Odluka je donesena u četvrtak na 14. redovitoj sjednici FERK-a održanoj u Mostaru.

Riječ je o cijeni po kojoj privilegirani proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora i učinkovite kogeneracije, koji su pravo na poticaj na temelju premije ostvarili putem aukcije za velika postrojenja, prodaju proizvedenu električnu energiju Operatoru za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju.

Takav način obračuna primjenjivat će se do uspostave organiziranog tržišta električne energije za dan unaprijed.

Izmijenjene i obnovljene dozvole

FERK je na sjednici izmijenio dozvole za proizvodnju električne energije društvima ENERGOSOL d.o.o. Jablanica i eWell d.o.o. Sarajevo.

Društvu AREX d.o.o. Gradačac obnovljene su dozvole za skladištenje naftnih derivata, osim ukapljenog naftnog plina, te za cestovni transport naftnih derivata.

Zbog promjene sjedišta društva eWell, FERK je donio četiri rješenja o oduzimanju statusa kvalificiranog proizvođača, nakon čega su istom društvu izdana nova rješenja o stjecanju toga statusa za četiri proizvodna objekta.

Društvu TRGOVIR d.o.o. Gračanica izdana su tri rješenja, dok je ENERGOSOL-u iz Jablanice izdano ukupno 11 rješenja o stjecanju statusa kvalificiranog proizvođača.

Javnost može dostaviti komentare do 3. kolovoza

FERK je u postupak opće rasprave uputio nacrte dozvola za proizvodnju električne energije za društva ESKIMO S2 Travnik, EURO-METALI Doboj Jug i TRGOVIR Gračanica.

U raspravu je upućen i nacrt dozvole za opskrbu i trgovinu električnom energijom za društvo VOLTERA d.o.o. Široki Brijeg.

Kada je riječ o naftnom gospodarstvu, zainteresirana javnost moći će dostaviti komentare na nacrte dozvola za veleprodaju i skladištenje naftnih derivata za poduzeće Operator – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo.

Pisani komentari mogu se dostaviti do 3. kolovoza 2026. godine u 12 sati, poštom na adresu FERK-a, Kneza Domagoja 12 A u Mostaru, ili elektroničkom poštom na adresu kontakt@ferk.ba.

Nacrti dozvola dostupni su u sjedištu FERK-a radnim danima od 11 do 13 sati, kao i na službenoj internetskoj stranici regulatora.

FERK je, nakon razmatranja zahtjeva za rješavanje sporova, podnesaka i žalbi na akte dvaju javnih elektroprivrednih poduzeća, donio još sedam rješenja i jedan zaključak.

Objava FERK objavio novu zamjensku cijenu električne energije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U posljednje tri godine proizvođači rajčice u zaštićenim prostorima suočavaju se s ozbiljnim problemima uzrokovanima jednim od najopasnijih štetnika ove kulture – južnoameričkim moljcem rajčice (Tuta absoluta).

Ovaj štetnik potječe iz Južne Amerike, a u Hrvatskoj prvi je put zabilježen 2009. godine. Pretpostavlja se da je u Europu unesen putem zaraženih plodova rajčice i ambalaže, dok je na područje županije najvjerojatnije stigao putem zaraženih presadnica.

“Iako je njegova pojava najizraženija u proizvodnji rajčice u zaštićenim prostorima, tijekom 2025. simptomi su zabilježeni i na otvorenom”, ističe dipl. ing. zaštite bilja Jadranka Berić, savjetodavka Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Osim rajčice, prisutnost ovog štetnika potvrđena je i na drugim vrstama iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Štete koje uzrokuje mogu biti vrlo velike, što je potvrđeno tijekom 2024. godine kada su proizvođači u pojedinim slučajevima bili prisiljeni uništiti usjeve rajčice u plastenicima već u rujnu.

Kako prepoznati štetnika?

Odrasli oblik je mali leptir duljine 5 do 7 milimetara, sivkaste boje. Jaja su vrlo sitna, žućkasto-bijela i valjkastog oblika. Gusjenice narastu do 7 do 8 milimetara, a boja im varira od krem do zelenkastih i ružičastih nijansi, dok su glava i nadvratni štit crne boje. Kukuljice su valjkaste, u početku zelenkaste, a kasnije poprime smeđu boju.

Najveće štete uzrokuju gusjenice na rajčici koje se ubušuju u listove, stabljiku i plodove rajčice, pri čemu stvaraju karakteristične hodnike.

“U listovima ti hodnici smanjuju asimilacijsku površinu, a kod jačih napada dolazi do njihovog spajanja, nekroze tkiva i značajnog smanjenja prinosa te kvalitete plodova. Plodovi mogu biti napadnuti već od faze zametanja, a oštećenja se očituju kao hodnici ili ulazne rupice kroz koje gusjenica prodire u unutrašnjost, zbog čega postaju podložni sekundarnim infekcijama patogenim gljivicama”, naglašava Berić.

Važno je razlikovati ove štete od onih koje uzrokuju lisni mineri rajčice (Liriomyza spp.), čiji su hodnici uži, vijugavi i često prošireni na krajevima. Južnoamerički moljac rajčice razvija velik broj generacija godišnje, najčešće između osam i dvanaest, ovisno o temperaturi zraka i sortimentu rajčice.

Lisni miner rajčice ugrožava čak 60% svjetske proizvodnje tog povrća

“Donji temperaturni prag razvoja iznosi oko 8 °C, pa u uvjetima blažih zima može biti prisutan tijekom cijele godine u zaštićenim prostorima”, pojašnjava Berić.

