Ugovor je 24. srpnja 2026. godine potpisao predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a objavljen je u američkom registru FARA, koji sadrži javno dostupne podatke o osobama i tvrtkama koje u Sjedinjenim Američkim Državama djeluju u interesu stranih naručitelja.

Mjesečna naknada 30.000 dolara

Prema dokumentaciji koju je objavio Detektor, HDZ BiH Mercuryju će plaćati 30.000 dolara mjesečno, bez poreza. Ugovor je sklopljen na tri mjeseca i traje do 24. listopada 2026. godine, pa ukupna vrijednost angažmana iznosi 90.000 dolara.

Mercury će za HDZ BiH obavljati poslove „koordinacije informiranja i angažmana“ povezane s domaćim i međunarodnim obvezama koje proizlaze iz Daytonskog mirovnog sporazuma.

Među ciljevima navedenima u ugovoru posebno je istaknuto promicanje konstitutivnosti triju naroda u Bosni i Hercegovini, kao i aktivnosti usmjerene na očuvanje mira i stabilnosti, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera države.

Ugovor obuhvaća i očuvanje ustavnog okvira, jačanje demokratskog upravljanja i vladavine prava te unaprjeđenje odnosa HDZ-a BiH s institucijama i predstavnicima SAD-a, NATO-a, Europske unije i drugih međunarodnih aktera, prenosi Hercegovina.info.

Sastanci s američkim dužnosnicima i rad s medijima

Američka agencija trebala bi organizirati i olakšavati sastanke predstavnika HDZ-a BiH s visokim američkim dužnosnicima te stranku pripremati za takve razgovore.

Angažman uključuje suradnju s novinarima, medijima, znanstvenicima, analitičarima, diplomatima i osobama koje imaju utjecaj na oblikovanje politike.

Mercury će pomagati i u pripremi medijskih intervjua, političkih sažetaka, tema za razgovore te lobističkih i komunikacijskih materijala prilagođenih Washingtonu. Cilj je predstaviti političke prioritete i viziju HDZ-a BiH te njegov odnos prema SAD-u, NATO-u i Europskoj uniji.

Huskić: „Američka moć je na prodaju“

Profesor političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Sarajevskoj školi za znanost i tehnologiju Adnan Huskić ocijenio je za Detektor da je angažiranje američkih lobista očekivan potez HDZ-a BiH.

„Jasno je da su svi vidjeli da je američka moć na prodaju, kao što i jest, pa ovo rade kako bi povećali svoj standing i svoje šanse za bilo koje buduće planove“, rekao je Huskić.

Glasnogovornik HDZ-a BiH do objave izvornog teksta nije bio dostupan za komentar.

Objava Čovićev HDZ za tri mjeseca lobiranja u SAD-u plaća više od 150 tisuća KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Premijerna utrka protekla je u odličnoj atmosferi, uz kvalitetnu organizaciju i izražen sportski duh, čime je Mostarsko jezero po prvi put postalo domaćin jednog akvatlonskog natjecanja i otvorilo novo poglavlje u razvoju ovog sporta u Hercegovini, priopćili su iz Triatlon klub Feniks, koji je bio organizator ovog događaja uz podršku Gradskog područja Sjever i Kulturnog centra Sjever, koji su prepoznali značaj razvoja sporta, rekreacije i promicanja zdravih životnih navika u lokalnoj zajednici.

Podršku manifestaciji uime Gradskog područja Sjever pružio je vijećnik Mirza Drežnjak, potvrdivši opredijeljenost za podršku sportskim sadržajima koji doprinose promicanju Mostara i aktivnijem uključivanju građana svih uzrasta u sport.

Direktor utrkeJasmin Harbinja izrazio je zadovoljstvo uspješno realiziranim prvim izdanjem manifestacije.

“Ovo je tek početak, a naš cilj je iz godine u godinu razvijati događaj, povećavati broj sudionika i učiniti Silver Lake Aquathlon nezaobilaznim dijelom sportskog kalendara u Bosni i Hercegovini”, kazao je Harbinja.

Sudionik Jasmin Pandur navodi kako je staza bila zahtjevna, što daje dodatnu draž ovakvim natjecanjima.

“Ambijent Mostarskog jezera učinio je cijeli događaj posebnim, a organizacija je bila na visokoj razini. Nadam se da će Silver Lake Aquathlon postati tradicionalna manifestacija koja će svake godine okupljati sve veći broj sportaša i rekreativaca”, kazao je Pandur.

Posebnu vrijednost manifestaciji dao je i dječji akvatlon, u kojem su najmlađi imali priliku osjetiti natjecateljski duh i napraviti prve korake u ovom atraktivnom sportu.

U muškoj konkurenciji pobjedu je ostvario Matej Lončar (TK Rama), drugo mjesto osvojio je Senad Zunić (Triathlon klub Tuzla), dok je treće mjesto pripalo Feridu Ekinoviću (TK Feniks).

U ženskoj konkurenciji slavila je Jasmina Sinanović (TK Rama), drugo mjesto osvojila je Nađa Brodović, dok je trećeplasirana bila Antea Pavličević (TK Rama).

Prvo izdanje Silver Lake Aquathlona opravdalo je očekivanja organizatora i sudionika te postavilo čvrste temelje za budući razvoj ove sportske manifestacije.

FENA | Foto: TK Feniks

Objava Mostarsko jezero postalo domaćin prvog akvatlona pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Odluku je Vlada HNŽ-a donijela 3. srpnja na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, a objavljena je u posljednjem broju „Službenih novina HNŽ-a“.

