Početkom ovoga mjeseca Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine raspisao je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela, a zanimanje građana je veliko.

Milijunska potpora za solarne panele

Četiri milijuna maraka vrijednost je javnoga poziva za financiranje prelaska na solarnu energiju. Prijavitelji su podijeljeni u dvije kategorije. Za sufinanciranje 50 posto troškova, odnosno do 7.000 maraka, Operator je namijenio 2,8 milijuna maraka. Preostalih 1,2 milijuna maraka namijenjeno je socijalnim kategorijama, kojima će troškovi biti pokriveni u cijelosti.

„Kada je riječ o drugom dijelu, koji se odnosi na socijalnu komponentu i obuhvaća 100 kućanstava, troškove refundiramo nakon završetka”, pojasnio je Goran Valka, v. d. predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine.

Kušljugić: Procedura se mora unaprijediti

Građani koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove predaju u mrežu, poznati su kao prosumeri. Njihov broj u Bosni i Hercegovini raste, no administrativne procedure i dalje predstavljaju zapreku.

„Napokon imamo nekoliko stotina registriranih prosumera. Procedura je vjerojatno još složenija nego što bi trebala biti, no pretpostavljam da smo tu proceduralnu barijeru koliko-toliko prevladali”, kazao je za FTV Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnoga odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.

Protekle godine polovica ukupne potrošnje električne energije u zemlji odnosila se na kućanstva. Budući da su krovovi objekata pogodni za postavljanje solarnih panela, proizvodnja električne energije u kućanstvima važna je za dekarbonizaciju, odnosno smanjenje uporabe fosilnih goriva.

Kušljugić ukazuje na to da razvoj solarne energije treba pratiti i prilagodba elektroenergetske mreže drugim oblicima elektrifikacije.

„To znači omogućiti ljudima da postavljaju fotonaponske elektrane, a sutra i baterije, ali i pripremiti mrežu i građane za ono što ih vrlo brzo očekuje – elektrifikaciju grijanja pomoću dizalica topline”, istaknuo je Kušljugić.

Građani prepoznaju prednosti ulaganja

Zanimanje za ovaj model proizvodnje električne energije sve je veće i među građanima. Ugradnju solarnih panela vide kao dobru ideju i dugoročnu investiciju, iako početni troškovi mogu biti zapreka.

„To je odlična ideja, to se događa i u nekim europskim zemljama.”
„Mislim da je to dobro, tko god može postaviti panele.”
„To je sigurno dobra investicija, samo malo dugoročnija.”
„Kada bih bio u mogućnosti, postavio bih ih, no mislim da nije baš jeftino uspostaviti takav sustav.”

Povrat ulaganja za deset godina

Ugradnja solarnih panela za prosječno kućanstvo stoji oko 10.000 maraka. Procjene su da se uložena sredstva mogu vratiti za deset godina. Međutim, uz subvencije i očekivani rast cijena električne energije, razdoblje povrata ulaganja moglo bi biti i znatno kraće. Operator najavljuje nove javne pozive.

„To je jako važno za naše građane koji se možda u ovom trenutku nisu stigli prijaviti ili nisu bili u mogućnosti. Ostavlja se prostor da se prijave iduće godine i sudjeluju u javnom pozivu”, kazao je Valka.

Iako regulativa postoji, administrativne procedure i prikupljanje dokumentacije prilično su složeni i otežavaju proces. Zbog toga je nužno da mjerodavni donesu podzakonske akte kojima bi se procedure ubrzale.

Objava FTV: ‘Ugradnja solarnih panela u BiH, građani mogu dobiti do 7.000 maraka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Danas u Bosni umjereno do pretežito oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčanije uz malu do umjerenu naoblaku. Vjetar slab do umjerene jakosti sjevernoga smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 7°C, na jugu od 9 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 19°C, na jugu od 20 do 24°C.

U petak, 16. listopada 2026., u Bosni umjereno do pretežito oblačno vrijeme. Od sredine dana prema večernjim satima lokalno malo kiše može pasti u istočnim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini sunčanije uz umjerenu naoblaku. Vjetar slab do umjerene jakosti sjevernoga smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 7°C, na jugu od 9 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18°C, na jugu do 22°C.

