Gospodarstvo – Ramski Vjesnik

Mostarski sudovi pogrešno štitili Aluminij od naplate dugova

Uredništvo — Wed, 29 Apr 2026 19:10:49 +0000

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za naplatu potraživanja prema mostarskom Aluminiju, ali i za sudsku praksu u sličnim predmetima.

U predmetu broj AP-2023/22, odlučujući po apelacijama tvrtki „Messer Mostar Plin“ i HŽ „Cargo“ iz Zagreba, Ustavni sud utvrdio je da su mostarski sudovi povrijedili pravo na pravično suđenje, odnosno pravo na pristup sudu.

Sud je pritom ukinuo ranije odluke Županijskog suda u Mostaru te naložio ponovno odlučivanje u skladu s utvrđenim pravnim standardima, saznaje Hercegovina.info

U ovom predmetu najprije je odlučivao Općinski sud u Mostaru koji je odbacio prijedloge za ovrhu i obustavio postupke, zatim su se vjerovnici žalili i odlučivao je Županijski sud u Mostaru, koji je potvrdio te odluke. Nakon toga je predmet završio pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, koji je sada ukinuo odluke i vratio predmet na ponovno odlučivanje

Ključna poruka: konsolidacija nije štit bez granica

U središtu spora bila je praksa prema kojoj su sudovi odbacivali prijedloge za ovrhu nad Aluminijem, pozivajući se na činjenicu da je to poduzeće u postupku financijske konsolidacije.

Takva praksa, prema Ustavnom sudu, nije automatski primjenjiva u svim slučajevima.

Sud je jasno naglasio da zabrana ovrhe tijekom konsolidacije vrijedi samo pod određenim uvjetima, prije svega ako društvo uredno izmiruje svoje tekuće obveze. U suprotnom, ta zaštita ne može biti neograničena.

Drugim riječima, financijska konsolidacija ne može služiti kao trajni mehanizam za izbjegavanje naplate dugova.

apelacije koje su podnijeli „Messer Mostar Plin“ d.o.o. Mostar i HŽ „Cargo“ d.o.o. Zagreb. by Uredništvo hercegovina info

Sudovi pogrešno prebacili teret dokazivanja

Jedan od ključnih razloga zbog kojih je Ustavni sud ukinuo odluke odnosi se na pitanje dokazivanja.

Mostarski sudovi su zaključili da vjerovnici moraju dokazati da Aluminij ne izmiruje svoje obveze, što je, prema ocjeni Ustavnog suda, pogrešno.

Naprotiv, sud je zauzeo stav da je upravo na dužniku, u ovom slučaju Aluminiju, teret dokazivanja postojanja zakonskih prepreka za ovrhu.

U odluci se navodi da su sudovi time „proizvoljno prebacili teret dokazivanja“ na apelante, čime su im praktično onemogućili ostvarivanje prava na sudsku zaštitu.

Ignoriran ključni zakonski izuzetak

Ustavni sud je dodatno ukazao na to da nižestupanjski sudovi uopće nisu analizirali ključne odredbe Zakona o financijskoj konsolidaciji, posebno one koje propisuju iznimke od zabrane ovrhe.

Riječ je o situacijama u kojima društvo u konsolidaciji ne počne u roku od 60 dana izmirivati svoje tekuće obveze ili kada istekne zakonom propisani rok trajanja konsolidacije.

Sud upozorava da bi suprotno tumačenje dovelo do apsurdne situacije u kojoj bi vjerovnici mogli „unedorogled čekati“ naplatu svojih potraživanja, što predstavlja pretjeran teret i povredu prava na pristup sudu.

Predmeti vraćeni na ponovno odlučivanje

Odlukom Ustavnog suda, sporni predmeti vraćeni su Županijskom sudu u Mostaru, koji će sada morati donijeti nove odluke uzimajući u obzir stavove najviše sudske instance u državi.

Ova presuda mogla bi otvoriti prostor i za druge vjerovnike koji su do sada nailazili na pravne prepreke u pokušajima naplate potraživanja od poduzeća u postupku financijske konsolidacije.

Istodobno, predstavlja i jasnu poruku sudovima da se institut konsolidacije ne smije tumačiti na način koji onemogućava ostvarivanje osnovnih prava stranaka u postupku.

Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće.

Objava Mostarski sudovi pogrešno štitili Aluminij od naplate dugova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zaključane cijene za još 37 proizvoda u FBiH, cijena kruha ne smije prelaziti ovaj iznos

Uredništvo — Tue, 28 Apr 2026 11:53:29 +0000

U pripremi je i odluka o ograničenju veleprodajnih marži za skupine osnovnih proizvoda, žitarice, mliječni proizvodi, ulja i masti, šećer te riža i tjestenina, kao i povrće, higijenski i dječji proizvodi.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević održao je sastanak s predstavnicima Udruge poslodavaca Federacije BiH iz sektora trgovine, na kojem su razmatrane dodatne mjere zaštite standarda građana i ublažavanja inflatornih pritisaka na tržištu osnovnih životnih namirnica.

U priopćenju Federalnog ministarstva trgovine navode da je na sastanku dogovoreno produljenje odluke o “zaključanim cijenama” za 63 osnovna prehrambena i higijenska proizvoda, koja istječe 1. svibnja, za dodatnih 30 dana.

Istovremeno, Federalno ministarstvo trgovine će u idućem razdoblju proširiti listu proizvoda obuhvaćenih ovom mjerom, tako da će građanima uskoro biti dostupno ukupno 100 osnovnih proizvoda sa ‘zaključanim cijenama.’

Iz Ministarstva još navode da je u pripremi i odluka o ograničenju veleprodajnih marži za skupine osnovnih proizvoda, žitarice, mliječni proizvodi, ulja i masti, šećer te riža i tjestenina, kao i povrće, higijenski i dječji proizvodi. Dodaju da je cilj ove mjere spriječiti neopravdana poskupljenja, ublažiti inflatorne pritiske i osigurati dugoročniju stabilnost cijena proizvoda koji su građanima svakodnevno nužni.

