Rok za prijave istekao je 16. lipnja, a ukupno je otvoreno 30 naloga i podneseno 29 prijava za ovjeru koalicija. Jedna koalicija nije dostavila potrebnu prijavu. Nakon provjera ispunjenosti uvjeta, SIP BiH utvrdio je da svih 29 zaprimljenih prijava ispunjava zakonom propisane uvjete.

Kazne zbog preuranjene kampanje

Na istoj sjednici razmatrani su i predmeti kršenja odredbi članka 7.1 Izbornog zakona BiH, koje se odnose na vođenje preuranjene izborne kampanje.

SIP BiH je u više slučajeva utvrdio odgovornost političkih subjekata i kandidata te izrekao novčane kazne od po 3.000 KM, uz nalog za uklanjanje spornih objava s društvenih mreža.

Među sankcioniranima su HDZ BiH, kojeg je prijavio neovisni kandidat za člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić zbog objava na Facebooku koje su ocijenjene kao preuranjena kampanja, zatim HDZ 1990 i njegov predsjednik Ilija Cvitanović, zbog aktivnosti na društvenim mrežama u razdoblju prije službenog početka kampanje.

Kažnjeni su i Hrvatska republikanska stranka, odnosno Gradski odbor Ljubuški, zbog objava na Facebooku koje predstavljaju preuranjenu izbornu kampanju, NES BiH, odnosno Općinski odbor Velika Kladuša, zbog vođenja preuranjene kampanje na Facebooku, Narod i pravda, jer je član stranke Elvedin Okerić objavom na Facebooku vodio preuranjenu kampanju, kao i SNSD, također zbog objave na Facebooku koja se tumači kao preuranjeno vođenje izborne kampanje za listopadske izbore.

U svim navedenim slučajevima izrečena je novčana kazna od 3.000 KM, kao i mjera uklanjanja spornih sadržaja s Facebooka.

Dva prigovora birača, koji su dodatno prijavili HDZ 1990 i predsjednika HSS-a Marija Karamatića, ocijenjena su kao neosnovana.

Rasprava o slučaju Zdenka Lučića koji mora platiti ukupno 6.000 KM

Posebnu pozornost izazvao je predmet koji se odnosio na neovisnog kandidata za člana Predsjedništva BiH Zdenka Lučića, kojem su izrečene dvije kazne.

Jedna kazna od 3.000 KM izrečena mu je zbog preuranjene kampanje, kako je ocijenjena njegova objava na Facebooku. S druge strane, odbijena je prijava protiv Lučića za govor mržnje tijekom njegova gostovanja na Face TV-u, na što je ukazivao jedan birač koji ga je i prijavio.

Za razliku od ranijeg razdoblja, kada je nadležna služba SIP-a BiH detaljno pojašnjavala zbog kojih se konkretnih objava, izjava ili sadržaja izriču sankcije određenoj stranci ili kandidatu, iz današnjih šturih i nejasnih obrazloženja nije se moglo zaključiti o kakvim je konkretno objavama riječ.

Na nejasnoće u prijedlozima odluka službe, konkretno u slučaju Lučića, tijekom rasprave ukazala je i članica SIP-a BiH Irena Hadžiabdić. Ona je izrazila dvojbu u vezi s kvalifikacijom ovog slučaja, navodeći da u sadržaju koji je pripremila nadležna služba SIP-a BiH ne vidi elemente koji bi jasno upućivali na preuranjenu kampanju, nego da se više radi o kritičkom komentaru nego o promociji kandidata i njegova programa, što je osnova za izricanje sankcije SIP-a BiH.

Hadžiabdić je kazala da je suglasna kako u ovom slučaju, kako je navedeno u prijavi, nema govora mržnje, iako joj se, kako je navela, “govor nimalo ne dopada”. Ocijenila je da u predmetu za koji je kandidat kažnjen ne vidi njegovu promociju ili utjecaj na birače, nego kritičan stav o predsjedniku druge stranke, koji je ocijenila gnusnim, prenosi Raport.

Stoga Hadžiabdić nije podržala prijedlog službe o sankcijama, dodavši da je u ovom slučaju riječ o presedanu.

S druge strane, član SIP-a BiH Željko Bakalar ocijenio je da u predmetu postoje elementi preuranjene kampanje, dok su se sa stavom službe suglasili i član SIP-a BiH Vlado Rogić, član SIP-a BiH Ahmed Šantić te predsjednik Povjerenstva Jovan Kalaba, koji je glasovanjem telefonskim putem podržao odluku da Lučić bude sankcioniran s 3.000 KM i da ukloni spornu objavu s Facebook stranice.

Inače, neovisni kandidat Zdenko Lučić mora platiti još 3.000 KM jer ga je SIP BiH proglasio odgovornim zbog preuranjene kampanje u još jednom predmetu, nakon prijave birača u vezi s intervjuom za portal Večernjeg lista, a o ovoj odluci obaviješteno je i Vijeće za tisak BiH.

Objava Središnje izborno povjerenstvo kaznilo HDZ BiH, Iliju Cvitanovića, Zdenka Lučića, HRS, NIP… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na ponovljenom suđenju oba su roditelja osuđena na zatvorske kazne. Vladimir Kecmanović osuđen je na 14 godina i šest mjeseci zatvora, a Miljana Kecmanović na dvije godine i 11 mjeseci zatvora, prenosi Nova.rs.