U subotu, 17. listopada 2026., u Bosni umjereno do pretežito oblačno vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove bit će magle. U Hercegovini pretežito sunčano vrijeme. Vjetar slab sjevernoga smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 0 i 5°C, na jugu od 7 do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 17°C, na jugu do 20°C.

U nedjelju, 18. listopada 2026., prevladavat će sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Više naoblake moguće je na području Krajine. Vjetar slab sjevernoga i sjeveroistočnoga smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 7°C, na jugu od 8 do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 21°C.

Foto: M.R.

Objava Kakav će biti vikend, meteorolozi objavili prognozu do nedjelje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U tom dokumentu iscrpno se objašnjava hrvatsko stajalište prema procesu pristupanja Crne Gore i osam već dobro poznatih zahtjeva koje bi Podgorica trebala ispuniti za zeleno svjetlo Zagreba, piše Jutarnji.hr

“Ti zahtjevi su ograničeni, jasno definirani i ostvarivi”, kaže se u dokumentu i ističe da ih Hrvatska nastoji riješiti kroz konstruktivan dijalog.

“Hrvatska nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne ga opstruirati”, kaže se u tekstu i ističe da bi “opipljiv napredak u rješavanju tih zahtjeva omogućio Hrvatskoj da podrži uspješno zaključivanje crnogorskih pristupnih pregovora te, u konačnici, ratifikaciju njezina Ugovora o pristupanju”.

Navodi se da je potrebno riješiti nekoliko neriješenih pitanja koja proizlaze iz sudjelovanja Crne Gore u vojnoj agresiji na Hrvatsku.

“Hrvatska iskreno želi okrenuti stranicu tog bolnog poglavlja zajedničke povijesti i izgraditi odnose s Crnom Gorom okrenute budućnosti. Ipak, uzajamno povjerenje te istinska i trajna pomirba ne mogu se izgraditi bez rješavanja tih pitanja”.

U dokumentu se kaže da su neki “neočekivani jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovno raspirili povijesne napetosti i nepotrebno zategnuli bilateralne odnose, dovodeći u opasnost slabljenje široke političke potpore pristupanju Crne Gore u Hrvatskoj”.

Hrvatska je u dokumentu navela osam otvorenih pitanja u odnosima s Crnom Gorom, kojoj je još krajem 2023. poslala sveobuhvatni neslužbeni dokument u kojem su identificirana neriješena pitanja. Taj je dokument poslan svim članicama EU-a i Europskoj komisiji.

Uslijedio je, na hrvatsku inicijativu, intenzivan diplomatski angažman, ali unatoč tome nijedno od tih pitanja do danas još nije riješeno

Morinj, odšteta, bazen, imovina..

U prvom zahtjevu traži se naknada štete za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj, u kojem je više od 300 hrvatskih državljana, civila i ratnih zarobljenika, bilo zatočeno od listopada 1991. do kolovoza 1992.

Hrvatska u drugom zahtjevu traži da se spomen-ploča postavljena u bivšem logoru Morinj, u znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike koji su tamo bili zatočeni i izloženi zlostavljanju, očuva i ostane trajno vidljiva.

Naime, oko spomen-ploče postavljen je veći metalni okvir koji omogućava postavljanje pomičnog panoa kojim se ploča može prekriti, a za vrijeme službenih komemoracija može se otkriti.

“Takvo bi prikrivanje narušilo ovaj zajednički čin sjećanja i pomirenja, kao i crnogorsko priznanje povijesne odgovornosti za zločine počinjene u Morinju”, kaže se u dokumentu.

Ploča je postavljena 2022. godine, a nedugo nakon toga smijenjena su dva crnogorska ministra uključena u inicijativu vezanu uz Morinj, što je potaknulo trećeg ministra da u znak prosvjeda podnese ostavku.

Hrvatska traži i preimenovanje općinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, bivšem međunarodno poznatom vaterpolistu koji je bio stražar u logoru Morinj.

Zbog tog imena hrvatski klubovi odbijaju igrati na tom bazenu, a hrvatska reprezentaciju je zaprijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa u vaterpolu 2025. godine. Bojkot je naposljetku izbjegnut premještanjem hrvatskih utakmica u Budvu.

