Urod šljive prošle je godine uglavnom bio vrlo loš.

Ovogodišnji će, naravno, ovisiti od vremenskih prilika, najviše mraza, ali ako i u veljači bude niskih temperatura praćenih snijegom, vegetacija ne bi trebala krenuti u ožujku, kao što je bio slučaj u prethodnoj godini, piše Agroklub.com

Slabije bujna stabla

Zbog slabog plodonošenja, visokih temperatura i manjka oborina prošlog ljeta, stabla su puna rodnih pupova, što garantira rodnu godinu u slučaju da mrazna jutra zaobiđu šljivike. Zanimljivo je i da u većini voćnjaka usprkos nedostatku roda, nije došlo do pretjerane bujnosti stabala, što se može pripisati navedenim faktorima, a ne nedovoljnoj prihrani stabala.

Šljiva rađa na mješovitim rodnim grančicama, svibanjskim kiticama i kratkim rodnim izbojcima. Sa strane su rodni, a na vrhu lisni pupovi. Što se tiče rezidbe, potrebna je oštrija rezidba sorte čačanska rodna, dok se kod ostalih može raditi normalna sa zamjenom 30 do 35% grana.

Obavezno ostaviti prozračnu krošnju i napraviti ljetnu rezidbu, ako urod bude dobar. Vrijeme rezidbe ne treba fiksirati za ožujak, može se raditi od studenog, jer korijenov sustav šljiva, ionako, kreće s radom od veljače.

Opet je važno naglasiti da se u veljači, najbolje u prvoj polovini, odradi krečenje stabala do ramenih grana, jer kod kasnijeg cvjetanje može biti spas od kasnih proljetnih mrazeva. U smjesu vode, vapna i sumpora poželjno bi bilo dodati i sol, da se masa što duže održi na deblu.

Prihranu stabala, također, potrebno je obaviti od veljače, ako nije napravljeno u studenom. Najbolje je polovicu mineralnog ili organskog gnojiva razbacati u studenom, a drugu polovicu u veljači, dok je stajnjak najbolje rasturati oko stabala u jesen, odnosno u studenom.

Objava Vrijeme pogoduje šljivama – očekuje se dobar urod pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sredstva su namijenjena poticanju i razvoju biljne proizvodnje u okviru primarne poljoprivrede u HNŽ-u, s ciljem jačanja domaće proizvodnje i povećanja konkurentnosti sektora.

Kao i kod pomoći za kupnju traktora i priključaka za traktore dominira Čapljina, dok su drugi gradovi i općine u HNŽ-u slabije zastupljeni, prenosi Istina.media.

I ovu odluku potpisuje ministar Mario Jurica. Ovaj poticaj je dobilo ukupno 626 korisnika, od čega oko petsto iz Čapljine.

Popis pogledajte na sljedećem LINKU.

Objava Pogledajte čije plastenike i staklenike je pomogla Vlada HNŽ-a, jedan grad dominira pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U tijeku je zimska rezidba voćaka s kojom se provode osnovne fitosanitarne mjere u kontroli štetnih organizama, piše Agroklub.com.

Otpadni biljni materijal uništiti

Nasadi koštunjavog i jabučastog voća se nalaze u fazi mirovanja. Prethodna proizvodna godina je sa svojim specifičnostima ostavila obilje infektivnog materijala velikog broja patogena, pa se proizvođačima preporučuje da ovaj period mirovanja iskoriste da provedu rezidbu i sve druge fitosanitarne mjere u cilju smanjenja štetnih organizama.

Prilikom rezidbe treba odstraniti sve sasušene grane, stabla, oboljele biljne dijelove, mumificirane plodove, opale, trule plodove te lišće tamo gdje je to moguće. Sav biljni otpad treba iznijeti iz nasada i uništiti jer predstavlja izvor infekcija za predstojeću vegetaciju. Preporučuje se i dezinfekcija alata tijekom rezidbe, a u tu se svrhu koristi etanol, sredstava na bazi klora, varikina i drugo.