“Federalno ministarstvo trgovine pripremilo je i odluku o mjeri neposredne kontrole cijena kojom se određuje najviša razina maloprodajne cijene pšeničnog kruha na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Po ovoj odluci, maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog, polubijelog i crnog kruha iznosit će 4,20 KM po kilogramu, bez obzira na naziv proizvoda. Odluka će se primjenjivati osmog dana od dana donošenja, a važit će u razdoblju od 60 dana”, navodi se u priopćenju Ministarstva.

Federalno ministarstvo trgovine nastavlja aktivno pratiti tržišna kretanja i u suradnji s gospodarskim sektorom kreirati mjere koje imaju za cilj očuvanje stabilnosti tržišta i zaštitu životnog standarda građana Federacije BiH, priopćeno je iz ovog ministarstva, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Objava Zaključane cijene za još 37 proizvoda u FBiH, cijena kruha ne smije prelaziti ovaj iznos pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Koje je zlatno pravilo za “princezu” u vrtu

Uredništvo — Sun, 26 Apr 2026 11:36:24 +0000

Paprika zahtijeva pažnju, toplinu, dovoljno vlage i preciznost u uzgoju. Evo kako pripremiti tlo, gredice, presadnice, kako ih posaditi i na što posebno obratiti pažnju.

Presađivanje paprike u plastenik jedan je od najvažnijih koraka koji određuje krajnji prinos. Paprika je “princeza” u vrtu, koja zahtijeva pažnju, toplinu i preciznost, piše Agroklub.com

Evo detaljnog vodiča za početnike kako to napraviti pravilno na našim prostorima.

Priprema tla i gredica

Paprika voli rastresito, plodno i toplo zemljište. Ne podnosi “zbijenu” zemlju u kojoj se zadržava voda. Prije formiranja gredica, obavezno unesite zreli stajnjak ili kvalitetno ekološko peletirano gnojivo. Paprika je veliki potrošač kalija i fosfora.

Ako godinama sadite na istom mjestu, što se ne preporuča, poželjno je dezinficirati zemljište kako biste izbjegli bolesti poput polijeganja presadnica.

Preporučuje se sadnja na uzdignute gredice (visine 10-15 cm). One se brže zagrijavaju, a drenaža je znatno bolja. Crna malč-folija je standard. Ona sprječava rast korova, čuva vlagu i, što je najbitnije, održava temperaturu zemljišta iznad 18°C.

Priprema presadnica

Nemojte vaditi biljke direktno iz tople sobe ili toplog klijališta u plastenik bez pripreme. Sedam do 10 dana prije sadnje, postepeno provjetravajte prostor gdje su presadnice i snižavajte temperaturu da se biljke naviknu na nove uvjete.

Papriku sadite na istu dubinu na kojoj je bila u posudi (Foto: Shutterstock/Natalia Kokhanova)

Najbolje su presadnice one koje imaju 6-8 stalnih listova, čvrstu stabljiku i dobro razvijen korijenov sustav, ali još uvijek nema otvorene cvjetove.

Dan prije sadnje, presadnice poprskajte aminokiselinama kako bi lakše prebrodio stres od presađivanja.

Postupak sadnje

Pazite na “tajming”. Tlo u plasteniku mora biti toplo (idealno oko 15-20°C).

Za plasteničku proizvodnju, najčešći razmak je 30-40 cm u redu i 50-70 cm između redova. Ako sadite u dvorede na širokim gredicama, ostavite dovoljno prostora za prolaz i provjetravanje.

Papriku sadite na istu dubinu na kojoj je bila u posudi, kontejneru ili tek 1-2 cm dublje. Za razliku od rajčice, paprika ne formira lako adventivne korijene iz stabla i preduboka sadnja može dovesti do truljenja stabljike.

Zlatno pravilo:

Nikada ne sadite papriku u hladnu zemlju. Ako se korijen “prehladi”, biljka će stagnirati tjednima i teško će se oporaviti.

Najbolje je saditi kasno popodne ili tijekom oblačnog dana kako bi se izbjeglo uvenuće pod jakim suncem.

Na šta posebno obratiti pažnju?

Odmah nakon sadnje, svaka biljka mora dobiti vodu. Idealno je da u sustav “kap po kap” pustite neki od startera (gnojiva s visokim sadržajem fosfora) koji potiču rast korijena.

Paprika voli vlagu, ali ne i ustajali, zasićen zrak. Redovno provjetravajte plastenik da biste spriječili pojavu gljivičnih oboljenja (poput Botrytisa).

Paprika ima relativno plitak korijen. Bolje je zalijevati češće s manjim količinama vode nego rijetko, a preobilno.

U prvih 10 dana nakon sadnje, vaš jedini zadatak je da pratite vlažnost i pazite da temperature noću ne padnu prenisko (ispod 10°C). Ako se očekuje mraz, obavezno koristite agril foliju preko biljaka unutar plastenika.

Objava Koje je zlatno pravilo za “princezu” u vrtu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kladionica Premier World Sport na prvom mjestu prema dobiti u HNŽ-u

Uredništvo — Fri, 24 Apr 2026 16:58:47 +0000

Rang-lista 20 najuspješnijih kompanija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji prema ostvarenoj dobiti u 2025. godini donosi nekoliko iznenađenja, ali i potvrđuje dominaciju kompanija koje godinama drže vrh.

Na prvom mjestu i dalje je Premier World Sport iz Čitluka s gotovo 49,6 milijuna KM dobiti, iako je riječ o padu od oko 2,2 milijuna KM u odnosu na godinu ranije. Pad bilježi i Ledo, koji je s 34,5 pao na 33,6 milijuna KM.

Za razliku od njih, mostarski Ataco jedini među vodećima bilježi rast, i to s 27,7 na 31,3 milijuna KM, što predstavlja povećanje od oko 13 posto.

Na četvrtom mjestu ostaje Hercegovinalijek, uz značajan rast dobiti s 15,6 na 23,4 milijuna KM.

