Najveći problem predstavlja uvoz hrane za koju u BiH već postoje domaći proizvodni kapaciteti. Na pet velikih skupina proizvoda otpada ukupno 721,8 milijuna KM uvoza:

• Meso: 259,98 milijuna KM
• Voće i orašasti plodovi: 173,92 milijuna KM
• Mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med: 127,57 milijuna KM
• Jestivo povrće: 102,32 milijuna KM
• Žive životinje: 57,98 milijuna KM

Iako dio uvoza čine egzotični proizvodi koje nije moguće uzgajati zbog klime, velik dio odnosi se na domaće kulture poput mesa, mlijeka, krumpira, jabuka i šljiva. Domaći proizvođači teško konkuriraju uvoznoj robi zbog visokih troškova stočne hrane, energenata, nedostatka radne snage te ovogodišnje suše koja je dodatno smanjila prinose.

Za smanjenje ovisnosti o uvozu i bolju iskorištenost domaćih kapaciteta ključni su stabilni poticaji, ulaganja u mehanizaciju i navodnjavanje, osiguran otkup te bolji prerađivački i skladišni kapaciteti.

Objava Uvezeno hrane oko 2,7 milijardi KM u Bosnu i Hercegovinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pravovremenom sjetvom proizvođači mogu osigurati berbu u periodu kada je potražnja dobra, a cijena ovog povrća često povoljnija, piše Agroklub.com

Ako se špinat sije na površini na kojoj je prethodno uzgajana paprika ili rajčica, nema potrebe za kompliciranom pripremom zemljišta. Nakon što se uklone biljni ostaci i očisti plastenik, zemljište je potrebno poorati ili prekopati, a zatim dobro usitniti frezanjem. Nakon pripreme površine može se odmah pristupiti sjetvi.

Posebno je važno da površina bude ravna i da je zemljište dobro usitnjeno, jer špinat ima sitno sjeme i za brzo i ujednačeno nicanje zahtijeva dobar kontakt s vlagom.

Nije potrebno pretjerivati ni s gnojidbom. Ako je prethodni usjev bio dobro ishranjen, u tlu obično već postoji dovoljno hraniva za početni razvoj špinata. Eventualnu prihranu treba prilagoditi stvarnom stanju tla, a ne raditi je napamet.

Nakon sjetve – voda je najvažnija

Nakon sjetve potrebno je zemljište dobro natopiti vodom. Cilj je da vlaga prodre dovoljno duboko i da sjeme ima konstantne uvjete za klijanje. Poslije zalijevanja plastenik se može zatvoriti kako bi se zadržala toplina i vlaga, što će pomoći da sjeme što prije počne klijati.

Međutim, zatvoren plastenik ne smije ostati takav nakon nicanja. Čim se špinat pojavi na površini, potrebno je početi s redovnim provjetravanjem. Svaki dan treba otvoriti plastenik i omogućiti izmjenu zraka. Ovo je posebno važno zato što se u toplom i vlažnom prostoru vrlo brzo stvaraju uvjeti pogodni za razvoj gljivičnih bolesti.

Jedna od grešaka koju proizvođači često prave jest prekomjerno zalijevanje. Špinatu je potrebna ravnomjerna vlažnost tla, posebno u fazi klijanja i početnog razvoja, ali zemljište ne treba konstantno biti natopljeno vodom. Nakon što biljke niknu, bolje je održavati umjerenu i stabilnu vlagu nego često i obilno zalijevati. Ako postoji mogućnost, navodnjavanje kap po kap je odlična opcija jer omogućava preciznije dodavanje vode bez nepotrebnog kvašenja lisne mase.

Kada sijati špinat?

Špinat je kultura kojoj odgovaraju niže temperature i zbog toga je period nakon prestanka velikih ljetnih vrućina posebno pogodan za njegovu proizvodnju. Prekasna sjetva može pomaknuti berbu u hladniji dio godine, dok prerana, u još uvijek topao plastenik može dovesti do slabijeg i neujednačenog nicanja.