U četvrtom zahtjevu Hrvatska traži punu suradnju crnogorskih tijela u nastojanjima da se utvrdi sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom agresije na Hrvatsku početkom 1990-ih, koja je uključivala okupaciju dijelova hrvatskog teritorija.

U dokumentu se kaže da bi ta suradnja posebno trebala uključivati razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih povjerenstava te pristup svim arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u lociranju nestalih osoba i utvrđivanju njihove sudbine.

Hrvatska u petom zahtjevu očekuje od Crne Gore da procesuira odgovorne za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, uključujući i one koji mogu snositi kaznenu odgovornost po zapovjednoj odgovornosti, te da osigura da svi počinitelji odgovaraju. Do danas nije donesena nijedna osuda po zapovjednoj odgovornosti.

U slučaju Morinj, četvorica pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) pravomoćno su osuđena za ratne zločine i dobili su kazne od ukupno dvanaest godina zatvora, ali te osude nisu obuhvatile zločine počinjene nad civilima zatočenim u logoru.

U šestom zahtjevu od Crne Gore se očekuje da riješi dugotrajne imovinske sporove koji datiraju s početka 1990-ih, a koji se odnose na hrvatske obitelji nezakonito lišene svoje imovine – uključujući 51 obitelj iz Tivta i druge iz Boke kotorske – čiji zahtjevi ostaju neriješeni unatoč pravomoćnim sudskim presudama ili dugotrajnim sudskim postupcima.

U međuvremenu je nekim bivšim vlasnicima, uglavnom pripadnicima albanske manjine, vraćena imovina, što izaziva zabrinutost zbog nejednakog tretmana u usporedivim slučajevima.

“Hrvatska poziva na konkretan i mjerljiv napredak u rješavanju pojedinačnih slučajeva, uz sustavan pristup osiguravanju povrata imovine ili pravične naknade prema tržišnoj vrijednosti, bez diskriminacije”, stoji u dokumentu.

“Jadran” i granica

Sedmi i osmi zahtjev spadaju pod poglavlje 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

U sedmom se traži povratak školskog broda Jadran, koji je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a u Crnoj Gori se nalazio isključivo radi remonta u trenutku izbijanja rata 1991. godine. Stoga Hrvatska smatra da brod s pravom pripada Hrvatskoj sukladno Sporazumu o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

U dokumentu se navodi da pitanje broda Jadran šireg pitanja raspodjele vojne imovine bivše Jugoslavije, što potvrđuje i činjenica da Crna Gora nezakonito zadržava vojnu opremu bivše jugoslavenske federacije oduzetu Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na 2,7 milijardi USD. Hrvatska očekuje da Crna Gora ispuni svoje pravne obveze povratom Jadrana, simbola hrvatske pomorske baštine.

U osmom zahtjevu Hrvatska poziva na nastavak i intenziviranje dijaloga o razgraničenju granice između dviju zemalja.

Hrvatska posebice očekuje da Crna Gora potvrdi kako poštuje nekadašnju međurepubličku kopnenu granicu između Socijalističke Republike Hrvatske i Socijalističke Republike Crne Gore, u skladu s načelom ‘uti possidetis juris’, koje je potvrdila Arbitražna komisija Konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija).

Prema tom načelu, granice između bivših konstitutivnih republika postale su međunarodne granice trenutkom stjecanja neovisnosti te se mogu mijenjati isključivo sporazumom dotičnih država.

U dokumentu se navodi da su stručnjaci utvrdili da odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara te da se mogu riješiti tijekom procesa demarkacije, nakon što se potpiše ugovor o kopnenoj granici.

Takav ugovor također bi formalno potvrdio da Crna Gora nema teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj te da bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska bila spremna sazvati redovite sastanke stručnih i međuvladinih povjerenstava zaduženih za razgraničenje na moru, bez određivanja konkretnih rokova.

Objava Hrvatska ispostavila osam uvjeta Crnoj Gori za ulazak u EU, jedan je posebno bolan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Zahtjev za povećanjem plaća od 20 posto svima – ne dolazi u obzir pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vozilom je, kako je rečeno portalu Politicki.ba, osobno upravljao direktor ovog javnog poduzeća Denis Lasić.

Nesreća se dogodila izvan radnog vremena. Osmoga studenoga 2025. bila je subota!