Mjere suzbijanja

Razvojni ciklus uključuje stadije jaja, gusjenice, kukuljice i odraslog oblika. Leptiri su najaktivniji noću, ali se kod jakih napada mogu uočiti i tijekom dana, osobito prilikom kretanja kroz plastenik. Štetnik se širi aktivnim letom, ali i uz pomoć vjetra.

Učinkovita zaštita temelji se na integriranom pristupu koji uključuje kombinaciju različitih mjera.

“Bez kombinacije mjera nema uspješne kontrole ovog štetnika. Preventivne agrotehničke mjere podrazumijevaju primjenu plodoreda, uklanjanje korova, osobito onih iz porodice pomoćnica, korištenje zdravstveno ispravnih presadnica te pravilnu obradu tla, gnojidbu i navodnjavanje”, upozorava Berić.

Mehaničke mjere uključuju postavljanje mreža protiv insekata na ulazna vrata i bočne otvore, uz napomenu da pri visokim temperaturama mogu pridonijeti jačem zagrijavanju prostora, kao i obavezno uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka. Fizikalne mjere obuhvaćaju postavljanje lovnih lampi u zaštićene prostore te primjenu crnih ljepljivih ploča radi smanjenja populacije štetnika.

Metoda konfuzije provodi se prije sadnje presadnica postavljanjem seksualnih feromona. U Hrvatskoj registrirano je sredstvo Pheromaze Tuta, koje se primjenjuje u količini od 250 do 300 dispenzora po hektaru.

“Metoda masovnog ulova provodi se postavljanjem lovnih posuda s vodom i seksualnim atraktantom, pri čemu je potrebno postaviti 20 do 30 lovki“, objašnjava.

Biološke mjere uključuju uvođenje prirodnih neprijatelja poput predatorskih stjenica Nesidiocoris tenuis, Podisus nigrispinus i Macrolophus caliginosus, kao i parazitske osice Trichogramma pretiosum.

Mikrobiološki pripravci

Sve veću ulogu imaju biološke mjere koje omogućuju dugoročnije i održivije suzbijanje. Ono se može provoditi i uporabom mikrobioloških pripravaka na osnovi Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki (Lepinox Plus, Dipel DF), kao i pripravkom Tutavir na osnovi virusa Betabaculovirus phoperculellae.

Kemijske mjere primjenjuju se u slučaju jačeg napada uz obavezno pridržavanje preporuka i rokova primjene, a registrirani insekticidi su: Affirm, Ampligo, Alverde, Neemik Ten, Azatin EC i Neemazal-T/S.

Tijekom cijele vegetacije potrebno je pratiti populaciju štetnika postavljanjem delta lovki – 2 do 4 lovke po hektaru na otvorenom, odnosno jedna po plasteniku – u cilju kontrole učinkovitosti primijenjenih mjera.

“Samo sustavnim praćenjem i pravodobnom reakcijom moguće je spriječiti velike štete. Suzbijanje južnoameričkog moljca rajčice zahtijeva sustavan, pravodoban i stručan pristup, jer u protivnom može doći do potpunog gubitka uroda”, zaključuje Berić.

Objava Kako zaustaviti južnoameričkog moljca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bolest plodova paprike prouzrokovana gljivicama roda Colletotrichum sve se češće javlja u našim usjevima, a najgora vijest je da štete obično postaju vidljive u trenutku kada je već kasno za suzbijanje. Razumijevanje biologije ove bolesti najvažnije je pravovremene i učinkovite mjere zaštite, piše Agroklub.com

Najprije valja znati da antraknoza paprike nije bolest jednog uzročnika. Prouzrokuje je nekoliko vrsta navedenog roda gljivica, od kojih su u našoj regiji najzastupljenije C. gloeosporioides, C. acutatum, C. capsici i C. coccodes. Prema nekim izvorima stručne literature, čak 32 vrste iz ovog roda mogu parazitirati na paprici, što bolest čini izuzetno prilagodljivom i teško predvidivom.

Razumijevanje bolesti

Patogen se prenosi zaraženim sjemenom i biljnim ostacima zaraženih biljaka iz prethodnih sezona. Gljivica prezimljava u tlu u obliku sklerocija, na korovskim biljkama iz porodice Solanaceae (pomoćnica, datura, ljulj), a može opstati i u dublje pooranoj zemlji dulje od tri godine. Ovu činjenicu vrijedi dobro zapamtiti kada se planira plodored.

Razvoju bolesti pogoduju temperature između 20 i 24°C uz povišenu vlažnost zraka. Upravo kakve vladaju u ljetnim noćima u našim krajevima od lipnja do rujna. Inokulum se širi kapljicama kiše ili kišnog navodnjavanja s bolesnih plodova na zdrave, a širenje unutar parcele može biti iznimno brzo u kišovitim periodima.

Što tražiti na parceli?

Antraknoza najčešće napada plodove, a rjeđe stabljiku, listove i korijen. Ekonomski najznačajnije i praktički jedine uočljive štete nastaju upravo na plodovima, što znači da je redovan vizualni pregled nasada u drugoj polovini vegetacije nezaobilazan.

