Prije početka promocije prisutnima se obratila Sanja Bebek, koja je govorila o strahotama i stradanjima ratnih dana u Konjicu, gdje je i sama bila svjedokom događaja. Nakon nje, okupljenima su se obratili gradonačelnik Knina Marijo Čačić te zamjenik župana Šibensko-kninske županije Nenad Tisaja.

Na promociji je sudjelovao i veliki broj gostiju iz vjerskog, kulturnog i društvenog života grada Knina i Šibensko-kninske županije. Goste iz Konjica predstavljali su Ivan Antić, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Konjic, te Ilija Kozarić, zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Konjic, zajedno sa zapovjednicima HVO-a iz Konjica.

Film ”Konjic 365 dana” četvrti je u serijalu filmova Digitalnog žrtvoslova hrvatskog naroda u BiH, u produkciji Zajednice ”Nanovo rođeni”, a redatelj je Matija Ricov.

U filmu su prikazana svjedočanstva stradanja Hrvata u općini Konjic, kao i iskustva obrane sela Zaslivlje, Zabrđe i Turija, koja su godinu dana bila u potpunom okruženju. Stradanja su, kako se navodi, izvršena napadom Armije BiH na Hrvatsko vijeće obrane tijekom Domovinskog rata. Film obuhvaća i svjedočanstva logoraša te donosi poziv na oprost i pomirenje. Također su predstavljena svjedočanstva povratnika koja ukazuju na obnovu života na tim prostorima.

Zajednica ”Nanovo rođeni” kroz serijal Digitalnog žrtvoslova hrvatskog naroda u BiH nastoji očuvati spomen na mučenike i heroje te potaknuti suživot i pomirenje kroz suočavanje s istinom, pokajanje i opraštanje.

Promociju filma organizirali su članovi Zajednice ”Nanovo rođeni”, redatelj Matija Ricov, Klub žena sudionica Domovinskog rata i UDVDR ŠKŽ, uz podršku Grada Knina.

Objava U Kninu predstavljеn film Konjic 365 dana o stradanju Hrvata u ratu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mapa nezaposlenosti u Europi ponovno otvara pitanje ekonomskih razlika na Balkanu. I dok dio regije hvata korak s europskim prosjekom, Bosna i Hercegovina ostaje među zemljama s dvoznamenkastom nezaposlenošću.

Ekonomisti upozoravaju kako problem nije samo u nedostatku radnih mjesta, nego i u strukturi tržišta rada, ali i značajnom udjelu neformalne ekonomije. Sve je više poslova koje domaća radna snaga ne želi ili za koje nema odgovarajućih uvjeta.

“Imamo nekoliko ključnih izazova kada govorimo o velikoj stopi nezaposlenosti. Definitivno je jedan od značajnijih određene strukturalne promjene koje imamo u ekonomiji, a to je zapravo rast potražnje za radnom snagom konkretno u transportu, turizmu i prerađivačkoj industriji, nešto na što nažalost ne možemo odgovarajuće odgovoriti s obzirom na nedostatak domaće radne snage. Druga vrlo važna stavka je zapravo značajan dio neformalne ekonomije u Bosni i Hercegovini”, rekla je Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA-e.

Iako statistika pokazuje velik broj nezaposlenih, tržište rada u praksi je drukčije. Dio ljudi ostaje na evidencijama, dok gospodarstvo traži radnike koje ne može pronaći. U takvim okolnostima, angažiranje stranih radnika postaje nužan odgovor na nedostatak domaće radne snage.

“Bosnu i Hercegovinu veoma opterećuje činjenica da na razini Bosne i Hercegovine imamo preko 315.000 nezaposlenih osoba. Najveći broj nezaposlenih osoba na evidenciji nezaposlenih je zbog određenih privilegija, odnosno prava iz područja zdravstvene i socijalne zaštite. Poslodavci u Bosni i Hercegovini angažiraju strane radnike samo ako je to nužno za procese proizvodnje i održavanje njihovog poslovanja”, istaknio je Mario Nenadić, ravnatelj Udruge poslodavaca Federacije BiH.