Kod jesenske proizvodnje cilj je dobiti snažnu biljku prije dolaska ozbiljnijih hladnoća, a zatim nastaviti proizvodnju tijekom hladnijeg perioda.

Špinat ima nekoliko prednosti:

• brzo niče i relativno brzo dolazi za berbu,
• ne zahtijeva mnogo zaštite ako se pravilno održavaju uvjeti u plasteniku,
• nema velike potrebe za prihranom,
• može se proizvoditi nakon rajčice, paprike, krastavca i drugih kultura,
• dobro iskorištava plastenik u periodu između dvije glavne proizvodnje,
• može se sukcesivno sijati i tako produžiti period berbe,
• tražen je na tržištu tijekom hladnijeg dijela godine.

Posebno je interesantna mogućnost sukcesivne sjetve. Umjesto da se cijeli plastenik zasije odjednom, dio površine može se zasijati u nekoliko termina. Na taj način berba ne dolazi odjednom, nego se može rasporediti kroz duže razdoblje.

Obratiti pažnju na sortu

Za jesensku i zimsku proizvodnju treba birati sorte odnosno hibride špinata namijenjene proizvodnji u periodu kraćeg dana i nižih temperatura. Prednost treba dati sortama koje imaju dobru otpornost na bolesti, formiraju krupnu i kvalitetnu lisnu masu i dobro podnose hladnije uvjete.

Kod izbora sjemena uvijek treba provjeriti preporuku proizvođača za termin sjetve, jer nisu sve sorte jednako pogodne za plasteničku proizvodnju u jesenskom periodu.

Iako se smatra relativno jednostavnom kulturom, to ne znači da ga možemo posijati i potpuno zaboraviti. Previše dušika može dovesti do stvaranja bujne lisne mase, ali i do problema s kvalitetom biljke, dok previše vlage i slaba ventilacija povećavaju rizik od bolesti. Zato špinat ne traži puno ulaganja u zaštitu i prihranu, ali traži ono što je kod plasteničke proizvodnje uvijek najvažnije – pravovremenu reakciju proizvođača.

Pravo vrijeme za sjetvu je sada

Nakon razdoblja visokih temperatura, sada je pravi trenutak da se plastenici koji su završili s proizvodnjom rajčice i paprike pripreme za novu kulturu. Uz relativno jednostavnu pripremu zemljišta, dobru vlagu nakon sjetve i svakodnevno prozračivanje nakon nicanja, špinat može biti odlična kultura za brzu i kvalitetnu jesensku i zimsku proizvodnju.

A kada se pravilno isplanira termin sjetve, proizvodnja se može usmjeriti upravo na period kada na tržištu nema velike ponude i kada kvalitetan, svjež domaći špinat može postići znatno bolju cijenu.

Objava Ne ostavljajte plastenik prazan: Idealno je vrijeme za sjetvu špinata pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Otvorenju je nazočio predsjednik i osnivač grupacije Alfred Eugen Schiller, zajedno s poslovnim partnerima te predstavnicima lokalne, županijske i federalne vlasti, prenosi Bljesak.info

Schiller je zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, istaknuvši kako su inovacije i kvalitetna usluga ključni čimbenici uspjeha grupacije.

“Razlog našeg uspjeha je u prvom redu inovacija. Još jedna naša snaga je dobra uslužna organizacija, koju klijenti jako cijene. Hvala svima što ste nas podržali u realizaciji ovog projekta u Tomislavgradu. Radujem se dobroj suradnji”, kazao je Schiller.

Uz proizvodnju medicinskih uređaja, u Tomislavgradu će djelovati i odjeli za razvoj, upravljanje kvalitetom, servis i marketing, što bi trebalo pridonijeti razvoju poslovanja i novih proizvoda.

Iz Uprave tvrtke ERGOSANA naveli su kako projekt otvara nova radna mjesta te pruža mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva i stjecanja stručnih znanja u području medicinske industrije.

