Pitanje stabilnosti pomorskih opskrbnih pravaca jedno je od temeljnih pitanja suvremene geopolitičke ekonomije. Pomorski prijevoz i dalje dominira globalnom trgovinom – procjenjuje se da se oko 80% svjetske robne razmjene odvija morem (UNCTAD, 2023.) – zbog čega svaka perturbacija ključnih plovnih koridora potencijalno ima dalekosežne posljedice na globalne lance opskrbe, cijene energenata i stabilnost tržišta, objavljuje Morski.hr

U proteklim godinama svjedoci smo naznaka temeljitih promjena u strukturi tih pravaca. Napadi na teretne brodove u Hormuškom tjesnacu, ekspanzija izvoznih kapaciteta Sjedinjenih Američkih Država te strukturne promjene u globalnoj potražnji za energijom – osobito ona potaknuta razvojem podatkovnih centara za potrebe generativne umjetne inteligencije – svrstani zajedno naznačuju mogućnost sustavnog pomaka, a ne tek prolazne epizodne disrupcije.

Ovaj rad polazi od teze da se pomorski opskrbni pravci doista mijenjaju, no da te promjene imaju višeslojnu prirodu: dok kratkoročne disrupcije generiraju operativne prilagodbe (preusmjeravanje brodova, povećanje premija osiguranja, produžena tranzitna vremena), dugoročna rekonfiguracija opskrbnih koridora rezultat je investicijskih odluka i energetske politike čiji se učinci materijaliziraju u vremenskim rasponima od šest do osamnaest mjeseci pa nadalje.

Teorijski okvir: Geopolitika pomorskih koridora

Teorija o kritičnoj pomorskoj infrastrukturi (eng. choke point theory) identificira određene geografske točke kao strateški presudne za globalnu plovidbu. Klasični primjeri uključuju Hormuzki tjesnac, Malaka tjesnac, Sueski kanal te Bab el-Mandeb. Prema Laye (2002.), ove točke predstavljaju istovremeno i prilike i ranjivosti globalnog pomorskog sustava.

Noviji akademski radovi, poput onih Sloggetta (2013.) i Kaplana (2012.), nadopunjuju ovu perspektivu konceptom “dinamičke rekonfiguracije” – idejom da globalni opskrbni pravci nisu statični entiteti, već sustavi koji se prilagođavaju promjenama u energetskim matricama, geopolitičkim konstelacijama i tehnološkim inovacijama. Ova perspektiva posebno je relevantna za razumijevanje suvremenih promjena u tokovima LNG-a.

U kontekstu energetske tranzicije, Yergin (2011.) i Goldthau (2013.) upozoravaju da je prirodni plin, unatoč statusu “prijelaznog goriva”, stvorio nove ovisnosti i nove geografije opskrbe koje zahtijevaju vlastitu analitičku infrastrukturu. Ekspanzija LNG tržišta – koja podrazumijeva fazu likvidacije, brodski prijevoz i fazu regasifikacije – donijela je fleksibilnost, ali i novu vrstu izloženosti maritimnim rizicima.

Hormuški tjesnac kao strateška žarišna točka

Strateška važnost

Hormuški tjesnac, koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i dalje s Arabijskim morem, jedna je od najkritičnijih točaka globalne energetske opskrbe. Prema procjenama Uprave za energetske informacije SAD-a (EIA), kroz ovu točku svakodnevno prolazi između 20 i 21 milijun barela nafte, što predstavlja oko 20% ukupne svjetske potrošnje nafte. Jednako tako, otprilike petina ukupne svjetske trgovine LNG-om prolazi ovim tjesnacem, čineći ga nezaobilaznim čvorištem globalne energetske infrastrukture.

Unatoč relativno malim dimenzijama – tjesnac je na najužem dijelu širok tek oko 33 nautičke milje, od čega su plovidbeni kanali široki samo dvije nautičke milje u svakom smjeru – geopolitičko značenje Hormuškog tjesnaca neproporcionalno je veliko. Svaki ozbiljniji poremećaj plovidbe u ovom koridoru izravno pogađa globalna energetska tržišta i izaziva reakcije cijena u rasponu od sati do dana.

Recentni poremećaji i njihove implikacije

Nedavni napadi na teretne brodove u Hormuškom tjesnacu, kao i širi kontekst nestabilnosti na Bliskom istoku, aktualizirali su akademsku i policy debatu o ranjivosti globalnih opskrbnih koridora. Michael Mørland, direktor teretnog projekta za Atlantik norveškog operatera višenamjenskih brodova G2 Ocean, upozorava da, dok kratkoročni geopolitički poremećaji generiraju operativnu neizvjesnost, nisu dovoljni da izmijene konačne investicijske odluke za kapitalno intenzivne LNG projekte s duljim vremenskim horizontima isporuke.

Ova distinkcija između kratkoročnih operativnih prilagodbi i dugoročnih strukturnih pomaka analitički je ključna. Brodari trenutno procjenjuju potrebu za dodatnim vremenskim i troškovnim rezervama – uključujući veće premije osiguranja i potencijalno produljene tranzitne rute – no ovi se učinci neće nužno konsolidirati u trajne promjene opskrbnih koridora.

Američka ekspanzija LNG kapaciteta i rekonfiguracija globalnih tokova

Strukturne promjene u izvoznoj infrastrukturi

Sjedinjene Američke Države, koje su već postale najveći svjetski izvoznik LNG-a, nalaze se pred ubrzanom ekspanzijom izvoznih kapaciteta. Prema analizi EIA-e iz veljače 2025., američki LNG izvozni kapacitet mogao bi se gotovo udvostručiti do 2031. godine. Trenutno zemlja raspolaže s osam operativnih terminala za izvoz LNG-a, a četiri nova projekta – prvu fazu projekata Woodside Louisiana LNG i CP2 te drugu fazu projekata Rio Grande i Port Arthur – trebala bi stupiti u pogon između 2029. i 2031. i donijeti dodatnih 7,2 milijarde kubičnih stopa dnevno (Bcf/d) ukupnog kapaciteta.