Stručnjaci poručuju kako bez ozbiljnih ekonomskih reformi, boljih uvjeta rada i zadržavanja domaće radne snage, Bosna i Hercegovina teško može pratiti europske trendove, piše BHRT.

Objava Gdje se BiH nalazi na karti nezaposlenosti u Europi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Mraz predstavlja pad temperature prizemnog sloja zraka na nulu ili ispod nule tijekom toplog dijela godine, a razlikujemo nekoliko vrsta”, objašnjava naš sugovornik.

Advekcijski i radijacijski mraz

Kako ističe, advekcijski mraz nastaje prodorom velike hladne zračne mase, najčešće sa sjevera. “Ta hladna masa može se zadržati na nekom području i nekoliko dana te tada dolazi do stradavanja uroda”, ističe Bošnjak.

S druge strane, radijacijski nastaje zbog gubitka topline tla i spuštanja hladnijeg zraka s viših slojeva atmosfere. On obično traje kraće od advekcijskog, no može biti jednako opasan za voćne kulture. U praksi se često javlja i kombinacija advekcijskog i radijacijskog mraza.

Indirektne mjere zaštite

Naime, pravila struke ističu da zaštita voćnjaka od mraza započinje još prije same sadnje. “Izbor lokaliteta i sorti ključni su preventivni čimbenici”, napominje Bošnjak.

Prema njegovim riječima, voćnjake je potrebno podizati na područjima gdje nema depresija ili tzv. “džepova” stacionara hladnog zraka. Takva mjesta omogućuju zadržavanje hladnih masa koje povećavaju rizik od smrzavanja cvjetova i plodova.

Osim toga, preporučuje se izbor kasnijeg sortimenta po pitanju cvatnje, osobito koštičavih voćnih vrsta poput marelice i badema. Time se ujedno kod tih kultura pomiče cvatnja, oplodnja i formiranje plodova što kasnije kako bi se izbjegao period kada su proljetni mrazevi najčešći.

U našim kontinentalnim klimatskim uvjetima na osnovu višegodišnjeg prosjeka opasnost od kasnog proljetnog mraza najčešće postoji do kraja travnja. “Negdje od Markova, odnosno od oko 24. travnja pa do početka svibnja”.

Osjetljivost cvjetova i plodova

Različite razvojne faze generativnih organa voćaka imaju i različitu otpornost ili tolerantnost na niske temperature. “Tijekom obilaska voćnjaka vidljivo je da su trešnje trenutno u punoj cvatnji, dok se pojedine sorte jabuke tek počinju otvarati, a marelice su već davno završile cvatnju i oplodnju te se plodovi već počinju diferencirati”, napominje Bošnjak.

Najosjetljiviji su mladi plodići, trenutno osobito kod marelice. Kako objašnjava, oni mogu djelomično stradati već na temperaturama i oko 2 °C. Otvoreni cvjetovi kratkotrajno mogu podnijeti temperature do oko –2 °C, dok zatvoreni u fazi pupa mogu izdržati i –4 do –5 °C.

Direktne mjere zaštite

Direktne mjere voćarima nude se kroz primijenu različitih metoda zaštite. Jedan od najjednostavnijih ali i slabije učinkovitog načina je stvaranje toplog dima paljenjem različitih materijala (slama, uljne lampe, itd.), odnosno zamagljivanje voćnjaka. Ipak, danas se sve češće koriste modernija rješenja.

“Postoje uređaji poput Frostbustera koji generiraju toplinu pomoću plinskih generatora i vučeni su traktorom kroz voćnjak”, objašnjava ovaj stručnjak. Međutim, njihova je mana što je potrebno stalno kružiti kroz nasad, a za veće površine potrebna je i veća investicija, odnosno nabavka više takvih uređaja.

Druga metoda su vjetrenjače koje su mobilne i postavljaju se iznad voćnjaka, često i do sedam metara visine. Njihova je uloga miješanje hladnog zraka pri tlu s toplijim iz viših slojeva, čime se smanjuje mogućnost izmrzavanja.

Ipak, prema riječima stručnjaka, najučinkovitija metoda zaštite je orošavanje ili kišenje. “To je egzotermni proces u kojem se stvaranjem leda oslobađa toplina koja štiti cvijet ili plod”, pojašnjava Bošnjak. Sustav zahtijeva veliku količinu vode i posebnu infrastrukturu, a može biti učinkovit čak i pri temperaturama do –10 °C.