Objava Tomislavgrad dobio novu tvornicu, proizvodit će uređaje za elektrokardiografiju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sukladno Zakonu o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju i članku 7. Pravilnika o načinu i uvjetima novčane potpore po modelu poticaja u proizvodnji, svi poljoprivredni proizvođači dužni su izvršiti prijavu plana proizvodnje, definirane u Dodatku II Zakona o novčanim potporama, za koju očekuje potporu u narednoj godini.

Prijava se podnosi na propisanom obrascu PPP, najkasnije do 15. 11. tekuće godine, nadležnom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, ul. Hrvatske mladeži bb.  88000 Mostar

Objava Obavijest za poljoprivredne proizvođače iz općine Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog sporazuma o financiranju projekta ”Povećanje otpornosti na klimatske promjene u poljoprivrednom sektoru u BiH – STAZA” s Međunarodnim fondom za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Od ukupnog iznosa 5,04 milijuna dolara namijenjeno je Federaciji BiH, dok će Republici Srpskoj pripasti 4,17 milijuna dolara.

Projekt bi trebao obuhvatiti čak 71 općinu u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na socioekonomski najugroženije lokalne zajednice.

Predviđena je potpora ranjivim kategorijama stanovništva, ruralnom razvoju te jačanju sposobnosti poljoprivrede da se prilagodi posljedicama klimatskih promjena.

Sporazum će biti upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika iz BiH predložen je ministar financija i trezora.

Objava BiH dobiva više od 9 milijuna dolara za poljoprivredu i borbu protiv klimatskih promjena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U međuvremenu se poput mene možete “zabavljati” zalijevanjem mahuna, raštike, blitve i drugih kultura od kojih još očekujete plodove kako bi uopće preživjele nedostatak vlage, piše Agroklub.com

Ako je tlo suho, ne radite na silu

Sjetva i sadnja ovise o temperaturi, ali i o vlazi u tlu. Sjeme posijano u suhu zemlju može dugo čekati na nicanje, a tek posađene biljke teško će se ukorijeniti bez dovoljno vode.

Zato prvenstveno treba provjeriti stanje tla. Ako se zemlja rasipa u prašinu, tvrda je i teško ju je obraditi, bolje je pričekati oborine nego nepotrebno narušavati njezinu strukturu. Tamo gdje je moguće zalijevanje, gredice prvo dobro navlažite, a nakon sjetve površinu je korisno zaštititi tankim slojem malča kako bi se vlaga dulje zadržala. To posebno vrijedi za sitno sjeme koje se sije plitko, poput rikole. Bez dovoljno vlage ono neće imati dobre uvjete za klijanje, bez obzira na to što je prema kalendaru “pravo vrijeme”.

Što se može sijati u listopadu?

Ako se vremenski i zemljišni uvjeti poprave, a trebali bi za oko tjedan dana, listopad je savršen za sjetvu nekoliko vrsta povrća koje mogu prezimiti ili će se brati tijekom hladnijeg dijela godine.

Među njima su špinat, matovilac, rikola, zimske salate i određene sorte blitve te hren. Špinat se u kontinentalnim krajevima često sije upravo tijekom jeseni, a mlade biljke mogu prezimiti i nastaviti rasti čim temperature ponovno porastu.

Ovisno o sorti i području, mogu se sijati i grašak te bob, osobito u toplijim krajevima. Kod jesenske sjetve važno je odabrati sorte prikladne za takav termin jer nije svaka namijenjena prezimljavanju.

Tko ima plastenik ili drugi zaštićeni prostor, izbor je nešto veći pa se može produžiti berba salata, mladog luka, blitve, rotkvice i drugih kultura.

Vrijeme je za češnjak i luk

Listopad je tradicionalno vrijeme za sadnju ozimog češnjaka. Treba odabrati zdrave i neoštećene češnjeve, a tlo mora biti dovoljno rahlo i vlažno. Slično vrijedi i za lučice luka. Jesenska sadnja omogućuje biljkama da razviju korijen prije zime, pa u proljeće mogu ranije nastaviti rast.