Odluka da se šteta podmiri našim novcem donesena je 23. rujna 2026. godine, a potpisao ju je osobno direktor Lasić.

Prema dokumentu, vozilo registarskih oznaka K80-E-549 oštećeno je na magistralnoj cesti M6.1 Mostar – Široki Brijeg, u naselju Polog, na području Mostara. Potraživanje se odnosi na ugovor o operativnom leasingu sklopljen 10. svibnja 2022. godine.

Uprava je odobrila plaćanje računa od 14. svibnja 2026. godine, navodeći da je riječ o „nepodmirenim nepredviđenim dugovanjima“ za štetu na vozilu.

Kao razlog za podmirivanje potraživanja u odluci se navodi cilj „mirnog rješavanja spora i izbjegavanja dodatnih sudskih troškova“, prenosi Politicki.ba.

U dostavljenom dijelu obrazloženja spominje se procjena Wiener osiguranja iz Banje Luke od 2. veljače 2026. godine, u iznosu od 48.186,67 KM bez PDV-a. Navodi se i interna analiza od 22. rujna 2026. godine, prema kojoj ukupna materijalna šteta iznosi 51.771,34 KM s PDV-om.

Prema tim navodima, na vozilu je nastala totalna šteta!

Zanimljivo je istaknuti i da su sredstva za odobreno plaćanje 45.483,89 KM, prema odluci, osigurana planom poslovanja Autocesta FBiH za tekuću godinu. Za provedbu su zaduženi sektor za ekonomsko-financijske poslove i sektor za opće, kadrovske i pravne poslove.

Objava Denis Lasić razbio službeni džip, šteta plaćena više od 45 tisuća maraka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na okruglom stolu ”Rezultati provedbe Zakona o nestalim osobama u Bosni i Hercegovini nakon pune 21 godine od njegova usvajanja”, Semina Alekić, predsjednica Koordinacije udruga obitelji nestalih osoba u BiH, kazala je kako su svi svjesni da je Zakon o nestalim osobama potrebno izmijeniti zbog njegove neprovedbe. Smatra da se u proračunu mogu pronaći alternativna sredstva kako bi se udruge mogle nastaviti financirati.

Prema njezinim podacima i podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za 7.566 osoba. Alekić kaže da institucije ne znaju iskoristiti činjenicu da su članovi obitelji nestalih još živi kako bi se otklonile ratne posljedice i budućim generacijama ostavio što manji teret.

Fond za potporu obiteljima još nije osnovan

”U posljednjem izvješću Europske komisije iz svibnja navodi se da se provodi diskriminacija nad obiteljima nestalih u ostvarivanju njihovih prava. Dobili su zadatak što trebaju učiniti i odgovoriti, nažalost Ministarstvo za ljudska prava svake četiri godine piše izvješća Odboru UN-a za prisilne nestanke i vjerojatno ih samo kopira. Fond nije osnovan, nema pravilnika o podizanju i obilježavanju mjesta ukopa, iskopa, nema reparacije, nema individualnih prava obitelji i ostalog”, govori Alekić.

Ferida Nišić, glavna tajnica Udruge za traženje nestalih i zarobljenih Hadžići, kaže da se na području ove općine traga za još 73 osobe te da u posljednje tri do četiri godine nisu pronašli nijedan posmrtni ostatak.

”S obzirom na sve uvjete, na neki smo način zadovoljni, ali isto tako i nismo jer je to mala općina s toliko nestalih ljudi”, dodala je Nišić.

Predsjednica Udruge obitelji nestalih osoba Vogošća i predsjednica Skupštine Koordinacije Ema Čekić kaže da jedinu potporu imaju od Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) jer od države ne dobivaju ništa zbog neprovedbe zakona.

”U mojoj lokalnoj zajednici ne znaju da taj zakon postoji. To je tužno i žalosno, da mi obitelji, nakon toliko godina, još uvijek tragamo i nemamo nikakvih informacija kako bismo saznali istinu”, kaže Čekić.

Prava obitelji razlikuju se ovisno o prebivalištu

Goran Garić, voditelj Odsjeka za zaštitu ljudskih prava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, navodi da su svjesni kako bi ministarstvo trebalo sustavnije pratiti provedbu zakona te da su poduzete aktivnosti na donošenju provedbenog propisa kojim će se urediti način nadzora.