Pad dobiti kod pojedinih velikih sustava

Među većim padovima ističe se Autoceste Federacije BiH, čija je dobit pala s 15,1 na 12 milijuna KM, što je smanjenje od gotovo 21 posto.

Sličan trend bilježi i INEL-MED, koji je s 10,2 pao na 8 milijuna KM, čime je pao s šestog na osmo mjesto. Pad dobiti zabilježile su i kompanije Melcom te Autocentar Tomić, iako u nešto blažem obimu.

Sedam novih kompanija na listi

Najveće iznenađenje predstavlja ulazak čak sedam novih kompanija među 20 najprofitabilnijih.

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH iz Mostara odmah je zauzela visoko šesto mjesto s dobiti od 11,17 milijuna KM.

Mostarska IT kompanija NSoft zauzela je deveto mjesto s 7,28 milijuna KM, potvrđujući rast tehnološkog sektora u regiji.

Na listu se probila i Axpo BH, podružnica švicarske energetske grupacije, s dobiti od 6,21 milijun KM. Među novim imenima su i Ailin Technology & Industry, Alviral, Džida iz Čitluka te Bakalar-Komerc iz Čapljine, koji je jedina nova kompanija izvan Mostara i Čitluka.

Tko je ispao s liste

S liste su ispale Kantonalna bolnica „Dr. Safet Mujić“, Sik, IM Sunce, Union Foods, Medical export-import, HTP Neum i Real Estate International.

Posebno se ističe pad bolnice „Dr. Safet Mujić“, koja je godinu ranije bila na šestom mjestu s više od 10 milijuna KM dobiti, dok je 2025. završila s negativnim rezultatom.

Objava Kladionica Premier World Sport na prvom mjestu prema dobiti u HNŽ-u pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon potpisanih ugovora o najmu prostorija u novoj zgradi tržice u Prozoru otvoren natječaj za nova radna mjesta

Uredništvo — Tue, 21 Apr 2026 11:51:06 +0000

Nakon provedenog natječaja za unajmljivanje poslovnih prostorija u novoj zgradi tržnice u Prozoru potpisani je i prvi ugovor o najmu. Ugovor je potpisan između Općine Prozor-Rama i poduzeća Financijski centar d.o.o.

Javni natječaj o davanju na korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Općine Prozor-Rama

Financijski centar d.o.o. potražuje odmah nove radnike

Financijski centar d.o.o. već 15 godina pruža usluge iz područja računovodstva, poreznog savjetovanja, poslovnog planiranja i izvještavanja na platformi PowerBi te sudjelovanjem u ulozi savjetnika u transakcijama kupnje i prodaje udjela u trgovačkim društvima. Sjedište društva je u Zagrebu i danas pruža usluge za više od 150 zadovoljnih klijenata u Hrvatskoj. Poduzeće zapošljava 24 radnika, od kojih je 5 zaposleno u uredu u Prozoru.

“S obzirom da bilježimo rast iz godine u godinu, i kako naši dragi kupci ostvaju rast u svojim industrijama, te kako ih pratimo u tom rastu, konstantno imamo potrebu za novim članovima našeg tima. Prije dvije godine smo otvorili ured u Prozoru te smo uspjeli stvoriti izvrsnu bazu za daljnji rast i edukaciju novih radnika. Trenutno je Financijski centar zbog povećanja posla i novih ugovora sa kupcima u potrazi za nekoliko radnika u novim uredima u Prozoru”, kazali su iz poduzeća Financijski centar d.o.o.

Traži se pojačanje u računovodstvenom timu! (m/ž)

Financijski centar d.o.o. sa sjedištem u Prozoru u potrazi je za novim članom tima koji će pomoći u svakodnevnim računovodstvenim poslovima.

Što se očekuje od tebe?

• VSS ekonomskog smjera (prednost računovodstvo i financije)
ili
• SSS ekonomskog smjera uz minimalno 1 godine iskustva na istim ili sličnim poslovima
• napredno poznavanje rada na računalu (MS Office)
• odgovornost, organiziranost i samostalnost u radu
• želju za učenjem i profesionalnim razvojem

Što se nudi?

• stimulativna primanja ovisno o obrazovanju i iskustvu
• mogućnost napredovanja i daljnjeg razvoja
• kontinuirano stručno usavršavanje
• ugodnu i prijateljsku radnu atmosferu

Ako želiš raditi u perspektivnom timu, spreman/na si učiti i usavršavati se te tražiš stabilno radno okruženje – ovo je prava prilika za tebe!

Pošalji svoju prijavu i životopis na: mario.skoro@financijski-centar.hr

Objava Nakon potpisanih ugovora o najmu prostorija u novoj zgradi tržice u Prozoru otvoren natječaj za nova radna mjesta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bez vidljivog učinka 381 milijun KM: Revizija razotkrila kaos u poljoprivrednim poticajima, HNŽ među najgorima

Uredništvo — Tue, 21 Apr 2026 06:35:10 +0000

Gotovo 400 milijuna maraka javnog novca u dvije godine uloženo je u poljoprivredne poticaje u Federaciji BiH, ali bez jasnog odgovora što je tim novcem postignuto. Najnoviji izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH otkriva sustav bez mjerljivih ciljeva, bez analize učinka i bez nadzora.

Posebno se izdvaja Hercegovačko-neretvanska županija, koja nema strategiju poljoprivrede, kasni s programima i ne prati stvarne rezultate poticaja, piše Hercegovina.info.

Novca izdvajamo sve više, rezultati nepoznati

U razdoblju 2023. i 2024. godine za poljoprivredne poticaje izdvojeno je ukupno 397,7 milijuna KM, od čega: 338,9 milijuna KM iz proračuna Federacije BiH i 58,7 milijuna KM iz proračuna županija.

Unatoč rastu izdvajanja, revizija upozorava na ključni problem: “Nije moguće utvrditi da li su i u kojem obimu navedena sredstva uticala na povećanje ili smanjenje obima proizvodnje.”