No i ovdje vrijedi isto pravilo – ako je tlo izrazito suho, nema puno smisla saditi “po kalendaru”. Ako nema kiše, a nemamo mogućnost zalijevanja, s ovim radovima bolje je pričekati povoljnije uvjete.

Pospremite povrtnjak bez ogoljavanja

Kako berba završava, s gredica treba ukloniti biljke koje više ne daju urod. Zdravi biljni ostaci mogu završiti u kompostu, dok bolesne biljke ne treba ostavljati u vrtu niti ih koristiti za kompostiranje ako postoji opasnost od širenja bolesti. To se najviše odnosi na rajčicu oboljelu od pepelnice ili plamenjače. S njih uberite zelene plodove koje možete ukiseliti, a stabljike počupajte te iznesite izvan vrta ili ih spalite.

S druge strane, nemojte težiti tome da vrt nakon jesenskog pospremanja ostane potpuno ogoljen. Biljni pokrov i malč štite tlo od isušivanja, erozije i velikih temperaturnih oscilacija.

Plodove poput mahuna, bamije i tikvica možete brati do prvih mrazeva, a tikve i bundeve ostavite da ih “ofuri” mraz jer će tada biti slađe.

Oprezno s jesenskom gnojidbom

Na prazne gredice može se dodati zreli kompost, a tlo prekriti lišćem, slamom ili drugim prikladnim organskim materijalom. Ako se planira jesenska zelena gnojidba, i ona može biti način da gredice tijekom zime ne ostanu gole. Ne morate ju ukopavati. Najbolja ekološka praksa za hobi vrt je ostaviti povaljanu ili pokošenu masu direktno na površini gredice. Preko zime će ta masa djelovati kao malč.

Sada se može dodati i dobro odležan stajski gnoj. Organska tvar pritom ne služi samo kao izvor hraniva, već poboljšava strukturu tla i njegovu sposobnost zadržavanja vode. Tko koristi mineralna gnojiva, u jesenskoj se osnovnoj gnojidbi u pravilu odlučuje za formulacije s više fosfora i kalija, a manje dušika. Ipak, količinu i vrstu gnojiva najbolje je odrediti prema analizi tla i potrebama kultura koje će se na gredici uzgajati.

Ako je tlo izrazito suho, nemojte žuriti. Pričekajte oborine i povoljnije uvjete za obradu tla, osobito ako gnojivo treba unijeti u tlo. Ove jeseni važnije je sačuvati dobru strukturu i vlagu tla nego radove obaviti pod svaku cijenu.

Ne morate prekopati cijeli vrt

Jesensko prekopavanje nekada je bilo gotovo obavezan dio pripreme vrta za zimu. Danas mnogi vrtlari nastoje što manje narušavati strukturu tla. Ako nema potrebe za dubokom obradom, dovoljno je ukloniti ostatke kultura, ukloniti korov koji bi se mogao samozasijati i površinu zaštititi organskim materijalom. Na površini ostavite kompost ili malč koji će se postupno razgrađivati i tako doprinijeti stvaranju kvalitetnijeg tla.

Posebno nema smisla kopati tvrdo i suho tlo samo zato što je stigao listopad.

Još ima posla i izvan povrtnjaka

Listopad je dobar mjesec za sadnju mnogih voćaka, grmova i ukrasnih trajnica. Jesenska sadnja omogućuje biljkama da se prije proljeća ukorijene, ali i ovdje treba računati na stanje tla i dostupnost vode.

Ako sadite, rupu je potrebno pripremiti dovoljno široko, korijen dobro rasporediti i nakon sadnje biljku zaliti. Kod izrazito suhog tla posebno je važno osigurati dovoljno vode za početno ukorjenjivanje.