Investitori su samo u 2025. godini potpisali ugovore o prodaji i kupnji (SPA) za 5,2 Bcf/d LNG-a iz planiranih izvoznih postrojenja, što predstavlja najveći godišnji obujam SPA-ova od 2022. Ovakav nivo komercijalnog angažmana snažan je indikator strukturnog karaktera promjene: radi se o dugoročnim obvezama, a ne tek kratkoročnim spekulativnim pozicijama.

Implikacije za maritime tokove

Ekspanzija amerikanskog LNG izvoza ima direktne implikacije za globalne pomorske tokove. Kako upozorava Edwin Peh, direktor projektnog tereta za pacifičke i globalne kapitalne projekte tvrtke G2 Ocean, povećanje LNG kapaciteta generira rastuću potražnju za prijevozom rasutog tereta i projektnog tereta – uključujući opremu poput turbina i generatora za plinske elektrane. G2 Ocean već bilježi povećan broj upita za takve pošiljke.

Geografska logika ove rekonfiguracije oslanja se na atlantske koridore umjesto perzijsko-zaljevskih ruta. Američki LNG iz postrojenja na obalama Meksičkog zaljeva prirodno gravitira prema europskim i azijskim tržištima putem Atlantika i Pacifika, zaobilazeći Hormuški tjesnac. Time se, dugoročno, smanjuje relativna ovisnost o bliskoistočnim plovnim koridorima za dio globalnih energetskih tokova.

Veza s potražnjom podatkovnih centara

Rastuća potražnja za prirodnim plinom za potrebe podatkovnih centara koji pogone infrastrukturu generativne umjetne inteligencije predstavlja novi, relativno nepredviđen čimbenik u energetskim projekcijama. Američki investitori planiraju 2026. godine dodati 6,3 gigavata kapaciteta na prirodni plin, od čega je više od 80% planirano za lokacije u Teksasu, Oklahomi, Ohiju, Tennesseeu i Floridi. Ova potražnja, prema Mørlandovoj analizi, potiče razvoj učinkovitijih tehnologija likvefakcije (eng. liquefaction) i veće kapacitete pojedinih LNG postrojenja.

Veza između digitalne infrastrukture i maritimnih opskrbnih koridora, dok na prvi pogled ne izgleda izravna, postaje sve relevantnija u kontekstu energetske geopolitike: raspoređivanje podatkovnih centara uvjetuje energetsku potražnju, energetska potražnja uvjetuje investicije u LNG, a investicijski ciklusi u LNG oblikuju dugoročne maritimne tokove.

Projektni teret i višenamjenski brodovi: Indikatori strukturnih promjena

Analiza kretanja projektnog tereta – uključujući tešku industrijsku opremu, turbine, generator-setove i modularne građevne komponente za LNG postrojenja – nudi vrijedan indirektni pokazatelj dugoročnih trendova u rekonfiguraciji opskrbnih koridora. Budući da projektni teret prethodi operativnoj fazi infrastrukture, promjene u njegovim tokovima anticipiraju buduće pomake u energetskim koridorima.

G2 Ocean, kao jedan od vodećih operatera višenamjenskih brodova (MPV), bilježi kontinuiranu potražnju za prijevozom projektnog tereta vezanog uz LNG ekspanziju u SAD-u u proteklom desetljeću. Mørlandova procjena da će se ovaj razvoj nastaviti “bez obzira na kratkoročne geopolitičke poremećaje” implicira da strukturni kapacitetni planovi imaju vlastitu inerciju neovisnu o kratkoročnim fluktuacijama sigurnosnog okruženja.

Ipak, Peh naglašava da je “još prerano za uočavanje bilo kakvih promjena u kretanju projektnog tereta koje su rezultat poremećaja u brodarstvu na Bliskom istoku”, što potvrđuje analitički uvid o vremenskim odmaknućima između nastanka disrupcije i njezine manifestacije u opskrbnim tokovima. Ovo odmaknuće, koje može iznositi između šest i osamnaest mjeseci, ima važne implikacije za kratkoročne i dugoročne projekcije.

Azija kao odredišno središte globalnih LNG tokova

Svaka analiza rekonfiguracije globalnih pomorskih opskrbnih pravaca koja zaobilazi azijsku stranu jednadžbe analitički je nepotpuna. Kina, Japan i Južna Koreja zajedno čine više od polovice ukupne svjetske potražnje za LNG-om, čineći azijsko-pacifičku regiju primarnim odredištem kako bliskoistočnih, tako i sve većeg dijela atlantskih opskrbnih tokova. Američki LNG koji „gravitira prema azijskim tržištima putem Pacifika“ — kako se navodi u prethodnim poglavljima — u krajnjoj liniji gravitira prema lukama Kine, Japana i Južne Koreje, čija potražnja strukturno uvjetuje isplativost novih izvoznih kapaciteta. Bez razumijevanja azijske potražnje kao neovisne varijable, svaka projekcija budućih maritimnih tokova ostaje parcijalna.