Kako prepoznati štete od mraza?

Nakon pojave mraza važno je procijeniti štetu u voćnjaku. Bošnjak savjetuje da se uzme nekoliko cvjetova i prereže plodnica.

Ako je tkivo zdravo, plodnica će biti zelena. Međutim, kod oštećenja dolazi do nekroze i tamnjenja tkiva. “Ako uzmete deset cvjetova i vidite da su tri oštećena, to znači oko 30 posto štete”, objašnjava.

Takva brza procjena pomaže voćarima u donošenju odluka o daljnjim agrotehničkim mjerama i očekivanjima prinosa.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta “Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta – iSavjeti” koji se financira u sklopu intervencije 77.03 – Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.

Objava Opasnost od mraza još nije završila, kako zaštititi voćke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najvažnije je da kupnja bude obavljena kod trgovaca koji sudjeluju u sustavu povrata poreza za strane državljane te da odmah zatražite odgovarajući obrazac za povrat PDV-a. Prilikom kupnje potrebno je naglasiti da ste nerezident Europske unije, nakon čega će vam trgovac izdati Tax Free obrazac uz fiskalni račun. Važno je da roba ostane nekorištena i zapakirana jer carinski službenici na granici imaju pravo izvršiti pregled, piše GP Maljevac.

Minimalni iznos kupnje za povrat PDV-a u Hrvatskoj iznosi 100 eura po jednom računu. Povrat se uglavnom odnosi na robu poput odjeće, obuće, tehnike i drugih proizvoda, dok se ne odnosi na usluge, gorivo i slične stavke.

Na izlazu iz Hrvatske, odnosno na granici s Bosnom i Hercegovinom, potrebno je javiti se hrvatskoj carini prije prelaska granice i zatražiti ovjeru Tax Free obrasca. Tada je potrebno predočiti putovnicu, račun i kupljenu robu. Bez ovog pečata nije moguće ostvariti povrat novca.

Nakon ovjere postoje dvije mogućnosti: povrat možete zatražiti odmah na određenim graničnim prijelazima gdje postoje isplatna mjesta ili kasnije u poslovnicama posredničkih kuća koje vrše povrat PDV-a, poput Global Blue ili sličnih kompanija. Novac se može dobiti u gotovini ili na karticu, ovisno o izboru.

Važno je znati da prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu vrijede carinska pravila. Roba u osobnoj prtljazi oslobođena je plaćanja davanja do vrijednosti od 600 KM po osobi. Ako vrijednost prelazi taj iznos, robu je potrebno prijaviti i platiti PDV i eventualne carine u BiH, čime se izbjegavaju kazne i oduzimanje robe.

Ključ za bezbrižnu kupnju i povrat PDV-a je jednostavan: zatražite Tax Free obrazac, ne koristite robu prije prelaska granice, obvezno je prijavite carini i poštujte dopuštene limite. Na taj način kupnja u Hrvatskoj može biti isplativa, a prelazak granice bez stresa i problema.

Foto: Slobodna Dalmacija 

Objava Građani BiH imaju pravo na povrat PDV-a pri kupnji u Hrvatskoj, evo kako ga ostvariti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Veslački klub “Rama” se s međunarodne regate Croatia Open vratio sa srebrom i broncama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Većina kupaca misli da je riječ samo o malo više masnoće, no iskusni mesari upozoravaju da takva kupnja može predstavljati rizik i za vaš novčanik i za vaše zdravlje.

Obratite pažnju na izgled 

Ako ste se ikada pitali zašto se meso tijekom pečenja smanji na polovicu, a tavu preplave čudna voda i bijela pjena, odgovor se krije upravo u tim nevidljivim signalima.

Naime, bijele točkice u industrijski pripremljenom mljevenom mesu nisu nužno dokaz kvalitetne masnoće, prenosi Bljesak.info.

U velikim trgovačkim lancima često je riječ o ostacima vezivnog tkiva, hrskavice i jeftinijih masnoća koje se dodaju kako bi se povećala težina proizvoda.