Podsjetimo, tužitelj je za Vladimira Kecmanovića predložio jedinstvenu kaznu od 14 godina i 11 mjeseci zatvora, dok je za Miljanu Kecmanović zatražena kazna od tri godine zatvora.

Vladimir Kecmanović teretio se za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, ali i za zanemarivanje i zapuštanje maloljetnog sina, dok se majku u ponovljenom postupku teretilo isključivo za zanemarivanje i zapuštanje djeteta.

Osuđen je i vlasnik Streljačkog kluba Partizan Ratko Ivanović, koji je sklopio sporazum s tužiteljstvom i priznao krivnju za davanje lažnog iskaza. Osuđen je na pet mjeseci kućnog zatvora. Ponovljeno suđenje trajalo je od kraja siječnja do danas, kada je izrečena presuda.

Nakon presude sudionici postupka moći će podnijeti žalbe na odluku Višeg suda u Beogradu, odnosno prvostupanjskog suda, nakon čega će konačnu odluku u slučaju „Ribnikar” donijeti Žalbeni sud. Tijekom završnih riječi obratili su se i oštećenici u postupku te njihovi punomoćnici.

Jedna od majki poručila je kako presuda nije borba za vraćanje prošlosti, nego pokušaj spašavanja budućnosti. Podsjetimo, Žalbeni sud ranije je smanjio kaznu Nemanji Marinkoviću, instruktoru u Streljačkom klubu Partizan, u koji je Vladimir Kecmanović vodio svog sina na vježbe gađanja. Kazna mu je smanjena s jedne godine i tri mjeseca na godinu dana kućnog zatvora.

Objava Osuđeni roditelji dječaka koji je počinio masakr u školi u Beogradu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tvrde da se šumski masakr odvija na zemljištu koje nije u vlasništvu onih koji sijeku, a mještani sve glasnije postavljaju pitanje tko u trenutnom šumskom bezakonju još uvijek daje zeleno svjetlo za nestanak šume ovolikih razmjera.

“U tijeku je nekontrolirana sječa šume u rajonu Vrana, bolje reći devastacija istoga! Ovo bezakonje u pogledu Zakona o šumama se koristi za masovnu i nekontroliranu sječu šuma diljem Rame. U ovome trenutku Vran je udarna meta i gore se radi što bi tamo gdje vladaju zakoni bilo nezamislivo”, stoji u apelu Mjesne zajednice Orašac.

Mještani Orašca pozivaju Općinu na korištenje pravnih mogućnosti. “Ako to ne uradimo danas, već sutra će biti kasno!”, poručuju.

Prijava na 12 adresa 

Još krajem travnja Općina Prozor-Rama najprije dobiva usmenu prijavu mještanina Orašca, na što Općina vrlo brzo reagira i nezakonitu sječu prijavljuje na čak 12 adresa. Pravobraniteljstvu BiH, Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvu unutarnjih poslova FBiH, Federalnom pravobraniteljstvu, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, Skupštini HNŽ-a, Vladi HNŽ-a, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Županijskom tužiteljstvu, MUP-u HNŽ-a i Policijskoj stanici Prozor-Rama.

“Nastavak nezakonite sječe šume na području Vran i Osojnica u velikom obimu prijeti potpunim uništenjem šume u ovom dijelu naše općine. Sječa šume na način na koji se provodi može dovesti do ogromnih negativnih ekoloških posljedica. Podsjećamo da su mnogi stručnjaci nakon katastrofe u Jablanici 2024. godine ukazivali i na prekomjernu sječu šume kao jedan od uzroka vodene bujice koja je devastirala neka naselja. Zato smatramo da je potrebno konačno i odgovorno pristupiti problemu dugogodišnje nekažnjene masovne sječe šume na području općine Prozor – Rama, i to u šumama kojima je vlasnik država BiH, a oni koji sijeku šumu nemaju nikakvo odobrenje niti ovlast da vrše sječu državne šume. Riječ je o nezakonitim radnjama iza kojih stoje pohlepni pojedinci, na štetu cijele zajednice. Napominjemo da postoji mogućnost sukoba između mještana i onih koji sijeku i voze usječena drva te incidenata koji bi značili dodatno narušavanje i javnog reda i mira ali i usložnjavanje svih odnosa vezanih za reguliranje sječe šume u šumama na području ove općine. Od strane MUP-a tražimo evidentiranje počinitelja, a od strane ostalih institucija pokretanje mjera na zaustavljanju nezakonite sječe, te provedbu inspekcijskih nadzora i sankcioniranje izvršitelja i organizatora kriminalne aktivnosti sječe šume u državnim šumama bez dopuštenja”, stoji u prijavi Općine Prozor-Rama.

U međuvremenu, od početne usmene prijave u lipnju dolazi do novih prijava i otvorenog apela Mjesnih zajednica Oračac i Rumboci.

Odgovor stigao samo s dvije adrese

Federalno pravobraniteljstvo je po prijavi urgiralo na nekoliko adresa, a u svom odgovoru navodi da se u obavijesti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva jasno vidi “da je JP ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ d.o.o. Mostar upozoreno da se tom privrednom društvu nisu date šume u vlasništvu države na gospodarenje, te da Nadzorni odbor nije ovlašten da usvaja plan gospodarenja državnim šumama.”

Ministarstvo je ovo privredno društvo još jednom upozorilo kako na nivou HNŽ ne postoji zakon kojim se uređuje oblast šumarstva, tako da ovom poduzeću nisu dane šume u vlasništvu države na gospodarenje te se samim tim Šume Hercegovačko-neretvanske ne mogu smatrati bilo kakvim korisnikom državnih šuma.