Borba protiv glodavaca

Proizvođačima se preporučuje da nakon rezidbe i provođenja fitosanitarnih mjera pristupe i suzbijanju glodavaca kao što su poljski miš i poljska voluharica te da primjene rodenticide u vidu gotovih mamaka.

Po aktivnoj rupi treba primijeniti pet do 10 grama mamaka uz obavezno zatrpavanje rupa kako ne bi došlo do trovanja divljači i ptica.

Navedene mjere treba provoditi po suhom vremenu u najtoplijem dijelu dana.

Objava Odstranite sasušene grane i mumificirane plodove iz voćnjaka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Poziv se odnosi na sva poljoprivredna gospodarstva već upisana u registar, a koja su dužna prijaviti promjene na gospodarstvu. Promjena podataka treba se obaviti do kraja ožujka 1.1.-30.3. 2026.), a bez navedenoga neće se moći aplicirati na lokalne niti na poticaje viših razina.

Najbitnije prijave promjene koje su vezane rokom i bez koji nije moguće ostvarivati poticaje:

Promjena podataka odnosi se na poljoprivredne kulture zasijane na zemljištu u tekućoj godini, trenutno stanje i promjenu vrste i brojnog stanja stoke, promjenu zemljišnog posjeda i osnove korištenja zemljišta. Gospodarstva su dužna u roku od mjesec dana prijaviti promjenu nositelja poljoprivrednog gospodarstva  i nositelja obrta, odnosno promjenu ovlaštene osobe u pravnoj osobi koja je nositelj poljoprivrednog gospodarstva, točnije promjenu sjedišta, odnosno prebivališta nositelja poljoprivrednog gospodarstva i promjenu članova poljoprivrednog gospodarstva.

Također, promjene podataka koji se odnose na sjedište, prebivalište gospodarstva te svaku kontaktnu informaciju, moraju se također prijaviti u roku od mjesec dana. Promjena bankovnog računa na koji se doznačuju sredstva također treba biti prijavljena u navedenom roku.

Poljoprivrednici ovim ostvaruju pravo na apliciranje za novčanu podršku uz ispunjenje uvjet propisanih federalnim pravilnicima a sve u skladu sa Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji je trenutno u proceduri Javne rasprave, Nacrta, za 2026. godinu, i koji je objavljen na službenoj stranici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Ostvarivanje podrške za poljoprivredu sa razine HNŽ, provodi se također sukladno Programu utroška i Naputku o načinu i uvjetima za ostvarivanje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji, koji donesu nadležna tijela HNŽ, objave na svojim službenim stranicama.

“Sa svime mi također obavijestimo svoje poljoprivredne proizvođače i pružamo svu savjetodavnu potporu. Period objave uglavnom ide u ožujku i travnju”, kazali su iz odsjeka za poljoprivredu Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije.

Obavijest za prijavu promjene podataka iz registra poljoprivrednih gospodarstava i registra klijenata

Upis u Registar poljoprivrednih gospodarstava obavezan za pravna lica

“Pravna lica koja su registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti pri nadležnom sudu (gospodarska društva, zadruge), obrtnike registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti pri nadležnom organu, kao i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u slučajevima kada podnose zahtjeve za novčane podrške i druge oblike potpore u poljoprivredi. Upisom u RPG, poljoprivrednom gospodarstvu se dodjeljuje jedinstveni broj poljoprivrednog gospodarstva, koji se obavezno koristi u svakoj daljnjoj komunikaciji”, pojašnjavaju iz Službe.

Zahtjev za upis, promjenu ili brisanje podataka iz registara se podnosi nadležnoj općinskoj službi, prema sjedištu, gospodarskog društva, zadruge ili druge pravne osobe i obrtnika, odnosno mjestu prebivališta nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili prebivališta druge fizičke osobe, neovisno o mjestu obavljanja poljoprivredne djelatnosti u BiH.