Ovo je također vrijeme da se osjetljivije biljke pripreme za hladnije dane. Neke se s terasa i balkona mogu unijeti u zaštićen prostor, dok se druge mogu zaštititi odgovarajućim materijalom poput jutenih vreća ili malčem.

Prije zime treba pripremiti i alat

Kad se posljednji veći radovi u vrtu privedu kraju, vrijedi posvetiti malo vremena alatu. Motike, lopate, grablje i škare treba očistiti od zemlje i biljnih ostataka, osušiti i spremiti na suho mjesto. Također, očistite kolce za rajčicu, mrežu za zasjenjivanje, kante za zalijevanje te ih spremite na zaštićen i natkriven prostor.

Dobra je prilika i za pregled sjemena koje je ostalo nakon sezone. Ono kojem je istekao rok ili je bilo loše čuvano nije dobro čuvati još godinama, dok ono koje je pravilno spremljeno na suhom i tamnom mjestu može pričekati novu sezonu.

Objava Listopad u vrtu: Što sada sijati, saditi i pripremiti za zimu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić najavio je za petak, 2. listopada, u 9 sati u Sarajevu potpisivanje protokola o suradnji i ugovora o namjenskom depozitu s odabranim komercijalnim bankama, piše Hercegovina.info.

Tko može koristiti program?

Program novčanih potpora za 2026. godinu predviđa ovu mogućnost za obrte i pravne osobe kojima je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja, upisane u odgovarajuće registre. Ministarstvo u najavi izričito navodi obrte, zadruge i poduzeća.

To znači da sam upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao fizičke osobe ne ispunjava uvjet organizacijskog oblika za ovu kreditnu liniju.

Kredit može pokriti do 100 posto vrijednosti investicijskog projekta, najviše 600.000 KM. Potrebni su odobrenje banke i suglasnost Razvojne banke FBiH za jamstvo. Isti korisnik sredstva ove mjere ne može koristiti kod dviju ili više banaka.

Program za potporu priznaje ulaganja nastala od potpisivanja ugovora o formiranju namjenskog depozita s bankom, do utroška deponiranih sredstava ili isteka ugovorenog roka.

Najavljeni uvjeti kredita su:
– rok otplate do deset godina;
– poček od 12 do 24 mjeseca;
– kamatna stopa od 4,99 do 5,99 posto.

Na rang-listi tri banke

Ministarstvo je 23. rujna objavilo rang-listu banaka koje su ispunile uvjete javnog poziva. ASA Banka ostvarila je 66 bodova, ProCredit Bank 50, a Sparkasse Bank 45 bodova.

Rang-lista ipak ne potvrđuje da će kreditna linija biti dostupna kod sve tri banke. Prema javnom pozivu, sredstva se raspoređuju prema poretku i ponuđenom opsegu kreditiranja: sljedeća banka dobiva preostali iznos ako najbolje rangirana ne ponudi dovoljno za raspodjelu cjelokupnog namjenskog depozita.

Pet milijuna KM za potpore

Javni poziv predviđa pet milijuna KM poticajnih sredstava za subvencioniranje do 30 posto prihvatljivih troškova ulaganja. Kredite će, prema najavi Ministarstva, financirati banke iz vlastitih sredstava.

U pozivu se navodi i postojeći jamstveni fond do 70 milijuna KM za poljoprivredu i prehrambenu industriju, s pokrićem 50 posto glavnice odobrenog kredita. Taj iznos ne treba poistovjećivati s novim bespovratnim sredstvima za ovu kreditnu liniju niti s iznosom trenutačno raspoloživih jamstava.

Potpora se računa na prihvatljive troškove ulaganja, a ne automatski na iznos kredita. Primjerice, ako je priznato 100.000 KM troškova i odobrena potpora od 30 posto, ona bi iznosila 30.000 KM. To je ilustrativni izračun, a ne zajamčeni iznos za svakog podnositelja.

Što treba pripremiti?