Ukoliko ovo društvo nastavi realizirati radove, a nema suglasnost, ministarstvo napominje da se radi o neutemeljenom djelovanju, stoji u odogovoru Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala Federalnog pravobraniteljstva.

Pravobraniteljstvo se u svom odgovoru osvrnulo i na Rješenje tužiteljstva HNŽ kojim je odbijna neutemeljena pritužba Joze Ivančevića, načelnika općine Prozor-Rama, izjavljena na Nalog o neprovođenju istrage protiv poduzeća JP Šume Hercegovačko-neretvanske d.o.o. Mostar i odgovorne osobe Jelić Trpimira, direktora poduzeća, zbog postojanja sumnje da je počinio kazneno djelo “Šumska krađa”.

Tužiteljstvo je rada smatralo da Šume HN obavljaju djelatnost zbog koje su osnovane te shodno tome sječa šume ne može predstavljati kazneno djelo. Iz Tužiteljstvo tvrde kako ne raspolažu stavom Pravobraniteljstva BiH.

“Međutim, tužiteljstvo HNŽ se ne može pozivati na nedostatak stava neke institucije (u ovom slučaju Pravobraniteljstva BiH, kako navodi tužiteljstvo HNŽ) ukoliko postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo. Oblast šumarstva u HNŽ nije sustavno uređena još od 2009. godine, kada je federalni zakon stavljen van snage, što je tužiteljstvu HNŽ poznato”, napisali su iz Federalnog pravobraniteljstva.

Tužiteljstvo neosnovano zanemarilo činjenicu da jedino HNŽ od 10 županija u Federaciji nema Zakon o šumama

Županija tako nije regulirala pod kojim uvjetima se može gospodariti državnim šumama na području županije, pa tako i na području općine Prozor-Rama. Iz Federalnog braniteljstva tvrde da je upravo Skupština HNŽ-a odgovorna kao osnivač što nakon osnivanja ovog poduzeća nisu u njemu objedinili sva šumskoprivredna poduzeća iz županije, kao što je to urađeno u ostalim županijama. HNŽ je također odgovoran da nisu usvojene važeće šumskoprivredne osnove po kojima se može gospodariti državnim šumama i donositi planovi gospodarenja.

Poduzeću Šume Hercegovačko-neretvanske je dano i negativno mišljenje o reviziji usklađenosti i brojne preporuke zbog nepravilnosti u poslovanju, a razlozi su upravo navedeni, državne šume u HNŽ su u vlasništvu države BiH, ovo poduzeće nema suglasnost da gospodari njima niti ima suglasnost države da izrađuje bilo kakve planove gospodarenja.

Poduzeće je imalo blokade u radu 2019., 2023. i 2025. godine.

TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku

Mlitav i nedovoljan odgovor institucija

Iako su neki odgovori institucija pristigli, iz Općine Prozor-Rama tvrde kako misle da se radi o krađi koja se mora zaustaviti, ali je na terenu vidljivo da to nitko još nije napravio.

“Nepostojanje zakona koji bi regulirao sječu šume nije izgovor da se može krasti i sjeći tuđa šuma”, tvrde iz Općine Prozor-Rama

Poduzeće JP Šume Hercegovačko-neretvanske prema dostupnim podacima ima 27 zaposlenih, od toga je 10 iz općine Prozor-Rama.  Ono na što Općina Prozor-Rama ukazuje je iznimno loš ili gotovo nikakav angažman političkih zastupnika koji dolaze iz Rame, a trenutno se nalaze na višim razinama vlasti.

“Najžalosnije je da to čine naši sugrađani, oni u poduzeću ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ d.o.o. Mostar, kao i njihovi suradnici, uglavnom lokalne pilane, koje tu sječu izvode. Zato vam preporučujemo da se otvoreno i jasno javljate, da krađu prijavljujete i Općini i policiji, i to konkretno, s punim imenom i prezimenom onih koji rade taj kriminal. Također predlažemo da i vi i mi tražimo od svih političkih zastupnika iz Prozora-Rame na razinama HNŽ, Federacija, država BiH, da se zauzmu kako bi se spriječila pljačka i devastacija ramskih šuma. Upravo bi se ti zastupnici trebali dokazivati na rješavanju stvarnih problema, a velika krađa šume je veliki problem za sadašnjost i budućnost cijele naše općine. U akciji spašavanja šuma ne bi trebalo biti politike, već bi interes naroda trebalo staviti na prvo mjesto. Po ranijem iskustvu vidljivo je da su bolji učinak imale mjere fizičke blokade putova za kamione natovarene drvima iz Vrana i drugih područja općine, kao i medijski pritisak, nego mlitav i nedovoljan odgovor većine institucija koje smo pozivali da žurno reagiraju”, stoji u odgovoru Općine na apel mještana.

Još u ožujku 2023. godine mještani Proslapa prvi su put blokirali su prolaz poduzeću Šume Hercegovačko-neretvanske zbog ilegalne sjeće u Osojnici. Blokadom su uspjeli zaustaviti sječu, iako je bilo naknadnih pokušaja, mještani su ostajali uporni.