Podaci iz registara obavezno se koriste za provođenje mjera novčanih podrški i drugih oblika potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju radi poticanja razvoja poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja, a u svrhu uspostavljanja jedinstvenog i usklađenog sustava upravljanja i kontrole mjera novčanih podrški i drugih oblika potpore u poljoprivredi kao i za potrebe vođenja analitike i poljoprivredne statistike na teritoriji BiH.

Potrebni obrasci i kontakt

Upis, promjene upisanih podataka i brisanje podataka u registrima u Federaciji, obavljaju općinske službe nadležne za poslove poljoprivrede i jedino one mogu unositi, mijenjati i brisati podatke iz registara.

“Kod nas poljoprivrednici upis i promjene vrše u nadležnoj službi općine, šalter sala- registar poljoprivrednih proizvođača, gdje mogu dobiti sve informacije i potrebne obrasce”, poručuju iz Službe.

Kontakt telefon za sve dodatne inforamcije: 036/397-272 i 036/ 771-041.

Program poticaja za ramske poljoprivrednike u tijeku 

“Općina Prozor-Rama trenutno je u izradi Programa utroška sredstava za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj sa kriterijima raspodjele za 2026. godinu, temeljem čega će nakon usvajanja biti raspisan Javni poziv”, kažu iz Službe o poticajima za 2026. godinu.

Ispunjenje uvjeta za poljoprivrednike se provodi sukladno:

Pravilnici FBiH:

• Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih podrški po modelu Ruralnog razvoja
• Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih podrški po modelu poticaja proizvodnji
• Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih podrški po modelu ostalih vrsta potpora

Ostvarivanje podrške za poljoprivredu s razine HNŽ, provodi se također sukladno Programu utroška i Naputku o načinu i uvjetima za ostvarivanje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji.

Općina Prozor-Rama poticaje dodjeljuje Sukladno Programu i Javnom pozivu koji će uskoro biti objavljen na službenoj stranici Općine i medijima.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik 

Objava Prijava promjena u registru poljoprivrednika do ožujka, bez toga nema prijave za poticaje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pucanje kore stabla česta je pojava zimi nakon dugih minusa, naglih promjena temperatura, ledene kiše i drugih zimskih “radosti”. Kada pomislimo da je najgore prošlo, problemi za neke vrste voćaka tek počinju, piše Agroklub.com

Ova pojava usred zime ili tijekom vrlo ranog proljeća nije posljedica jednog minusa nego kombinacije više stresova.

Zbog čega dolazi do pucanja kore?

Naime, tijekom noći, kada temperatura ide i ispod -10°C, voda u tkivu stabla se smrzava, a volumen povećava. Tkivo se steže i gubi elastičnost. Danju, čak i ako je vrlo malo toplije, površinski se slojevi djelomično odmrzavaju dok unutarnji ostaju smrznuti. Tada dolazi do naprezanja između slojeva kore i drveta zbog čega kora puca uzdužno, najčešće po deblu.

Ako uz sve padne i ledena kiša, ona stvara ledeni oklop, sprječava disanje kore, dodatno hladi površinu stabla, povećava težinu na granama i deblu te još više oslabljuje tkivo koje je već pod stresom.

Sunčan dan uz minus donosi novi temperaturni šok. Naime, južna strana debla se zagrije dok sjeverna ostane ledena. Razlika u temperaturi, na istom stablu, može biti 10 do 15°C. Upravo zato su pukotine češće na južnoj ili jugozapadnoj strani drveta.

Koje su najugroženije vrste?

Od voćnih vrsta su najugroženije trešnja, marelica, breskva, šljiva, pojedine sorte kruške te orah, posebno mladi. Naime, one imaju tanju ili osjetljiviju koru, brži protok sokova te slabiju prilagodljivost na nagle promjene.