Prema odluci, ugostitelji koji su ranije imali privremena rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategorizaciju smještajnih objekata, ali u međuvremenu nisu pribavili uporabnu dozvolu, mogu Ministarstvu podnijeti novi zahtjev za izdavanje privremenog rješenja.

Odluku je Vlada HNŽ-a donijela 3. srpnja na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, a objavljena je u posljednjem broju „Službenih novina HNŽ-a“.

Prema odluci, ugostitelji koji su ranije imali privremena rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategorizaciju smještajnih objekata, ali u međuvremenu nisu pribavili uporabnu dozvolu, mogu Ministarstvu podnijeti novi zahtjev za izdavanje privremenog rješenja, prenosi Hercegovina.info.

Uz zahtjev moraju dostaviti izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika ili drugog nadležnog tijela kojom preuzimaju odgovornost i rizik tijekom obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

Ista mogućnost predviđena je za ugostiteljske objekte za smještaj koji su ranije imali privremeno odobrenje za rad, kao i za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Oni zahtjeve podnose nadležnoj gradskoj ili općinskoj službi za poslove ugostiteljstva, također uz ovjerenu izjavu o preuzimanju odgovornosti i rizika.

Mogućnost i za nove objekte

Odluka se ne odnosi samo na postojeće ugostitelje koji su ranije imali privremena rješenja.

Zahtjev za privremeno rješenje mogu podnijeti i ugostitelji koji tek planiraju početi obavljati djelatnost, čak i ako ranije nisu imali privremeno rješenje i još nisu pribavili uporabnu dozvolu.

I oni moraju ispuniti uvjete propisane Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti te dostaviti ovjerenu izjavu kojom preuzimaju odgovornost i rizik poslovanja.

Sva privremena rješenja izdana na temelju ove odluke mogu vrijediti najdulje do 30. lipnja 2027. godine.

Odluka ne znači da su objektima izdane uporabne dozvole niti da je ta obveza ukinuta. Njome im je omogućeno privremeno obavljanje djelatnosti bez tog dokumenta, uz preuzimanje odgovornosti vlasnika ili pružatelja usluga.

Bez podatka o broju objekata

Iz objavljene odluke nije vidljivo koliko ugostiteljskih i smještajnih objekata u HNŽ-u trenutačno posluje bez uporabne dozvole, koliko ih je ranije dobilo privremena rješenja ni koliko bi novih zahtjeva moglo biti podneseno.

Nisu navedeni ni razlozi zbog kojih je Vlada odlučila omogućiti izdavanje novih privremenih rješenja za razdoblje od gotovo godinu dana.

Otvoreno je i pitanje na koji će se način kontrolirati sigurnost objekata koji nemaju uporabnu dozvolu, osobito ispunjavanje građevinskih, protupožarnih, sanitarnih i drugih uvjeta važnih za sigurnost gostiju.

Objava Ugostiteljski i smještajni objekti bez uporabne dozvole moći će raditi još neko vrijeme pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) potkraj je srpnja zaključilo popis građana BiH koji žive u inozemstvu i koji će imati pravo glasa na predstojećim izborima.

Na tom su popisu imena 48.074 osoba koje su pravodobno dostavile potrebne zahtjeve za registraciju i priložile važeće dokumente kojima dokazuju svoj status. Svi kojima prijave nisu uvažene imali su priliku do 3. kolovoza podnijeti žalbu Prizivnom odjelu Suda BiH, a on odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju jesu li prigovori utemeljeni, prenosi HINA.

No takvih slučajeva, odnosno onih kojima je zahtjev za upis na birački popis odbijen, razmjerno je mali – tek nešto više od pet i pol tisuća.

Podaci o registriranim biračima koji će ove godine glasati poštom iz inozemstva u uspordbi s onima iz 2022. godine ukazuju kako je njihovo zanimanje za izborni proces opalo.

Prije četiri godine pravo glasa osiguralo je gotovo 70 tisuća birača pa sada proistječe da ih je u međuvremenu trećina odustala od zakonskog prava da biraju tijela vlasti u državi podrijetla.

Posebice je to izraženo kod građana BiH koji su do rata živjeli na teritoriju koji je sada dio Republike Srpske i iz koje su masovno protjerani Hrvati i Bošnjaci.

Tako je, primjerice, za glasanje u Banjoj Luci registrirano tek 875 osoba iz dijaspore dok ih je 2022. godine zanimanje za izbore pokazalo 2273. Slično je stanje i u Prijedoru, općini iz koje su još 1992. godine godine u kampanji etničkog čišćenja protjerani gotovo svi Hrvati i Bošnjaci.

Ove će godine tamo moći glasati tek njih oko tisuću i pol ,dok je prije četiri godine pravo glasa tamo imalo 3783 prognanih i raseljenih.

Statistika pokazuje da je u Banjoj Luci i Bosanskoj Gradišci sada 60 posto manje regirstriranih birača iz inozemstva.

U prvim analizama takvog stanja prevladavaju ocjene kako su birači iz dijaspore razočarani postizbornim trgovinama.

“Ogromna većina ljudi jednostavno više ne želi biti prevarena i iskorištena, što se desilo odmah nakon izbora 2022. godine”, kazao je za “Dnevni avaz” Admir Čavka, povjerenik za RS Saveza za bolju budućnost (SBB), stranke čiji je utemeljitelj Fahrudin Radončić i koja se pokušava vratiti na vlast namon izbornog debakla prije četiri godine.

