Mnogi misle da autohtone sorte voća, samim tim što su otpornije u odnosu na komercijalne, ne treba puno paziti, pa ih nimalo ne paze. Ipak, i one zahtijevaju pažnju i, ako je imaju, mogu ranije stupiti u rod i redovno plodonositi, piše Agroklub.com

Zahtijevaju njegu kao i komercijalne sorte

Mnogobrojna prskanja koja su potrebna za uzgoj komercijalnih sorti previše su komplicirana manjim voćarima koji su počeli saditi autohtone, domaće sorte, najviše zbog toga što žele manje tretirati voćke i jer žele znati što jedu i od kojih plodova mogu praviti rakiju ili sokove.

Ipak, i autohtone sorte traže njegu. Sade se na isti način kao i komercijalne. Nakon obrade tla i kopanja rupa širine i dubine 40 do 50 centimetara, na dno rupe postavi se stajnjak i mineralno ili organsko, peletirano, gnojivo koji se pokriju slojem zemlje od pet centimetara.

Jače razvijeno korijenje skrati se škarama, ravnim rezom, a cijep mora biti barem 5 cm iznad zemlje. Kada se oko sadnice stavi i sabije zemlja, po površini se doda još stajnjaka i gnojiva. Sadnica se skrati šest do osam pupova.

Obavezna prihrana

Autohtonim voćkama treba jedna do dvije godine više da počnu s plodonošenjem što je moguće ako im se od trenutka sadnje poklanja pažnja. To znači da se na proljeće prskaju bakrenim preparatom, a tijekom vegetacije dovoljno je da se u dva do tri navrata izvrši prihrana preko lista, a u jesen, ponovo prihrani stajnjakom i gnojivima.

Rezidba se radi svake godine, s tim da se ostavlja osvijetljena unutrašnjost krošnje. Kada stabla stupe u rod ne smije se dozvoliti da, tijekom sezone, nema nikakvih radova oko voćaka.

Ne treba se prskati više puta kao što je slučaj u intenzivnim nasadima, ali se moraju obaviti barem dva do tri tretmana. Prvi, poslije cvjetanja, protiv kukaca koji napadaju mlade plodove, a drugi i eventualno treći, tijekom ljeta, kada se pojavljuju prva i druga generacija savijača, tj. uzročnika crvljivosti plodova. Tretmani se mogu raditi pesticidima ili organskim preparatima.

Navodnjavanje je obavezno

Navodnjavanja tijekom ljeta mora biti jer se posljednjih godina događa da mnogi plodovi opadnu prije zrenja. Uzrok je crvljivost i suša jer voćke, zbog sve viših temperatura, gube otpornost na vremenske prilike. Klima se mijenja, i to brzo i nije realno da se misli da su autohtone voćke otporne. Jesu, više nego komercijalne, ali i one se sve slabije bore s galopirajućim promjenama klime.

Ono malo, što im se da tijekom sezone, u vidu prihrane, zaštite i navodnjavanja, autohtonim voćkama je dovoljno da se izbore sa svim nedaćama.

Objava Tko misli da autohtone voćke ne treba njegovati – grdno se vara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vukovi su na Krančićima i u Donjoj Vasti, ne samo zaprijetili, nego su zaklali tijekom 2025. godine oko stotinu grla ponajviše ovaca i nešto koza. Osim ostataka ubijenih ovaca i koza mještani zatiču brojne tragove koji su u ovo snježno vrijeme sve vidljiviji. Također su kamerama zabilježili kako  napadaju ovcu u čoporu od pet vukova.

Stanovnici su uznemireni, pokušavaju zaštiti svoja stada i štetu prijavljuju nadležnim institucijama.

Tadija Radoš s Krančiča o napadu vukova je kazao: “Meni su zaklali trideset ovaca i šest koza. Obavjestio sam policiju i šumariju i ljudi su došli na teren i sve vidjeli. Kako čujem i u Donjoj Vasti su dosta ovaca ubili kroz cijelu prošlu godinu.”

Očekivati je da će sve nadležne institucije reagirati i nadoknaditi štetu koja je nastala.

Vuk je zaštićena divljač

Zakon o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10 i 81/14) propisuje da su mrki medvjed i vuk zaštićena divljač, a za risa je propisana stalna zabrana lova.