Problem nastaje jer se u takve dodatke često ubrizgava slana voda ili voda s fosfatima kako bi meso pod neonskim svjetlima izgledalo svježe i sočno.

Kada takvo meso stavite na vruću tavu, voda ispari, vlakna se skupe, a vi dobijete suh i žilav obrok koji je izgubio svoj izvorni okus.

Niska cijena je, naravno, najjači mamac, no mesari otkrivaju da se iza akcijskih ponuda često krije meso na samom rubu roka trajanja.

Kako bi proizvodu vratili privlačnu boju, proizvođači ponekad koriste konzervanse koji prikrivaju prirodno sivljenje mesa. Posebno obratite pažnju na bijele mrlje koje izgledaju poput pahuljica ispod vakuumske folije.

To može biti znak da je meso više puta zamrzavano i odmrzavano. Takav postupak izravno uništava strukturu bjelančevina, zbog čega meso gubi svoju nutritivnu vrijednost.

Test prstom

Kako biste izbjegli prevaru, stručnjaci savjetuju jednostavan test prstom. Ako pritisnete pakiranje i udubljenje ostane, umjesto da se meso vrati u prvotni oblik, to je jasan znak da je puno vode i da su vlakna već počela propadati.

Također, ne zaboravite da se u mesnicama često koristi rasvjeta s ružičastim filtrima koji meso čine ljepšim nego što uistinu jest.

Jedini potpuno siguran put do kvalitetnog obroka jest da zamolite mesara da vam odabrani komad mesa samelje pred vašim očima. Tako ćete sigurno dobiti točno ono što plaćate, a ne ostatke koji su prošli kroz visokotlačne strojeve.

Ako ste meso već kupili, kod kuće možete napraviti još jedan test: izvadite ga iz ambalaže i ostavite deset minuta na sobnoj temperaturi. Ako meso ispusti ljepljivu, bjelkastu tekućinu prije nego što dođe na tavu, to je potvrda da sadrži mnogo aditiva i soli, piše Metropolitan.si. 

U tom slučaju jelo tijekom pripreme nemojte dodatno soliti. Ne zaboravite da svježe mljeveno meso u hladnjaku traje samo oko 24 sata, pa ga pripremite što prije.

Sljedeći put kada vidite popust od 30 posto, zapitajte se kolika je stvarna cijena vašeg zdravlja i kvalitete obroka koji ćete poslužiti svojoj obitelji…

Objava Mesari otkrili kako prepoznati nekvalitetno mljeveno meso pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vozači u Mostaru dizel više ne mogu natočiti ispod 3,50 KM po litru, dok najviša cijena doseže i 3,89 KM.

Prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 (BAS EN 228 – BMB 95) i dizela (BAS EN 590, 10 ppm) na dan 13. travnja ostale su nepromijenjene u odnosu na 12. travnja.

U skladu s navedenim, prosječne maloprodajne cijene naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine u razdoblju od 28. veljače do 31. ožujka 2026. godine za premium bezolovni benzin 95 (BAS EN 228 – BMB 95) i dizel (BAS EN 590, 10 ppm) pokazuju kontinuirano kretanje i postupni rast u promatranom razdoblju, priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

U siječnju su prosječne cijene iznosile 2,29 KM po litri za dizel i 2,32 KM po litri za benzin, dok su u veljači blago porasle na 2,33 KM po litri za dizel i 2,31 KM po litri za benzin. Krajem veljače (28. veljače) bilježe se razine od 2,35 KM po litri za dizel i 2,32 KM po litri za benzin.

Tijekom ožujka prisutan je izraženiji uzlazni trend, pri čemu cijena dizela postupno raste s 2,36 KM po litri početkom mjeseca na 3,46 KM po litri na kraju ožujka, dok benzin raste s 2,32 KM po litri na 2,73 KM po litri u istom razdoblju. Najznačajniji rast zabilježen je sredinom i krajem mjeseca, kada dizel prelazi razinu od 3,00 KM po litri, a benzin postupno prelazi 2,60 KM po litri i završava na 2,73 KM po litri.