Nešto je otpornija jabuka, posebno starije sorte, dunja i lijeska.

Smatra se da su stare, autohtone sorte nešto otpornije na stres jer uglavnom imaju deblju koru, sporiji vegetativni ritam te bolje podnose ekstremne zime. Također, suvremene sorte na slabije bujnim podlogama osjetljivije su na temperaturne šokove, tanju koru i brže kretanje biljnih sokova.

Što se zapravo događa u stablu?

Pucanjem kore ugrožena je zaštitna barijera drveta. Kambij, tanki sloj stanica između drva i žive kore je izložen ulasku gljivica, bakterija i štetnika.

Ako se pukotina ne sanira, može doći do sušenja dijela krošnje, usporenog rasta i razvoja, smanjenja rodnosti, a u težim slučajevima i propadanja stabla.

Kako sanirati pukotine na stablima?

Čim se vrijeme smiri, pregledajte stabla te označite pukotine. Sada nikako nemojte rezati oštećene dijelove ili skidati popucalu koru. Rana je već dovoljan stres, a i rezidba po velikoj hladnoći može donijeti dodatnu štetu.

Čim malo zatopli i temperatura bude iznad 5°C, otvorene pukotine premažte voćarskim voskom ili pastom za rane. Također, možete koristiti glinu i malo stajnjaka, što je stara, ali dobra praksa.

U proljeće napravite umjerenu rezidbu te dobru prihranu koja će pojačati otpornost voćke, ali bez pretjerivanja s dušikom. Koristite organska gnojiva, mikroelemente.

Kako spriječiti pucanje kore stabla?

Da do ove pojave ne bi dolazilo ubuduće, primijenite preventivne mjere kao što je krečenje stabala što smanjuje zagrijavanje kore, izjednačava temperaturu te sprječava sunčeve ožegotine u proljeće. Idealno je to napraviti u kasnu jesen te obnoviti u veljači.

Za zaštitu mladih stabala koristite spirale, trstiku, jutene omotače, ali nikako plastiku.

Objava Zašto puca kora stabla i kako sanirati pukotine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mnogi misle da autohtone sorte voća, samim tim što su otpornije u odnosu na komercijalne, ne treba puno paziti, pa ih nimalo ne paze. Ipak, i one zahtijevaju pažnju i, ako je imaju, mogu ranije stupiti u rod i redovno plodonositi, piše Agroklub.com

Zahtijevaju njegu kao i komercijalne sorte

Mnogobrojna prskanja koja su potrebna za uzgoj komercijalnih sorti previše su komplicirana manjim voćarima koji su počeli saditi autohtone, domaće sorte, najviše zbog toga što žele manje tretirati voćke i jer žele znati što jedu i od kojih plodova mogu praviti rakiju ili sokove.

Ipak, i autohtone sorte traže njegu. Sade se na isti način kao i komercijalne. Nakon obrade tla i kopanja rupa širine i dubine 40 do 50 centimetara, na dno rupe postavi se stajnjak i mineralno ili organsko, peletirano, gnojivo koji se pokriju slojem zemlje od pet centimetara.

Jače razvijeno korijenje skrati se škarama, ravnim rezom, a cijep mora biti barem 5 cm iznad zemlje. Kada se oko sadnice stavi i sabije zemlja, po površini se doda još stajnjaka i gnojiva. Sadnica se skrati šest do osam pupova.

Obavezna prihrana

Autohtonim voćkama treba jedna do dvije godine više da počnu s plodonošenjem što je moguće ako im se od trenutka sadnje poklanja pažnja. To znači da se na proljeće prskaju bakrenim preparatom, a tijekom vegetacije dovoljno je da se u dva do tri navrata izvrši prihrana preko lista, a u jesen, ponovo prihrani stajnjakom i gnojivima.