Na plodovima se prvi simptomi javljaju u vidu sitnih, vodenastih, blago udubljenih pjega eliptičnog oblika, crvenkasto-smeđe boje. U povoljnim uvjetima za razvoj parazita, te pjege se šire, spajaju i prelaze u dublje lezije promjera i do 4 cm. Na površini lezija formiraju se koncentrični krugovi tamne do crne boje koji predstavljaju mikrosklerocije gljivice – specifičan i lako prepoznatljiv simptom antraknoze. U vlažnim uvjetima iz lezija se može cijediti crvenkasto-narančasta gelatinozna masa (eksudati sa sporama), koja je direktni izvor zaraze okolnih zdravih plodova.

Micelij parazita može prodrijeti kroz perikarp u unutrašnjost ploda i inficirati sjemenke, što je posebno problematično kod uzgajača koji čuvaju vlastito sjeme.

Na lišću se simptomi javljaju rjeđe, u vidu kloroze i uvijanja prema licu lista kod mlađih biljaka.

Važna napomena: zreli plodovi osjetljiviji su na infekciju nego nezreli. Zbog toga se štete najčešće manifestiraju pred samu berbu, krajem kolovoza i u rujnu, u trenutku kada većina uzgajača već prestaje sa zaštitom fungicidima.

Preventivne mjere

Kemijska zaštita sama po sebi nije dovoljna niti dugoročno održiva. Efikasna zaštita od antraknoze gradi se na solidnoj agrotehničkoj osnovi.

Sjeme i presadnice – koristiti certificirano, zdravstveno ispravno sjeme koje je tretirano fungicidima. Ukoliko se koristi vlastito sjeme, ono mora biti uzeto isključivo od potpuno zdravih biljaka i plodova bez ikakvih simptoma. Takvo sjeme poželjno je potopiti 30 minuta u vodu temperature 52°C, čime se smanjuje virulentnost eventualnih spora na površini sjemenke. Presadnice moraju biti uzgojene u steriliziranom supstratu bez povijesti uzgoja paprike ili biljaka iz porodice Solanaceae.

Plodored – paprika se ne smije uzgajati na istoj parceli barem tri godine. Isto vrijedi za parcele na kojima su uzgajani rajčica, patlidžan ili krumpir- sve su to domaćini za Colletotrichum spp. Preskakanje plodoreda jedan je od najčešćih uzroka masovne pojave antraknoze na malim obiteljskim gospodarstvima.

Suzbijanje korova – na parcelama pod paprikom obavezno uništavati korove, posebno one iz porodice Solanaceae koji su stalni rezervoari zaraze.

Navodnjavanje – koristiti navodnjavanje sistemom kap po kap kad god je to moguće, voda ide direktno u zonu korijena, a nadzemni dijelovi biljke ostaju suhi. Ako je kišno navodnjavanje jedino raspoloživo rješenje, treba ga primjenjivati ujutro kako bi se biljke osušile tijekom dana. Navodnjavanje kasno poslijepodne ili navečer, uz vlažne biljke koje ostaju mokre cijelu noć, idealni su uvjeti za infekciju.

Drenaža i gustoća sadnje – zemljište treba biti dobro drenirano da se voda ne zadržava. Pregusta sadnja smanjuje protok zraka između biljaka i produžava period vlažnosti tkiva, što je direktan poziv za gljivične bolesti.

Suzbijanje kukaca – oštećenja plodova od uboda insekata (tripsa, grinja, zelene povrtne stjenice) ulazna su vrata za patogene. Kvalitetna insekticidna zaštita posredno smanjuje intenzitet zaraze antraknozom.

Kemijska zaštita – kada i čime

Kemijska zaštita od antraknoze mora biti isključivo preventivna. Jednom kada su simptomi jasno vidljivi na plodovima, fungicidni tretman nema smisla, šteta je već nastala, a spore su se već raširile. Program zaštite dijeli se u tri faze prema fenofazi razvoja biljke:

Faza 1 – od presađivanja do cvatnje: U ovom periodu mogu se primjenjivati fungicidi na bazi bakrenih oksida (npr. Champion WP u koncentraciji 0,35% ili Kocide DF u koncentraciji 0,20%). Ovi preparati imaju protektivno i baktericidno djelovanje, dugotrajno se drže na površini tkiva i ekonomski su prihvatljivi.

Faza 2 – od cvatnje do porasta plodova: Nakon cvatnje prelazi se na fungicide na bazi azoksistrobina (npr. Quadris ili Ortiva) u koncentraciji 0,075–0,1% (odnosno 0,75–1 l/ha). Azoksistrobin je sistemični i translaminarni fungicid širokog spektra s protektivnim i kurativnim djelovanjem; za razliku od kontaktnih preparata, biljka ga brzo upija pa pruža dugotrajniju zaštitu koja se ne ispire kišom, no zbog opasnosti od razvoja rezistentnosti preporučuje se primijeniti ga najviše 2 do 3 puta tijekom vegetacije u bloku ili u izmjeni s fungicidima drugog mehanizma djelovanja.

Faza 3 – faza porasta i sazrijevanja plodova: U ovom periodu, posebno ako prevladava kišovito i toplo vrijeme, također se preporučuje primjena fungicida na baziazoksistrobina.

Karenca je obavezna. Bez obzira na primijenjen preparat, kemijsko tretiranje se mora prekinuti najkasnije 10-14 dana prije planirane berbe. Ostaci pesticida su čest razlog vraćanja pošiljki paprike s tržišta i problem koji nije samo ekonomski, tu je i pitanje zdravlja potrošača.