Kinesko strateško repozicioniranje i „Malaka dilema“ (Malajski tjesnac)

Kina predstavlja posebno složen slučaj u analizi globalnih maritimnih opskrbnih koridora jer istovremeno djeluje kao najveći uvoznik energenata putem mora i kao država koja sustavno nastoji smanjiti tu ovisnost. Oko 80% kineskog naftnog uvoza prolazi tjesnacem Malaka — jednim od najkritičnijih plovnih uskih grla na svijetu — što kineska strateška literatura dugo prepoznaje kao temeljnu geopolitičku ranjivost (tzv. „Malačka dilema“). Kao odgovor, Kina je u proteklom desetljeću intenzivno razvijala kopnenu opskrbnu infrastrukturu: plinovodima Power of Siberia prema Rusiji i mrežom cjevovoda prema Centralnoj i Jugoistočnoj Aziji nastoji diversificirati opskrbu izvan maritimnih koridora. Ova strukturna dimenzija kineske energetske politike izravno utječe na dugoročnu geometriju globalnih tokova LNG-a: u mjeri u kojoj Kina uspijeva supstituirati maritimni uvoz kopnenim alternativama, smanjuje se agregatna potražnja za kapacitetima u ključnim plovnim tjesnacima, što pak mijenja ekonomsku i geopolitičku logiku čitavih opskrbnih koridora koje ovaj rad analizira.

Sintezom navedenih empirijskih nalaza i teorijskog okvira, moguće je ponuditi sljedeće zaključke o prirodi promjena u maritimnim opskrbnim pravcima:

Prvo, kratkoročne disrupcije i dugoročna rekonfiguracija analitički su i empirijski distinktivni fenomeni. Kratkoročni poremećaji – napadi na brodove, zatvaranje tjesnaca, povećanje premija osiguranja – uglavnom ne generiraju trajne promjene u opskrbnim koridorima, budući da kapitalne investicije u LNG infrastrukturu imaju vremenski horizont koji premašuje trajanje tipičnih geopolitičkih kriza.

Drugo, strukturna ekspanzija američkog LNG izvoza predstavlja fundamentalnu rekonfiguraciju globalnih energetskih tokova. Za razliku od bliskoistočnih poremećaja koji su uglavnom reaktivni i potencijalno prolazni, američka LNG ekspanzija počiva na dugoročnim komercijalnim ugovorima, kapitalnim investicijama i industrijskim planovima koji će se materijalizirati u novim atlantskim opskrbnim koridorima neovisno o kratkoročnim geopolitičkim perturbacijama.

Treće, rastuća potražnja za energijom iz sektora digitalne infrastrukture dodaje novi, strukturni impuls koji ubrzava transformaciju energetske geografije. Ovaj čimbenik bio je slabo zastupljen u ranijim akademskim radovima o geopolitici opskrbnih koridora, no postaje sve relevantniji.

Četvrto, postoji inherentno vremensko odmaknuće između nastanka disrupcije i njezine manifestacije u opskrbnim tokovima projektnog tereta i rasutog tereta. To vremensko odmaknuće – procijenjeno na šest do osamnaest mjeseci – zahtijeva metodološku pažnju u empirijskim istraživanjima koja nastoje identificirati uzroke promjena u maritimnim tokovima.

Zaključak

Pitanje mijenjaju li se pomorski opskrbni pravci ne može dobiti jednoznačan odgovor bez pažljive analitičke distinkcije između kratkoročnih operativnih prilagodbi i dugoročnih strukturnih transformacija. Ovaj rad argumentira da su oba fenomena prisutna, ali da ih valja analizirati odvojeno.

Kratkoročno, geopolitički poremećaji na Bliskom istoku – uključujući napade na brodove u Hormuškom tjesnacu – generiraju operativne prilagodbe (dulje rute, veće premije osiguranja, povećana neizvjesnost), no ne uzrokuju nužno trajne pomake u opskrbnim koridorima.

Dugoročno, ekspanzija američkih LNG kapaciteta, vezana uz rastuću potražnju potaknutu razvojem AI infrastrukture i energetskom tranzicijom, oblikuje novu geografiju opskrbe koja sve manje ovisi o bliskoistočnim plovnim koridorima.

Ovi zaključci imaju važne implikacije za istraživanje geopolitike energetike, upravljanje lancima opskrbe i maritimnu politiku. Daljnja istraživanja trebala bi se fokusirati na empirijsko praćenje pomaka u projektnim teretnim tokovima u petogodišnjem horizontu kao indikatora strukturne rekonfiguracije, kao i na analizu interakcije između digitalne infrastrukture i energetske geopolitike kao novog čimbenika u oblikovanju maritimnih opskrbnih koridora.

Milo Miklaušić, kap.

Literatura:

EIA (2025., 24. veljače). U.S. LNG Export Capacity Analysis. Washington D.C.: U.S. Energy Information Administration.

EIA (2025., 3. ožujka). Environmental Impact Assessment – LNG Export Terminals. Washington D.C.: U.S. Energy Information Administration.

Goldthau, A. (2013.). The Handbook of Global Energy Policy. Oxford: Wiley-Blackwell.

Kaplan, R. D. (2012.). The Revenge of Geography: What the Map Tells Us About Coming Conflicts and the Battle Against Fate. New York: Random House.

Laye, J. (2002.). Maritime Security Choke Points. Naval War College Review, 55(2), pp. 41-67.

Mørland, M. (2025.). Intervju za Journal of Commerce – G2 Ocean Atlantic Project Cargo. Bergen: G2 Ocean AS.

Peh, E. (2025.). Intervju za Journal of Commerce – G2 Ocean Pacific and Global Capital Projects. Bergen: G2 Ocean AS.

Sloggett, D. (2013.). A Narco History: How the United States and Mexico Jointly Created the Mexican Drug War. New York: OR Books.

