrazovanja i kulture Austrije, nagrade za promicanje tolerancije i socijalne svjesnosti kod mladih-Karl Franz Universitet Graz.

Do sada imam ova autorska djela: Poljička malatija,(nagrada za najbolji autorski dramski tekst) Muka Gospodina nešeg Isusa Krista; Život u vječnosti –povijesno scenski spektakl uprizorenje legende o hrvatskoj heroini Gojsalić Mili; Molitva Hrvatice-u čast Ane Katarine plemenite Zrinski; Rex Croatorum-Knez Trpimir Škabrnjska golgota-drama Filmska uloga –film „Sveci“-Ivan Perić. Tu su mnogobrojni festivali, manifestacije u kulturi, predstavljanja knjiga ,tribine i projekti humanitarnog karaktera.

Obnovljena tradicija Čuvara Kristova groba i sudjelovanje na Festivalu čuvara Kristova groba.

RV: Veoma ste aktivni. Koje ste projekte do sada realizirali?

Mladenka Gruica: U pet godina stvaralaštva postavljeno je 6 povijesnih drama, sudjelovalo se na mnogobrojnim tribinama, manifestacijama, festivalima, obnovljena je tradicija Čuvara Kristova groba, izrađene i još su u izradi narodne nošnje, pokrenuta je i ostvarena suradnja sa kulturno umjetničkim društvima u Bosni i Hercegovini.

Vrijednim radom prikupljeni su mnogi eksponati iz hrvatske povijesne kulturne baštine u cilju osnivanja zavičajne zbirke. Također je prikupljena vrijedna usmena predaja koja će biti pohranjena, kako bi kao čar autentičnog interpretirala se na poseban način. A što smo posvjedočili i u svojim dosadašnjim glazbeno scenskim djelima prezentirane žive baštine.

Uz motiviranost našeg vrijednog članstva važni čimbenik našeg uspjeha je Splitsko dalmatinska županija.

Zahvaljujući županu, gospodinu Zlatku Ževrnji te profesoru povijesti i filozofije, pročelniku odjela za društvene djelatnosti gosp.Tomislavu Đonliću, koji su prepoznali naš trud i koji su potpora u svim našim projektima na unaprjeđenju kulture i sveukupnom radu udruge, bilo je lakše nositi se s izvršavanjem ciljeva koje smo sebi kao Udruga postavili.

Nadamo se da ćemo svojim djelovanjem doprinijeti razvoju kulturne strategije Splitsko dalmatinske županije, a koja uključuje i suradnju s Bosnom i Hercegovinom u svim projektima koje potiču razvoj kulture, kulturnog i vjerskog turizama i očuvanju hrvatske povijesne i kulturne baštine.

Vjerujemo da će na radost svih nas ova suradnja potrajati, te da će se razvijati i drugi oblici suradnje na gospodarskom planu.

RV: Suradnja s Ramom?

Mladenka Gruica: Kroz povijesne kataklizme snažna prahrvatska, iskonska tradicija, koja je neuništivo živjela u narodnoj svijesti kao i težnja da se upravlja vlastitom sudbinom, vezivala je hrvatski narod i ostavljala mu u zalog neprocjenjivo bogatstvo, kulturnog sebi svojstvenog narodnog stvaralaštva.

To su neprocjenjivi spomenici materijalne i na poseban način one nematerijalne, duhovne i socijalne kulture koji čvrsto vezuju naš narod za svoj iskon.

Upravo ta kultura koja ima dignitet, autentičnost ali i otvorenost prema svijetu je i naš neiscrpni motiv i pokretač.

Baštiniti, njegovati, živjeti i promicati hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu je cilj kojim želimo povezivati sve one koji teže očuvanju temeljnih vrijednosti kulture hrvatskog naroda .

Kako sam spremala djelo o hrvatskoj heroini, posvećen svim mučenicama i junakinjama vođena željom spojiti ih ne samo kroz prošlost već i kroz sadašnjost i budućnost, da žive vječno kao i vrijednosti na koje nas opominju stoljećima.

Prenijeti tu snagu, vjeru,čestitost i odvažnost kroz djelo u kojem će stajati i ramska Grabovčeva Diva kao i naša Poljička Gojsalića Mil, djelo koje će svjedočiti o „Životu u vječnosti“.Tragajući za Grabovčevom Divom prepoznajemo trud kulturno umjetničkih društava iz Rame pokrećemo samoinicijativno suradnju s njima. Naime te 2012 godine imali smo namjeru premijerno izvesti povijesno scenski spektakl uprizorenja legende o hrvatskoj heroini Gojsalića Mili u njenom rodnom mjestu Kostanje kod Omiša, uslijedio je kontakt sa kulturno-umjetničkim društvima iz Rame i od tada do danas je to jedna mogli bismo reći obitelj.

Znamo da kultura može pokrenuti ono što rijetko tko može,a kako nam je i sam cilj promicati hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu i temeljne vrijednosti jasno je bilo da ćemo težiti k tome i uvijek isticati one vrijednosti koje su resile našeg čovjeka kroz povijest.