U razdoblju od 1. do 13. travnja zabilježen je nastavak blagog rasta prosječnih maloprodajnih cijena naftnih derivata u Federaciji BiH. Cijena dizela (BAS EN 590) porasla je s 3,48 KM po litri na 3,68 KM po litri, dok je premium bezolovni benzin 95 (BAS EN 228 – BMB 95) povećan s 2,75 KM po litri na 2,89 KM po litri.

U razdoblju od 28. veljače do 12. travnja zabilježeno je ukupno 9.602 OPC i OPM obrasca za dizel (BAS EN 590) te 4.796 obrazaca za premium bezolovni benzin 95 (BAS EN 228 – BMB 95).

U Federaciji BiH i dalje je na snazi Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena kojom su određene maksimalne marže: 0,06 KM/l za veleprodaju i 0,25 KM/l za maloprodaju naftnih derivata. Nadzor nad primjenom odluke kontinuirano provode federalni i županijski tržišni inspektori, uz stalni uvid u podatke Federalnog ministarstva trgovine, navodi se u priopćenju.

Inspekcijski nadzor usmjeren je na kontrolu kalkulacija i formiranja veleprodajnih i maloprodajnih cijena, u skladu s propisanim mjerama.

Iz Federalnog ministarstva trgovine podsjećaju građane kako mogu pratiti aktualne cijene goriva putem mobilne aplikacije “FMT FBiH oil info”, koja omogućuje uvid u maloprodajne cijene na benzinskim postajama diljem Federacije BiH.

Objava NOVI RAST: Cijena dizela u pojedinim gradovima probila 4 KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jedan javni poziv odnosi se na programe kapitalnog transfera drugim razinama vlasti i fondovima, u iznosu od 2.750.000 KM

Od tog iznosa, za sufinanciranje programa unapređenja turističke infrastrukture s ciljem poboljšanja ponude i razvoja turističkih destinacija planirano je 1.800.000 KM. Za podršku projektima u funkciji razvoja održivog turizma, na destinacijama od šireg prirodnog i kulturno-povijesnog značaja za Federaciju BiH, uključujući rekonstrukciju, sanaciju i unapređenje objekata i lokaliteta, kao i izradu projektne dokumentacije, planirano je 550.000 KM. Dodatnih 400.000 KM namijenjeno je za nabavu opreme u svrhu unapređenja turizma. Ova sredstva bit će dodijeljena korisnicima nakon provedenog javnog poziva.

Drugi javni poziv odnosi se na programe tekućih transfera drugim razinama vlasti i fondovima u iznosu od 2.610.000 KM

Za program potpore manifestacijama od međunarodnog značaja planirano je 1.200.000 KM, dok je za manifestacije koje doprinose razvoju domaćeg i lokalnog turizma predviđeno 500.000 KM. Također, za potporu uvođenju novih zrakoplovnih i željezničkih linija s ciljem razvoja turizma planirano je 450.000 KM, dok je 310.000 KM namijenjeno za promociju i jačanje specifičnih oblika turističke ponude. I ova sredstva bit će dodijeljena nakon provedenog javnog poziva.

Dodatno, u suradnji s međunarodnim organizacijama, bit će ojačan dio turističke ponude za razvoj održivog i konkurentnog agroturizma u ruralnim područjima Federacije BiH, u suradnji s UN-ovom organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) te s Caritasom, za stratešku potporu inkluzivnom i klimatski otpornom razvoju turističkih koridora u Federaciji BiH.

Svi detalji prijave s rokovima dostupni su na web stranici Ministarstva (www.fmoit.gov.ba), a svu potrebnu dokumentaciju potrebno je dostaviti putem online platforme https://javnipoziv.undp.ba/.

Objava Objavljeni pozivi za razvoj turizma u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vlada Federacije ponovo poseže za kreditnim zaduženjem – ovaj put u iznosu od čak 50 milijuna maraka – kako bi servisirala unutrašnji dug u 2026. godini, pokazuju detalji ugovora koji otvaraju pitanje dugoročne održivosti javnih financija, ali i prioriteta vlasti.