Faktor koji se često zanemaruje

Izbor sorte nije samo pitanje prinosa i tržišne forme ploda. Preporuka stručne službe je davanje prednosti sortama paprike koje imaju određeni stupanj otpornosti na Colletotrichum spp. Domaće i regionalne sorte paprike u tom smislu variraju, a informacija o otpornosti najčešće je dostupna u stručnim katalozima sjemenskih kuća. Kod intenzivne plasteničke proizvodnje, gdje su uvjeti povišene vlažnosti gotovo stalni, ova stavka zaslužuje posebnu pažnju pri odabiru sortimenta.

Antraknoza paprike nije nova bolest niti posebno tajanstvena, opisana je još 1890. godine u SAD-u, a u našoj je regiji je prisutna od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ono što je čini opasnom je obrazac pojave: štete se najčešće vide tek pred berbu, u trenutku kada je zaštita ili već prekinuta ili je kasna. Taktika uspješnih uzgajača svodi se na jednostavnu formulu – zdrave presadnice, dosljedno poštivanje plodoreda, suho lišće tokom noći i pravovremeni preventivni fungicidni program. Svaki od ovih koraka pojačava ostale, a izostaviti i jedan znači otvoriti vrata bolesti u trenutku koji ona sama bira.

Objava Antraknoza paprike: Pjege na plodu i tiha opasnost koja čeka tople ljetne noći pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prinos može biti i nekoliko kilograma po grmu jer dugo rađaju. Plodovi dobro podnose transport. Kao i kod svake jagode, poslije treće godine prinos počinje opadati, ali ako se dobro prihranjuje, taj se period može znatno produžiti. Kao sorta, otporna je na sve bolesti, jedino u manjoj mjeri na pjegavost lista (Mycosphaerella fragariae). Odlična je za proizvodnju po organskim principima, piše Agroklub.com

Sadnja u kolovozu

Što se tiče tla, ova sorta voli dobro drenirana tla s pH reakcijom od 6 do 6,5. Ne podnosi teška i vodom natopljena mjesta. Sadna mjesta trebala bi biti 30 cm širine i dubine jer se korijen dobro grana.

U rupu s dobro usitnjenom zemljom stavlja se stajnjak ili organski, peletirani stajnjak. Sadnja se obavlja u kolovozu, može i u rujnu, a na proljeće, u travnju.

Razmak između redova i u redu trebao bi biti nešto veći, odnosno 40 do 50 centimetara, prvenstveno zbog bujnih grmova. Na proljeće se oko sadnica ponovno može dodati peletirani stajnjak na koji biljke vrlo dobro reagiraju.

Jednostavna zaštita

Mara des Bois nema velikih zahtjeva što se tiče zaštite. Za dobar prinos dovoljna je prihrana peletiranim stajnjakom, a prije i poslije cvatnje mogu se folijarno dodati organska gnojiva s fosforom i kalijem.

Iako je pogodnija za područja s blažim zimama, dobro podnosi niže temperature. Zimi se grmovi mogu orezati do zemlje i prihraniti gnojivom kako bi se potaknuo novi rast na proljeće.

Objava Francuska mjesečarka koja rađa cijele godine, a okusom podsjeća na šumsku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bolest plodova paprike prouzrokovana gljivicama roda Colletotrichum sve se češće javlja u našim usjevima, a najgora vijest je da štete obično postaju vidljive u trenutku kada je već kasno za suzbijanje. Razumijevanje biologije ove bolesti najvažnije je pravovremene i učinkovite mjere zaštite.

Najprije valja znati da antraknoza paprike nije bolest jednog uzročnika. Prouzrokuje je nekoliko vrsta navedenog roda gljivica, od kojih su u našoj regiji najzastupljenije C. gloeosporioides, C. acutatum, C. capsici i C. coccodes. Prema nekim izvorima stručne literature, čak 32 vrste iz ovog roda mogu parazitirati na paprici, što bolest čini izuzetno prilagodljivom i teško predvidivom, piše Agroklub.com

Razumijevanje bolesti

Patogen se prenosi zaraženim sjemenom i biljnim ostacima zaraženih biljaka iz prethodnih sezona. Gljivica prezimljava u tlu u obliku sklerocija, na korovskim biljkama iz porodice Solanaceae (pomoćnica, datura, ljulj), a može opstati i u dublje pooranoj zemlji dulje od tri godine. Ovu činjenicu vrijedi dobro zapamtiti kada se planira plodored.

Razvoju bolesti pogoduju temperature između 20 i 24°C uz povišenu vlažnost zraka. Upravo kakve vladaju u ljetnim noćima u našim krajevima od lipnja do rujna. Inokulum se širi kapljicama kiše ili kišnog navodnjavanja s bolesnih plodova na zdrave, a širenje unutar parcele može biti iznimno brzo u kišovitim periodima.

Što tražiti na parceli?

Antraknoza najčešće napada plodove, a rjeđe stabljiku, listove i korijen. Ekonomski najznačajnije i praktički jedine uočljive štete nastaju upravo na plodovima, što znači da je redovan vizualni pregled nasada u drugoj polovini vegetacije nezaobilazan.

Na plodovima se prvi simptomi javljaju u vidu sitnih, vodenastih, blago udubljenih pjega eliptičnog oblika, crvenkasto-smeđe boje. U povoljnim uvjetima za razvoj parazita, te pjege se šire, spajaju i prelaze u dublje lezije promjera i do 4 cm. Na površini lezija formiraju se koncentrični krugovi tamne do crne boje koji predstavljaju mikrosklerocije gljivice – specifičan i lako prepoznatljiv simptom antraknoze. U vlažnim uvjetima iz lezija se može cijediti crvenkasto-narančasta gelatinozna masa (eksudati sa sporama), koja je direktni izvor zaraze okolnih zdravih plodova.