Drugim riječima, sustav ne zna daje li novac ikakav rezultat.

Pracenje-Realizacije-Preporuka-Ucinkovitost-Poticaja-u-Poljoprivredi

Ciljevi bez brojki, sustav bez mjerenja

Revizija utvrđuje da programi poticaja nemaju konkretne i mjerljive ciljeve, pa tako navode: “Ministarstva… nisu osigurali jasne i mjerljive ciljeve i indikatore učinka”, navodi se u izvještaju.

Programi koriste općenite formulacije poput “povećanje konkurentnosti” i “podrška dohotku”, ali bez brojčanih pokazatelja koji bi omogućili praćenje učinka.

Bez toga nije moguće procijeniti uspješnost mjera, usporediti rezultate, kao ni donositi korektivne odluke.

Federacija bez metodologije i nadzora

Problem je dodatno produbljen na razini cijele Federacije.

“Nije uspostavljena jedinstvena metodologija za praćenje efekata poticaja”, upozorava revizija.

Uz to, nisu formirana ni ključna tijela poput vijeća za istraživanje u poljoprivredi kao ni odbor za praćenje strategije.

Bez toga sustav funkcionira bez centralne kontrole i bez jasnog smjera.

HNŽ bez strategije i bez analize

Hercegovačko-neretvanska županija posebno se izdvaja po slaboj provedbi preporuka.

Revizija navodi da nije izrađena strategija poljoprivrede usklađena s FBiH dokumentima, nije provedena sveobuhvatna analiza poticaja a ciljevi programa ostaju općeniti i nemjerljivi.

Iako postoje opći dokumenti poput Strategije razvoja i Strategije ruralnog razvoja, oni ne sadrže konkretne mjere, indikatore ni financijski okvir za sektor poljoprivrede.

Kašnjenja koja pogađaju proizvođače

Dodatni problem su kašnjenja u donošenju programa poticaja.

Program u HNŽ-u za 2024. godinu donesen je 89 dana nakon proračuna, a za 2025. godinu donesen je 75 dana nakon proračuna

Revizija upozorava da takvi rokovi ne prate potrebe poljoprivredne proizvodnje i otežavaju planiranje.

Ministarstvo Marija Jurice vodi evidenciju o isplatama i zahtjevima, ali ne prati stvarne rezultate, pa se tako ne analiziraju prihodi poljoprivrednika, rast proizvodnje, konkurentnost sektora nizi dugoročni učinci poticaja.

Sustav, dakle, samo bilježi koliko je novca podijeljeno, ali ne i što je time postignuto.

Pad proizvodnje bez reakcije

Iako su u pojedinim sektorima zabilježeni padovi, poput: proizvodnje krastavca kornišona, merkantilnog kukuruza, goveđeg mesa (pad od 7,5%) nisu predložene konkretne mjere za zaustavljanje negativnih trendova.

Revizija navodi da su problemi u sektoru jasno identificirani: usitnjena zemljišta, niska produktivnost, nedostatak kapitala i loša tehnološka opremljenost.

No unatoč tome, sustav ne nudi operativna rješenja niti mjerljive ciljeve za njihovo rješavanje.

Revizija jasno pokazuje da sustav poljoprivrednih poticaja u Federaciji BiH funkcionira bez jasnih pravila, bez mjerenja učinka i bez odgovornosti.

U takvom sustavu, stotine milijuna maraka javnog novca raspoređuju se bez dokaza da doprinose razvoju poljoprivrede, dok institucije nemaju alate ni volju da utvrde što daje rezultat, a što ne.

Objava Bez vidljivog učinka 381 milijun KM: Revizija razotkrila kaos u poljoprivrednim poticajima, HNŽ među najgorima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Snježana Köpruner: “Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom”

Uredništvo — Sun, 19 Apr 2026 17:57:58 +0000

Gošća emisije Nedjeljom u 2 je Snježana Köprüner, poduzetnica koja u Travniku i Prozoru-Rami vodi proizvodnju preciznih strojeva s oko 700 zaposlenih. Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja živi od rente, a zanemaruje proizvodnju, objavljuje HRT.

Rođena je u Benkovcu, a odrasla u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, smjer energetika te karijeru započela u Bagatu kao razvojna inženjerka, radeći i na konstrukciji specijalnih alatnih strojeva. Magistrirala je sredinom 80-ih, a potom odlazi u Njemačku gdje se usmjerava na analize tržišta i troškova, stječući novo razumijevanje konkurentnosti u strojogradnji.

Ističe kako joj put nije bio težak.

“Mislim da kad ste na jednom putu, da te teškoće toliko ni ne osjećate i da vam toliko ne smetaju. Uvijek gledam, kad su me ispitivali dok sam studirala strojarstvo, “je li bilo teško?”. Na kraju fakulteta nisam imala osjećaj da je bilo teško. Nekako je išlo sve po planu”, kazala je.

Objasnila je da je tijekom rada u Njemačkoj bila uključena u projekte analiza troškova i odluka “proizvesti ili kupiti”, kroz koje su njemačke tvrtke nastojale povećati konkurentnost smanjenjem troškova nabave. U tom je kontekstu radila i na projektu za tvrtku Messer Cutting and Welding, kada su joj se javili ljudi iz Bosne i Hercegovine tražeći pomoć u pronalasku posla.

Navela je kako je, iako ih nije poznavala, osjetila snažnu potrebu pomoći im, dijelom i zbog ratnog iskustva koje su prošli. Poslala im je poslovne upite, a nakon što su uspjeli dobiti posao, pokrenut je proces privatizacije. Tvrtka Messer iskazala je interes za kupnju, no na kraju je odustala, zbog čega su se radnici ponovno našli u neizvjesnoj situaciji, što je bio trenutak kada su se ponovno obratili njoj.