U četvrtka je Vlada FBiH na sjednici prihvatila odluku o ovom zaduživanju i to kod komercijalne banke. Prema ugovoru, banka se obavezuje staviti na raspolaganje puni iznos kredita, dok se FBiH obavezuje da će taj novac vratiti uz kamate i prateće troškove, u rokovima i na način precizno definiran u dokumentu.

Drugim riječima, riječ je o klasičnom kreditnom aranžmanu – ali s vrlo konkretnom svrhom, zatvaranjem postojećih dugova, a ne financiranjem novih projekata ili investicija. Kredit u iznosu od 50 milijuna maraka namijenjen je isključivo za servisiranje unutarnjeg duga FBiH, što znači da se nova sredstva koriste za vraćanje ranijih obaveza, piše Faktor.

Kamate i vraćanje duga

Ovakav pristup, iako uobičajen u upravljanju javnim dugom, otvara dilemu je li se time dug zapravo smanjuje ili se samo prolongira kroz nova zaduženja. Zanimljivo je i da se korisnik kredita, odnosno Vlada FBiH obavezuje da sredstva neće koristiti za transakcije povezane s dionicama ili drugim vrijednosnim papirima unutar UniCredit grupe, što ukazuje na dodatne zaštitne mehanizme banke, ali i potencijalne interese financijske institucije u ovom aranžmanu.

Kamatna stopa na kredit iznosi 3,19 posto godišnje i fiksna je, što znači da se neće mijenjati tijekom razdoblja otplate. Iako se na prvi pogled radi o relativno povoljnoj kamati, treba imati u vidu da efektivna kamatna stopa uključuje i sve dodatne troškove, uključujući naknade za obradu kredita, što ukupno povećava financijski teret za proračun.

Kamata se obračunava svakih šest mjeseci, a dospijeva na naplatu dva puta godišnje, sredinom maja i novembra. Vlada ima rok od osam dana da izvrši uplatu nakon dospijeća, što dodatno zahtijeva precizno planiranje proračunskih tijekova. U slučaju kašnjenja, aktiviraju se dodatne obaveze po osnovu zateznih kamata, što može dodatno opteretiti javne financije.

Bez razvoja, samo ‘krpanje rupa’

Poseban segment ugovora odnosi se na takozvanu interkalarnu kamatu, obračun koji se primjenjuje od trenutka isplate kredita do početka njegove otplate. Iako tehnički standardna, ova stavka znači da trošak kredita počinje rasti praktično odmah nakon povlačenja sredstava.

Ovakvo zaduženje dolazi u trenutku kada se FBiH već suočava s rastućim pritiskom na proračun, a sve češće posezanje za kreditima radi pokrivanja postojećih obaveza ukazuje na sistemski problem upravljanja javnim dugom. Umjesto da krediti budu alat za razvoj i investicije, oni se sve više koriste za ‘krpljenje rupa’ u proračunu.

U konačnici, iako vlasti ovakve poteze često pravdaju stabilnošću financijskog sustava i urednim servisiranjem obaveza, ostaje otvoreno pitanje, koliko dugo će ovakav model biti održiv i tko će na kraju snositi teret sve većeg duga.

Objava Vlada FBiH se zadužuje 50 milijuna maraka da vrati dugove pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako doznaje Jutarnji list, ubijeni mladić čije je tijelo pronađeno jučer oko 23 sata vodi se kao nepoznata osoba, međutim, prema nekim indicijama moglo bi se raditi o 22-godišnjem M. P. s područja Bosne i Hercegovine.

Točan identitet ubijenog 22-godišnjaka koji je ubijen s najmanje dva hica iz vatrenog oružja u predjelu glave i u prsište, biti će poznat po dovršetku obdukcije na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku gdje je tijelo prevezeno.

I dok zagrebački kriminalisti raspetljavaju kompletan mozaik užasa koji je šokirao miran šestinski kraj te istražuju trenutno osobu koju su priveli zbog svirepog čina, Jutarnji list neslužbeno doznaje da se zločin dogodio u boravku objekta u kojoj se nalaze dva velika stola za kockanje, stolice, žetoni…

Je li možda kockarska igra pošla po zlu ili je nešto drugo u pitanju, znat će se po dovršetku kriminalističkog istraživanja koje je u tijeku.

Objava Mladić iz BiH ubijen u Zagrebu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.