Prema službenom vodiču Ministarstva, postupak počinje kreditnim zahtjevom i dokumentacijom koju traži odabrana banka. Nakon odobrenja kredita korisnik Ministarstvu dostavlja, među ostalim, odluku banke, poslovni plan, dokument o razvrstavanju djelatnosti i propisani ugovor za potporu.

Potreban je i račun kod izabrane banke, ažuriran u registrima, te ugovor o deponiranju dodijeljene potpore. Vodič predviđa kontinuirano podnošenje kreditnih zahtjeva tijekom godine, ali datum kada će konkretne banke početi zaprimati zahtjeve za novu liniju treba potvrditi.

Među neprihvatljivim troškovima vodič navodi bankarske troškove i troškove jamstava, kupnju zemljišta i građevina te PDV za korisnike koji su obveznici PDV-a.

Koliki će biti stvarni trošak?

Ministarstvo navodi da će se potpora koristiti za otplatu kreditnih obveza. Ovisno o ulaganju i ugovorenim uvjetima, korisnik bi s plaćanjem iz vlastitih sredstava mogao početi nakon četiri do pet godina. To nije jedinstveni poček za sve korisnike.

Za stvarni trošak zaduženja proizvođačima će trebati pojedinačne ponude banaka: efektivna kamatna stopa, sve naknade, tražena sredstva osiguranja, obračun kamata tijekom počeka i način korištenja potpore. Najavljeni raspon kamata sam po sebi nije dovoljan za izračun ukupnog iznosa koji će korisnik vratiti.

Objava Što treba znati o poljoprivrednim kreditima do 600.000 KM za proširivanje farmi i podizanje novih nasada u FBiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Glavne prepreke za ulagače su:

Politička nesigurnost i neispunjavanje EU uvjeta (siva lista Moneyvala, Plan rasta).

Nepredvidivost poslovanja, poput stihijskih promjena minimalnih plaća i doprinosa.

Loša demografija i nedostatak radne snage zbog masovnog odlaska mladih.

U nedostatku stranog kapitala, ključ gospodarskog rasta postaju domaći poduzetnici. Stručnjaci predlažu da se strani ulagači povezuju s etabliranim domaćim tvrtkama kako bi premostili političke rizike. Ukupna ulaganja zaključno s 2025. iznose 22,16 milijardi KM, dok rekord drži 2007. godina s 2,6 milijardi KM.

Objava Izravna strana ulaganja u BiH treću godinu zaredom u padu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Završeno je ovogodišnje, 70. izdanje IFAJ kongresa, koje je održano u Hrvatskoj. Imali smo priliku ugostiti 170 agrarnih novinara iz cijelog svijeta, pokazati im poljoprivredu i ljepote Varaždinske županije, a potom ih povesti i kroz Slavoniju i Baranju, da bi na koncu obišli i Zadarsku te Istarsku županiju. Kroz 10 dana imali smo priliku pokazati im kako izgleda hrvatska poljoprivreda, ali i predstaviti različite krajeve, proizvođače i gospodarstva, piše Agroklub.com

Za mene je ovo bilo nezaboravno iskustvo, ali i prilika da s kolegama iz različitih dijelova svijeta razgovaram o svemu – od poljoprivrede i problema s kojima se susreću njihovi agrari do povijesti, politike, glazbe i hrane. Zanimljivo je koliko su izazovi s kojima se suočavaju različite zemlje zapravo slični. Među njima se gotovo uvijek ističu uvoz, nedostatak mladih ljudi u poljoprivredi i klimatske promjene.

Ljudi u središtu priče

Uz ovogodišnji kongres objavljena je publikacija “Zemlja koju dijelimo: Priče o poljoprivredi iz 45 zemalja u svijetu koji se mijenja” (The Land We Share: Stories of farming from 45 countries in a changing world) nastala u povodu 70. obljetnice Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ). U njoj autori iz 45 zemalja sa šest kontinenata donose različite poglede na život ljudi povezanih sa zemljom i proizvodnjom hrane.