Rezidba se radi svake godine, s tim da se ostavlja osvijetljena unutrašnjost krošnje. Kada stabla stupe u rod ne smije se dozvoliti da, tijekom sezone, nema nikakvih radova oko voćaka.

Ne treba se prskati više puta kao što je slučaj u intenzivnim nasadima, ali se moraju obaviti barem dva do tri tretmana. Prvi, poslije cvjetanja, protiv kukaca koji napadaju mlade plodove, a drugi i eventualno treći, tijekom ljeta, kada se pojavljuju prva i druga generacija savijača, tj. uzročnika crvljivosti plodova. Tretmani se mogu raditi pesticidima ili organskim preparatima.

Navodnjavanje je obavezno

Navodnjavanja tijekom ljeta mora biti jer se posljednjih godina događa da mnogi plodovi opadnu prije zrenja. Uzrok je crvljivost i suša jer voćke, zbog sve viših temperatura, gube otpornost na vremenske prilike. Klima se mijenja, i to brzo i nije realno da se misli da su autohtone voćke otporne. Jesu, više nego komercijalne, ali i one se sve slabije bore s galopirajućim promjenama klime.

Ono malo, što im se da tijekom sezone, u vidu prihrane, zaštite i navodnjavanja, autohtonim voćkama je dovoljno da se izbore sa svim nedaćama.

Objava Tko misli da autohtone voćke ne treba njegovati – grdno se vara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vukovi su na Krančićima i u Donjoj Vasti, ne samo zaprijetili, nego su zaklali tijekom 2025. godine oko stotinu grla ponajviše ovaca i nešto koza. Osim ostataka ubijenih ovaca i koza mještani zatiču brojne tragove koji su u ovo snježno vrijeme sve vidljiviji. Također su kamerama zabilježili kako  napadaju ovcu u čoporu od pet vukova.

Stanovnici su uznemireni, pokušavaju zaštiti svoja stada i štetu prijavljuju nadležnim institucijama.

Tadija Radoš s Krančiča o napadu vukova je kazao: “Meni su zaklali trideset ovaca i šest koza. Obavjestio sam policiju i šumariju i ljudi su došli na teren i sve vidjeli. Kako čujem i u Donjoj Vasti su dosta ovaca ubili kroz cijelu prošlu godinu.”

Očekivati je da će sve nadležne institucije reagirati i nadoknaditi štetu koja je nastala.

Vuk je zaštićena divljač

Zakon o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10 i 81/14) propisuje da su mrki medvjed i vuk zaštićena divljač, a za risa je propisana stalna zabrana lova.

Zakonodavstvom Federacije BiH je zabranjeno smanjiti brojnost populacija divljih vrsta, uništavati njihova staništa ili mijenjati njihove životne uslove („Službene novine Federacije BiH“, broj: 66/13). Velike zvijeri Federacije BiH su proglašene ugroženim u skladu sa Crvenim listama divljih vrsta i podvrsta životinja, biljaka i gljiva Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 7/14).

Kako će se mještani boriti s mogućom još većom najezdom teško je predvidjeti. Poslali smo upit i nadležnom ministarstvu o nadoknadi štete i kako se zaštititi od daljnjih napada.

Upozoravamo na uznemirujuće fotografije i video.

Objava PROZOR-RAMA: U zadnje vrijeme na Krančićima i Donjoj Vasti vukovi zaklali oko stotinu grla ovaca i koza pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sukladno Pravilniku o upisu u Registar poljoprivrednih gospodarstava i Registar klijenata („S. Novine F BiH“, broj: 42/08, 24/20,31/22, 39/24 i 43/25), svake godine  poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u registar obvezni su prijaviti promjene podataka na svom gospodarstvu.

Prijava  promjene podataka vrši se u periodu od 1. siječnja do 31. ožujka i to za :

• poljoprivrednim kulturama zasijanim na poljoprivrednom zemljištu u tekućoj godini
• trenutnom stanju i promjeni vrste i brojnog stanja stoke
• promjeni zemljišnog posjeda i osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta (površina zemljišne parcele i katastarska kultura, vlasništvo, zakup, koncesija i sl.).