Od ranog su jutra automobilima popriječili lokalni put do Osojnice. Osim mještana na Proslapu su bili i predstavnici Udruženja Aarhus centra u BiH, kao i predstavnici poduzeća “Šume Hercegovačko-neretvanske” koji ovom prilikom za potrebe snimanja video materijala udruženja nisu htjeli davati izjave kako bi se čula i njihova strana priče.

Djelatnici ovog poduzeća su od policije slobodan prolaz, međutim zahtjev im je odbijen jer nemaju rješenje o sječi.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Mjesna zajednica Orašac blokirala poduzeću “Šume Hercegovačko-neretvanske” ulazak u Osojnicu

Objava ŠUMSKI MASAKR: Nestaju tisuće kubika drveta, mještani traže hitnu reakciju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Riječ je o 46 kilometara dalekovoda koji služi jednoj privatnoj vjetroelektrani. Potpisnici priopćenja, Koalicija udruga iz Hercegbosanske županije upozorava kako se ne radi o bolnici, cesti ili infrastrukturi koja izravno poboljšava život lokalnog stanovništva, nego o projektu privatnog investitora.

Posebno ističu da pojedine mjesne zajednice kroz koje bi dalekovod trebao prolaziti, poput Mjesne zajednice Vinica, još uvijek nemaju riješenu vodoopskrbu.

„Dok mještani čekaju cijevi za vodu, iznad njihovih glava prolazit će 220 kV ‘javnog interesa’ kojeg su im servirali federalni premijer Nermin Nikšić i predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin“, navodi se u priopćenju.

Koncesija dodijeljena nakon što je zakon stavljen izvan snage

Potpisnici priopćenja tvrde kako je koncesija za vjetroelektranu Široka Draga potpisana 15. studenoga 2010. godine, iako je Ustavni sud Federacije BiH još 2007. godine stavio izvan snage tadašnji Zakon o koncesijama Kantona 10, dok je prijelazni rok istekao 19. svibnja 2008. godine.

Prema njihovim navodima, koncesija je dodijeljena u razdoblju kada je zakon na temelju kojeg je izdana već bio poništen.

Navode kako to nije spriječilo pojedine federalne dužnosnike da sudjeluju u aktivnostima vezanim uz projekt, među kojima spominju i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, koji je u kolovozu 2024. prisustvovao otvaranju gradilišta.

U priopćenju se također navodi kako se područje planirane vjetroelektrane nalazi unutar planiranog Natura 2000 područja te uz Ramsarsko područje Livanjskog polja i Park prirode Dinara u Republici Hrvatskoj.

Potpisnici upozoravaju da bi izgradnja dalekovoda mogla imati trajne posljedice za područja Brina, Bilobrkove pećine i planine Zavelim, koja smatraju ključnim vodonosnikom zapadne Hercegovine i dijela Dalmatinske zagore.

Ističu i pitanje poštivanja obveza iz Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija), koja predviđa procjenu prekograničnih utjecaja na okoliš i informiranje pogođenih strana, prenosi Istina.media.

Razlike između okolišne dozvole i planiranog projekta

U okolišnoj dozvoli Federalnog ministarstva okoliša i turizma navedeno je da projekt obuhvaća priključni dalekovod 2×110 kV prema postojećem dalekovodu Livno – Buško Blato te transformatorsku stanicu x/110 kV Široka Draga.

Međutim, potpisnici priopćenja tvrde kako je investitor, tvrtka Imres Smart Greenenergy d.o.o. Livno, pristupio projektiranju i izgradnji priključnog dalekovoda 2×220 kV prema Posušju.

Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o bitno drugačijem projektu od onoga koji je definiran okolišnom dozvolom jer je predviđena dvostruko veća naponska razina, a trasa je usmjerena prema Posušju umjesto prema Livnu.

Dalekovod u prostorni plan uveden amandmanom

Potpisnici priopćenja navode da priključni dalekovod nije uvršten u Prostorni plan Hercegbosanske županije kroz redovitu plansku proceduru, nego amandmanom zastupnika HDZ-a 1990 Mladena Šarića, usvojenim na sjednici Skupštine Hercegbosanske županije 5. srpnja 2023. godine.

Tvrde da pri tome nije provedena propisana javna rasprava, da nije pribavljeno prethodno mišljenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja te da projekt nije usklađen s Prostornim planom Federacije BiH.

Prema njihovim navodima, time su prekršene odredbe federalnog i županijskog zakonodavstva koje reguliraju prostorno planiranje.

Kritike na račun inspekcijskog nadzora

U priopćenju se navodi kako se federalna urbanistička inspektorica Adna Bećar proglasila nenadležnom za postupanje u predmetu, nakon čega je Federalna uprava za inspekcijske poslove predmet proslijedila Upravi za inspekcijske poslove Hercegbosanske županije.

Potpisnici tvrde da se tijekom provedenog nadzora nije raspravljalo o zakonitosti izmjena prostornog plana niti o mogućim povredama zakona, već o nazivu projekta.

„Rezultat: nitko nije izvršio nadzor“, stoji u priopćenju.

Osporena studija utjecaja na okoliš

Na javnoj raspravi održanoj 18. studenoga 2024. godine o Studiji utjecaja na okoliš priključnog dalekovoda, prema navodima potpisnika priopćenja, stručnjaci su osporili kvalitetu dokumenta.

Tvrde kako je računalna analiza pokazala podudaranja s više od stotinu različitih izvora te da je u dokumentu identificirano opsežno preuzimanje tuđih tekstova.