UNCTAD (2023.). Review of Maritime Transport 2023. Geneva: United Nations Conference on Trade and Development.

Yergin, D. (2011.). The Quest: Energy, Security, and the Remaking of the Modern World. New York: Penguin Press.

Objava Mjenjaju li se pomorski opskrbni pravci pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

S dolaskom toplijih dana, poljoprivredni proizvođači započinju s intenzivnim pripremama za sadnju krumpira. Iako se rani nasadi ponegdje već pokrivaju paučinastom folijom, glavnina posla tek slijedi, a s njom i niz rizika koje donosi uvozno sjeme i štetnici koji vrebaju u tlu, piše Agroklub.com

“Nabava sjemenskog krumpira i postupak ‘naklijavanja’ započinje već krajem siječnja i tijekom veljače, a kako najveći dio potreba za sjemenskim krumpirom naša zemlja podmiruje uvozom, ova spoznaja predstavlja značajan rizik za pojavu i širenje karantenske smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia) i drugih uzročnika bolesti uključujući uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter)“, upozorava Mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr. iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Strogi nadzor i zakonske obveze

Zbog rizika iz država poput Nizozemske, Njemačke, Belgije, Francuske i Luksemburga, Hrvatska od 2001. godine provodi poseban program nadzora koji uključuje vizualne preglede i laboratorijske analize. Od 2009. godine nadzire se čak i voda za navodnjavanje, a svi proizvođači i distributeri moraju biti upisani u FITO-Upisnik (Narodne novine 54/07.)

Najveća prijetnja je bakterija Ralstonia solanacearum, koja se nalazi na EPPO A2 karantenskoj listi.

“Za sprječavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme, odnosno potrebno je sačuvati biljnu putovnicu kupljenog sjemenskog krumpira, poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju“, naglašava Šubić.

Izvana gomolji mogu izgledati zdravo, no na presjeku smeđa boja provodnih snopova može ukazivati na problem. Važno je ne zamijeniti ove simptome s gljivicama poput Fusarium sp. i Verticillium sp., oštećenjima od herbicida ili fiziološkim poremećajima.

Ključni dokaz je bakterijska sluz koja se može pojaviti oko pupka ili okaca. Ako sumnjate na zarazu, stavite gomolj u uvjete visoke vlage na 24 do 48 sati; pojava žućkastog iscjetka potvrđuje prisutnost Ralstonie, a uzorke treba odmah poslati u laboratorij HAPIH-a.

Kako izračunati broj štetnika?

Prije sadnje potrebno je provjeriti ima li u tlu štetnika poput žičnjaka (ličinke kornjaša iz porodice Elateridae) i sovica pozemljuša (ličinke leptira iz porodice Noctuidae), jer oni mogu oštetiti mlade biljke i korijen.

Provjera se radi tako da se na parceli iskopa nekoliko jama dimenzija približno 25 × 25 cm i oko 30 cm dubine. Zemlja iz svake jame se istrese na foliju ili neku drugu podlogu i pažljivo pregleda kako bi se pronašle ličinke štetnika.

Nakon pregleda svih jama, izračunava se procijenjeni broj štetnika po kvadratnom metru pomoću formule: ukupni broj pronađenih štetnika jedne vrste pomnoži se sa 16 i podijeli s brojem iskopanih jama, te se dobije brojnost štetnika po četvornom metru.

Ako se procijeni da u tlu ima 2 do 5 štetnika po m², preporučuje se provesti zaštitu tla primjenom zemljišnih insekticida jer takva brojnost može uzrokovati značajne štete na usjevu.

Tablica 1. Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim dijelovima krumpira

Opis oštećenja	Štetnik
Gomolj izbušen, uski hodnici promjera do 5 mm, prazni ili u njima narančasto-žute, tvrde ličinke.	žičnjaci
Gomolj izbušen, hodnici još uži, u njima bjelkasto-ružičaste gusjenice, samo u obalnom području (*?).	krumpirov moljac
Gomolj izvana nepravilno izgrižen od bijelih ličinki svinuta tijela i smeđe glave.	grčice hrušta
Gomolj nepravilno izgrižen i izbušen, na krumpirištu hodnici plitko ispod površine tla.	rovac
Gomolj površinski izgrizle sive gusjenice gola tijela, koje se na dodir svinu u kolut.	sovice pozemljuše
Gomolji sitni, na njima okruglaste ciste.	krumpirove cistolike nematode

Tko su žičnjaci?

Žičnjaci su ličinke kornjaša klisnjaka, veličine oko 7–11 mm, koji imaju sposobnost da se pri okretanju na leđa naglo trznu i „skoče“.

“Njihove ličinke imaju tvrdo, izduženo tijelo koje može narasti do oko 27 mm duljine, a boja im je najčešće narančasto-žuta do bakrena. U tlu mogu živjeti dvije do četiri godine, a češće se pojavljuju na parcelama koje su ranije bile livade, pašnjaci, lucerišta ili zapuštena i zakorovljena zemljišta“, pojašnjava Šubić

Štete od sovice pozemljuše

Sovice pozemljuše imaju golo i sjajno tijelo koje može narasti do oko 45 mm duljine, a pri dodiru se karakteristično svijaju u klupko. Proljetna sovica (Agrotis temera) najčešće uzrokuje venuće mladih biljaka jer oštećuje stabljiku pri tlu, dok usjevna sovica (Agrotis segetum) u kasnijem dijelu vegetacije napada gomolje i može uzrokovati značajne štete na urodu.