Poljoprivredna gospodarstva  dužna su da u roku od 30 dana od dana nastanka promjene da prijave:

• promjenu nositelja poljoprivrednog gospodarstva  i nositelja obrta, odnosno promjenu ovlaštene osobe u pravnoj osobi koja je nositelj poljoprivrednog gospodarstva
• promjenu sjedišta, odnosno prebivališta nositelja poljoprivrednog gospodarstva
• promjenu članova poljoprivrednog gospodarstva.

Klijent upisan u registar dužan je u roku od 30 dana od dana nastanka promjene da prijavi promjenu podataka koje se odnose na: 

• sjedište, odnosno prebivalište poljoprivrednog gospodarstva, i svaku promjenu informacija vezanu za kontaktnu komunikaciju
• bankovni račun na koji se doznačuju sredstva.

Zahtjev za upis promjena podataka iz registara se podnosi nadležnoj općinskoj službi, koja vodi registar, gdje se mogu dobiti dodatne informacije i obrasci za prijavu promjena podataka.

Iz Općine Prozor-Rama napominju da se neće moći ostvarivati federalni, županijski niti određeni općinski poticaji za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko se nisu ažurirali podaci u registru poljoprivrednih gospodarstava i registru klijenata, ažuriranje poslije naznačenog roka ne može se izvršiti.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik

Objava Obavijest za prijavu promjene podataka iz registra poljoprivrednih gospodarstava i registra klijenata pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Klimatske promjene i sve što je s njima povezano zasigurno predstavljaju najveću prijetnju održivosti stočarske proizvodnje. Širenje različitih bolesti zbog promjena temperature na europskom području samo je jedan od nepobitnih dokaza. Klimatske promjene su tu, htjeli mi to priznati ili ne, unatoč globalnim političkim autoritetima koji ih proglašavaju besmislicom, drugima koji nastavljaju sve gospodarske aktivnosti uz povećanje emisije stakleničkih plinova, i trećima koji više ne znaju što je važno pa se zaklanjaju iza “velikih zakonodavnih propisa“ kojih se ni sami ne drže, piše Agroklub.com

Duži niz godina glavni problem za stočarsku proizvodnju su visoke temperature i njihov utjecaj na proizvodnju. Razvijeni su modeli utvrđivanja indikatora za nastajanje toplinskog stresa, a napredak tehnologije kroz rashlađivanje pomaže održavanju termoneutralne zone pri kojoj se održava proizvodnja na željenoj razini.

Zaboravljeni problemi

Uglavnom, blage zime nekako su potisnule strah od hladnoće i njenog utjecaja na domaće životinje. Onda se pojavi zima kao iz pjesme “… s puno snijega..“ i donese već zaboravljene probleme stočarima.

Suvremena stočarska proizvodnja odvija se u objektima s primjerenom zaštitom od hladnoće, no vjerojatno najveći problem naših uzgajivača ovih dana je zamrzavanje opreme za napajanje i mehanizacije koja se koristi na farmama.

Oštra zima s niskim temperaturama značajno utječe na fiziologiju, zdravlje, reprodukciju i ekonomske rezultate domaćih životinja. Niske temperature uzrokuje i promjene u njihovom ponašanju, a intenzitet utjecaja ovisi o vrsti, pasmini, kategoriji, hranidbi, smještaju i trajanju izloženosti. Među okolišnim stresorima, hladnoća je jedan od najsnažnijih, ugrožavajući rast, razvoj i proizvodne rezultate – bez obzira radi li se o proizvodnji mesa, mlijeka ili jaja.

One koje su izložene niskim temperaturama, a pogotovo ako im je ugroženo preživljavanje nastojati će održati svoje unutarnje uvjete stabilnima i relativno konstatnima ( homeostaza), a na uštrb proizvodnih rezultata.