Navode kako su o tome obaviješteni Federalno ministarstvo okoliša i turizma te ministrica Nasiha Pozder, ali da studija nije odbijena te da postupak njezine ocjene još traje.

U priopćenju se citira odgovor Ministarstva prema kojem zaštitu autorskih prava može tražiti isključivo nositelj autorskog prava, a ne Ministarstvo.

Posebno se ističe da tvrtka Tehnozaštita d.o.o. Mostar i dalje posjeduje sva ovlaštenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izradu okolišne dokumentacije.

„Javni interes“ i mogućnost izvlaštenja zemljišta

Potpisnici smatraju da je proglašenje javnog interesa završni korak u procesu koji je, prema njihovim tvrdnjama, obilježen brojnim nepravilnostima.

Upozoravaju kako takva odluka omogućava izvlaštenje privatnog zemljišta radi izgradnje dalekovoda i vjetroelektrane Široka Draga snage 125,4 MW.

„U takvom slijedu događaja legitimno se nameće pitanje: radi li se o javnom interesu ili o interesu koji je dobio javni pečat?“, navodi se u priopćenju.

Priopćenje su potpisali NGG Zaštitimo izvore Mandeka, Udruga Dinarica, Planinarsko društvo Cincar, NGG Spasimo naš kraj, Zbor građana mjesnih zajednica Brišnik, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica, Eminovo Selo i Šujica, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Mladi Buškog blata, Zavičajno društvo Zavelim, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga Veliko Vrilo Mesihovina, KODD – Koalicija za odgovornu demokraciju i dostojanstvo, Udruga Mladi za Kupres te Udruga Attivo.

Objava Vladi Federacije dalekovod za privatnu vjetroelektranu javni interes pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Gdje god da zagrebete vidite propast. Što god da su ti ljudi dotakli uništili su. Demografski izumiremo, ekonomija nam pada na razinu afričkih ‘propalih država’, na putu ka Europsku uniji idemo u rikverc, samoprozvani genijalci i spasitelji su nas čak uspjeli u 2026. godini gurnuti na sivu listu Moneyvala.

Pored ovakvih ‘spasitelja’ i ‘reformatora’ ovo zemlji neprijatelji nisu ni potrebni. Dovoljan je još jedan ‘trojkaški’ mandat i od države će ostati spaljena zemlja, piše Dnevni list.

Veliki pad

O ekonomskom aspektu priče oglasio se i Međunarodni monetarni fond koji je upozorio kako se Bosna i Hercegovina suočava s usporavanjem ekonomskog rasta, rastom inflacije i povećanim fiskalnim pritiscima, dok bez snažnijih reformi neće moći ostvariti značajniji napredak prema ekonomskom standardu EU. U zaključnoj izjavi nakon konsultacija prema članu IV Statuta MMF-a za 2026. godinu navodi se da rast ekonomije slabi pod utjecajem viših cijena energije, slabije potražnje iz EU i povećane globalne neizvjesnosti. Prema procjenama MMF-a, gospodarski rast BiH usporio je sa 3,2 posto u 2024. na 2,1 posto u 2025., dok se za 2026. očekuje dodatno usporavanje na dva posto. Istovremeno, inflacija je sa 1,7 posto u 2024. porasla na četiri posto u 2025. godini, a tijekom ove godine mogla bi dosegnuti 5,4 posto.

Iz MMF-a navode kako će se rast u srednjem roku postepeno oporavljati prema razini od tri posto, ali da takva dinamika neće biti dovoljna za značajnije približavanje životnog standarda zemljama EU bez ozbiljnijih strukturnih reformi.

Među glavnim rizicima izdvajaju se slabiji rast ključnih trgovinskih partnera, dugotrajno visoke cijene energije, stroži globalni financijski uvjeti i političke tenzije unutar zemlje.

Deficit raste jer se uhljebi moraju namiriti

Posebnu pažnju MMF je posvetio fiskalnoj politici, ocijenivši da ona i dalje ostaje ekspanzivna te doprinosi rastu proračunskih deficita, javnog duga i inflatornih pritisaka. Konsolidirani deficit opće vlade kontinuirano raste od 2022., a prema projekcijama mogao bi dostići četiri posto bruto domaćeg proizvoda u 2026. Kao glavni razlozi navode se povećanja mirovina, socijalnih davanja i plaća u javnom sektoru.

MMF upozorava da se povećani deficiti financiraju rekordnim vanjskim zaduživanjem. Republika Srpska zadužila se za ukupno 750 milijuna eura, što predstavlja 7,3 posto BDP-a tog entiteta, dok je Federacija osigurala 800 milijuna eura, odnosno 3,9 posto svog BDP-a.

Zbog toga MMF poziva vlasti da se suzdrže od novih mjera koje bi dodatno povećavale deficit te da eventualne viškove prihoda iskoriste za obnovu fiskalnih rezervi.

Ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru

U izvješću se navodi da bi fiskalna konsolidacija trebala početi najkasnije 2027. kako bi se smanjile potrebe za novim zaduživanjem, obnovile fiskalne rezerve i osigurao prostor za prioritetna ulaganja.

MMF preporučuje ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru, racionalizaciju subvencija i transfera, efikasnije ciljanu socijalnu pomoć te proširenje poreznih osnovica kroz smanjenje poreznih izuzeća i modernizaciju oporezivanja imovine.

Posebno se ističe kako naša zemlja mora ubrzati provođenje reformi kako bi povećala konkurentnost i potencijal ekonomskog rasta. Posebno se ističe značaj Plana rasta EU, koji bi mogao pomoći ekonomskom restrukturiranju, jačanju integracija s EU i privlačenju dodatnih investicija.