“Štete od sovica pozemljuša povećava nedostatak oborina i zakorovljenost usjeva, jer na cvjetovima korova leptiri pronalaze hranu, a spolno zrele ženke odlažu jaja. Sukladno Pravilniku o održivoj uporabi pesticida, primjena insekticida je ograničena i dozvoljena samo uz upotrebu deponatora granulata na sadilicama“, zaključuje Šubić.

Objava Kako izbjeći opasne bolesti i štetnike u tlu tijekom sadnje krumpira pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na mjesečnoj razini, u siječnju 2026. u odnosu na prosinac 2025., kapitalni proizvodi manji su za 18,6 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 6,2 posto, intermedijarni proizvodi manji su za 2,9 posto, energija za 2,7 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju za 1,6 posto.

Na godišnjoj razini, u siječnju 2026. u odnosu na isti mjesec 2025. godine, trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 25,1 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 14,7 posto, energija za 8,6 posto, intermedijarni proizvodi za 6,9 posto, dok su kapitalni proizvodi manji za 2,4 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Objava Snažan pad industrijske proizvodnje u FBiH početkom 2026. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tijekom sastanka u Federalnom ministarstvu trgovine razmatrana je suradnja na projektu kojim će se malim trgovcima u Federaciji BiH omogućiti uvođenje kartičnog plaćanja, s ciljem modernizacije trgovinskog sektora i unapređenja bezgotovinskog poslovanja.

Besplatni POS terminali

Predstavnica GIZ-a Selma Karavdić-Gaab predstavila je regionalni projekt koji predviđa omogućavanje kartičnog plaćanja kod malih trgovaca. Projekt, koji GIZ realizira u suradnji s tvrtkama Mastercard i Visa, a čiji je partner implementator Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, treba građanima da omogući jednostavnije i sigurnije kartično plaćanje, dok će malim trgovcima biti obezbijeđena besplatna instalacija POS terminala za bezgotovinsko plaćanje.

Kako je istaknuto tokom prezentacije, projekt je već realiziran u RS-u, gdje je u roku od godinu dana broj kartičnih terminala povećan za više od 30.000. Iz GIZ-a su naglasili da trgovci koji se uključe u projekat neće imati dodatne troškove, jer će GIZ, Mastercard i Visa osigurati uvođenje potrebne infrastrukture za bezgotovinsko plaćanje.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević podsjetio je da je Ministarstvo već pokrenulo inicijativu prema malim trgovcima, kojih u Federaciji BiH ima više od 18.000 registriranih, a koji su u dosadašnjim procesima donošenja zakonske regulative često bili nedovoljno uključeni. On je naveo da je s malim trgovcima dogovoreno da se registriraju kao članovi obrtničkih komora pri privrednim komorama kantona, kako bi postali službeni partner u pregovaračkim procesima i aktivno učestvovali u kreiranju politika koje se odnose na njihov rad.

Na taj način, kako je pojašnjeno, trgovci će biti u mogućnosti da se uključe i u ovaj projekt, a za njih će biti organizirane i edukacije o prednostima i načinu korištenja bezgotovinskog plaćanja. Ministar Hasičević je također naglasio da će ovaj projekt dodatno učvrstiti mrežu javno-privatnog dijaloga te doprinijeti modernizaciji trgovine i jačanju transparentnosti tržišta.

Uvođenje kartičnog plaćanja kod malih trgovaca ocijenjeno je kao mehanizam koji može značajno doprinijeti smanjenju sive ekonomije, budući da bezgotovinske transakcije osiguravaju veću uključenost u formalne tijekove poslovanja.

Na sastanku je dogovoreno da do kraja ožujka 2026. godine bude potpisan Memorandum o suradnji, nakon čega će započeti operacionalizacija projekta u Federaciji Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

Objava Uvodi se kartično plaćanje kod malih trgovaca u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, kada je riječ o planiranom zapošljavanju novih radnika u 2026. godini, dominirat će uslužni sektor.

“Trgovina i ugostiteljstvo prednjače, pri čemu su prodavači i konobari dva najzastupljenija zanimanja. Postoji velika koncentracija zanatskih zanimanja povezanih s građevinarstvom, poput zidara, tesara i stolara, što ukazuje na snažnu aktivnost u ovom sektoru. Vozači teških teretnih vozila također su visoko rangirani. Velik broj radnika za jednostavne poslove upućuje na potrebu za manuelnom radnom snagom koja ne zahtijeva visoku specijalizaciju”, navodi se u Istraživanju tržišta rada u Republici Srpskoj.

Koja zanimanja će biti najtraženija u BiH u 2026.

Tako će među najtraženijim zanimanjima, uz već spomenuta, biti i kuhari, građevinski stolari, skladišni službenici, ali i radnici za jednostavne poslove u proizvodnji.

Slični trendovi i u Federaciji BiH

I u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema istraživanju Federalnog zavoda za zapošljavanje, zanimanja trećeg i četvrtog stupnja stručne spreme bit će najtraženija u ovoj godini.

Na tom popisu nalaze se i operateri u pozivnim centrima, bravari, krojači, skladištari, kuhari, zavarivači, strojarski tehničari, CNC operateri, armirači i drugi.

“Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji”, navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Nedostatak zanatlija sve veći problem

Da je zanatlija malo na tržištu rada u Republici Srpskoj, ali i da se učenici teško odlučuju za upis zanatskih zanimanja unatoč velikoj potražnji, potvrdio je u razgovoru za “Nezavisne novine” Lazo Šešić, predsjednik Skupštine Komore samostalnih poduzetnika Republike Srpske.

Kako ističe, za to nisu kriva samo djeca, nego i roditelji.