“Nekako mi je ta njihova borba za opstanak djelovala na mene. Tada nisam imala nikakve vlasničke udjele u firmi u kojoj sam radila i onda sam počela vlasnike obrađivati. I na kraju sam to uspjela i firma je privatizirana 2004. godine. Tada je imala 52 zaposlenika, radili su 400.000 eura godišnje da bi danas došli na preko 700 radnika i na prihod koji je oko 35 milijuna eura. Mislim, to se ne čini puno, ali je u metalu, u rezanju i u tom poslu kojim se bavimo prilično složeno i teško”, izjavila je.

Kaže da njezina tvrtka proizvodi dijelove za njemačke, austrijske i švicarske kompanije, koji se ugrađuju u bagere, alatne strojeve i strojeve za pakiranje. Objašnjava da se radi o lancu u kojem velike europske strojarske firme, kako bi ostale konkurentne, dio proizvodnje prebacuju na povoljnija tržišta.

Navodi da u njihovoj firmi dolaze metalne ploče i profili koje inženjeri razrađuju, a zatim se kroz rezanje, bravarske i zavarivačke radove, strojnu obradu i lakiranje pretvaraju u gotove komponente. Ističe da proizvodi na kraju završavaju u montažnim linijama velikih svjetskih kompanija poput Liebherra, Groba i DMG Morija.

Njezina tvrtka posluje u Travniku i Prozoru-Rami. Navodi da je prosječna plaća u kompaniji nešto viša od 2000 konvertibilnih maraka. Istaknula je da je to iznad prosjeka u Federaciji BiH, koji iznosi oko 1671 marku.

“Veće su plaće kod nas za nekih 30 ili 40 % nego je prosjek Federacije. Trebate gledati da u prosjeku Federacije imate i banke i osiguravajuća društva i da je tu. Međutim, što se tiče samog sektora, mislim da smo bar 50 % bolje plaćeni”, rekla je.

Glavni poslovni cilj je da ljudi rado dolaze na posao

Prepoznatljiva je po posebnom odnosu prema radnicima i izraženoj brizi za njihove uvjete rada i obiteljski život, što je i izazvalo interes za njezin rad. U sklopu poduzeća u Travniku, uz proizvodni pogon, izgradila je i vrtić namijenjen djeci zaposlenika.

Objasnila je kako je na početku poslovanja u BiH ključnu ulogu imao njezin suprug, tadašnji direktor, Austrijanac kojeg je sama dovela 2010. godine. Na prvom obraćanju zaposlenicima rekao je da mu je glavni poslovni cilj da ljudi rado dolaze na posao, što ju je u početku iznenadilo. Navela je da joj je kasnije pojasnio kako takav pristup znači da su osigurani dobri uvjeti rada, uključujući i plaće, te da to pokazuje da sustav dobro funkcionira. Istaknula je da je taj princip prihvatila i da ga i danas smatra važnim u vođenju tvrtke.

“Kod nas se jedne godine rodilo 29 djece. To gledamo kad dolaze ovi paketići za Novu godinu i Božić, kad se dijele, i onda sam mislila, ima toliko mladih ljudi, prosječna starost nam je 30 i neku godinu. U Travniku mislim da je 33, u Rami je 27 i to su svi da kažem, u reproduktivnoj fazi. Tim ljudima sigurno će trebati vrtići. Onda smo zgradu koju smo planirali za stanove radnicima pretvorili u vrtić. Tamo ide 63 djece. Mislim da je jedan vrtić koji je primjeran u cijeloj okolini Travnika, u Srednjobosanskom kantonu. To vidimo i po roditeljima i po velikim zahtjevima za to”, izjavila je.

Navodi kako je cijena tog vrtića 400 maraka, s tim da njeni zaposlenici 25 % plaćaju, a samohrani roditelji ne plaćaju ništa. Ostatak iz Travnika plaćaju punu cijenu.

Iako su zgradu koja je prvotno trebala služiti kao stambeni prostor za radnike preusmjerili u vrtić, kaže kako i dalje imaju planove za stambeni projekt. Navela je da su krajem 2022. godine kupili zemljište u blizini tvornice te izradili projekt za izgradnju stambenog naselja.

Istaknula je da inzistira na izmjenama projekta jer ne želi apartmansko naselje namijenjeno kratkoročnom boravku, već funkcionalan kvart za život. Dodala je da očekuje kako bi radovi mogli započeti do kraja godine te da je projekt proizašao iz njezine vizije razvoja, u kontekstu odlaska ljudi i pitanja kome se uopće grade novi stanovi.

“Stanovi se grade tim mladim ljudima koji ili ne mogu naći posao ili nemaju dovoljne plaće, idu negdje u Njemačku da bi uštedjeli i da bi se tek u starosti vratili. I onda sam ja mislila da mi napravimo jedan projekt u kojem bi oni ostali ovdje i da odmah žive u tom stanu, da ne plaćaju velike stanarine. I mislim da je ideja izvrsna, veliki je interes za te stanove, i zbog toga jedva čekam”, rekla je.

Objasnila je da je stambeni model zamislila kroz dugoročni najam u trajanju od deset godina, pri čemu bi stanari kroz mjesečne uplate zapravo otplaćivali stan, a sve što uplate ulazilo bi u konačnu kupoprodajnu cijenu utvrđenu na početku ugovora.

Navela je da bi nakon isteka tog razdoblja stanari mogli postati vlasnici, uz napomenu da bi se vrijednost nekretnina u međuvremenu vjerojatno povećala. Istaknula je i da se projekt razvija u suradnji sa Savjetom radnika, tijelom koje su sami uspostavili kako bi unaprijedili komunikaciju između uprave i zaposlenih te zajednički sudjelovali u donošenju odluka, uključujući i kriterije za dodjelu stanova.

Kritika deindustrijalizacije i poziv na meritokraciju

Objasnila je da je kao Zadranka, nakon odlaska u Njemačku, godinama sudjelovala u povezivanju i pomaganju kolegama iz bivšeg Bagata i SAS-a, uključujući i traženje kupaca te podršku u procesima koji su prethodili privatizaciji. Istaknula je da su u to vrijeme domaći inženjeri i radnici u SAS-u bili na visokoj razini svjetske strojogradnje, te da je sama sudjelovala u pokušajima pronalaska rješenja za budućnost tvrtke.