On razočarenje birača koji su prognani s teritorija RS vidi kao odraz činjenice da su neke stranke bošnjačke orijentacije, bez puno uvjetovanja podržale novu vladu koju je u tom entitetu uspostavio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Dodik je tu potporu iskoristio da bi nastavio sa starom politikom od koje prognani i izbjegli nisu dobili ništa.

Manji broj birača na prestojećim izborima značit će i manji broj zastupnika nesrpske nacionalnosti u parlamentu RS.

“Danas plaćamo tu cijenu prevare, a bojim se da ćemo posljedice osjetiti tek poslije izbora”, zaključio je Čavka.

Objava Dijaspora sve manje zainteresirana za izbore u BiH, evo koliko ih se prijavilo za glasovanje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Veterinarska inspekcija svakodnevno provodi nadzor nad mesom i mesnim proizvodima u unutrašnjem prometu i proizvodnji.

Tijekom inspekcijskih nadzora mesnica i drugih objekata koji se bave proizvodnjom i prometom mesa u Republici Srpskoj, veterinarska je inspekcija u prvih sedam mjeseci ove godine, zbog utvrđenih nepravilnosti, s tržišta povukla 4,5 tona mesa i mesnih prerađevina.

Iz Inspektorata Republike Srpske potvrđeno je za Nezavisne novine da su spomenuti proizvodi povučeni po nalogu inspekcije zbog nepotpunih deklaracija, isteklih rokovâ valjanosti ili izmjene senzornih svojstava.

Visoke kazne i tisuće kontrola

„U ovoj je godini republička veterinarska inspekcija obavila 375 nadzora u objektima kao što su mesnice, veleprodajne i maloprodajne trgovine, klaonice, farme, skladišta te proizvodni pogoni. Radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti izrečeno je 100 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja naplaćene kazne u ukupnom iznosu od 50.000 konvertibilnih maraka“, poručili su iz Inspektorata RS.

Pojasnili su kako veterinarska inspekcija redovito nadzire meso i mesne prerađevine u unutrašnjem prometu i samoj proizvodnji.

„Osim toga, kontrole svakodnevno provodi i veterinarska inspekcija jedinica lokalne samouprave koja, u slučaju utvrđenih nepravilnosti, poduzima upravne i prekršajne mjere. Inspekcija provjerava sljedivost dokumentacije koja prati sirovinu – od mjesta podrijetla, preko objekata za preradu, skladištenje i prodaju sve do krajnjeg potrošača – kao i ispunjavanje higijenskih, mikrobioloških te drugih propisanih kriterija sigurnosti hrane“, pojasnili su iz Inspektorata.

Stroga pravila za deklariranje i porijeklo mesa

Naglasili su kako je poseban naglasak u nadzoriima stavljen na deklaracije, odnosno na provjeru sadrže li sve potrebne podatke te odgovaraju li datumu proizvodnje, zemlji podrijetla i roku valjanosti u usporedbi s mesom zatečenim u hladnjači ili ranije dopremljenim mesom, što se utvrđuje usporedbom deklaracija i ulaznih računa.

„Svježe neupakovano meso životinja rođenih, tovljenih i/ili zaklanih u različitim državama, koje se na prodajnim mjestima nudi na tržištu, mora biti jasno odvojeno i deklarirano tako da krajnji potrošač može jednostavno razlikovati meso različitog podrijetla“, istaknuli su iz Inspektorata RS.

Strah potrošača i nedostatak transparentnosti

Snežana Šešlija, predsjednica Udruge građana „Tolerancijom protiv različitosti“ (ToPeeR) iz Doboja, izjavila je za isti medij kako im se građani sve češće žale na meso, posebice svinjsko, koje je cjenovno povoljno, ali upitne kvalitete.

„To je meso najvjerojatnije bilo zamrznuto. No, važno je istaknuti kako nam nedostaju transparentne objave o inspekcijskim nadzorima jer bismo u tom slučaju i mi znali je li to meso uništeno ili nije. Kod potrošača postoji opravdana bojazan da jedemo uvezenu, a odmrznutu robu, odnosno meso“, naglasila je Šešlija.

Prema njezinim riječima, potrošači uopće nemaju povjerenja u trgovce.

„Jedino u što građani donekle vjeruju jesu domaće mesnice u kojima tvrde da imaju provjerene kanale nabave stoke. O mesnim proizvodima da i ne govorim – primjerice o kvaliteti pašteta i sličnih prerađevina – i tu imamo jako puno primjedbi, ali mi na samu kvalitetu ne možemo utjecati“, zaključila je Šešlija.

Objava INSPEKCIJA STOPIRALA OPASNO MESO: S tržišta povučene čak 4,5 tone neispravnih prerađevina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europska unija mislila je da je končano ‘razbila kod’ i dešifrirala kompliciranu šifru za pristup Zapadnog Balkana europskoj obitelji. Recept je bio jasan – umjesto beskrajnih pregovora o poglavljima, Brisel je pred regionalne lidere stavio ‘veću novca’ tešku šest milijardi eura.

Ponuda je bila više nego jasna. Vi ispunite reforme koje tražimo od vas, a mi ćemo vam prebaciti novac na račun po realiziranoj reformi. Međutim, Bosna i Hercegovina ne nosi bez razloga etiketu ‘crna rupa europskih integracija’. Ovaj briselski tehnokratski san udario je u neprobojan zid s tri izolacije – Sarajevo, Mostar, Banjaluka!