Micelij parazita može prodrijeti kroz perikarp u unutrašnjost ploda i inficirati sjemenke, što je posebno problematično kod uzgajača koji čuvaju vlastito sjeme.

Na lišću se simptomi javljaju rjeđe, u vidu kloroze i uvijanja prema licu lista kod mlađih biljaka.

Preventivne mjere

Kemijska zaštita sama po sebi nije dovoljna niti dugoročno održiva. Efikasna zaštita od antraknoze gradi se na solidnoj agrotehničkoj osnovi.

Sjeme i presadnice – koristiti certificirano, zdravstveno ispravno sjeme koje je tretirano fungicidima. Ukoliko se koristi vlastito sjeme, ono mora biti uzeto isključivo od potpuno zdravih biljaka i plodova bez ikakvih simptoma. Takvo sjeme poželjno je potopiti 30 minuta u vodu temperature 52°C, čime se smanjuje virulentnost eventualnih spora na površini sjemenke. Presadnice moraju biti uzgojene u steriliziranom supstratu bez povijesti uzgoja paprike ili biljaka iz porodice Solanaceae.

Plodored – paprika se ne smije uzgajati na istoj parceli barem tri godine. Isto vrijedi za parcele na kojima su uzgajani rajčica, patlidžan ili krumpir- sve su to domaćini za Colletotrichum spp. Preskakanje plodoreda jedan je od najčešćih uzroka masovne pojave antraknoze na malim obiteljskim gospodarstvima.

Suzbijanje korova – na parcelama pod paprikom obavezno uništavati korove, posebno one iz porodice Solanaceae koji su stalni rezervoari zaraze.

Navodnjavanje – koristiti navodnjavanje sistemom kap po kap kad god je to moguće, voda ide direktno u zonu korijena, a nadzemni dijelovi biljke ostaju suhi. Ako je kišno navodnjavanje jedino raspoloživo rješenje, treba ga primjenjivati ujutro kako bi se biljke osušile tijekom dana. Navodnjavanje kasno poslijepodne ili navečer, uz vlažne biljke koje ostaju mokre cijelu noć, idealni su uvjeti za infekciju.

Drenaža i gustoća sadnje – zemljište treba biti dobro drenirano da se voda ne zadržava. Pregusta sadnja smanjuje protok zraka između biljaka i produžava period vlažnosti tkiva, što je direktan poziv za gljivične bolesti.

Suzbijanje kukaca – oštećenja plodova od uboda insekata (tripsa, grinja, zelene povrtne stjenice) ulazna su vrata za patogene. Kvalitetna insekticidna zaštita posredno smanjuje intenzitet zaraze antraknozom.

Kemijska zaštita – kada i čime

Kemijska zaštita od antraknoze mora biti isključivo preventivna. Jednom kada su simptomi jasno vidljivi na plodovima, fungicidni tretman nema smisla, šteta je već nastala, a spore su se već raširile. Program zaštite dijeli se u tri faze prema fenofazi razvoja biljke:

Faza 1 – od presađivanja do cvatnje: U ovom periodu mogu se primjenjivati fungicidi na bazi bakrenih oksida (npr. Champion WP u koncentraciji 0,35% ili Kocide DF u koncentraciji 0,20%). Ovi preparati imaju protektivno i baktericidno djelovanje, dugotrajno se drže na površini tkiva i ekonomski su prihvatljivi.

Faza 2 – od cvatnje do porasta plodova: Nakon cvatnje prelazi se na fungicide na bazi azoksistrobina (npr. Quadris ili Ortiva) u koncentraciji 0,075–0,1% (odnosno 0,75–1 l/ha). Azoksistrobin je sistemični i translaminarni fungicid širokog spektra s protektivnim i kurativnim djelovanjem; za razliku od kontaktnih preparata, biljka ga brzo upija pa pruža dugotrajniju zaštitu koja se ne ispire kišom, no zbog opasnosti od razvoja rezistentnosti preporučuje se primijeniti ga najviše 2 do 3 puta tijekom vegetacije u bloku ili u izmjeni s fungicidima drugog mehanizma djelovanja.

Faza 3 – faza porasta i sazrijevanja plodova: U ovom periodu, posebno ako prevladava kišovito i toplo vrijeme, također se preporučuje primjena fungicida na baziazoksistrobina.

Karenca je obavezna. Bez obzira na primijenjen preparat, kemijsko tretiranje se mora prekinuti najkasnije 10-14 dana prije planirane berbe. Ostaci pesticida su čest razlog vraćanja pošiljki paprike s tržišta i problem koji nije samo ekonomski, tu je i pitanje zdravlja potrošača.

Faktor koji se često zanemaruje

Izbor sorte nije samo pitanje prinosa i tržišne forme ploda. Preporuka stručne službe je davanje prednosti sortama paprike koje imaju određeni stupanj otpornosti na Colletotrichum spp. Domaće i regionalne sorte paprike u tom smislu variraju, a informacija o otpornosti najčešće je dostupna u stručnim katalozima sjemenskih kuća. Kod intenzivne plasteničke proizvodnje, gdje su uvjeti povišene vlažnosti gotovo stalni, ova stavka zaslužuje posebnu pažnju pri odabiru sortimenta.