Navela je i da je, nakon godina izbivanja, ponovno posjetila pogone i zatekla potpuno promijenjenu sliku industrije koja ju je duboko razočarala.

– Izašla sam i vidjela sam Bagat gdje sam radila, isto u jednom jadnom stanju, a kolege su mi rekle da se tu planiraju raditi stanovi. To je jedna zgrada koju je naš akademik Nikola Bašić projektirao, izvrsna je, stvarno, sve je rađeno po svim svjetskim standardima. Izašla sam i vidjela sam obrtničku školu koja je nova napravljena i mislila sam se gdje će ta djeca raditi, nekako mi ta savjest nije dozvolila da ne kažem ljudima dajte pogledajte što se dešava, napravite nešto. Ipak smo bili industrijska nacija, bili smo u samoj špici tehnologije i sad ćemo napraviti to da zaboravimo da je to ikada postojalo, kazala je.

Objasnila je da se današnje stanje ne može uspoređivati s nekadašnjom industrijskom razinom, navodeći primjer hidroelektrane u Rami koja je krajem 60-ih u potpunosti izgrađena domaćim znanjem i resursima.

Istaknula je kako danas smatra nezamislivim da se takvi projekti ponove te upozorila na ozbiljnu devastaciju znanja i industrijskih kapaciteta u regiji, unatoč velikom potencijalu mladih ljudi.

– Mene stalno smeta da svi govore kako su oni nesposobni, kako su ovakvi, onakvi. Imam izuzetno dobro iskustvo s mladim ljudima koji dođu u naše radione, koji rade tamo. U Travniku postoji jedno društvo za robotizaciju, to su mladi dečki koji su otišli na svjetsko prvenstvo za robotiku u Shanghai i bili su na devetom mjestu. To je jedan potencijal koji moramo dozvoliti da se razvija školstvo i stavljati profesore, ne po nekoj političkoj funkciji, nego stvarno najboljima. Trebamo i graditi jedno meritokratsko društvo gdje će najbolji, najbolji doći do izražaja, izjavila je.

Objasnila je da u svemu što opisuje vidi simptome šireg društvenog problema te upozorava na, kako kaže, ozbiljnu devastaciju intelektualnog kapaciteta prostora.

Navela je da gubitak znanja vodi slabljenju te “kritične mase” potrebne za razvoj morala, etike i estetike, što smatra temeljem svakog društva. Dodala je da je upravo taj temelj u velikoj mjeri nestao u našem okruženju.

– Mi nikad nismo bolje živjeli, ali nismo bolje živjeli zbog toga što prodajemo djedovinu i zbog toga što živimo od nerada. I to, po mom mišljenju, nije u redu. Mislim da bi trebaju te tercijarne djelatnosti, ali bez razvoja primarnih djelatnosti mislim da ne možemo ići u jednu budućnost koja će nam donijeti prosperitet, koja će intelektualne potencijale naše djece i mladih ljudi na kojima sve ovo ostavljamo, koja će potaknuti da se što bolje izgradi ova zemlja, smatra Köpruner.

Snježana Köpruner

Foto: HTV / HRT

Iako se u turizmu i uslužnim djelatnostima radi, smatra da je važno gledati na kojem se intelektualnom i tehnološkom nivou to odvija te kakav profil radne snage takve djelatnosti traže. Istaknula je da se najčešće radi o poslovima poput ugostiteljstva, koje ne podcjenjuje, ali smatra da oni sami po sebi ne osiguravaju dugoročni razvoj društva.

Kaže i da su nekadašnji strojarski fakulteti bili u vrhu europske razine, dok danas mladi ljudi, zbog manjka industrijskih radnih mjesta, često nemaju gdje primijeniti stečeno znanje niti vidjeti proizvodne procese u praksi. Smatra da bi i poslodavci i država trebali aktivnije stvarati uvjete za otvaranje takvih radnih mjesta.

“Problem je više u slici nego u stvarnosti”

Smatra da je u Hrvatskoj često prisutna iskrivljena percepcija Bosne i Hercegovine, koja se, kako kaže, ne temelji na stvarnom životu ljudi. Istaknula je da u svom iskustvu, bilo u Hercegovini, srednjoj Bosni ili Sarajevu, nije susretala dojam da ljudi ne doživljavaju državu kao svoju, već da takve slike uglavnom proizlaze iz političkih narativa, a ne svakodnevne stvarnosti.

– Mogu pričati o svom iskustvu, ne o tome što ima na televiziji i što pojedini političari pričaju. Mogu reći što pričam s običnim narodom. Kad pogledate Bosnu i Hercegovinu, ona izgleda kao maternica Balkana. Iz te Bosne i Hercegovine ljudi su stoljećima išli, svejedno da li na istok, iako mislim manje na istok, više su punili hrvatske prostore, i nekad mi se ta paradigma da su Bosanci i Hercegovci hrvatska dijaspora, mislim prije da je obrnuta kad se pogleda sam tok kretanja stanovništva. Bosanci i Hercegovci imaju sve razloge biti ponosni na svoju zemlju. To je prekrasna zemlja, oni su divni ljudi, izjavila je.

– Bila bih presretna da mogu napraviti, i to mi je cilj, da napravim tvornicu takvu da se moj sin iz Njemačke vrati sa svojom porodicom i ovdje živi. Zbog toga što mislim da Bosna i Hercegovina pruža puno toga, bez obzira na probleme o kojima se čuje i o problemima o kojima vi pričate i koje ja čujem kad dođem u Hrvatsku. Mislim da su više medijski problemi koji su dati nego oni stvarni. Ima sigurno nacionalista, 5-10 % kao što ih ima svugdje, ali sav ovaj normalni svijet je predivan, istaknula je.