Dok susjedi poput Albanije i Sjeverne Makedonije već uvelike povlače milijune, Sarajevo je uspjelo postati jedina prijestolnica u regiji koja stoji na nuli. Bosna i Hercegovina nije ispunila nijedno od 113 obećanja iz Reformske agende, piše Dnevni list.

Apsolutno je neshvatljivo zbog čega Čovićeva, Dodikova i Trojkaška vlast ne ulažu ni minimum napora da povuku silni europski novac od kojeg bi benefite imali svi građani BiH. Je li moguće da se iza službenih izgovora o ugrožavanju entitetskih vitalnih interesa i ustavnih nadležnosti krije se mnogo prizemnija, financijska istina – bh političari su shvatili da ovaj novac ne mogu ukrasti!?

Briselska kletva: Novac koji dolazi s ‘kamerama’

Desetljećima je modus operandi u BiH bio predvidiv. Strane diplomatske delegacije dolaze u Sarajevo, obećavaju milijune za infrastrukturu, a lokalni lideri potpisuju sve što im se stavi na stol. Novac se potom slijeva u javna poduzeća, fiktivne konzultantske ugovore i građevinske tendere koji misteriozno završavaju u rukama firmi bliskih vladajućim strankama.

S Planom rasta, Brisel je promijenio pravila igre na način koji je užasnuo lokalnu političku elitu. Nema avansa bez pokrića. Europska komisija je uvela sustav retroaktivnog plaćanja. Sredstva se odobravaju tek nakon što briselski revizori potvrde da je reforma pravno i praktično zaživjela na terenu. I naravno, ukoliko je sav posao odrađen pošteno.

Direktni veto na korupciju

To je u biti svojevrsni direktni udar na korupciju od koje su domaći lideri odavno oboljeli. Novac iz Plana rasta je strogo namjenski. Ne može se iskoristiti za krpljenje proračunskih rupa koje nastaju zbog predimenzionirane administrativne aparature i kupovine socijalnog mira pred izbore. Samim time, domaćim liderima nije ni zanimljiv jer nemaju direktnu kontrolu nad raspodjelom novčanica.

-To su namjenska sredstva koja domaći političari ne mogu zloupotrijebiti za svoje klijentelističke mreže, objašnjavaju pojedini analitičari.

Kada su shvatili da novac ne ide u njihove stranačke fondove, interes za Reformsku agendu je preko noći doslovno ispario.

Teatar ustavnih blokada 

Umjesto da javnosti priznaju kako im ne odgovaraju stroga europska pravila kontrole, politički lideri iz svih etničkih tabora posegnuli su za provjerenim alatom: ustavnim ‘patriotizmom’ i međusobnim optužbama.

Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, pretvorio je tehnička pitanja u borbu na život i smrt za opstanak entiteta. Briselski zahtjevi da se popune upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH i ukine entitetski veto u Vijeću za državnu pomoć proglašeni su „pokušajem unitarizacije“ i „briselskim diktatom“.

S druge strane, stranke iz Federacije BiH koristile su blokade iz Banjaluke kako bi oprale ruke od vlastite nesposobnosti.

Rezultat ovog uigranog teatra je politička paraliza u kojoj svi gube, osim onih na vlasti, koji su u nakaradnom sustavu uvijek na dobitku.

Sat otkucava, Brisel gubi strpljenje

U Briselu je faza diplomatskog obigravanja oko Sarajeva završena. Povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je poslala jasnu i hladnu poruku: nema više produživanja rokova.

Bosna i Hercegovina je već kažnjena trajnim gubitkom 10 posto predviđenih sredstava (oko 108 milijuna eura) zbog probijanja prvih rokova. Ako se blokada nastavi do kraja godine, zemlja riskira da trajno izgubi više od 373 milijuna eura, pa na kraju i cijeli iznos koji je predviđen za BiH, oko milijardu eura.

Za prosječnog bosanskohercegovačkog građanina, ovo znači propuštenu priliku za brži internet, bolje autoputove, modernizaciju željeznica, ukidanje bankarskih naknada za transakcije s EU i niz drugih benefita.

Za briselsku birokraciju, ovo je potvrda da stroga uvjetovanost funkcionira – barem tako što jasno prokazuje motive lokalnih elita.

BH političari su se našli pred izborom: provesti reforme koje jačaju vladavinu prava (i time potencijalno ugroziti vlastitu slobodu i moć) ili se odreći milijarde eura za državu.

Sudeći prema trenutnom zastoju, odricanje od tuđeg novca u ime vlastitog spasa za njih nikada nije bila teška odluka.

Objava SAMO U BiH: Lideri ne žele novac ako se ne mogu “ugraditi” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kornica je i ove godine postala mjesto susreta umjetnika, profesora, studenata, kulturnih djelatnika i brojnih posjetitelja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije i drugih zemalja regije, potvrđujući svoj status jedne od najznačajnijih umjetničkih manifestacija u Bosni i Hercegovini.

Organizator Simpozija, Hrvatsko kulturno sportsko društvo Kornica, već deset godina predano razvija ovu međunarodnu manifestaciju s ciljem promicanja suvremene umjetnosti, međunarodne kulturne suradnje te stvaranja trajne umjetničke baštine u Bosanskoj Posavini. Ono što je započelo kao ideja nekolicine entuzijasta danas je preraslo u prepoznatljiv kulturni projekt koji okuplja umjetnike iz različitih zemalja i ostavlja trajan trag u prostoru kroz Park suvremenih skulptura i galerijsku zbirku umjetničkih djela.