Vrlo je važno poznavanje termoneutralnog raspona za sve vrste i kategorije životinja kako bi se poduzimale potrebne mjere kada temperature izlaze iz preporučenog područja. Održivost stočarske proizvodnje nalazi se u vrlo uskom okviru zbog troškovne izloženosti, a svaka pogreška u proizvodnji može izazvati negativne ekonomske rezultate. Jedan od preduvjeta uspješne proizvodnje je održavanje zone udobnosti (termoneutralnog raspona) unutar koje se održavaju optimalni proizvodni rezultati.

Termoneutralna zona

Njihova izloženost hladnoći dovodi do povećanog unosa hrane koji nije praćen povećanjem proizvodnje – naprotiv, dolazi do njezina smanjenja. Što je utjecaj hladnoće intenzivniji, to raste rizik od narušavanja zdravstvenog statusa, a kod najosjetljivijih moguća su i uginuća. Na termoneutralnu zonu, uz temperaturu, snažno utječu vlaga zraka, brzina strujanja zraka (propuh), stelja i izolacija te razina proizvodnje (mlijeko, rast, nesivost). Izlazak iz termoneutralne zone može izazvati stres zbog hladnoće, što smanjuje proizvodnju i otpornost životinjskog fonda.

Prema Američkom meteorološkom društvu, termoneutralna zona ili zona udobnosti definirana je kao “raspon temperature okoline u kojem normalni metabolizam osigurava dovoljno topline za održavanje stalne tjelesne temperature odnosno to je područje u kojem se životinja ne mora izlagati dodatnim aktivnostima poput povećavane konzumacije hrane, vode, zagrijavanju ili rashlađivanju prostora“. One mogu preživjeti izvan ovih zona, ali tada se povećavaju troškovi proizvodnje jer je potrebno dodatno ulaganje za zagrijavanje.

Najvažniji negativni učinci

Fiziološki učinci očituju se kroz povećane energetske potrebe životinja, jer troše više energije kako bi održale tjelesnu toplinu, što dovodi do većih potreba za hranom. Stres uzrokovan hladnoćom smanjuje dostupnost energije za rast, proizvodnju i reprodukciju. Povećan utrošak hrane za proizvodnju topline smanjuje konverziju hrane u kilogram proizvedenog mesa, mlijeka ili jaja. Osim toga, smrzavanje vode za napajanje onemogućava životinjama uzimanje pitke vode, što može dovesti do dehidracije organizma.

Učinci na zdravstveno stanje hladnoće i hipotermije posebno pogađaju mlađe, bolesne i slabije kondicijske životinje jer oslabljuju imunološki sustav, što povećava sklonost respiratornim bolestima. Ozebline zahvaćaju ekstremitete, uključujući uši, repove, sise, krijeste i skrotum, a novorođena grla s nedovoljno masnoće za izolaciju posebno su osjetljiva, što može dovesti do povećane smrtnosti.

Promjene u ponašanju životinja pod utjecajem niskim temperatura očituju se u tome da se zbijaju jedna uz drugu kako bi sačuvale toplinu, dok se njihovo kretanje smanjuje radi očuvanja energije, što može dovesti i do smanjene konzumacije hrane. Osim toga, traže zaštićena područja s puno suhe prostirke, koja su zaštićena od vjetra.

Zima utječe i na reprodukciju jer može uzrokovati kasnije spolno sazrijevanje i izostanak estrusa, slabiju koncepciju te povećanu embrionalnu smrtnost.

Niske temperature uvjeti povećavaju troškove hrane i smještaja, povećavaju veterinarske troškove zbog bolesti, a dovode i do gubitaka uzrokovanih smanjenom produktivnošću i smrtnosti.