”Ono što zaista možemo konstatirati jest da pravo na materijalnu potporu obiteljima nije provedeno jer nije uspostavljen fond. Pravo na privremeno upravljanje imovinom nestale osobe nije provedeno onako kako je to Zakonom o nestalim osobama definirano. Pravo na istinu djelomično je ostvareno jer je proces traženja još uvijek usporen”, kaže Garić.

Prema njegovim riječima, prava na razini entiteta i Brčko distrikta nisu jednaka i ovise o prebivalištu obitelji, što je diskriminatorno. Predložio je da se u sljedećem razdoblju pokrene postupak izmjena i dopuna zakona te razmotri pitanje usklađenosti, kao i da se provede analiza propisa Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta kako bi se otklonila diskriminacija prema mjestu prebivališta.

Upozorenja zbog neprovedbe zakona

Elma Majstorović Ninković iz ICMP-a navodi da je zakon trebao osigurati obiteljima nestalih mogućnost ostvarivanja njihovih prava te da zbog nedostatka političke volje nije osnovan fond, zbog čega će biti prisiljeni tražiti alternativna rješenja.

”Mi ne smijemo dopustiti da nam sutra netko kaže: ‘Nemam više volje da se podupire rad Međunarodne komisije za nestale osobe’, što će automatski dovesti udruge u položaj u kojem više neće imati nikakav način aktivnog sudjelovanja u procesu”, smatra Majstorović Ninković.

Neda Dojčinović, pravna savjetnica delegacije Međunarodnog odbora Crvenog križa, smatra da danas svi osjećaju razočaranje jer zakon, koji je bio prvi takve vrste, nije u potpunosti proveden.

Dojčinović je rekla da je potrebno svakoj obitelji nestalih omogućiti ostvarivanje prava bez obzira na to u kojem dijelu države živi, kao i da se očekivalo da će entiteti uskladiti ta prava.

Objava Obitelji nestalih osoba u BiH su diskriminirane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na stručnom usavršavanju je sudjelovao i Centar za socijalni rad Prozor-Rama.

Susret je bio posvećen jačanju stručnih kapaciteta za rad s djecom s teškoćama u ponašanju i djecom u riziku, uz naglasak na razumijevanju njihovih potreba, pravodobnoj podršci i boljoj suradnji nadležnih institucija, piše brotnjo.ba.

Iza ponašanja potrebno je prepoznati potrebe djeteta

„Ne pitajte je li se nešto dogodilo. Pitajte što se dogodilo“, poruka je to koja poziva stručnjake da iza ponašanja djeteta pokušaju razumjeti njegova iskustva i okolnosti u kojima odrasta.

Dijete svoje teškoće, osjećaje i potrebe ne može uvijek izraziti riječima. Ponekad ih pokazuje ponašanjem koje zabrinjava okolinu. Upravo zato stručna podrška djeci treba počivati na razumijevanju obiteljskih, emocionalnih, razvojnih i socijalnih čimbenika koji utječu na njihov život.

Takav pristup omogućuje da intervencija obuhvati i podršku djetetu te stvaranje uvjeta za njegov zdrav razvoj, uz rješavanje konkretnih teškoća.

Četiri dana usavršavanja i razmjene iskustava

Edukacija je održana u okviru Programa stručnog usavršavanja „Profesionalni, razvojni i pravni okvir rada s djecom s poremećajima u ponašanju: pravni i psihosocijalni aspekti postupanja u sustavu socijalne i dječje zaštite Federacije Bosne i Hercegovine“.

Program je organiziralo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u suradnji s EPRD Konzorcijem, uz financijsku potporu Europske unije.

Četverodnevni rad omogućio je sudionicima razmjenu iskustava, unaprjeđenje znanja i jačanje profesionalnih veza. Zajedničko polazište bilo je jasno: kvalitetna zaštita djece zahtijeva stručnost, razumijevanje i usklađeno djelovanje svih službi uključenih u život djeteta.

Suradnja institucija ključna je za pravodobnu zaštitu

Zaštita djeteta složen je proces koji nadilazi nadležnosti jedne ustanove. U njemu sudjeluju sustavi socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva i pravosuđa, kao i druge službe koje u okviru svojih odgovornosti pružaju podršku djeci i obiteljima.