Zakonodavstvom Federacije BiH je zabranjeno smanjiti brojnost populacija divljih vrsta, uništavati njihova staništa ili mijenjati njihove životne uslove („Službene novine Federacije BiH“, broj: 66/13). Velike zvijeri Federacije BiH su proglašene ugroženim u skladu sa Crvenim listama divljih vrsta i podvrsta životinja, biljaka i gljiva Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 7/14).

Kako će se mještani boriti s mogućom još većom najezdom teško je predvidjeti. Poslali smo upit i nadležnom ministarstvu o nadoknadi štete i kako se zaštititi od daljnjih napada.

Upozoravamo na uznemirujuće fotografije i video.

Objava PROZOR-RAMA: U zadnje vrijeme na Krančićima i Donjoj Vasti vukovi zaklali oko stotinu grla ovaca i koza pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sukladno Pravilniku o upisu u Registar poljoprivrednih gospodarstava i Registar klijenata („S. Novine F BiH“, broj: 42/08, 24/20,31/22, 39/24 i 43/25), svake godine  poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u registar obvezni su prijaviti promjene podataka na svom gospodarstvu.

Prijava  promjene podataka vrši se u periodu od 1. siječnja do 31. ožujka i to za :

• poljoprivrednim kulturama zasijanim na poljoprivrednom zemljištu u tekućoj godini
• trenutnom stanju i promjeni vrste i brojnog stanja stoke
• promjeni zemljišnog posjeda i osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta (površina zemljišne parcele i katastarska kultura, vlasništvo, zakup, koncesija i sl.).

Poljoprivredna gospodarstva  dužna su da u roku od 30 dana od dana nastanka promjene da prijave:

• promjenu nositelja poljoprivrednog gospodarstva  i nositelja obrta, odnosno promjenu ovlaštene osobe u pravnoj osobi koja je nositelj poljoprivrednog gospodarstva
• promjenu sjedišta, odnosno prebivališta nositelja poljoprivrednog gospodarstva
• promjenu članova poljoprivrednog gospodarstva.

Klijent upisan u registar dužan je u roku od 30 dana od dana nastanka promjene da prijavi promjenu podataka koje se odnose na: 

• sjedište, odnosno prebivalište poljoprivrednog gospodarstva, i svaku promjenu informacija vezanu za kontaktnu komunikaciju
• bankovni račun na koji se doznačuju sredstva.

Zahtjev za upis promjena podataka iz registara se podnosi nadležnoj općinskoj službi, koja vodi registar, gdje se mogu dobiti dodatne informacije i obrasci za prijavu promjena podataka.

Iz Općine Prozor-Rama napominju da se neće moći ostvarivati federalni, županijski niti određeni općinski poticaji za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko se nisu ažurirali podaci u registru poljoprivrednih gospodarstava i registru klijenata, ažuriranje poslije naznačenog roka ne može se izvršiti.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik

Objava Obavijest za prijavu promjene podataka iz registra poljoprivrednih gospodarstava i registra klijenata pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U drugoj polovini godine očekuje se dodatno unaprjeđenje domaćeg platnog sustava uvođenjem instant plaćanja, koje će omogućiti da transakcije budu znatno brže nego dosad, da se realiziraju i neradnim danima, te da više neće biti čekanja da sjedne plaća ili mirovina, prenosi BHRT.

Nakon pristupanja SEPA-i slanje novca u Bosnu i Hercegovinu iz europskih zemalja trebalo bi postati osjetno povoljnije, što je iznimno važno s obzirom na to koliko bosanskohercegovačka dijaspora godišnje šalje novca u svoju matičnu državu. Prema nekim podacima, riječ je o najmanje šest milijardi KM godišnje, što čini oko deset posto bruto domaćeg proizvoda. Sva plaćanja prema inozemstvu trebala bi postati brža i jeftinija.

“Zemlje koje su trenutačno izvan SEPA područja plaćaju i do šest puta veće naknade za prekogranične transakcije, a mi u Bosni i Hercegovini znamo da se 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija odvija sa zemljama SEPA područja, što znači da je matematika vrlo jednostavna.”