Antraknoza paprike nije nova bolest niti posebno tajanstvena, opisana je još 1890. godine u SAD-u, a u našoj je regiji je prisutna od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ono što je čini opasnom je obrazac pojave: štete se najčešće vide tek pred berbu, u trenutku kada je zaštita ili već prekinuta ili je kasna. Taktika uspješnih uzgajača svodi se na jednostavnu formulu – zdrave presadnice, dosljedno poštivanje plodoreda, suho lišće tokom noći i pravovremeni preventivni fungicidni program. Svaki od ovih koraka pojačava ostale, a izostaviti i jedan znači otvoriti vrata bolesti u trenutku koji ona sama bira.

Objava Antraknoza paprike: Pjege na plodu i tiha opasnost koja čeka tople ljetne noći pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u svibnju 2026. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholni napici i duhan za 0,3 posto, zdravstvo za 0,2 posto, rekreacija i kultura za 0,2 posto, restorani i hoteli za 0,4 posto i ostala dobra i usluge za 0,1 posto. U prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljku hrana i bezalkoholni napici za 1,0 posto, odjeća i obuća za 0,3 posto, stanovanje i režijski izdaci za 0,5 posto i prijevoz za 3,6 posto, navodi se.

Godišnji rast cijena

Razina cijena u svibnju 2026. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 5,6 posto, prenosi Dnevni list.

Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 0,6 posto, alkoholni napici i duhan za 3,5 posto, stanovanje i režijski izdaci za 11,5 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 1,6 posto, zdravstvo za 5,5 posto, prijevoz za 23,7 posto, komunikacije za 3,3 posto, rekreacija i kultura za 3,4 posto, obrazovanje za 3,4 posto, restorani i hoteli za 5,6 posto te ostala dobra i usluge za 2,3 posto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 6,9 posto, stoji u priopćenju.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda

U svibnju 2026. u usporedbi sa prethodnim mjesecom proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju su zabilježile rast razine za 0,7 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježile rast za 3,3 posto. Konkretnije, u svibnju 2026. u usporedbi sa prethodnim mjesecom proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu su zabilježile rast razine za 0,9 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježile rast za 4,2 posto.

U svibnju 2026. u usporedbi sa prethodnim mjesecom proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu su zabilježile rast razine za 0,5 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježile rast razine cijena za 2,5 posto.

Objava Trojkaši i dalje ne daju žiteljima da bar malo prodišu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U istom razdoblju, broj traženih radnih pozicija smanjen je sa 8.118 na 6.663, odnosno za 18 posto. Iako je ukupan obim tržišta rada manji nego godinu ranije, pad nije ravnomjerno raspoređen među djelatnostima i zanimanjima. Dok pojedini sektori bilježe značajno smanjenje potražnje, drugi nastavljaju rasti i otvarati nove prilike za zapošljavanje.

Što se traži

Komercijala-prodaja i dalje je najznačajniji segment tržišta rada u BiH pa u pet mjeseci ove godine ta kategorija bilježi 1.443 oglasa i 3.211 otvorenih pozicija, odnosno čak 48,2 posto svih traženih pozicija u analiziranom razdoblju. Drugim riječima, gotovo svaka druga otvorena pozicija u BiH tijekom prvih pet mjeseci 2026. bila je vezana za sektor prodaje.

Nakon prodaje, među najtraženijim kategorijama poslova nalaze se ugostiteljstvo i turizam, transport, skladištenje i logistika, elektrotehnika i strojarstvo, te proizvodnja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, tržište pokazuje veću koncentraciju potražnje upravo u prodajnim i uslužnim djelatnostima. Najtraženiji profili u razdoblju siječanj-svibanj 2026. bili su prodavači, komercijalisti/prodajni predstavnici, agenti korisničke podrške, vozači/dostavljači te skladištari/magacioneri.

Podaci pokazuju da tržište rada i dalje najviše traži radnike koji su izravno uključeni u prodaju, logistiku, korisničku podršku i svakodnevne operativne procese kompanija.

Istovremeno, među profilima koji bilježe najveći rast izdvajaju se medicinske sestre i tehničari, kuhari, elektrotehničari i prodavači, što ukazuje na rastuću potrebu za stručnim i deficitarnim kadrovima.

Zdravstvo

Dok većina sektora bilježi pad ili stagnaciju, zdravstvo se izdvaja kao jedna od rijetkih djelatnosti koja bilježi snažan rast potrebe za radnicima. Broj traženih pozicija u zdravstvu porastao je sa 104 na 164, što predstavlja rast od gotovo 58 posto. Rast bilježe i osiguranje, bankarstvo i IT sektor, iako u nešto manjem obimu. Posebno je značajan podatak da zdravstvo povećava broj traženih izvršilaca usprkos nešto manjem broju objavljenih oglasa, što ukazuje na sve veću potrebu poslodavaca za zdravstvenim kadrom.

S druge strane, najveći pad potražnje bilježe telekomunikacije, zanatske usluge i proizvodnja. Zanatske usluge izgubile su 181 traženu poziciju u odnosu na prethodnu godinu, dok je u proizvodnji evidentirano 165 pozicija manje.

Geografski promatrano, Sarajevo i dalje ostaje dominantno tržište rada u BiH, dok se među gradovima s najvećim brojem oglasa izdvajaju još Banja Luka, Mostar i Tuzla. U odnosu na isto razdoblje prošle godine (januar-maj), rast među vodećim lokacijama bilježe Mostar, Brčko i Banja Luka, dok je u Sarajevu evidentiran blagi pad broja oglasa.