Tijekom cijelog trajanja Simpozija umjetnici su svakodnevno stvarali svoja umjetnička djela, dok su u poslijepodnevnim i večernjim satima sudjelovali u bogatom popratnom programu koji je uključivao stručna predavanja, panel-rasprave, kulturne sadržaje, studijske posjete i druge aktivnosti.

Na ovogodišnjem Simpoziju sudjelovalo je osam renomiranih umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije – Borjana Mrđa, Boštjan Kavčič, Fedor Vučemilović, Ilija Kegelj, Marko Lađušić, Nedim Hadžiahmetović, Željko Koren i Boris Orenčuk.

Tijekom osam radnih dana umjetnici su stvarali u različitim medijima i materijalima, od kamena, metala i drva do slikarskih platna i suvremenih likovnih pristupa. Svaki autor donio je vlastiti umjetnički izraz i osobnu poetiku, čime je ovogodišnji Simpozij još jednom pokazao otvorenost prema različitim likovnim konceptima i suvremenim umjetničkim praksama.

Posjetitelji su tijekom cijelog tjedna imali priliku iz neposredne blizine pratiti nastanak umjetničkih djela, razgovarati s umjetnicima i upoznati proces stvaranja koji je često jednako zanimljiv kao i samo završno djelo. Upravo ta neposredna komunikacija između umjetnika i publike jedna je od posebnosti Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica.

Skulpture nastale tijekom Simpozija trajno ostaju u Kornici kao dio budućeg Parka suvremenih skulptura, dok će slike i skulpture manjeg formata obogatiti galerijsku zbirku Simpozija. Time se iz godine u godinu stvara vrijedna umjetnička baština koja ostaje trajno dostupna lokalnoj zajednici i posjetiteljima.

Majstorska radionica – novo poglavlje Simpozija

Posebna novost jubilarnog desetog izdanja bila je Majstorska radionica, edukativni program namijenjen studentima umjetničkih akademija iz regije. Organizatori su ovim projektom željeli otvoriti prostor u kojem će mladi umjetnici imati priliku učiti izravno od afirmiranih kipara i profesora te steći iskustva koja nadopunjuju formalno akademsko obrazovanje.

Tijekom cijelog Simpozija studenti su svakodnevno radili uz umjetnike, pratili njihove procese rada, sudjelovali u razgovorima o umjetnosti te razmjenjivali iskustva s profesorima i kolegama iz drugih zemalja. Upravo takav neposredan prijenos znanja jedna je od najvećih vrijednosti radionice.

Majstorska radionica nije zamišljena kao jednokratni projekt, nego kao trajni dio programa Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica. Plan organizatora je da se svake godine radionica održava u drugom umjetničkom mediju, uz sudjelovanje novih mentora i studenata s umjetničkih akademija iz regije i svijeta.

Pokretanjem ovog programa Simpozij je napravio značajan iskorak prema obrazovanju mladih umjetnika te dodatno učvrstio suradnju s akademskim institucijama i kulturnim ustanovama.

Panel „Međunarodni kiparski simpozij Kornica – sadašnjost i budućnost“

Trećega dana Simpozija održan je panel pod nazivom „Međunarodni kiparski simpozij Kornica – sadašnjost i budućnost“, kojim je obilježeno deset godina djelovanja ove međunarodne umjetničke manifestacije.

Panel je moderirala dr. sc. Mirha Šabanović, povjesničarka umjetnosti, a okupio je umjetnike, predstavnike kulturnih institucija i akademske zajednice koji su kroz četiri tematska ciklusa razgovarali o razvoju Simpozija, njegovoj ulozi u suvremenoj umjetnosti i mogućnostima budućeg razvoja.

Poseban naglasak stavljen je na slobodu umjetničkog stvaranja, međunarodnu suradnju te važnost činjenice da skulpture nastale u Kornici trajno ostaju u prostoru u kojem su nastale, oblikujući jedinstveni identitet mjesta i budući Park suvremenih skulptura. Sudionici su istaknuli kako upravo ljudskost, otvorenost i zajedništvo organizatora predstavljaju razlog zbog kojeg se brojni umjetnici godinama vraćaju u Kornicu.

Panel je zaključio kako Međunarodni kiparski simpozij Kornica danas predstavlja mnogo više od umjetničke kolonije – riječ je o međunarodnoj platformi koja povezuje umjetnike, studente, profesore i kulturne institucije te stvara temelje za budući razvoj suvremene umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Posjet Ljevaonici Jurkić – spoj umjetnosti, tradicije i znanja

Jedan od tradicionalnih sadržaja Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica bio je i ovogodišnji posjet Ljevaonici Jurkić, dugogodišnjem partneru Simpozija i jednoj od rijetkih umjetničkih ljevaonica u regiji specijaliziranih za lijevanje skulptura.

Tijekom stručnog obilaska umjetnici, studenti i sudionici Majstorske radionice imali su priliku upoznati različite tehnike lijevanja skulptura te cjelokupan proces njihova nastanka – od izrade modela i kalupa, preko lijevanja u bronci, pa sve do završne obrade, patiniranja i konačnog izgleda umjetničkog djela. Posebnu pozornost privukla je tradicionalna tehnika izgubljenog voska, koja se i danas smatra jednom od najsloženijih i najvrjednijih metoda umjetničkog lijevanja.