Zaključak misije MMF-a je da BiH raspolaže potencijalom za snažniji rast, ali će za njegovo ostvarenje biti neophodne reforme u oblasti javnih financija, energetike, upravljanja i poslovnog okruženja.

Prema procjenama MMF-a, efikasna provedba reformi povezanih s europskim integracijama mogla bi dugoročno povećati rast BDP-a između 0,5 i jedan posto godišnje.

Dekarbonizacija

MMF upozorava i na posljedice uvođenja Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama EU (CBAM), koji od 2026. godine pogađa oko 11 posto izvoza Bosne i Hercegovine, posebno u sektorima aluminija, cementa, električne energije te željeza i čelika. Zbog toga se preporučuje ubrzanje dekarbonizacije, ulaganja u obnovljive izvore energije i usklađivanje sistema praćenja emisija sa standardima EU.

Objava SVE SE RASPADA, POVLAŠTENOJ KASTI NIKAD BOLJE: Inflacija preko pet posto, dugovi enormni, a plaće uhljeba konstantno rastu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Uvažena tužba

Presudom od 10. lipnja 2026. godine Sud je uvažio tužbu Ive Milićević iz Rakitna te predmet vratio Federalnom ministarstvu na ponovni postupak i odlučivanje.

Riječ je o projektu vjetroelektrane instalirane snage 132 MW, odnosno 20 vjetroagregata pojedinačne snage 6,6 MW. U poništenom rješenju bila je navedena planirana godišnja proizvodnja električne energije od 436,96 GWh, a planirano vrijeme izgradnje bila je 2027. godina.

Energetska dozvola izdana je Elektroprivredi HZ HB 12. kolovoza 2024. godine na razdoblje od pet godina, uz napomenu da se ne može produljivati nakon isteka tog roka.

Sud ukazao na prava tužiteljice

Sud je utvrdio kako u postupku izdavanja dozvole nisu dovoljno poštovana prava tužiteljice kao osobe čije su nekretnine izravno pogođene projektom.

U presudi se navodi kako je tužiteljica tvrdila da se pojedine vjetroturbine planiraju graditi u neposrednoj blizini njezine kuće, zbog čega je već ranije pokretala pravne postupke.

Prema navodima iz tužbe, jedna od turbina trebala bi biti udaljena oko 270 metara od njezine kuće, dok se pojedini dijelovi projekta odnose i na zemljište u njezinu vlasništvu ili u blizini njezinih parcela.

Sud je posebno razmatrao pitanje je li tužiteljica imala pravo sudjelovati u postupku kao zainteresirana osoba. Zaključeno je kako joj se to pravo nije smjelo uskratiti, osobito jer je raspolagala zemljišnoknjižnim dokazima i jer je protiv urbanističke suglasnosti već pokrenula postupak pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

U zemljišnoknjižnom izvatku koji se spominje u presudi navedene su i zabilježbe odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju vjetroelektrane “VE Poklečani”, koju je donijelo Općinsko vijeće Posušje, kao i prijedlog za eksproprijaciju koji je podnijela Elektroprivreda HZ HB.

Tužba podnesena u roku

Federalno ministarstvo u postupku je tvrdilo kako tužba nije pravodobna i kako tužiteljica nije imala aktivnu legitimaciju. Sud je te prigovore odbio, ocijenivši da je tužiteljica osporeno rješenje zaprimila 18. listopada 2024. godine, a tužbu predala 5. studenoga 2024. godine, odnosno unutar zakonskog roka.

U obrazloženju presude navodi se i kako objava na internetskoj stranici Ministarstva nije mogla zamijeniti urednu dostavu rješenja strankama i osobama koje imaju pravni interes u postupku.

Sud je zaključio kako Ministarstvo nije dovoljno obrazložilo odluku niti je iz dostavljenih spisa bilo moguće utvrditi je li u postupku prikupljena sva potrebna dokumentacija propisana pravilnikom o izdavanju energetskih dozvola. Zbog toga, kako se navodi, Sud nije mogao ocijeniti zakonitost osporenog rješenja.

Predmet vraćen na ponovno odlučivanje

U presudi se ističe kako se u postupcima ovakve vrste ne smiju promatrati samo tehnički i energetski kriteriji, nego i prava osoba koje mogu biti pogođene izgradnjom industrijskih i energetskih objekata.

Sud se pritom pozvao i na pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života te doma, naglašavajući kako se ono ne odnosi samo na fizički upad u dom, nego i na moguće utjecaje poput buke, vibracija i vizualnog onečišćenja.

“U postupku donošenja osporenog rješenja tužiteljici je trebalo biti omogućeno da se izjasni o činjenicama koje su od značaja za donošenje rješenja”, navodi se u presudi.

Županijski sud u Mostaru naložio je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije da u ponovnom postupku pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje, primijeni odgovarajuće materijalne propise te donese novo rješenje s obrazloženjem.

Poništenje dozvole ne predstavlja konačnu zabranu projekta, ali obvezuje nadležno ministarstvo da postupak ponovi i u njega uključi sve osobe čija prava i pravni interesi mogu biti pogođeni.

Protiv ove presude ne može se izjaviti žalba, navedeno je u pravnoj pouci.