Kaže da u svim segmentima vidi prostor za napredak, ali smatra da je ključno mladima omogućiti otvaranje novih radnih mjesta kako bi imali razlog za povratak. Navodi vlastito iskustvo rada u Njemačkoj, gdje je, unatoč profesionalnom uspjehu i obiteljskim okolnostima, osjećala da su stranci često tretirani kao građani drugog reda.

Istaknula je da vjeruje kako sličan osjećaj dijele i ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali da joj smeta stvaranje isključivo negativne slike o zemlji. Smatra da stalno naglašavanje negativnosti oblikuje iskrivljenu percepciju stvarnosti te da bi društvo trebalo razvijati uravnoteženiji i konstruktivniji pogled na vlastitu državu.

Iako je svjesna da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna i opterećena brojnim strukturnim problemima, kaže da kroz rad u Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije vidi i napore ljudi koji žele promjene te da je o dijelu političara i ministara s vremenom stekla pozitivnije mišljenje.

Smatra da je zemlja ograničena “dejtonskim okvirom” iz kojeg je teško izaći te da su nužni bolji pristupi kako bi se otvorio prostor za razvoj i konkretne projekte.

– Nisam protiv toga, ja sam za, ali ono što mislim kako smo tu našli rješenje da se odmah to odradi, a ovdje ne nađemo rješenje. Bosna i Hercegovina sa svojim političkim sustavom prilično ovisi o strancima i mislim kad bi tu došlo do neke promjene i nečega da ljudi uvide to, mislim da ti ljudi mogu napraviti više nego što trenutačno rade, rekla je.

Dotaknula se i pitanja obrazovanja, za koje smatra da je u ozbiljnom padu i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, bez velikih razlika između sustava. Objasnila je kako su u njezinoj tvrtki, zbog problema u praksi, počeli testirati znanja mladih zaposlenika te uočili zabrinjavajuće nedostatke u osnovnim i stručnim znanjima.

Navela je da su s vremenom primijetili kako kandidati ne vladaju ni fakultetskim gradivom, zatim ni srednjoškolskim, pa čak ni osnovnoškolskim matematičkim pojmovima, što smatra izrazito zabrinjavajućim i demotivirajućim.

– Profesori su se našli u jednoj takvoj situaciji na državnim sveučilištima da nemaju studenata, jer svi idu kupiti te diplome. I onda idem gledati roditelje koliko podcjenjuju svoju djecu da im kupuju diplome umjesto da vjeruju njima da mogu sve to naučiti. Isto imate i po osnovnim školama gdje maltretiraju nastavnike da djeca imaju što bolje ocjene. Za mene je to katastrofično. To znači da vi ne vjerujete da vaše dijete može savladati gradivo osnovne škole. Profesori na državnim fakultetima više nemaju dovoljno studenata da bi njihove katedre opstale. Onda oni puštaju te studente da bi i oni mogli imati od čega živjeti. Imate cijeli kaos u cijelom sustavu i to je podcjenjivanje tih mladih ljudi, navela je.

Objasnila je da su kroz testiranja logičko-matematičkih zadataka uočili velike razlike u znanju i načinu razmišljanja mladih, pri čemu osnovni računski zadaci često predstavljaju problem, dok istovremeno postoji potencijal koji, kako smatra, nije dovoljno razvijen kroz sustav obrazovanja.

Navela je da je obrazovni sustav još uvijek zastario i neusklađen s potrebama 21. stoljeća te da se temelji na znanjima koja ne odgovaraju današnjim zahtjevima. Istaknula je da je upravo to bio jedan od razloga ulaska u projekt vrtića, a razmatraju i izgradnju škole kako bi se djeci omogućilo suvremenije i primjenjivije obrazovanje.

Objava Snježana Köpruner: “Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

KRUŠKINA GRINJA: Kada je najpovoljniji period za suzbijanje štetnika

Uredništvo — Sun, 19 Apr 2026 10:49:01 +0000

Simptomi se jasno vide kada počne otvaranje listova zbog čega je važno da se sa tretmanom krene odmah poslije opadanja 2/3 cvjetova.

Kruškina grinja, Eriophyes pyri, svake godine napada nasade krušaka i ako se protiv nje ne reagira na vrijeme, može uzrokovati veliku štetu. Period poslije cvjetanja najpovoljniji je za njeno suzbijanje, piše Agroklub.com

Prvi tretmani protiv ovog štetnika primjenjuju se tijekom zimskog prskanja bakarnim sredstvima kojima se dodaju mineralna ulja (bijelo, plavo, modro, crveno). Njihovom upotrebom smanjuje se brojnost grinja, pa je, opet, potrebno odraditi tretiranja i poslije cvjetanja.

Prezimljava u lisnim pupoljcima

Nasadi krušaka nalaze se u fazi završetka ili punog cvjetanja. Vizualnim pregledom utvrđeno je da je napad grinje nešto slabiji u odnosu na prethodne godine i to zbog nedavnog, hladnijeg vremena, početkom i tijekom cvjetanja kruške, kada su niske temperature usporile vegetaciju, ali i razvoj štetnika.

Ženke grinje prezime ispod ljuspica, u lisnim pupoljcima

Ženke grinje prezime ispod ljuspica, u lisnim pupoljcima. Kada počne vegetacija, bude se i polažu jajašca u mlado lišće. Larve su te koje prave štetu jer se hrane tkivom lista, sišući sokove. Stvaraju nakupine tkiva, tzv. gale, koje su prvo zelenkaste, pa crvenkaste i, na kraju, smeđe boje. Dolazi do sušenja i odumiranja listova.

Simptomi se jasno vide kada počne otvaranje listova zbog čega je važno da se sa tretmanom krene odmah poslije opadanja 2/3 cvjetova.

Širok asortiman preparata: Može i češnjak

Što se tiče preparata, na tržištu se mogu pronaći sredstva za njeno suzbijanje. Najpoznatija su na bazi abamektina. Mana mu je što nema efekta na jajašca, ali je vrlo dobar za suzbijanje larvi. Preparati na bazi spirodiklofena, fenazakvina, heksitiazoksa djeluju i na jajašca i larve, ali su nešto skuplja u odnosu na abamektin. Čak je i Movento, na bazi spirotetramata, koji je bio najbolji za borbu protiv kruškine buhe, pokazivao efekat na suzbijanje grinja, ali je zabranjen za upotrebu.