Iako dolaze iz različitih krajeva svijeta, njihova iskustva povezuju teme poput obitelji, tradicije, opstanka, odnosa prema zemlji, klimatskih promjena, tehnologije i promjena koje oblikuju suvremenu poljoprivredu. Od alpskih mljekarskih gospodarstava u Švicarskoj do uzgajivača kave u Južnoj Americi, tekstovi prikazuju kako se ljudi prilagođavaju uvjetima u kojima rade i žive.

Svako poglavlje napisao je agrarni novinar iz zemlje koju predstavlja, pa publikacija donosi pogled iz prve ruke na prilike i probleme lokalnih proizvođača. Njihova je uloga pritom i približiti složene teme poput znanosti, gospodarstva i tehnologije široj publici, pa se u središtu zbirke ne nalaze samo proizvodnja i proizvodni sustavi, već prije svega ljudi koji od njih žive.

Svakodnevni život na zemlji

Publikacija je podijeljena na pet poglavlja, a svako od njih poljoprivredu promatra iz drugog kuta, od svakodnevnog života na zemlji i obiteljske tradicije do izazova, tehnoloških promjena i pogleda prema budućnosti.

Prvo poglavlje “Život na zemlji: svakodnevna stvarnost poljoprivrede“ donosi prikaz ljudi snažno povezanih sa zemljom na kojoj rade. U njemu su predstavljene priče iz Albanije, Belgije, Kanade, Australije, Austrije i Gvineje. Bez obzira na različite krajobraze i uvjete, povezuje ih odgovornost prema zemlji, prirodi i ruralnim zajednicama koje žele sačuvati i predati budućim generacijama. Primjeri iz različitih dijelova svijeta pokazuju kako se nose sa sušom, kišom, planinskim i ravničarskim područjima, ali i ekonomskim i društvenim okolnostima.

Znanje i iskustvo koje se prenose s generacije na generaciju u središtu su drugog poglavlja “Baština i tradicija: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nasljeđivanje i kultura”. Priče iz Irske, Hrvatske, Finske, Čilea, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Argentine i Gruzije prikazuju obiteljska gospodarstva na različitim prostorima te ljude koji nastoje sačuvati naslijeđeno znanje i način života. Hrvatsku u ovom poglavlju predstavlja priča našeg kolege Ivice Kormana o Petru Dobrovcu, uzgajivaču kulena iz Kneževih Vinograda. Tradicija pritom nije samo vrijednost, već ponekad i obveza koja donosi teške odluke, osobito uz klimatske promjene, tržišne probleme i nestajanje ruralnih zajednica.

Na okolnosti koje dolaze izvan samog gospodarstva, ali snažno utječu na rad proizvođača, usmjereno je treće poglavlje “Poljoprivreda pod pritiskom: ekonomija, politika, klima, ograničenja”. Promjene na tržištu, rast troškova, političke odluke, klimatske promjene, suše, poplave, propisi i sukobi stvaraju različite oblike neizvjesnosti. Primjeri iz Južnoafričke Republike, Bangladeša, Nizozemske, Japana, Srbije, Švedske, Demokratske Republike Kongo, Trinidada i Tobaga, Nepala i Izraela pokazuju kako se s njima nose ljudi u različitim dijelovima svijeta, mijenjajući proizvodne prakse i načine upravljanja.

Tehnološkom razvoju posvećeno je četvrto poglavlje “Inovacije i prilagodba: tehnologija i novi sustavi“. Ono polazi od činjenice da su inovacije oduvijek bile dio poljoprivrede – od prvih alata, pripitomljavanja životinja i razvoja usjeva do pluga, skladištenja hrane i suvremenih sustava proizvodnje. U pričama iz Ugande, Filipina, Gane, Kirgistana, Slovačke, Norveške, Mađarske, Brazila, Rumunjske, Španjolske i Novog Zelanda predstavljena su današnja rješenja poput donošenja odluka na temelju podataka, uređivanja gena, umjetne inteligencije i automatizacije.