Objava Elektroprivredi HZHB poništena energetska dozvola za vjetropark kod Rakitna pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvatska nogometna reprezentacija poražena je rezultatom 2:4 na otvaranju Svjetskog nogometnog prvenstva protiv Engleske. Bila je to jedna od ljepotica, ako ne i glavna ljepotica prvog kola turnira u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku. Za momčad koju vodi Thomas Tuchel poentirali su Harry Kane u 12. i 42. minuti, Jude Bellingham u 47. minuti te Marcus Rashford u 85. minuti, dok su za Hrvatsku pogotke postizali Martin Baturina u 36. te Petar Musa u petoj minuti sudačke nadoknade prvog poluvremena.

Engleska je na zatvorenom i klimatiziranom stadionu u Dallasu bila bolji suparnik, dok je Hrvatska bila prilično efektivna u iskorištavanju svojih prilika. Iako je primio tri pogotka, Dominik Livaković je bio na izvanrednoj razini, a Hrvatska je u završnici stvorila nekolicinu prilika za izjednačenje na 3:3, no Englezi su se uspjeli obraniti te u konačnici susreta potvrditi pobjedu nakon tranzicije s kojom se Hrvatska teško nosila, piše Večernji.

Hrvatska će tako svoje bodove loviti u drugom kolu protiv Paname u Torontu 22. lipnja te u trećem kolu protiv Gane u Philadelphiji 27. lipnja. Ništa još nije gotovo za vatrene, budući da Hrvatska ima veliku priliku proći grupnu fazu čak i s tri osvojena boda, ako na kraju gol-razlika bude zadovoljavajuća. S četiri osvojena boda nema nikakve sumnje u prolaz dalje u nokaut fazu turnira, barem tako kažu projekcije na platformi Football Meets Data.

Iako nama u sjećanju ostaju medalje i oni nevjerojatni uspjesi, moramo biti jasni u tvrdnji da je Engleska po svim mogućim parametrima bila veliki favorit u ovom dvoboju te je to u konačnici i pokazala na terenu. Hrvatska je pokazala veliku borbu, posebice u završnici prvog poluvremena, no protiv zvijezda kao što su Kane, Bellingham, Rice i Rashford ipak nije mogla doći do bodova. Ono što najviše zabrinjava je iznimno slaba izvedba kapetana hrvatske reprezentacije Luke Modrića, pa se nadamo da će naš vođa do utakmica protiv Paname i Gane uspjeti doći k sebi i pokazati izvedbe po kojim ga pamtimo.

Objava NIJE JOŠ GOTOVO: Vatreni imaju veliku priliku proći skupinu, evo što trebaju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema prvim podacima Federalnog zavoda za statistiku, tijekom travnja rođeno je 1.289 djece, dok je umrlo 1.720 osoba. To znači da je prirodni pad stanovništva iznosio 431 osobu.

Tijekom istog mjeseca sklopljeno je 779 brakova, razvedeno ih je 100, a vitalni indeks iznosio je 75, što znači da je na svakih 100 umrlih rođeno samo 75 djece.

Najviše djece rođeno je u Sarajevskoj županiji, gdje je evidentirano 305 novorođenih. Slijede Tuzlanska županija s 236 te Zeničko-dobojska županija s 229 živorođene djece. Najmanji broj rođenih zabilježen je u Posavskoj županiji, gdje je tijekom travnja rođeno samo šestero djece.

Najveći broj umrlih također je zabilježen u Sarajevskoj županiji, gdje je preminulo 387 osoba. U Tuzlanskoj županiji umrle su 354 osobe, a u Zeničko-dobojskoj 285.

Od svih deset županija u Federaciji BiH jedino je Zapadnohercegovačka županija zabilježila pozitivan prirodni priraštaj.

U toj su županiji rođene 83 bebe, dok je broj umrlih, prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, iznosio 65 osoba. Time je ostvaren prirodni priraštaj od 18 stanovnika, a vitalni indeks dosegnuo je 128, što je uvjerljivo najbolji rezultat u Federaciji.

Sve ostale županije zabilježile su više umrlih nego rođenih. Najveći prirodni pad imala je Tuzlanska županija s minus 118 stanovnika. Slijede Sarajevska županija s minus 82, Hercegovačko-neretvanska s minus 67, Zeničko-dobojska s minus 56, Posavska s minus 44, Srednjobosanska s minus 38, Unsko-sanska s minus 26, Hercegbosanska s minus 15 te Bosansko-podrinjska županija s minus tri stanovnika.

Hercegovačko-neretvanska županija i dalje bilježi izrazito nepovoljna demografska kretanja. Tijekom travnja ondje su rođene 82 bebe, dok je umrlo 149 osoba, pa je prirodni pad iznosio 67 stanovnika.

U istom razdoblju sklopljeno je 55 brakova, razvedeno ih je 10, a vitalni indeks iznosio je samo 55, što znači da je na svakih 100 umrlih rođeno tek 55 djece.