Gospodarstvenici, osobito oni izvozno orijentirani, nestrpljivo očekuju što skorije pristupanje SEPA-i

Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, kazala je: “Možemo reći da se gospodarstvenici žale na cijene platnog prometa prema inozemstvu, da su te cijene prilično visoke i da, koliko god se usluge obavljale isti dan, ako je riječ o takozvanom T nula, to znatno košta. Kada bi te usluge, osobito prema inozemnim partnerima, bile jeftinije i kada bi se cijene smanjile, smatram da bi to gospodarstvo u velikoj mjeri prihvatilo i pozdravilo.”

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske tvrdi da se paralelno s pristupanjem SEPA-i Centralna banka Bosne i Hercegovine radi i na uvođenju takozvanog instant plaćanja, koje bi trebalo zaživjeti u drugoj polovini godine.

Instant plaćanje omogućit će da se prijenos novca s računa na račun unutar zemlje odvija 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, svih 365 dana u godini, a trajat će svega nekoliko sekundi. Novost je i to što usluge platnog prometa više neće obavljati isključivo banke.

“Stanovništvo više neće biti isključivo vezano uz banke kada je riječ o platnim uslugama, nego će to moći obavljati i putem drugih financijskih fintech kompanija, poput naše. To za građane znači jeftinije, kvalitetnije i modernije usluge”, dodao je.

Boris Majstorović, direktor Institucije za izdavanje elektroničkog novca „Lova“ kazao je da, iako će dobiti konkurenciju u obavljanju poslova platnog prometa, banke će i dalje ostati dominantne u tom sektoru. Pojavu konkurencije vide kao priliku za razvoj novih proizvoda.

“Dolazi do pojave novih aktera na tržištu, što će otvoriti mogućnost suradnje između banaka i novih instant kompanija, ali će istodobno omogućiti i bankama značajnije inovacije u segmentu platnog prometa.”

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, smatra da bi prednosti instant plaćanja osobito bi trebali osjetiti građani koji žive u manjim sredinama.

“Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim gradovima, odakle se banke povlače zbog visokih troškova, to će biti značajno olakšanje jer ljudi više neće morati odlaziti u druge sredine i gradove u kojima postoji bankarski sektor”, kazao je.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar kazao je da će bez sumnje, od pristupanja SEPA-i i uvođenja instant plaćanja korist će imati svi.

“Preostaje još da entitetski i državni parlamenti usvoje potrebne zakone, što je ujedno i jedna od obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine. Sve sada ovisi o njima. Ovo je prilika da zastupnici pokažu koliko im je doista stalo do građana, gospodarstva i Europe.”

Objava Građani i dijaspora mogli bi plaćati znatno manje naknade za prijenos novca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Klimatske promjene i sve što je s njima povezano zasigurno predstavljaju najveću prijetnju održivosti stočarske proizvodnje. Širenje različitih bolesti zbog promjena temperature na europskom području samo je jedan od nepobitnih dokaza. Klimatske promjene su tu, htjeli mi to priznati ili ne, unatoč globalnim političkim autoritetima koji ih proglašavaju besmislicom, drugima koji nastavljaju sve gospodarske aktivnosti uz povećanje emisije stakleničkih plinova, i trećima koji više ne znaju što je važno pa se zaklanjaju iza “velikih zakonodavnih propisa“ kojih se ni sami ne drže, piše Agroklub.com

Duži niz godina glavni problem za stočarsku proizvodnju su visoke temperature i njihov utjecaj na proizvodnju. Razvijeni su modeli utvrđivanja indikatora za nastajanje toplinskog stresa, a napredak tehnologije kroz rashlađivanje pomaže održavanju termoneutralne zone pri kojoj se održava proizvodnja na željenoj razini.

Zaboravljeni problemi

Uglavnom, blage zime nekako su potisnule strah od hladnoće i njenog utjecaja na domaće životinje. Onda se pojavi zima kao iz pjesme “… s puno snijega..“ i donese već zaboravljene probleme stočarima.

Suvremena stočarska proizvodnja odvija se u objektima s primjerenom zaštitom od hladnoće, no vjerojatno najveći problem naših uzgajivača ovih dana je zamrzavanje opreme za napajanje i mehanizacije koja se koristi na farmama.