Iako i dalje čine manji dio ukupnog tržišta rada, udio inozemnih oglasa nastavlja rasti. U razdoblju siječanj-svibanj 2026. oni su činili tri posto ukupnog broja oglasa, u odnosu na dva posto godinu ranije. Najviše prilika za rad u inozemstvu odnosilo se na Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju i Ujedinjene Arapske Emirate, dok su među najtraženijim profilima dominirali medicinske sestre i tehničari, prodavači, radnici u proizvodnji, kuhari, skladištari i vozači. Ovi podaci potvrđuju da međunarodno tržište rada i dalje najviše traži stručne i operativne kadrove.

– Iako tržište rada u odnosu na prošlu godinu bilježi manji obim zapošljavanja, potražnja za stručnim i operativnim kadrovima ostaje stabilna. Dosadašnji trendovi pokazuju da će upravo prodajna, zdravstvena i tehnička zanimanja i u nastavku 2026. ostati među najtraženijima na tržištu rada, priopćeno je na portalu MojPosao.ba.

Objava Broj oglasa za posao u BiH manji za 16 posto, pada i broj traženih radnih pozicija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, prosječna plaća veća je za devet posto nominalno, a realni indeks za taj je period bio veći za dva posto, piše Indikator.ba. 

Najplaćenije djelatnosti i dalje su vezane uz informacijske tehnologije, financije i energetiku. U sektoru informacija i komunikacija prosječna neto plaća u travnju iznosila je 2.399 KM, u financijskim i djelatnostima osiguranja 2.196 KM, a u proizvodnji i opskrbi električnom energijom 2.067 KM.

S druge strane, najniže plaće bilježe se u ugostiteljstvu (smještaj i priprema hrane) 1.157 KM, građevinarstvu 1.307 KM, trgovini 1.383 KM te prerađivačkoj industriji 1.399 KM.

Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH za travanj ove godine iznosila je 2.618 KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježen je nominalni rast od 0,3 posto, dok je realno došlo do pada od 1,6 posto.

U usporedbi s travnjem prošle godine, prosječna bruto plaća nominalno je viša za 9,2 posto, dok je realni rast iznosio 2,3 posto.

Objava Prosječna neto plaća u BiH iznosi 1.684 KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Krastavac je jedna od najznačajnijih povrtlarskih kultura koja se u našim agroekološkim uvjetima uzgaja u zaštićenom prostoru i na otvorenom polju. Osim što je profitabilna, proizvodnja ovog povrća je i zahtjevna jer treba ispoštovati sve potrebne mjere koje će biljkama osigurati normalan rast i razvoj, objavljuje Agroklub.com

Redovitim i odgovarajućim prihranjivanjem, kao i zaštitom od bolesti i nametnika, pruža se mogućnost za visok i kvalitetan prinos.

Jedna od najznačajnijih bolesti krastavca koja se osobito javlja u zaštićenom prostoru je pepelnica čiji je uzročnik Erysiphe cichoracearum. Osim krastavca, ovaj patogen često napada tikvice, ali i bundeve.

Simptomi najprije na listovima

Simptomi se prvo uočavaju na donjem i srednjem lišću, i to uglavnom na licu lista, a rjeđe na naličju, pojašnjava stručnjak Dragiša Stojanović.

“Karakterističan znak ove bolesti jest bjelkasta, rastresita i pepeljasta prevlaka koja s vremenom prekriva cijelu površinu lista, zbog čega on postaje klorotičan, krut, a kasnije se suši i propada. Ako je infekcija jaka, simptomi se uočavaju i na stabljici, a rijetko na plodu”, opisuje.

Patogen se najintenzivnije razvija na bujnim biljkama, a kao posljedica rane infekcije dolazi do njihova sušenja i propadanja. Zbog znatnog oštećenja lisne mase smanjuje se i fotosintetska aktivnost, pa u tom slučaju dolazi do usporenog razvoja i smanjenja kvalitete plodova, a u težim slučajevima i do smanjenja prinosa.

“Patogen se najbolje razvija na temperaturi od 25 do 30 stupnjeva uz visoku relativnu vlažnost zraka. To je čest slučaj u zaštićenom prostoru, osobito ako se ne osigura dobra provjetrenost, točnije, odgovarajuća cirkulacija zraka”, kaže Stojanović

Bez uzgoja na istoj parceli tri godine

Kada je riječ o preventivnim i kemijskim mjerama koje se primjenjuju protiv pepelnice, treba istaknuti važnost primjene plodoreda, kao i uzgoj otpornih sorata, uravnoteženu gnojidbu i redovitu zaštitu.

“Plodored je jedna od najvažnijih mjera koju treba ispoštovati u svakoj proizvodnji. U ovom slučaju, krastavac se ne bi trebao uzgajati na istoj parceli najmanje tri godine, kao ni srodne biljne vrste poput tikvica i bundeve”, upozorava naš sugovornik i dodaje da treba voditi računa i prilikom izbora sorata te se odlučiti za one koje su otporne.

Redovit pregled biljaka, provjetravanje te kontroliranje temperature i relativne vlažnosti zraka, kaže on, nikako ne treba zanemariti.

Koje pripravke primijeniti?

Treba izbjegavati, naglašava Stojanović, veliku gustoću sadnje, prekomjernu količinu dušičnih gnojiva koja biljkama daje bujnost zbog koje su podložnije infekcijama, kao i orošavanje biljaka i vlaženje listova. Dezinfekcija alata i uklanjanje biljnih ostataka iz prethodne sezone također su važne preventivne i sanitarne mjere.