Među porukama sa skupa istaknuta je važnost uspostavljanja i potpisivanja međuinstitucionalnih memoranduma o suradnji u lokalnim zajednicama. Njima se mogu jasnije odrediti uloge, odgovornosti i načini postupanja institucija uključenih u zaštitu djece.

Takvi sporazumi mogu olakšati pravodobnu razmjenu informacija u skladu sa zakonom, zajedničko prepoznavanje rizika i koordinirano pružanje pomoći. Uz jasno definirane obveze, za uspješnu suradnju potrebni su međusobno povjerenje i redovita komunikacija stručnjaka.

Glas djeteta mora biti saslušan i uvažen

Poseban naglasak stavljen je na sudjelovanje djeteta u postupcima koji ga se tiču. Njegovi osjećaji, iskustva i mišljenje trebaju biti saslušani i uvaženi u skladu s dobi i zrelošću.

Dobrobit djeteta ovisi o kvaliteti stručne procjene, ali i o sposobnosti odraslih i institucija da zajednički odgovore na njegove potrebe. Zato najbolji interes djeteta treba biti vidljiv u konkretnim odlukama, dostupnoj podršci i svakodnevnom radu stručnih službi.

Centar za socijalni rad Čitluk istaknuo važnost susreta

Iz Centra za socijalni rad Čitluk izrazili su zadovoljstvo što su imali priliku na određeni način biti domaćini kolegama okupljenima na edukaciji u Međugorju.

Ovakvi susreti omogućuju povezivanje stručnjaka i razmjenu iskustava među ustanovama i lokalnim zajednicama. Njihova je vrijednost i u poticanju dugoročne suradnje usmjerene na kvalitetniju zaštitu prava i potreba djece.

Završna poruka skupa poziva na odgovornost u svakom koraku stručnog rada: iza ponašanja prepoznati potrebu, iza teškoće vidjeti dijete, a pri svakoj odluci voditi se njegovim najboljim interesom.

Zaštita djece zajednička je odgovornost svih koji svojim znanjem, odlukama i djelovanjem mogu pridonijeti tome da svako dijete bude saslušano, shvaćeno i zaštićeno.

Objava Stručnjaci iz FBiH u Međugorju: ‘Najbolji interes djeteta mora biti na prvom mjestu’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

NTK obogatio je kulturni život Mostara

Predsjednica HKD Napredak Glavna podružnica Mostar Željka Obradović u svom obraćanju kazala je kako sedam godina kontinuiteta potvrda nastojanja da Mostaru ponude kvalitetne, raznovrsne i sadržajno vrijedne kulturne programe. Naglasila je kako Napredak u Mostaru već godinama nastoji biti mjesto susreta umjetnosti, kulture, znanosti i ljudi, a Napretkov tjedan kulture jedan je od programa kojim tu svoju ulogu potvrđuje. Kao važan segment djelovanja mostarskoga Napretka istaknula je pisanu riječ, odnosno knjigu te da se HKD Napredak Glavna podružnica Mostar posljednjih godina potvrdila kao nakladnik koji čuva, cijeni i objavljuje vrijedna djela.

Vrijednu kulturnu i povijesnu građu čuvamo, objavljujemo i činimo dostupnom široj javnosti

-S ovogodišnjim izdanjima dolazimo do deset objavljenih knjiga, uz monografiju o radu naše podružnice. To je trajni zapis našega rada i doprinos očuvanju kulturne i povijesne baštine. NTK od početka je bio otvoren prema svima. U Mostaru smo ugostili umjetnike i autore iz našega grada, različitih dijelova Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Posebno nam je zadovoljstvo što su mnogi od njih željeli biti dio NTK-a u Mostaru, prepoznajući i cijeneći razinu ove manifestacije. Ovakvi događaji obogaćuju kulturni život Mostara, ali istodobno Mostar povezuju s drugim kulturnim sredinama i daju mu dodatnu kulturnu vrijednost. Vjerujem da je upravo to jedna od važnijih uloga Napretkova tjedna kulture – prirediti kvalitetan kulturni sadržaj u Mostar, ali i Mostar učiniti mjestom na kojem se kultura susreće i povezuje-poručila je Obradović te naglasila kako ova manifestacija nije nastala slučajno.