Oštra zima s niskim temperaturama značajno utječe na fiziologiju, zdravlje, reprodukciju i ekonomske rezultate domaćih životinja. Niske temperature uzrokuje i promjene u njihovom ponašanju, a intenzitet utjecaja ovisi o vrsti, pasmini, kategoriji, hranidbi, smještaju i trajanju izloženosti. Među okolišnim stresorima, hladnoća je jedan od najsnažnijih, ugrožavajući rast, razvoj i proizvodne rezultate – bez obzira radi li se o proizvodnji mesa, mlijeka ili jaja.

One koje su izložene niskim temperaturama, a pogotovo ako im je ugroženo preživljavanje nastojati će održati svoje unutarnje uvjete stabilnima i relativno konstatnima ( homeostaza), a na uštrb proizvodnih rezultata.

Vrlo je važno poznavanje termoneutralnog raspona za sve vrste i kategorije životinja kako bi se poduzimale potrebne mjere kada temperature izlaze iz preporučenog područja. Održivost stočarske proizvodnje nalazi se u vrlo uskom okviru zbog troškovne izloženosti, a svaka pogreška u proizvodnji može izazvati negativne ekonomske rezultate. Jedan od preduvjeta uspješne proizvodnje je održavanje zone udobnosti (termoneutralnog raspona) unutar koje se održavaju optimalni proizvodni rezultati.

Termoneutralna zona

Njihova izloženost hladnoći dovodi do povećanog unosa hrane koji nije praćen povećanjem proizvodnje – naprotiv, dolazi do njezina smanjenja. Što je utjecaj hladnoće intenzivniji, to raste rizik od narušavanja zdravstvenog statusa, a kod najosjetljivijih moguća su i uginuća. Na termoneutralnu zonu, uz temperaturu, snažno utječu vlaga zraka, brzina strujanja zraka (propuh), stelja i izolacija te razina proizvodnje (mlijeko, rast, nesivost). Izlazak iz termoneutralne zone može izazvati stres zbog hladnoće, što smanjuje proizvodnju i otpornost životinjskog fonda.

Prema Američkom meteorološkom društvu, termoneutralna zona ili zona udobnosti definirana je kao “raspon temperature okoline u kojem normalni metabolizam osigurava dovoljno topline za održavanje stalne tjelesne temperature odnosno to je područje u kojem se životinja ne mora izlagati dodatnim aktivnostima poput povećavane konzumacije hrane, vode, zagrijavanju ili rashlađivanju prostora“. One mogu preživjeti izvan ovih zona, ali tada se povećavaju troškovi proizvodnje jer je potrebno dodatno ulaganje za zagrijavanje.

Najvažniji negativni učinci

Fiziološki učinci očituju se kroz povećane energetske potrebe životinja, jer troše više energije kako bi održale tjelesnu toplinu, što dovodi do većih potreba za hranom. Stres uzrokovan hladnoćom smanjuje dostupnost energije za rast, proizvodnju i reprodukciju. Povećan utrošak hrane za proizvodnju topline smanjuje konverziju hrane u kilogram proizvedenog mesa, mlijeka ili jaja. Osim toga, smrzavanje vode za napajanje onemogućava životinjama uzimanje pitke vode, što može dovesti do dehidracije organizma.

Učinci na zdravstveno stanje hladnoće i hipotermije posebno pogađaju mlađe, bolesne i slabije kondicijske životinje jer oslabljuju imunološki sustav, što povećava sklonost respiratornim bolestima. Ozebline zahvaćaju ekstremitete, uključujući uši, repove, sise, krijeste i skrotum, a novorođena grla s nedovoljno masnoće za izolaciju posebno su osjetljiva, što može dovesti do povećane smrtnosti.

Promjene u ponašanju životinja pod utjecajem niskim temperatura očituju se u tome da se zbijaju jedna uz drugu kako bi sačuvale toplinu, dok se njihovo kretanje smanjuje radi očuvanja energije, što može dovesti i do smanjene konzumacije hrane. Osim toga, traže zaštićena područja s puno suhe prostirke, koja su zaštićena od vjetra.

Zima utječe i na reprodukciju jer može uzrokovati kasnije spolno sazrijevanje i izostanak estrusa, slabiju koncepciju te povećanu embrionalnu smrtnost.

Niske temperature uvjeti povećavaju troškove hrane i smještaja, povećavaju veterinarske troškove zbog bolesti, a dovode i do gubitaka uzrokovanih smanjenom produktivnošću i smrtnosti.