Nova generacija poljoprivrednika

Peto poglavlje “Pogled unaprijed: fokus na budućnost i sljedeću generaciju” okreće se generacijama koje preuzimaju gospodarstva i traže nove načine njihova razvoja. Primjeri iz Danske, Slovenije, SAD-a, Kenije, Liberije, Burkine Faso, Švicarske, Sijere Leonea, Nigerije i Indije kreću se od visokotehnoloških farmi i izravne prodaje do solarnih rješenja za očuvanje hrane, mehanizirane proizvodnje i agroekoloških sustava. Zajednička im je težnja povezati naslijeđeno znanje s tehnologijom, održivošću i novim poslovnim modelima te poljoprivredu učiniti održivom i za generacije koje dolaze.

Objava Zemlja koju dijelimo: Priče o poljoprivredi iz 45 zemalja u svijetu koji se mijenja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prezentacija je organizirana u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom za Hercegovinu (REDAH), kroz projekt Crossmart koji za cilj ima razviti i poboljšati inovacijske kapacitete poljoprivrednika za samostalno korištenje dostupnih digitalnih alata, radionicu su održali magistar poljoprivrednih znanosti Himzo Tule i student Fakulteta informacijskih tehnologija Haris Beglerović, predstavnici REDAH-a.

Teme današnje radionice bavile su se razumijevanjem značaja digitalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji i njezinoj praktičnoj primjeni.

Poljoprivrednici su upoznati s pametnim rješenjima u poljoprivredi te prednostima njihove primjene. Predstavljen je softver za upravljanje farmom, pristup meteorološkim stanicama radi praćenje bolesti, kao i online tržnica za Hercegovinu.

Ranije su kroz projekt u Gmićima i Varvari instalirane dvije agrometeorološke stanice, a koje danas prati i software AgroLife.

AgroLife

“To je jedan moderan alat koji služi poljoprijednicima da podatke s meteostanica koriste u svojoj proizvodnji radi boljeg donošenja odluka. Znači, prvenstveno imaju pristup meteorološkim podacima, temperatura, vlažnost, ali imaju i druge stvari na softwareu koje smo danas predstavili također, a to su vođenje raznih evidencija koje na kraju mogu pomoći ljudima radi planiranja i vođenja elektronske evidencija. Na kraju godine mogu dobiti izvještaj da vide koliko su utrošili materijala, koliki je prinos, koja sredstva su koristili. Poanta meteoroloških podataka je jednim dijelom radi planiranja radova, da vide prognozu, ali isto tako da prate razvoj biljnih bolesti i štetočina kako bi u konačnici smanjili upotrebu pesticida”, pojasnio je Tule za Ramski Vjesnik. 

U proteklom je periodu osnovana i mreža za ruralni razvoj Hercegovine koju trenutno čini 16 nevladinih organizacija.

“Napravili smo jednu web stranicu te mreže gdje je jedan poseban segment te stranice online pijaca, kao jedan informativni dio gdje se mogu susresti proizvođači i kupci. To je podrška proizvođačima da promovišu svoje prizvode, a da kupci lakše dođu do lokalnih tradicionalnih prizvoda preko te web stranice”, rekao je Tule. 

Poljoprivrednicima je danas predstavljen i skener za brzu analizu tla.

“Ovaj uređaj može dnevno obaviti i do 100 analiza na licu mjesta bez slanja u laboratorije. Analizira glavne NPK elemente, sadržaj organske materije, elektroprovodljivost i pH tla. Taj uređaj prati jedan software u kojem proizvođač unese svoje podatke i očekivani prinos. Na primjer, netko želi projekt koji će mu dati 10 tona šljive, uradi se analiza i software izbaci što tlo sadrži, koliko elemenata i preporuke što treba eventualno dodati tlu za taj prinos”, kazao je Tule za Ramski Vjesnik.

Objava Radionica “Digitalizacija u poljoprivredi” održana na sajmu “Dani šljive” u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.