“Mi smo u Komori predlagali da se djeca već od šestog razreda opredjeljuju jer svaki zanatlija može dobro zaraditi. Svi žele da im djeca budu menadžeri, a nama treba radna snaga. To je srednji sloj koji stvara novu vrijednost, koji radi i proizvodi. Mi školujemo kadar koji nam uopće ne treba. Moramo privući tu djecu, a to je najviše moguće u dogovoru s roditeljima. Ta djeca više nisu samo fizički radnici. Oni danas mogu lijepo zarađivati”, kaže on.

Kako dodaje, sve zanatlije koje žele raditi mogu dobro živjeti.

“Jedan frizer, konobar, limar ili zidar zaradi više nego liječnik. Istina je da radi, ali i zaradi. I lijepo živi”, navodi on za “Nezavisne novine”, dodajući da većina onih koji završe zanat odlazi u inozemstvo jer su ondje mnogo traženiji i bolje plaćeni.

Sezonski rad dodatno pogoršava problem

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske Horeca, ističe da u Republici Srpskoj nema dovoljno školovanog kadra iz oblasti ugostiteljstva, zbog čega kvaliteta usluge slabi.

“Već u travnju i svibnju velik dio radnika odlazi na sezonski rad u Hrvatsku, Crnu Goru, a djelomično i u Sloveniju. To se događa stalno. Problemi su sve veći. Zbog toga, ali i zbog nedovoljno školovanog kadra, kvaliteta usluge slabi, a mi se na to pokušavamo prilagoditi”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Dodaje i da mnogi u tom razdoblju zatvaraju svoje objekte jer ne mogu pronaći radnike.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, istaknuo je za “Nezavisne novine” da već duže vrijeme upozoravaju na neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.

“Nažalost, posljednjih godina najveći deficit pojavljuje se u zanimanjima poput mesara, trgovaca, tokara i bravara. Gotovo svi zanatski poslovi su deficitarni, a s druge strane imamo paradoks da na Zavodu za zapošljavanje imamo osobe koje imaju te kvalifikacije, ali se ili ne odazivaju na natječaje ili su pasivni tražitelji posla”, kaže on.

Objava Konobari, vozači i zidari među najpotrebnijima u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Uskraćivanjem otkupa proizvedenog mlijeka farmeri se nalaze pred teškim izborom: mlijeko mogu prosuti ili donijeti odluku o prodaji krava i smanjenju broja muznih grla na svojim farmama. Takva odluka za mnoge je posebno teška jer su godinama ulagali u opremanje farmi i nabavku visokomliječnih krava. U Udruženju mljekara Tuzlanskog kantona tvrde da viškova domaćeg mlijeka nema te da je pravi problem prekomjerni uvoz. Podsjećaju kako je samo u siječnju ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno oko 800.000 litara mlijeka.

„To su mlijeka koja dolaze iz razvijenijih zemalja od Bosne i Hercegovine, prije svega iz država koje imaju vrlo velike proračune za poljoprivrednu proizvodnju i pristup europskim fondovima. Zbog toga se ti farmeri, možemo slobodno reći, i ne osvrću na cijenu mlijeka. Njima je važno proizvesti, a za tržište se brine država“, rekao je za BHRT predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona Eldin Glibanović.

Farmeri od vlasti na državnoj razini traže uvođenje prelevmana na uvozno mlijeko kako bi se očuvala konkurentnost domaće proizvodnje. Kantonalna vlada, s druge strane, može osigurati dodatnu financijsku potporu farmerima kako bi zadržali postojeću razinu proizvodnje, ali, kako naglašava resorni ministar, ne može utjecati na uvozno-izvoznu politiku u ovoj oblasti.

„Naši mljekari ostvaruju značajnu potporu od 3,8 milijuna konvertibilnih maraka samo iz kantonalnog proračuna i to isključivo za proizvodnju mlijeka. Uz to dolaze i poticaji za sjetvene površine, što su dodatna sredstva. Ono što možemo obećati jest da ćemo nastaviti kontinuitet potpore ovoj grani proizvodnje“, rekao je ministar poljoprivrede Tuzlanskog kantona Fedahija Ahmetović.

U Bosnu i Hercegovinu prošle je godine uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 255 milijuna konvertibilnih maraka, a taj uvoz ima trend rasta. Domaća proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina podmiruje tek oko 40 posto potreba tržišta BiH, zbog čega je, prema riječima poljoprivrednih stručnjaka, uvoz logičan jer domaća proizvodnja nije dostatna.

„Ovdje bi trebalo ići u smjeru rješavanja problema uspostave državne referentne laboratorije za kontrolu hrane koja ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Danas imamo sve veći uvoz hrane koja nije u skladu s onim što je navedeno na deklaracijama. Kada je riječ o mlijeku i mliječnim prerađevinama, na tržištu je mnogo proizvoda koji su zapravo na bazi palminih masti, što znači da to nisu pravi mliječni proizvodi“, rekao je Suad Selimović iz Privredne komore Tuzlanskog kantona.

Kao jedno od mogućih rješenja za slične situacije s otkupom poljoprivrednih proizvoda navodi se razvoj prerađivačkih kapaciteta. Selimović predlaže da Vlada Tuzlanskog kantona i farmeri, po modelu javno-privatnog partnerstva, izgrade domaći prerađivački pogon koji bi omogućio stabilnije formiranje cijene mlijeka. U tom smjeru već se poduzimaju određeni koraci pa je u jednoj mljekari u Tuzlanskom kantonu u tijeku instalacija postrojenja za proizvodnju mlijeka u prahu koje će dnevno moći preraditi oko 100.000 litara mlijeka.