Specifični učinci po vrstama

Kod goveda hladnoća smanjuje proizvodnju mlijeka i niže priraste, dok sisa pokazuju veću učestalost promrzlina, a telad je posebno osjetljiva na hipotermiju. Kod ovaca i koza mokra vuna povećava gubitak topline, što dodatno ugrožava zdravlje, a janjad i jarad imaju visoku stopu smrtnosti u hladnim i vlažnim uvjetima.

Perad pod utjecajem hladnog vremena proizvodi manje jaja, povećava se unos hrane, a postoji rizik od promrzlina na krijesti i podbradnjacima. Svinje, osobito prasad, izuzetno su osjetljive niske temperature, što dovodi do smanjenih prirasta i povećane ranjivosti mladih životinja.

Objava Utjecaj niskih temperatura na stočarsku proizvodnju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za studeni 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1622 KM i nominalno je niža za 0,6 posto, a realno niža za 1,0 posto, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom za studeni 2025. nominalno je viša za 15,8 posto, a realno viša za 11,2 posto.

U studenom 2025. u odnosu na listopad iste godine najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnostima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 3,3 posto i  javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje za 3,1 posto te ostale uslužne djelatnosti za 2,7 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U isto vrijeme, najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 7,9 posto te djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 6,4 posto i proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 5,7 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za studeni 2025. u Federaciji BiH iznosila je 2534 KM i nominalno je niža za 0,6 posto, a realno niža za 1,0 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća po zaposlenom za studeni 2025. nominalno je viša za 16,1 posto, a realno viša za 11,6 posto. U studenom 2025. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH bio je 546.635. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se smanjio za 0,1 posto.

Federalna novinska agencija

Objava PROSJEČNA PLAĆA: Gdje je došlo do povećanja, gdje do smanjenja… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema podacima Centralne banke BiH, u prosincu prošle godine u Bosni i Hercegovini bilo je blokirano 108.014 računa poslovnih subjekata, dok je u prvom izvještaju, objavljenom u studenome 2012. godine, taj broj iznosio 58.038, prenose Nezavisne.

“Do danas su 59.032 tvrtke imale blokiran barem jedan račun, što je za 26 manje nego prethodnog mjeseca”, stoji u izvještaju Centralne banke BiH za prosinac 2025. godine.

U ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Banke, koji sadrži 4.371 stranicu, dvije manje nego prethodnog mjeseca, navedene su pravne osobe iz različitih djelatnosti. Među njima su sportske i zdravstvene organizacije, općine, gospodarska poduzeća, zadruge, agencije, udruge, kao i subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.

Krajem studenoga bilo je blokirano 108.106 računa poslovnih subjekata, dok je 59.058 tvrtki imalo blokiran barem jedan račun

Dodaje se kako je u prvom izvještaju Centralne banke, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini iznosio 58.038, dok su 35.694 tvrtke imale barem jedan blokiran bankovni račun.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za “Nezavisne novine” kako trend rasta blokiranih računa odražava ozbiljan problem nelikvidnosti u gospodarstvu.

“Nelikwidnost je sama po sebi izuzetno opasna, jer je u više od 90 posto slučajeva razlog zatvaranja poduzeća upravo nelikvidnost. Zbog toga je važno sustavnim mjerama podržavati likvidnost gospodarstva. Te se mjere kreću od monetarnih i fiskalnih do institucionalnih. Kada je riječ o monetarnim mjerama, prije svega se misli na osiguravanje poduzećima pristupa povoljnim izvorima sredstava za financiranje kratkoročnih obveza”, naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, Centralna banka BiH taj cilj može ostvariti smanjenjem stope obveznih rezervi, čime bi se oslobodila dodatna sredstva za kreditno jačanje likvidnosti.

“Fiskalne mjere odnose se na brzinu povrata sredstava od PDV-a te na naplatu po gotovinskom načelu, odnosno plaćanje PDV-a tek nakon što gospodarski subjekt naplati svoja potraživanja. Institucionalni aspekt uključuje mjere usmjerene na povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, posebno u sprječavanju pojave fiktivnih tvrtki te ubrzavanju postupaka likvidacije i stečaja. Na taj bi se način pomoglo gospodarstvu da održi poslovanje iznad granice opstanka te bi se smanjio broj blokiranih računa i ugašenih poduzeća”, zaključio je Mlinarević.