Posjet Ljevaonici Jurkić nije bio samo prilika za stručno usavršavanje, nego i za razmjenu iskustava između umjetnika različitih generacija i umjetničkih usmjerenja. Nakon obilaska domaćini su za sudionike pripremili zajedničko druženje uz zakusku, potvrđujući dugogodišnje prijateljstvo i suradnju koja traje od samih početaka Simpozija.

Ovakvi sadržaji dodatno obogaćuju program Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica jer umjetnicima omogućuju upoznavanje cjelokupnog procesa nastanka brončanih skulptura te stvaraju prostor za nova stručna poznanstva i buduće suradnje.

Posjet Muzeju „Vrata Bosne“

Kulturni program Simpozija nastavljen je posjetom Muzeju „Vrata Bosne“ pri Franjevačkom samostanu u Tolisi, jednoj od najznačajnijih kulturnih ustanova Bosanske Posavine.

Sudionici su kroz stručno vodstvo upoznali bogatu kulturnu, povijesnu i sakralnu baštinu ovoga kraja. Razgledali su arheološke zbirke, etnografsku građu, umjetnička djela i stalni muzejski postav koji svjedoči o višestoljetnoj povijesti Posavine i njezinih stanovnika.

Posjet muzeju imao je posebnu vrijednost jer je umjetnicima omogućio bolje upoznavanje prostora u kojem stvaraju. Organizatori vjeruju kako upravo upoznavanje kulturne baštine, povijesti i identiteta mjesta može biti važan izvor inspiracije te dodatno obogatiti umjetnički proces.

Ovakvi sadržaji potvrđuju da Međunarodni kiparski simpozij Kornica nije usmjeren samo na nastanak novih umjetničkih djela, nego i na promicanje kulturne baštine, međusobno upoznavanje i povezivanje umjetnika s lokalnom zajednicom.

Stručni rezime Simpozija

Posljednjeg radnog dana održan je stručni rezime Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica koji je vodila dr. sc. Mirha Šabanović, povjesničarka umjetnosti.

Za razliku od klasičnih likovnih osvrta koji nastaju tek nakon završetka umjetničkog rada, Mirha Šabanović tijekom cijelog je Simpozija svakodnevno pratila umjetnike, razgovarala s njima o njihovim idejama, konceptima i procesu stvaranja te iz neposredne blizine promatrala razvoj svakog umjetničkog djela.

Na završnom predstavljanju dala je stručni osvrt na sva nastala djela, analizirajući njihove likovne vrijednosti, različite umjetničke poetike i suvremene pristupe kojima su umjetnici oblikovali ovogodišnji Simpozij. Posebno je naglasila kako raznolikost autorskih izričaja, sloboda umjetničkog stvaranja i otvoreni dijalog među umjetnicima predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica.

Stručni rezime još je jednom potvrdio kako Kornica nije samo mjesto nastanka umjetničkih djela, nego i prostor stručnog promišljanja suvremene umjetnosti, razmjene znanja i povezivanja umjetnika, studenata i stručne javnosti.

Svečano zatvaranje Simpozija

Nakon deset dana intenzivnog umjetničkog rada, druženja i razmjene iskustava, održano je svečano zatvaranje Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica.

Tom je prigodom otvorena izložba umjetničkih djela nastalih tijekom ovogodišnjeg Simpozija, a umjetnicima su uručeni certifikati o sudjelovanju kao znak zahvalnosti za njihov doprinos razvoju ove međunarodne umjetničke manifestacije. Brojni posjetitelji imali su priliku razgledati novonastala djela i razgovarati s umjetnicima o njihovim idejama i procesu rada.

Zatvaranje Simpozija bilo je i prilika za zahvalu svim partnerima, pokroviteljima, ustanovama, volonterima, članovima Hrvatskog kulturno sportskog društva Kornica, obiteljima iz Kornice i okolice te brojnim prijateljima Simpozija koji su svojim radom i podrškom omogućili realizaciju ovog zahtjevnog projekta.

Deset godina umjetnosti, zajedništva i vizije

Deseto izdanje Međunarodnog kiparskog simpozija Kornica još je jednom pokazalo kako umjetnost može biti pokretač razvoja jedne zajednice. Tijekom proteklog desetljeća Kornica je od maloga povratničkog mjesta izrasla u prepoznatljivo odredište suvremene umjetnosti, mjesto susreta umjetnika, profesora, studenata i ljubitelja kulture.

U proteklih deset godina na Simpoziju su sudjelovali umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kine. Nastalo je više od trideset skulptura te brojna umjetnička djela koja danas čine vrijednu galerijsku zbirku i temelje budućeg Parka suvremenih skulptura.

Međunarodni kiparski simpozij Kornica danas je član Međunarodne alijanse kiparskih simpozija (ISSA), a prošle je godine imao čast ugostiti i predsjednika Svjetske alijanse kiparskih simpozija, kineskog umjetnika Liu Yunga, čime je dodatno potvrđen njegov međunarodni ugled.

Ono što ovu manifestaciju čini posebnom nisu samo umjetnička djela, nego prije svega ljudi. Deseci volontera, članova Hrvatskog kulturno sportskog društva Kornica, obitelji iz Kornice i okolice, partneri, prijatelji Simpozija i župna zajednica svake godine ulažu svoje vrijeme, znanje i ljubav kako bi Kornica na deset dana postala mjesto umjetnosti, susreta i zajedništva.