-Pokrenuo ju je moj prethodnik Miroslav Landeka, a njezin kontinuitet nastavio je i bivši predsjednik Marko Romić. Posebno zahvaljujem njima, kao i svim članovima sadašnjih i ranijih upravnih odbora, koji su svojim radom pridonijeli da danas imamo sedmi NTK. Činjenica da je manifestacija održana i u vrijeme pandemije govori koliko je za njezinu realizaciju potrebno znanja, vremena, energije, predanosti i financijskih sredstava. Posebno zahvaljujemo Sveučilištu u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, HKD-u Napredak Split i HKD-u Napredak Dubrovnik na suradnji na zborniku „Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva“, kao i dekanu prof. dr. Draženu Barbariću te urednicima dr. Antu Iviću i dr. Dijani Pinjuh. A u sklopu ovogodišnjeg Napretkovog tjedna kulture bit će predstavljena i knjiga „Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807.–1808.)“, autora dr. Ivice Petrovića i dr. Ivice Glibušića, čiji je nakladnik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar. I ovo izdanje potvrđuje našu opredijeljenost da vrijednu kulturnu i povijesnu građu sačuvamo, objavimo i učinimo dostupnom široj javnosti-istaknula je  uz riječi zahvale svim umjetnicima, autorima, partnerima, članovima Upravnog odbora, onima koji podržavaju NTK svih godina, posebice Grad Mostar i HNŽ. Riječi zahvale uputila je i Sveučilištu u Mostaru, Filozofskom fakultetu, prijateljima i partnerima HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split.

Na kraju svečanog otvorenja obratila se i autorica izložbe Ivona Skočilić, koja nije krila uzbuđenje tijekom svom obraćanja. Uputila je riječi zahvale HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, svojoj obitelji te posjetiteljima koji su u velikom broju došli na izložbu kao i svima koji su je podržavali i pomogli da ova izložba nastane i bude dio NTK 2026.

U glazbenom dijelu programa, kojeg je vodila Antonela Mandić, članica NO HKD Glavna podružnica Mostar, nastupili su Irena Kraljević, profesorica flaute, i Dejan Marinović, profesor gitare, izvodeći ”Serenadu” Maura Giulianija i ”Proljetni ples” Niccolòa Paganinija. Izložba je prodajnog karaktera i može se pogledati do 27. listopada. Katalog izložbe priređen na hrvatskom i engleskom jeziku, a grafički ga je oblikovao akademski slikar i grafički dizajner Željko Koren, dopredsjednika HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

Objava Napretkov tjedan kulture 2026. u Mostaru svečano otvoren izložbom slika „ Dijalog – monolog“ akademske kiparice i slikarice Ivone Skočilić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prijava se pravi u tri koraka: korisnik uslika problem, označi lokaciju i pošalje prijavu.

Lokacija se preuzima automatski putem GPS-a. Sustav odmah prepoznaje općinu i naselje, a pokazuje i da li su u blizini škola, put, vodotok ili šuma. Na taj način se odmah vidi koliko je neki problem opasan za ljude i okolinu.

Prije objave svaku prijavu pregleda administracija. Lažne i duple prijave tako ne dolaze na mapu. Odobrene prijave pojavljuju se na javnoj interaktivnoj mapi, gdje svako može vidjeti šta je prijavljeno, gdje i kada. Kada se problem riješi, uz prijavu se objavljuje fotografija stanja nakon čišćenja ili sanacije. Tako ostaje trajni zapis o tome šta je urađeno, a šta nije.

Posebna pažnja posvećena je zagađenju zraka, koje je tokom zime veliki problem u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Banja Luci i drugim gradovima. Za ovu kategoriju fotografija nije obvezna. Građani mogu jednostavno prijaviti smog u svom naselju, a prijave sa istog područja grupiraju se na mapi. Tako se vidi gdje se smog osjeća najviše.

Platforma automatski na kraju mjesece šalje zbirni izvještaj institucijama koje su zadužene za svoje područje (grad ili općina). Za svaku prijavu može se preuzeti PDF dokument sa fotografijom, lokacijom, mapom i QR kodom. Dokument pokazuje i koliko dana problem nije riješen.