Objava Farmeri u BiH prinuđeni prolijevati domaće mlijeko pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Natprosječno toplo vrijeme posljednjih dana, s maksimalnim temperaturama iznad 17 °C, potaknulo je kretanje vegetacije na pojedinim nasadima bobičastog voća. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u idućim se danima očekuje daljnji porast dnevnih i jutarnjih temperatura, bez opasnosti od mraza, piše Agroklub.com

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede upozoravaju proizvođače da je upravo sada ključno pravodobno provesti preventivne mjere zaštite.

Dipl. ing. zaštite bilja Jadranka Berić ističe kako je prvi korak agrotehnička mjera rezidbe. “Potrebno je ukloniti zaražene izdanke i plodove kako bi se smanjio infektivni potencijal u nasadu”, navodi Berić.

Bakreni fungicidi prije kišnog razdoblja

Nakon rezidbe preporučuje se primjena bakrenih fungicida, osobito prije kišnih razdoblja. Tretiranja je najbolje obaviti u fazi mirovanja vegetacije ili u trenutku otvaranja lisnih pupova.

Kod uzgoja bobičastog voća najčešće se javljaju bolesti poput purpurne pjegavosti (Stemphylium botryosum), bakterijske pjegavosti (Xanthomonas fragariae), sušenja izbojaka (Botryosphaeria spp., Neofusicoccum spp.) te sušenja izdanaka maline (Didymella applanata).

Suzbijanje je moguće provesti pripravcima na bazi bakra, ovisno o registraciji za pojedinu kulturu. Proizvođačima se savjetuje da prije primjene provjere dozvole i upute u Fitosanitarnom informacijskom sustavu.

Obilaskom terena na nekim su lokacijama i dalje zabilježene štitaste uši, među kojima dudova (Pseudoaulacaspis pentagona) i ružina štitasta uš (Aulacaspis rosae).

“Ako se prilikom pregleda nasada utvrdi prisutnost štetnika, bakrenim pripravcima potrebno je dodati bijelo ulje ili koristiti gotove kombinacije bakra i mineralnog ulja, ali isključivo u fazi mirovanja vegetacije”, naglašava Berić.

Uvjeti primjene i zakonske obveze

Tretiranje bakrenim pripravcima treba provoditi pri temperaturama zraka iznad 5°C, po mirnom vremenu i uz dovoljnu količinu škropiva radi bolje pokrivenosti biljke.

Iz Ministarstva podsjećaju kako se sva sredstva za zaštitu bilja moraju primjenjivati sukladno uputama proizvođača i važećim registracijama. Obvezno je vođenje evidencije o uporabi sredstava, redovito atestiranje strojeva, pravilno skladištenje te zbrinjavanje ambalaže, kao i korištenje zaštitne opreme, u skladu sa Zakonom o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) i Pravilnikom o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti (NN 71/2025).

S obzirom na povoljne vremenske uvjete i početak vegetacije, pravodobna zaštita ključna je za očuvanje zdravlja nasada i stabilan prinos u nadolazećoj sezoni.

Objava Koje preventivne mjere poduzeti u nasadima bobičastog voća pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su više za 0,9 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH u srijedu.

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u siječnju 2026. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 1,6 posto, alkoholni napici i duhan za 0,2 posto, stanovanje i režijski izdaci za 1,5 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,1 posto, zdravstvo za 3,5 posto, rekreacija i kultura za 0,4 posto, obrazovanje za 0,3 posto, restorani i hoteli za 0,4 posto i ostala dobra i usluge za 0,4 posto.

U prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeća i obuća za 2,6 posto i prijevoz za 1,2 posto, piše Dnevni list.

Godišnja razina

“Razina cijena u siječnju 2026. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 3,6 posto”, navodi se.

Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 4,6 posto, alkoholni napici i duhan za 3,6 posto, stanovanje i režijski izdaci za 7,1 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 1,7 posto, zdravstvo za 6,0 posto, komunikacije za 1,5 posto, rekreacija i kultura za 5,0 posto, obrazovanje za 3,3 posto, restorani i hoteli za 7,2 posto te ostala dobra i usluge za 3,0 posto.

Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 6,4 posto i prijevoz za 2,3 posto.

Objava Godišnja inflacija u siječnju 3,6 posto pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Klasifikacija zanimanja predstavlja obvezni statistički standard koji su dužni primjenjivati svi organi vlasti, gospodarska društva, ustanove i druge pravne osobe u Federaciji BiH koje provode evidentiranje, prikupljanje, obradu, analizu, prijenos i iskazivanje statističko-analitičkih podataka važnih za praćenje stanja i kretanja u socijalno-ekonomskom području.

U obrazloženju odluke navodi se da je Federalni zavod za statistiku, nakon provedenih konzultacija s institucijama koje sudjeluju u izradi klasifikacije zanimanja, pripremio prijedlog dopune odluke kojim se definiraju šifre i opisi za 30 novih zanimanja. U proces su bili uključeni Agencija za državnu službu FBiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod PIO/MIO, Federalni zavod zdravstvenog osiguranja, Federalni zavod za zapošljavanje, Porezna uprava FBiH te Zavod za javno zdravstvo FBiH.

Nova zanimanja koja su uvrštena u klasifikaciju su: agrometeorolog, rukovoditelj službe za stambeno upravljanje i održavanje, inženjer zaštite od požara, stručnjak za uspostavu i održavanje GIS-a, doktor urgentne medicine, zdravstveni nutricionist, inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, profesor demokracije, profesor estetike, asistent u nastavi, nastavnik demokracije, nastavnik njemačkog jezika, nastavnik turskog jezika, voditelj društvenih mreža, rukovoditelj jedinice za internu reviziju, interni revizor, ekonomist turizmolog, kriminalistički vještak za daktiloskopsku identifikaciju, socijalni stručnjak za rad sa starijim osobama – gerontolog, tehničar solarnih sustava, turistički i hotelijerski tehničar, medicinski biokemičar, laboratorijsko-sanitarni tehničar, projektant odjeće na računalu, tehničar multimedije, tehničar web dizajna, operater za kriptozaštitu i obradu podataka s radara, instalater fotonaponskih sustava, CNC operater i CNC programer.