Objava Broj blokiranih računa poduzeća u BiH gotovo se udvostručio u 13 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za neupućenog, siječanj se može činiti kao mjesec potpunog mirovanja u pčelarstvu. Međutim, iskusni pčelari znaju da su upravo ovi tihi tjedni od presudne važnosti za budućnost košnice.

Radovi u ovom mjesecu usmjereni su na praćenje, zaštitu i pripremu za nadolazeću sezonu “iz snova”.

Snijeg oko košnica nije razlog za paniku, već za plansku i nježnu intervenciju. Pčelar u zimskim mjesecima treba redovito obilaziti pčelinjak nakon snježnih padalina, osiguravajući prvenstveno slobodan ulazni otvor i prozračnost.

On može biti bijeli, topli pokrivač, ali samo ako se pazi da se ne pretvori u vlažni pokrov koji guši.

Dobar pčelar u snježnim danima brine se o jednom: da se unutar tih drvenih kutija, ispod bijelog pokrivača, odvija zdravo i mirno zujanje života koji čeka proljeće.

Zanimljivo je da su pčele same razvile mehanizam za suočavanje s manjim količinama snijega na ulazu.

Zajedničkom toplinom klupka one mogu otopiti tanki sloj leda ili snijega koji direktno blokira ulaz, stvarajući mali tunel. Međutim, na pčelaru je da im pomogne u slučaju većih nasipa.

Glavni cilj: Apsolutni mir za pčelinja društva

Najvažnije pravilo u siječnju je izbjegavanje nepotrebnog otvaranja košnice. Hladni zrak koji iznenada upadne unutar može poremetiti krhku termoregulaciju kugle pčela i dovesti do smrti matice ili dijela zajednice. Stoga se svi poslovi odvijaju izvan košnice.

Ključni poslovi pčelara u siječnju

Pažljivo promatranje i osluškivanje: Pčelar redovito, posebno nakon blažih i sunčanih dana, posjećuje pčelinjak kako bi “na uho” procijenio stanje u košnici.

Lagano priklanjanje i osluškivanje letvice na ulaznom otvoru može puno reći. Jednoliko, tiho zujanje ukazuje na dobro stanje.

Ako se čuju pojačani nemirni zvukovi, to može biti znak nedostatka hrane ili vlage. Ako se ne čuje gotovo ništa, to je alarmantni znak da je društvo možda u opasnosti.

Kontrola i zaštita od vjetra i vlage: Provjerava jesu li svi otvori za prozračivanje (obično na poklopcu) djelomično otvoreni kako bi se spriječilo nakupljanje vlage unutar košnice, koja je opasnija od hladnoće.

Košnice se provjeravaju jesu li čvrsto postavljene i zaštićene od hladnih vjetrova. Ako nije postavljena u jesen, sada je pravo vrijeme za nekakav izolator preko poklopca, koji odlično upija vlagu i pruža toplinsku izolaciju.

Briga o hrani: Ako tijekom jeseni nije ostavljena dovoljna količina meda i mednog saća (preporučuje se 18-25 kg za cijelu zimu, ovisno o jačini društva), siječanj je mjesec kada se vrši hitna dopuna hrane.

Koristi se isključivo kruta hrana (“pogača“) koja se stavlja izravno iznad klupka pčela na letvicama okvira. Tekući sirup se ne daje jer bi pčele morale aktivirati jetreni sustav za isparavanje vode, što dovodi do preopterećenja crijeva i posljedično dizenterije.

Zaštita od grabežljivaca i štetnika: Redovito pregledava ulazne otvore kako bi osigurao da su u redu. Zimsko vrijeme je period kada miševi mogu pokušati ući u toplu košnicu.

Ulazi se provjeravaju i po potrebi postavljaju uski, vertikalni otvori koji miševima onemogućavaju ulazak, a pčelama prolaz.

Revizija opreme i priprema za proljeće: Ovo je idealno vrijeme za radionice. Pčelar popravlja, sklapa i boja rezervne košnice, ramove, izrađuje satno saće, čisti alate i sortira usitnjene ostatke voska.

Naručuje se potrebna oprema, a planira se posjet budućim izvorima paše i eventualno preseljenje pčelinjaka.