Međunarodni kiparski simpozij Kornica 2026. završio je još jednim uspješnim izdanjem, ali i otvorio novo poglavlje svoga razvoja. Pokretanjem Majstorske radionice, jačanjem međunarodnih partnerstava i nastavkom izgradnje Parka suvremenih skulptura, organizatori su još jednom potvrdili da je pred ovim projektom svijetla budućnost te da će Kornica i u godinama koje dolaze ostati mjesto u kojem umjetnost ne dolazi samo u goste – nego trajno ostaje živjeti.

Objava Međunarodni kiparski simpozij Kornica još jednom potvrdio međunarodni ugled i umjetničku vrijednost pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Operaciji Oluja, uz suglasnost vlasti BiH i sudjelovanje Hrvatskog vijeća obrane, prethodilo je više uzastopnih operacija u Bosni i Hercegovini, a odmah nakon Oluje, snage HV-a, HVO-a i Armije RBiH izvele su operacije Maestral i Južni potez i došle nadomak Banje Luke. Uslijedilo je primirje uz međunarodno posredovanje, a u studenome 1995. godine potpisan Daytonski sporazum kojim je uspostavljen trajniji mir.

Prije Oluje

Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u fazu pozicijskog ratovanja u kojemu su mirovne snage UN-a (UNPROFOR i kasnije UNCRO) razdvajale sukobljene vojne snage. Većina Hrvata na okupiranom području protjerana je ili ubijena.

Sve do jeseni 1994. godine, Hrvatska vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Područja oko Dubrovnika oslobođena su u operacijama Spaljena zemlja, Konavle i Vlaštica izvedenima 1992. godine. U siječnju 1993. na širem području Zadra izvedena je Operacija Maslenica, a u rujnu 1993. u okolici Gospića Operacija Medački džep.

Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. Plan Z-4, prema kojemu bi Hrvatska postala federacijom, u kojoj bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine.

Pod okriljem međunarodne zajednice u Ženevi su održani pregovori Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog o mirnoj reintegraciji u sklopu Plana Z-4.

Pripremne operacije

Oluji je prethodila akcija Zima ’94. na području BiH provedena od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na Bihać te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a.

Uslijedila je akcija Skok-1 7. travnja 1995. godine kojom je oslobođeno dodatnih 75 četvornih kilometara.

Operacija Bljesak uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobođen je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji.

Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena akcija Skok-2 i oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje.

Akcijom Ljeto ’95. od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč, ukupno oko 1.600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje Knina, sjeverne Dalmacije i Like.

Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u Krajini–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada.

Odvijanje operacije

Nakon što su obavještene Mirovne snage UN-a razmještene uz bojišnicu (UNCRO), operacija je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta (Ćelavac, Petrova gora, Banski Grabovac i Bunić). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Hrvatska vojska zajedno s policijskim specijalcima krenula je u napad na bojišnici od Jasenovca na istoku do Bosanskog Grahova na jugu dugoj 630 kilometara.

Hrvatski predsjednik Tuđman javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su ostati kod kuće i dočekati hrvatsku vlast.

U prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: zrakoplovima je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu Ćelavac na južnom Velebitu, te napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u Banovskom Grabovcu kod Petrinje, odakle se zapovijedalo raketnim sustavom Orkan, zapovjedno mjesto u Buniću u Lici, odakle se kontrolirao aerodrom Udbina.

Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca.

Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle Savu na području Jasenovac-Drenov Bok i probile srpske snage dva kilometra prema Hrvatskoj Dubici, koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do Hrvatske Kostajnice i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj.

Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile Petrinju i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga ZP Karlovac, koje su već riješile pravac Ogulin-Slunj, a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok 1. gardijske brigade, koja se spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH i krenula iz Rakovice prema Vojniću.

Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na Petrovoj gori su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK.

Na ogulinskom dijelu bojišta, snage ZP Karlovac su 4. kolovoza okružile Plaški i zauzele cestu Slunj-Primišlje-Perjasica. Na karlovačkom dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje Mrežnice i Korane prema selu Krnjku i dalje prema Vojniću. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane iz bihaćkog džepa presjekle cestu Slunj-Korenica i tako spriječile 21. kordunski korpus krenuti prema Lici.

Nakon što je zauzela Plitvice, 1. gardijska brigada se poslijepodne 6. kolovoza kod sela Tržička Raštela spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u Slunj zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su Kamensko, Tušilović, Krnjak, Veljun i Vojnić. Vojska Fikreta Abdića pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz Cazina prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac.

Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u Viduševcu srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i Vrginmosta, te osigurale granicu i Petrovu goru.

Pripadnici 111. brigade Zbora narodne garde sudjelovali su u oslobađanju Ličkog Osika, Urija, Polovina, Barleta, Vrebca i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.

Snage ZP Gospić odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile Dabar i veći dio važnog prijevoja Ljubova na putu Gospić-Korenica.

Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile Ljubovo i okolicu, Ličku Jasenicu, Saborsko, novi Lički Osik i Ostrovicu, prekinule cestu Plitvička Jezera-Slunj i opkolile Vrhovine. Policijski su specijalci zauzeli čvor Gračac.

Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod Grabovca i Prijeboja. Oslobođeni su Malovan, Bruvno, Korenica, Vrhovine, Plitvička Jezera, Cetingrad, Krbava i Udbina, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i Pločanski Klanac. 1. gardijska brigada je izašla iz ZP Gospić i krenula prema Slunju. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže.

Oko 18 sati 7. kolovoza postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su Donji Lapac i došli do granice, te oslobodili Mazin, Dobroselo i Gornji Lapac. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je Kulen Vakuf i okolicu.

U Dalmaciji se napad odvijao u tri glavna pravca: Bosansko Grahovo-Knin, Jasenice-Miškovci i Uniški Doci-Uništa-Kijevo. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske.

Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4 km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na Velebitu sa snagama 2. bojne 9. gardijske brigade zauzele su dominantne kote Tulove grede i Mali Alan gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje Knina i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK.

S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema Banji Luci. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na Velebitu i brzo su nadirale prema Gračacu, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz Ravnih kotara preko Otrića povlačio prema Srbu i Lapcu i dalje u Bosnu.

Sa svojih položaja kod Grahova u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2.000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni Knin, što je simbolički značilo kraj Krajine.

Crta selo Otrić-Strmica dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije 7. kolovoza, uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-Srb i Knin-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu.

Organizirana evakuacija

Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore.

Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK Milan Martić 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga UNCRO prisutnima u Kninu, te pročitana na radiju. Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.

Tretiranje civila

Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski (pravoslavni) objekt. U razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srba, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata.

Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti. Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba.

Ishod

Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i simbol Domovinskog rata. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog bihaćkog džepa.

Operacijom je se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta Velike Srbije na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini.

Nakon operacije Oluja Hrvatski crveni križ, Međunarodni crveni križ i Crveni polumjesec proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati.

Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta

4. kolovoza | Sveti Rok…

5. kolovoza | Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica…

6. kolovoza | Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina…

7. kolovoza | Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac…

Vojne snage RSK povukle su se s područja oslobođenog Olujom i predale svoje naoružanje i opremu Vojsci Republike Srpske. Postrojbe su se raspale a ljudstvo pridružilo obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije.

Ubrzo nakon oluje, 8. rujna 1995. god. pokrenuta je Operacija Maestral, protiv srpskih snaga u BiH, a slijedila je Operacija Južni potez. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad Vojske Republike Srpske, nego je akcijama na čijem su težištu djelovale 7. i 4. gardijska brigada HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH Banjoj Luci, kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23 km.

Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je Daytonski sporazum, nakon kojega je uspostavljen trajniji mir.

Reakcija međunarodne zajednice

Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala Oluju, ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati kako je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja.

U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osudilo granatiranje civilnih ciljeva i aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene mirovne snage UN na terenu, ali ne i samu akciju.

Sudski postupci

2001. godine je na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu podignuta optužnica protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.

Republika Srbija je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu pravde u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995. U presudi od 3. veljače 2015. godine, sud je odbio navode Srbije kao neutemeljene.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik

Objava OPERACIJA OLUJA: Temelj moderne Hrvatske i Daytonskog sporazuma pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Još najmanje sedam dana paklenih vrućina, evo kada konačno dolazi osvježenje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vozači također javljaju o velikim kolonama na ulazu u Jablanicu iz smjera Sarajeva, zbog čega su moguća znatno dulja vremena putovanja.

Osim na cestama prema jugu zemlje, pojačan je promet i u gradskim zonama te na brojnim graničnim prijelazima.

Na graničnim prijelazima Izačić, Velika Kladuša, Kostajnica i Deleuša duge su kolone putničkih vozila u oba smjera.

Na izlazu iz Bosne i Hercegovine najveće gužve zabilježene su na prijelazima Kamensko, Prisika, Doljani, Gorica, Gradina, Zupci, Hum, Klobuk i Rača, dok se na ulazu u BiH kolone stvaraju na graničnom prijelazu Bijača, piše Bljesak.info.

Na prijelazu Gradiška – Gornji Varoš nema većih zadržavanja na strani Bosne i Hercegovine, ali se duga čekanja bilježe na ulazu i izlazu iz Republike Hrvatske.

Na ostalim graničnim prijelazima promet je pojačan, no trenutačna zadržavanja ne prelaze 30 minuta.

Vozačima se zbog visokih dnevnih temperatura preporučuje izbjegavanje duljih putovanja tijekom najtoplijeg dijela dana te češće pauze tijekom vožnje.

Iz BIHAMK-a podsjećaju i na brojne radove na cestama. Zbog nastavka izgradnje autoceste zatvorena je poddionica Golubinja – Nemila, a promet je preusmjeren na magistralnu cestu M-17.

Radovi su u tijeku i na autocesti A-1 Lašva – Kakanj, gdje je zatvorena dionica duga šest kilometara, dok se na dionici Sarajevo zapad – Lepenica promet odvija pretjecajnom trakom.

Na magistralnim cestama Dobro Polje – Miljevina, Tuzla – Bijeljina i Jablanica – Blidinje promet je dopušten samo vozilima do 3,5 tone, dok je za teža vozila i dalje obustavljen.

Naizmjenično jednom prometnom trakom vozi se i na magistralnim cestama Konjic – Jablanica (Ribićki most), Crna Rijeka – Jajce (Podmilačje), kao i na prijevoju Romanija, gdje se izvode radovi na izgradnji dodatne trake za spora vozila.

Objava Velike gužve prema Hercegovini: Kolone od Bradine do Konjica i na ulazu u Jablanicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.