Objava Federacija BiH uvela trideset novih zanimanja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ožujak, treći mjesec u godini, u pčelarstvu predstavlja prijelomni trenutak između zimskog mirovanja i početka intenzivnog razvoja pčelinjih zajednica. Iako se u nekim krajevima još uvijek mogu javiti hladni dani, priroda se polako budi, a s njom i pčele. Upravo zato je ovaj mjesec iznimno važan za svakog pčelara: sada se vide rezultati jesenskog uzimljavanja, a prvi pregledi otkrivaju stvarno stanje zajednica nakon zime, piše Agroklub.com

Procjena zimskih gubitaka i stanje zajednica

Zimski gubici, iako nepoželjni, sastavni su dio pčelarenja. Smatralo se nekad da su gubici do 5–10% prihvatljivi, dok sve iznad toga upućuje na probleme u pripremi zajednica za zimu ili na nepovoljne vremenske uvjete. Kako se vrijeme i okoliš mijenja taj prag “tolerancije” – normalnog postotka u zimskim gubicima u svijetu se diže. Nisu rijetki podaci da su oni ponegdje tijekom godina i do 40 posto nakon zimskih mjeseci. Na pčelarima je da svoje greške svedu na minimum i da se gubici smanje i svedu na “nepoznati uzrok” uginuća.

U ožujku koji nam slijedi pčelar, ne računajući one izgubljene, u stvari po prvi put može realno procijeniti koliko je zajednica uspješno prezimilo, kakva je njihova snaga i kojim ih smjerom dalje razvijati na pčelinjaku. Pregled preko leta košnice prilikom izlaska i ulaska pčela u košnicu često već daje prve naznake — premalo pčela, neuobičajeni zvukovi ili pojačana aktivnost mogu ukazivati na stanje unutar košnice.

Prvi detaljan proljetni pregled

Kada temperature dosegnu barem 15–16 °C i vrijeme je koliko toliko mirno – bez vjetra, obavlja se prvi ozbiljan pregled. Cilj je u ovo vrijeme još uvijek ne predugo otvarati košnicu, nego brzo i učinkovito utvrditi i zapisati ključne parametre:

• prisutnost legla u svim fazama (jaje, ličinka, poklopljeno leglo), što potvrđuje prisutnost matice;
• raspored i kvaliteta legla — kompaktne plohe znak su zdrave zajednice;
• količina hrane — početkom ožujka potrebno je oko 6–8 kg meda, a krajem mjeseca barem 5–6 kg kako bi se zajednica uz dolazak proljetne paše dobro razvila;
• zdravstveno stanje pčela i saća — mrlje na okvirima mogu upućivati na lošu zimsku hranu ili prisutnost bolesti;
• broj ulica pčela — zajednice s manje od 5 ulica obično se pripajaju jačima radi bržeg razvoja iako se vizualnim pregledom može procijeniti i da se isplati poraditi kako bi se ista uz dodatak okvira, dva – sama brojčano digla na “normalan” nivo jedne prosječno jake zajednice.

Ovaj pregled temelj je za sve daljnje odluke u sezoni – što i kako raditi. Ako se utvrdi da je zajednica slaba, bolesna ili bez matice, pčelar mora reagirati odmah bez previše oklijevanja.

Upravljanje prostorom i dodavanje okvira

Zajednicama koje zauzimaju 5–7 ulica često je potrebno smanjiti prostor kako bi lakše održavale toplinu legla tijekom, još uvijek na kopnu, nešto hladnijih noći. Pčele se bolje razvijaju u kompaktnijem prostoru nego u prevelikoj košnici. Jače zajednice, one s 8 ili više okvira, spremne su za širenje te im se dodaju satne osnove ili okviri s medom prema potrebi. Te se dignu same tijekom ožujka čim to vremenske prilike dopuste.

Zamjena starog saća novim okvirima važna je preventivna mjera protiv bolesti i osigurava zdravstvenu ispravnost budućih pčelinjih proizvoda. Ožujak je idealno vrijeme za početak ove prakse jer zajednice tek ulaze u fazu intenzivnog razvoja.

Hrana i voda – preduvjet snažnog proljetnog zamaha

Kako se pojavljuju prve generacije mladih pčela izletnica, potrebe za hranom naglo rastu – naime raste i broj legla. Ako prirodni unos nektara i peluda još nije stabilan, pčelar mora osigurati dovoljne zalihe. Nedostatak hrane u ovom razdoblju može ozbiljno usporiti razvoj zajednice. Uz hranu, iznimno je važna i dostupnost čiste vode u higijenskim pojilicama, jer pčele troše velike količine vode za razrjeđivanje hrane i održavanje mikroklime u košnici.

Planiranje sezone nakon pregleda

Tek nakon što se utvrdi stvarno stanje pčelinjaka, pčelar može početi planirati nadolazeću sezonu.

Ožujak je mjesec u kojem se postavljaju temelji za sve što slijedi — od pripreme zajednica za proljetnu i bagremovu pašu do eventualnog proširenja broja košnica. Svaka odluka donosi se na temelju snage zajednica, zdravstvenog stanja i raspoloživih resursa.

Objava Ožujak je ključan za pčelare, evo što provjeriti nakon zime pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.