Podaci pokazuju da se negativni demografski trend nastavlja i tijekom 2026. godine. U siječnju je prirodni pad stanovništva iznosio 600 osoba, u veljači 465, u ožujku 311, a u travnju 431 osobu. Iako je u proljetnim mjesecima zabilježen nešto veći broj rođenih nego početkom godine, broj umrlih i dalje znatno premašuje broj novorođenih, što potvrđuje nastavak nepovoljnih demografskih kretanja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Objava ROĐENI:UMRLI | HNŽ na dnu, jedino Zapadnohercegovačka županija u plusu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Odredbom Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko na javnom mjestu reproduciranjem pjesama remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700 do 4.000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

Poznavatelj pjesama

Optužnim prijedlogom PU zadarske, Policijske postaje Benkovac-Obrovac, okrivljeni nezaposleni tehničar za obradu drva koji je do uhićenja bio smješten u apartmanu u Gračacu gdje je neprijavljeno boravio, tereti se da je 14. svibnja 2026. godine oko 18.55 sati u Gornjem Karinu, na ulici u blizini jednog kafića, pod utjecajem alkohola od 1,06 g/kg, remetio javni red i mir. Izvodio je pjesmu Baje Malog Knindže »Kninđe Krajišnici« koja veliča i slavi tzv. Republiku Srpsku Krajinu i pripadnike njenih oružanih snaga. Ovakvo njegovo ponašanje je prijavljeno, policajci su izašli na teren u Gornjem Karinu te su ga upozorili da prestane s pjevanjem ove pjesme, budući da time remeti javni red i mir, na što se oglušio.

Uhićen je i priveden u prostorije PP-a Benkovac-Obrovac u Benkovcu gdje je nastavio s pjevanjem refrena iz iste pjesme. U prisutnosti više policajaca rekao je kako je došao u Karin vidjeti karinsko plavo more na kojem je kralj Petar dao život za otadžbinu. Zapjevao je refren još jedne pjesme Baje Malog Knindže i to iz pjesme »Pjeva Srpska Krajina« koja ima stihove »do srpskog se mora čuje, od Svilaje do Karina…« U prethodnoj pjesmi »Knindže Krajišnici« se, uz ostale, nalaze i stihovi »piše đedo unuku u Knin«, »tamo đe su Krajinu branili… Knindže, Krajišnici, Dinarci, ratnici«…

Okrivljenik je na sudu naveo kako se smatra krivim za ovaj prekršaj. Kazao je kako je točno da je tada pjevao ove pjesme.

“To je sve što imam za reći u vezi prekršaja”, kazao je 28-godišnjak koji je sucu poručio kako mu može izreći presudu od 14 dana zatvora za ovo što je učinio.

Sud je mišljenja kako se takvo ponašanje okrivljenika na javnom mjestu, odnosno pjevanje pjesama s ovakvim tekstovima, može svakako ocijeniti kao neprimjereno ponašanje, čime su se ostvarila sva obilježja ovog prekršaja.

Izaziva nemir

Smatraju kako se pjevanjem na javnom mjestu pjesama Baje Malog Knindže, srpskog ratnohuškačkog pjevača koji veliča i slavi tzv. Republiku Srpsku Krajinu i pripadnike njenih oružanih snaga, pjesama u kojima se žali za tom zločinačkom tvorevinom i njenim borcima, kao i pjesama kojima se veliča četnički pokret i njegove pripadnike, izaziva nemir, vrijeđa dostojanstvo kod hrvatskih građana koji su bili izravno izloženi ratnim stradanjima, razaranjima i patnji te provocira i uznemirava hrvatsku javnost, hrvatski narod i vrijeđa nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske. Okrivljenik istovremeno takvim ponašanjem remeti suživot hrvatskih građana hrvatske i srpske nacionalnosti.

Odlučujući o visini kazne uzeo mu je u obzir olakotne okolnosti, njegovo iskreno priznanje prekršaja, dok mu je kao otegotne okolnosti uzeo u obzir posebno izraženu upornost u činjenju ovog prekršaja zato što je ove pjesme nastavljao pjevati i u policijskoj postaji. Cijenile su se i okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen i stupanj krivnje počinitelja.

“Zbog postojanja ovih okolnosti okrivljeniku smo izrekli kaznu zatvora, kao težu vrstu kazne, smatrajući kako će se tako postići svrha kažnjavanja”, zaključuje sud.

Nadimak

Baja Mali Knindža, pravog imena Mirko Pajčin, je pjevač rodom iz okolice Livna koji živi u Beogradu. Nadimak je dobio po Knindžama, paravojnoj formaciji tzv. RSK, čijem je veličanju posvetio veliki dio svojega ranog opusa. Hrvatska policija i sudovi već su se bavili slučajevima u kojima su se na javnom mjestu izvodile pjesme ovog pjevača. U Funtani u Istri je u svibnju 2025. zbog narušavanja javnog reda i mira 23-godišnji državljanin BiH protjeran iz Hrvatske nakon što je s balkona hotela uznemiravao javnost nacionalističkim ispadom.

Cijeli događaj zabilježen je na videosnimci koja se pojavila u javnosti. Na videu se vidi skupina od osmorice mladića na balkonu hotelske sobe, dok jedan od njih vidno maše i ističe zastavu Republike Srpske. Provokaciju je pratio i glasan razglas s kojeg je odjekivala pjesma »A oj moja kućo na Grmeču«. Riječ je o repertoaru Baje Malog Knindže.

Policija je mladiću privremeno oduzela zastavu, a uslijedile su i stroge sankcije. Osim što je kažnjen prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, 23-godišnjaku je izdano rješenje o protjerivanju iz Republike Hrvatske i zabrana ulaska i boravka na području Europskog gospodarskog prostora u trajanju od šest mjeseci.

Objava Kažnjen s 15 dana zatvora u Hrvatskoj zbog pjesme kontroverznog pjevača pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Počivao u miru Božjem.

Objava Marko Miličević (1953.-2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.