Simptomi se jasno vide kada počne otvaranje listova

Jedno prskanje poslije cvjetanja dovoljno je da se riješite grinja, ali, budući da ima dvije do tri generacije godišnje, potreban je stalan nadzor, naročito u slučaju vrelih, ljetnih, mjeseci.

Ako ne želite koristiti insekticide, pomaže i Neem ulje, dobiveno iz sjemenki drveta Azadirachta indica. Doza je litra u 100 litara vode.

Tu je i č ešnjak koji zaista pomaže u suzbijanju grinja. Kilogram što više isječenog češnjaka potopi se u 10 litara vode, najbolje tople, i ostavi par dana. Procijedi se i razrjeđuje s vodom u omjeru 1:5 pa su vam dvije litre vode s češnjakom dovoljne za prskalicu od 10 litara.

Objava KRUŠKINA GRINJA: Kada je najpovoljniji period za suzbijanje štetnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

ISMIJAVANJE GRAĐANA: Umanjenje cijene goriva za 10 feninga izazvalo nezadovoljstvo

Uredništvo — Thu, 16 Apr 2026 06:29:35 +0000

U sljedećih mjesec dana građanima, gospodarstvenicima i poduzetnicima računi za gorivo bit će umanjeni za 10 feninga po litri. Mjeru Vlade Republike Srpske, kojom se odriče dijela akcize na gorivo, građani smatraju nedovoljnom, objavio je BHRT.

Resorni ministar ocjenjuje kako je riječ o značajnoj pomoći poljoprivrednicima. Za sjetvu dobivaju regresirano gorivo, uz dodatno umanjenje od 10 feninga po litri.

“Firme koje uzimaju veće količine dobit će 10 feninga popusta, tako da će gospodarstvenici imati veću korist nego građani. Ako ja natočim 50, a netko drugi 5.000 litara, naravno da će on imati više koristi od ove mjere”, rekao je Ned Puhovac, prenosi Hercegovina.info.

Vlasnici benzinskih crpki nisu željeli stati pred kamere. Kratko su poručili kako primjenjuju odluku Vlade i da zasad nema problema. U Udruženju potrošača „Zvono“ smatraju da je pomoć građanima od 10 feninga po litri mala i beznačajna, jer cijene goriva kontinuirano rastu, donosi BHRT.

“Koliko država u ovom slučaju, odnosno RS, uzima po litri goriva, ovo je toliko malo i smiješno da čak vrijeđa potrošače. Kroz cijenu litre goriva plaćamo i dvije naknade za ceste i autoceste”, kaže Jovan Vasilić.

Ekonomisti smatraju da cijene goriva na benzinskim crpkama ne bi toliko rasle da su vlasti u Bosni i Hercegovini na vrijeme osigurale robne rezerve.

“Rezerve nafte koje su nama trebale kako bismo ublažili negativne efekte su simbolične u odnosu na one koje imaju veće države, no nisu se na vrijeme pripremile”, rekao je Igor Gavran.

U SDS-u ovu mjeru Vlade ocjenjuju kao prevaru jer se, kako navode, obračunava puna akciza na gorivo i PDV od pola marke po litri, dok se vraća tek 10 feninga. Kao pravu mjeru ističu privremeno ukidanje akciza na gorivo te pozivaju SNSD da podrži takav prijedlog u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Objava ISMIJAVANJE GRAĐANA: Umanjenje cijene goriva za 10 feninga izazvalo nezadovoljstvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tvrtka iz BiH sa samo dva zaposlena uprihodovala 374 milijuna KM

Uredništvo — Wed, 15 Apr 2026 06:53:57 +0000

Kompanija GEN-I d.o.o. Sarajevo prošle je godine ostvarila ukupne prihode od 374 milijuna KM, što je posebno zanimljivo s obzirom na to da tvrtka ima svega dva zaposlena, prenosi Biznis.info.

Prihodi su porasli u odnosu na godinu ranije, kada su iznosili 331 milijun KM, uz isti broj zaposlenih. U 2023. godini kompanija je ostvarila prihode od 357 milijuna KM, što znači kako je u posljednje tri godine ukupno prihodovala oko milijardu maraka.

Ipak, rekordna godina bila je 2022., kada je kompanija, sa samo jednim zaposlenim, ostvarila čak 761 milijun KM prihoda.

Čime se tvrtka bavi GEN-I Sarajevo bavi se trgovinom električnom energijom, što objašnjava mali broj zaposlenih, budući kako je riječ o djelatnosti u kojoj je ključan proces ugovaranja kupnje i prodaje električne energije.

Kompanija je dio GEN-I Group, jedne od vodećih grupacija za trgovinu i prodaju električne energije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Sloveniji.

Podsjetimo, 2022. godina bila je obilježena naglim rastom cijena električne energije kao posljedicom poremećaja na tržištu izazvanih ruskim napadom na Ukrajinu, što je tada dovelo do rekordnih prihoda. Nakon stabilizacije tržišta, prihodi su se vratili na niže razine.

Dobit znatno smanjena Iako su prihodi visoki, dobit kompanije znatno je niža nego prethodnih godina. Prošle godine tvrtka je poslovala s dobiti manjom od 5.000 KM. Godinu ranije dobit je iznosila 56.099 KM, 2023. godine 347.261 KM, dok je 2022. iznosila 591.227 KM.

U odnosu na ukupne prihode, zarada je relativno skromna, što upućuje na male marže u trgovini električnom energijom, odnosno malu razliku između kupovne i prodajne cijene struje. Čini se kako ova djelatnost trenutačno nije isplativa kao ranijih godina.

Objava Tvrtka iz BiH sa samo dva zaposlena uprihodovala 374 milijuna KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.