Građani ga mogu priložiti uz zahtjev općini, komunalnom poduzeću, inspekciji ili civilnoj zaštiti

Platforma nudi i javne izvještaje za svaku općinu, naselje i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Svako ih može besplatno preuzeti. U izvještajima su broj prijava, riješeni i neriješeni problemi i lokacije na mapi. Ovi podaci su korisni novinarima, udruženjima, lokalnim zajednicama i samim institucijama.

Registrirani korisnici za svoje prijave dobivaju bodove i značke, a najaktivniji se nalaze na rang listi. Svaki korisnik ima svoj profil sa pregledom svih prijava i njihovog statusa. Obavještenje stiže kada se prijava odobri ili riješi.

Prijava je moguća i putem Telegrama, kroz razgovor sa alert.ba botom, bez otvaranja stranice. Sistem radi i bez internet veze tako da se prijava  sačuva na telefonu i sama pošalje kada se korisnik poveže na net.

Platforma će dva puta godišnje simboličnim nagradama nagrađivati najaktivnije korisnike

Cilj platforme je učiniti vidljivijim probleme koji godinama ostaju neriješeni te za svako mjesto uspostaviti preglednu evidenciju problema koji utječu na kvalitetu života građana. Autori naglašavaju da Alert.ba ne zamjenjuje nadležne institucije, već im nastoji olakšati rad kroz sistematizirano prikupljanje podataka, precizno evidentirane lokacije, fotografije i ažuran pregled stanja na terenu. Na taj način platforma doprinosi boljoj informiranosti, lakšem praćenju problema i efikasnijem usmjeravanju pažnje na njihovo rješavanje.

Platforma je dostupna na adresi alert.ba, a korištenje je potpuno besplatno. Registracije korisnika nije obvezna ali je potrebna radi dodjele nagrada, priopćeno je iz ove platforme.

Objava BiH dobila sustav Alert.ba pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Brod potječe iz ranog brončanog doba, otprilike iz razdoblja kada je građena Velika piramida u Egiptu. Otkriće bi moglo pružiti nove uvide u pomorsku trgovinu i život drevnih civilizacija na Sredozemlju.

Olupina je pronađena u blizini otoka Kekova, nedaleko od Antalije, na dubini od oko 30 metara.

Iako drvena konstrukcija broda nije sačuvana, na morskom dnu pronađeno je više od 30 keramičkih posuda za skladištenje i prijevoz robe, poznatih kao amfore, te tri velika kamena sidra.

Neke amfore sadržavale ostatke materijala koji se nekoć prevozio

Posebno je zanimljivo to što su neke amfore, unatoč tisućama godina provedenih pod vodom, još sadržavale ostatke materijala koji se u njima nekoć prevozio.

Profesor Hakan Öniz s turskog Sveučilišta Akdeniz, koji je predvodio ekspediciju Mediteranskog arheološkog udruženja, opisao je olupinu kao svojevrsnu vremensku kapsulu na morskom dnu.

Prema procjenama istraživača, brod je bio dug oko deset metara i služio je za prijevoz trgovačke robe preko Sredozemnog mora.

Budući da drveni dijelovi nisu sačuvani, znanstvenici nisu mogli primijeniti radiokarbonsko datiranje kako bi precizno utvrdili starost broda. Umjesto toga, analizirali su oblik i obilježja pronađenih amfora.

Nakon što su ronioci iznijeli posude na površinu, započeo je postupak njihove konzervacije.

Arheologinja iznenađena količinom ostataka u posudama

Arheologinja Karin Sowada s australskog Sveučilišta Macquarie, koja je pregledala pronađene posude, rekla je da ju je iznenadila količina ostataka sačuvanih u njihovoj unutrašnjosti.

“Pogledala sam unutra i gotovo se onesvijestila. Nisam mogla vjerovati koliko je materijala još bilo vidljivo. Nisu to bili samo tragovi, već znatne količine ostataka”, kazala je Sowada.

Prema navodima istraživača, otkriće kod Kekove nadmašilo je dosadašnji rekord olupine pronađene u blizini grčkog otoka Dokos, stare približno 4200 godina.

Najstarija poznata olupina na kojoj su sačuvani dijelovi drvene konstrukcije pronađena je u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, a procjenjuje se da je stara oko 2400 godina.

Objava Kod turske obale pronađena olupina stara gotovo 4700 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.