“Od kemijskih pripravaka primjenjuju se kontaktni i sistemični fungicidi različitih kemijskih skupina kako bi se izbjegla pojava rezistentnosti, i to na bazi azoksistrobina, penkonazola, difenokonazola ili kombinacije fluopirama i trifloksistrobina”, navodi Stojanović.

Poljoprivrednim proizvođačima se svakako savjetuje da strogo vode računa o dozi pripravka koju je potrebno primijeniti, ali i o karenci, to jest vremenu koje mora proći od trenutka tretiranja do berbe.

Objava Zaštita krastavaca od pepelnice: Koje mjere daju najbolje rezultate pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Time je, nakon višemjesečnog postupka i nekoliko krugova dopuna dokumentacije, otklonjena posljednja regulatorna prepreka za objavu obvezne ponude kojom Pivac kreće u otkup preostalih dionica jednog od najprepoznatljivijih domaćih brendova, piše Poslovni.hr.

Obveza objavljivanja ponude nastala je 6. prosinca 2025., kada je Pivac Holding u postupku podjele Mesne industrije braća Pivac (odvajanje s osnivanjem) stekao 826.426 dionica Kraša. Taj paket predstavlja 55,15 posto temeljnog kapitala, odnosno 55,15 posto dionica s pravom glasa, čime je prijeđen prag koji prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava obvezuje na ponudu za sve preostale dioničare.

Temeljni kapital Kraša iznosi 79,56 milijuna eura i podijeljen je na 1.498.621 redovnu dionicu, kojima se trguje na redovitom tržištu Zagrebačke burze pod oznakom KRAS-R-A.

Od rivala do partnera

Jedan od ključnih elemenata ponude jest činjenica da Pivac u preuzimanju ne nastupa sam. Na temelju Sporazuma o zajedničkom djelovanju od 10. veljače 2026. djeluje zajednički s ciparskom tvrtkom Kappa Star Limited, koja drži dodatnih 483.280 dionica ili 32,25 posto kapitala. Zajedno tako kontroliraju 1.309.706 dionica, odnosno 87,40 posto Kraša.

Kappa Star povezuje se s ciparskim poduzetnikom srpskog porijekla Nebojšom Šaranovićem, koji je tijekom 2019. agresivnom kupnjom dionica na Zagrebačkoj burzi postao drugi najveći dioničar Kraša. Tada su Pivac i Šaranović bili na suprotnim stranama nadmetanja za kontrolu nad konditorom, da bi šest godina kasnije udružili snage u zajedničkom preuzimanju.

Cijena iznad fer vrijednosti

Ponuditelj se obvezao platiti 130,00 eura za svaku redovnu dionicu Kraša. Ta je cijena osjetno viša od fer vrijednosti utvrđene u revidiranim elaboratima procjene – 105,00 eura na dan nastanka obveze (6. prosinca 2025.) te 107,00 eura na dan sklapanja sporazuma (10. veljače 2026.).

Elaborate o procjeni fer vrijednosti izradilo je društvo Marčinković i partneri, a reviziju je proveo BDO Croatia. Procjena je bila obvezna jer se u tri mjeseca prije nastanka obveze dionicom Kraša trgovalo na manje od trećine trgovinskih dana, pa burzovna prosječna cijena (oko 115 eura) nije mogla poslužiti kao jedini referentni pokazatelj.

Što slijedi

Ponuda se odnosi na preostalih 188.915 redovnih dionica, odnosno na 12,6 posto kapitala koje Pivac i Kappa Star još ne drže. Hoće li preuzimanje na kraju biti i potpuno ovisit će o odazivu manjinskih dioničara; tek prelaskom praga za istiskivanje manjinaca postalo bi izvjesno. Za plaćanje je osigurana bankarska garancija na prvi poziv koju je izdala OTP banka, dok su sredstva za provedbu korporativne akcije izdvojena na transakcijski račun SKDD-a.

Protiv rješenja Hanfe žalba nije dopuštena, no moguće je pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu u roku od 30 dana.

Simbol prehrambene industrije

Kraš je jedan od simbola hrvatske prehrambene industrije – kuća brendova poput Bajadere, Dorine, Domaćice i Ki-Ki bombona, koji su dio svakodnevice generacija potrošača u Hrvatskoj i regiji. Tradicija proizvodnje slatkiša na ovim temeljima seže do 1911. godine, iako je današnje dioničko društvo pravno mlađe.

Promjena vlasništva događa se u osjetljivom trenutku za kompaniju. Kraš Grupa je u 2025. ostvarila konsolidirane prihode od 202,4 milijuna eura, što je rast od 5,8 posto, ali joj je neto dobit pala na 6,5 milijuna eura (sama Kraš d.d. ostvaruje oko 194 milijuna eura prihoda).

Glavni razlog pada profitabilnosti su povijesno visoke cijene kakaa, zbog čega je uprava predložila da se cjelokupna dobit zadrži, pa dioničari ove godine ostaju bez dividende. Grupa, koja uz matičnu tvrtku obuhvaća i pogone u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, zapošljava oko 1.500 ljudi. Potpunije zaokruživanje vlasništva u rukama Pivca i Šaranovićeve grupe stoga otvara novo poglavlje za jednog od najjačih konditorskih igrača na ovom dijelu europskog tržišta.

Objava Hrvatski i srpski poduzetnik zajedno preuzimaju Kraš pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.