Kontrola snijega i vode: Ako je snijeg zatrpao ulazni otvor, potrebno ga je pažljivo očistiti kako bi se osigurao protok zraka. Također, važno je provjeriti da otopljena voda ili kiša ne potječu u košnicu.

Mjesec strpljivog nadzora

Siječanj je dakle mjesec strpljivog nadzora i neupadljive, ali brižne pažnje. Usprkos prividnoj pasivnosti, upravo ovi tihi zimski tjedni određuju koliko će društvo ući u rano proljeće: jesu li zdrava, imaju li dovoljno zaliha i jesu li zaštićena od vremenskih neprilika.

Dobar pčelar u siječnju ne ometa svoje pčele, već im kreira uvjete za miran san, budno prateći njihove potrebe iz daljine i spremajući se za živahan početak novog ciklusa, koji će doći već s prvim prodorima toplijeg sunca.

Ovaj članak temelji se na standardnim praksama pčelarenja u umjerenoj kontinentalnoj klimi i usklađen je s dugogodišnjom praksom i savjetima iskusnih pčelara, pčelarskih udruga i stručne literature. Ključne točke potvrđene su kroz više izvora.

Regionalne udruge koje se redovito objavljuju u njihovim biltenima i kalendarima radova. Oni ističu nepotrebnost otvaranja košnice te važnost kontrole hrane i vlage u zimskom periodu, piše Agroklub.

Stručna pčelarska literatura koja se koristi u edukaciji pčelara (npr., “Pčelarstvo” ili slični priručnici). Ova literatura detaljno objašnjava fiziološke procese u zimskom klupku pčela i posljedice neprimjerenih zahvata.

Praksa iskusnih pčelara koja je dosljedno prenošena kroz generacije i koja se temelji na principima biologije pčela (Apis mellifera) i njihovim potrebama u uvjetima zimskog mirovanja.

Objava PČELINJAK U SIJEČNJU: Izbjegavajte nepotrebno otvaranje košnice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Od prikupljenih 12 milijardi i 177 milijuna KM, Uprava za neizravno oporezivanje prošle je godine gospodarstvu vratila 2 milijarde i 202 milijuna maraka. Preostalih 9 milijardi i 974 milijuna raspoređeno je državi, entitetima i Brčko distriktu. Za financiranje državnih institucija prošle godine, kao i 2024. godine, raspoređena je milijarda i 20 milijuna KM. U entitetske proračune i proračun Brčko distrikta raspoređeno je 8 milijardi i 906 milijuna KM, što je za 525 milijuna maraka više nego godinu ranije, donosi BHRT.

Uprava za neizravno oporezivanje BiH navodi:

“Federaciji BiH raspoređeno je 5 milijardi i 510 milijuna KM, Republici Srpskoj 3 milijarde i 86 milijuna KM, a Brčko distriktu 310 milijuna KM. U odnosu na 2024. godinu, Federaciji BiH raspoređeno je dodatnih 325 milijuna KM, Republici Srpskoj 181 milijun KM, a Brčko distriktu 19 milijuna KM.”

U proračunima entiteta i Brčko distrikta prošle je godine završilo dodatnih, neplaniranih, nešto više od pola milijarde maraka. Građani smatraju da od toga nisu imali nikakve koristi. Rekordni prihodi u prošloj godini nisu spriječili vlasti oba entiteta da u ovoj godini planiraju nova zaduženja. Na postojeći dug od 12,5 milijardi maraka, Federacija BiH i Republika Srpska namjeravaju se u 2026. godini dodatno zadužiti za novih 4,5 milijardi maraka. Federacija BiH planira novo zaduženje od 2,3 milijarde, a Republika Srpska nešto više od dvije milijarde maraka. Novim kreditima vraćaju se ranije podignuti dugovi.

Objava Rekordni prihodi od poreza, ali rekordna i zaduženja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Gljiva iz roda Armillaria se pojavljuje u različitim klimatskim uvjetima diljem svijeta, u uvjetima umjerene, tropske i suptropske klime. Po krčenju zaraženih biljaka, patogen se održava kao saprofit na drvenastim ostacima korijena u tlu što predstavlja izvor inokuluma za naredni nasad godinama, pa čak i desetljećima, piše Agroklub.com

Imajući ovo u vidu, najveći gubici uzrokovani ovim oboljenjem bilježe se kada se voćnjaci podižu na krčevinama šuma, šikara, starih voćnjaka i vinograda. Osim na koštičavim voćkama, gljiva može biti izuzetno opasna po jabučaste voćke (jabuka, kruška i dunja).