Ne znamo nekada ni sami koliko sati,noći,kilometara,neizvjesnosti,nevjerice drugih u uspjeh projekta ali i naše odlučnosti je iza nas-znamo samo da smo uspjeli .

Uspjeli smo okupiti preko 250 glumaca amatera,statista,članova folklornih društava,povijesnih postrojbi ,pučkih pjevača,solista opere i postavili to djelo.Velika radost nam je bila da su uvijek s nama upravo bili i naši prijatelji iz Rame. Oni koji nam kroz ovo djelo prikazuju paćenički križni put i zbjeg svog naroda, dolazak Majke od milosti u naš kraj.

Želja nam je bila da to bude poput Araličinog „Puta bez sna „kojeg imamo namjeru zajednički i uprizoriti .

Naše zamisli su urodile plodom,a posebna radost nam je da će ove godine Diva Grabovčeva zaživjeti još jednom u prvoj operi Bosne i Hercegovine zahvaljujući prijatelju i velikom čovjeku i umjetniku don Draganu Filipoviću.

Očuvanje nematerijalne kulturne baštine osiguravaju prvenstveno njezini nositelji ,rekla bih prvenstveno mi „mali“ ljudi koji u njoj pronalazimo svu ljepotu hrvatskog identiteta spremni njegovati je pomno i s ljubavlju. Smatram i da kao pojedinci moramo svjesno iskoračiti povezivati se s onima koji su svjesno ili nesvjesno taj korak već učinili da bismo zajedno stvarali kulturu koja će biti pozitivnija, kreativnija, kultura nade, samopouzdanja. Put nije lagan niti kratkoročan,na njemu se mora ustrajati. Takvi ljudi postoje. Svojim djelovanjem obogaćuju svoje sredine.

Nažalost, međunarodna suradnja vezana je uz pojedine regionalne projekte u koje je djelom uključeno očuvanje nematerijalne baštine,ali ne postoji sustavan plan međunarodne suradnje u očuvanju nematerijalnih dobara koja su prisutna na području nama bliske Bosne i Hercegovine (primjerice u pograničnim područjima Tomislavgrad,Rama,Ljubuški itd).Želja nam je da svojim radom doprinesemo uključivanju nematerijalne baštine Splitsko dalmatinske županije u projekte koji povezuju i BiH . Postoje već neki projekti na kojima bi se trebalo poraditi kao što je i projekt ,,Baština pokretač razvoja“u okviru programa prekogranične suradnje .

Tim činom pomažemo i na očuvanju baštinske kulture ali i prezentaciji susjedne zemlje koja stoji pred ulaskom u Europsku uniju.

RV: Koji su mogući drugi zajednički projekti?

Mladenka Gruica: Kulturni turizam-valorizacija kulturnog turizma-neupitno bogatstvo i raznovrsnost resursne osnove kulturnog turizma, ima posebne mogućnosti u valorizaciji kulturnog turizma u ukupnoj turističkoj ponudi i njenoj učinkovitosti.

Edukativni –(izvan učionička nastava) povijesna baština (osnovne i srednje škole), Rame/Etnografski muzej/diva Grabovčeva, vjerski turizam/Franjevački samostan Šćit/Uzdol. Zatim sportski, zdravstveni i izletnički turizam, primjer je Etno selo „Remić“.

Implementacija IPA prekograničnog projekta,,Baština –pokretač razvoja“i drugih zajedničkih projekata. Tu su i savjetovanja-poduzetnički inkubatori. Kada su kulture u kontaktu, taj kontakt rezultira mnoštvom pozitivnih posljedica.

Povijesne činjenice, artefakte materijalne i nematerijalne baštine koje nam nude lokaliteti koji još nisu u potpunosti iskorišteni vape za intenzivnijim interesom institucija, na poseban način i pogodnog za razvoj kulturnog turizma. Uvezani kroz prošlost, njegujući bratstvo u vjerskom, socijalnom i društvenom životu zadužili su nas bosonogi hodočasnici, hajduci, junaci, guslari, vrijedne ljude, sestre, heroine i majke, njegovateljice ognjišta i obitelji uz vjeru i nadu za boljim sutra.

S koljena na koljeno s vjerom sačuvanoj iskonskoj tradiciji, temelju, korijenu i panju našeg razgranatog stabla koje nosi obilate plodove nasljeđa ostavili su nam zalog.

To je zalog kojeg zajednički moramo, hoćemo i njegujemo.

RV: Veza Splitsko-dalmatinske županije i Rame, te Rama u Vašim očima?

Mladenka Gruica: Splitsko dalmatinska županija stoji na raspolaganju po svim savjetodavnim i i drugim pitanjima. U budućnosti samo može još više jačati .

Kad je prvi puta vidjeh ,ostah bez daha i rekoh

–Kada je Bog stvarao svijet, zastade nad stvorenim, začudi se i od sreće zaplaka.
Tako nasta Rama.

Tako rekoh i tako ostade u srcu.