Kako se širi?

Armillaria mellea, bijela trulež korijena stabla, je uzročnik truleži korijena velikog broja drvenastih biljaka. Nađena je na preko 600 biljnih domaćina, a spominje se kao patogen gotovo svih voćnih vrsta i vinove loze. Važan je uzročnik bolesti i u šumarstvu. Gljiva kolonizira živo ili mrtvo drvo, a može se relativno dugo održavati u tlu na drvenastim biljnim ostacima ili u vidu niti od micelija (spleta hifa) zvanih rizomorfi.

Stabla čiji korijen zahvaća slabe i suše se nakon kraćeg ili dužeg perioda. Propadanje stabla najčešće slijedi nakon što gljiva prodre u korijenov vrat, čime se prekida transport vode i hranjivih tvari.

Trulež koju uzrokuje ova gljiva javlja se uglavnom kao posljedica zaraze “iz zemljišta”, s biljnih ostataka u tlu na kojima se gljiva održava. Bolest se često javlja na raskrčenim površinama gdje su podignuti novi nasadi. U relativno rijetkim slučajevima, gljiva može zahvatiti voćne sadnice u rasadniku te unijeti u nasad sadnim materijalom. Štete od A. mellea na jabuci, kruški i dunji primjetne su u posljednje vrijeme sve više, ali u pojedinim mladim nasadima mogu biti i znatno velike.

Korijenov vrat se raspada

Bez obzira na biljnu vrstu, simptomi koje na voćnim vrstama uzrokuje su gotovo identični. Na biljkama koje su u kasnijim stadijima bolesti opaža se žućenje lišća. Ono se obično javlja tijekom proljeća. Tijekom leta, lišće nekrotizira, crni i ostaje visiti na stablu, a voćke se suše. Takvi nespecifični simptomi vezani su uz propadanje korijena ili zarazu korijena i korijenovog vrata.

Ukoliko se podnožje stabla iskopa, može se uočiti površinsko korijenje koje je tamno i meko. Karakteristični simptomi vidljivi su ako se takvo stablo zareže na mjestu korijenovog vrata. Tkivo ispod kore na vratu je vlažno, meko, raspada se i prekriveno je debljim ili tanjim naslagama bijelog micelija.

Naslage bijelog micelija ispod kore specifičan su znak po kojem se raspoznaje zaraza sa A. melleom. Simptomatični dijelovi kore ili drveta imaju karakterističan miris “po gljivi”. Nerijetko, na korijenu zaraženih biljaka mogu biti vidljivi i rizomorfi gljive, nitaste tvorevine (vrpce) gljive A. mellea koje izgledaju poput crnih “žica” kojima se patogen širi kroz zemljište. Razvoju bolesti pogoduju teža tla na kojima se zadržava voda.

Patogen prezimljava micelijem ili pomoću rizomorfi. Po krčenju zaraženih biljaka, održava se kao saprofit na drvenastim ostacima korijena u tlu. Infekcija se događa preko korijena ili korijenovog vrata koji dolaze u dodir sa zaraženim ostacima korijena ili korijenom zaraženih biljaka. Uz pomoć sinteze litičkih enzima prodire u nezaražena tkiva.

Suzbijanje

Suzbijanje Armillaria mellee je izuzetno teško, pogotovo kada se nastani u tlu. Ne postoje raspoloživi fungicidi koji je suzbijaju. Najefikasnija mjera podrazumijeva uklanjanje oboljelih stabala kao i preostalih velikih korijena. Manji će ostati u zemlji, ali gljiva se u njima ne može dugo održati. Ponovna sadnja osjetljivog domaćina (upotreba sadnog materijala iste vrste voćaka, kao i koštičavih i jabučastih voćaka) na isto mjesto se ne preporučuje.

Neke sorte šljive i kruške su umjereno otporne na trulež korijena, te ih treba koristiti kao podloge pri cijepljenju. Također, zdrav sadni materijal predstavlja mjeru borbe protiv truleži korijena voćaka, te obavezno prije sađenja provjeriti zdravstvenu ispravnost sadnog materijala.

Objava Kakve su štete od gljive Armillaria mellea na jabučastom voću pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.