Specifični učinci po vrstama

Kod goveda hladnoća smanjuje proizvodnju mlijeka i niže priraste, dok sisa pokazuju veću učestalost promrzlina, a telad je posebno osjetljiva na hipotermiju. Kod ovaca i koza mokra vuna povećava gubitak topline, što dodatno ugrožava zdravlje, a janjad i jarad imaju visoku stopu smrtnosti u hladnim i vlažnim uvjetima.

Perad pod utjecajem hladnog vremena proizvodi manje jaja, povećava se unos hrane, a postoji rizik od promrzlina na krijesti i podbradnjacima. Svinje, osobito prasad, izuzetno su osjetljive niske temperature, što dovodi do smanjenih prirasta i povećane ranjivosti mladih životinja.

Objava Utjecaj niskih temperatura na stočarsku proizvodnju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za neupućenog, siječanj se može činiti kao mjesec potpunog mirovanja u pčelarstvu. Međutim, iskusni pčelari znaju da su upravo ovi tihi tjedni od presudne važnosti za budućnost košnice.

Radovi u ovom mjesecu usmjereni su na praćenje, zaštitu i pripremu za nadolazeću sezonu “iz snova”.

Snijeg oko košnica nije razlog za paniku, već za plansku i nježnu intervenciju. Pčelar u zimskim mjesecima treba redovito obilaziti pčelinjak nakon snježnih padalina, osiguravajući prvenstveno slobodan ulazni otvor i prozračnost.

On može biti bijeli, topli pokrivač, ali samo ako se pazi da se ne pretvori u vlažni pokrov koji guši.

Dobar pčelar u snježnim danima brine se o jednom: da se unutar tih drvenih kutija, ispod bijelog pokrivača, odvija zdravo i mirno zujanje života koji čeka proljeće.

Zanimljivo je da su pčele same razvile mehanizam za suočavanje s manjim količinama snijega na ulazu.

Zajedničkom toplinom klupka one mogu otopiti tanki sloj leda ili snijega koji direktno blokira ulaz, stvarajući mali tunel. Međutim, na pčelaru je da im pomogne u slučaju većih nasipa.

Glavni cilj: Apsolutni mir za pčelinja društva

Najvažnije pravilo u siječnju je izbjegavanje nepotrebnog otvaranja košnice. Hladni zrak koji iznenada upadne unutar može poremetiti krhku termoregulaciju kugle pčela i dovesti do smrti matice ili dijela zajednice. Stoga se svi poslovi odvijaju izvan košnice.

Ključni poslovi pčelara u siječnju

Pažljivo promatranje i osluškivanje: Pčelar redovito, posebno nakon blažih i sunčanih dana, posjećuje pčelinjak kako bi “na uho” procijenio stanje u košnici.

Lagano priklanjanje i osluškivanje letvice na ulaznom otvoru može puno reći. Jednoliko, tiho zujanje ukazuje na dobro stanje.

Ako se čuju pojačani nemirni zvukovi, to može biti znak nedostatka hrane ili vlage. Ako se ne čuje gotovo ništa, to je alarmantni znak da je društvo možda u opasnosti.

Kontrola i zaštita od vjetra i vlage: Provjerava jesu li svi otvori za prozračivanje (obično na poklopcu) djelomično otvoreni kako bi se spriječilo nakupljanje vlage unutar košnice, koja je opasnija od hladnoće.

Košnice se provjeravaju jesu li čvrsto postavljene i zaštićene od hladnih vjetrova. Ako nije postavljena u jesen, sada je pravo vrijeme za nekakav izolator preko poklopca, koji odlično upija vlagu i pruža toplinsku izolaciju.

Briga o hrani: Ako tijekom jeseni nije ostavljena dovoljna količina meda i mednog saća (preporučuje se 18-25 kg za cijelu zimu, ovisno o jačini društva), siječanj je mjesec kada se vrši hitna dopuna hrane.

Koristi se isključivo kruta hrana (“pogača“) koja se stavlja izravno iznad klupka pčela na letvicama okvira. Tekući sirup se ne daje jer bi pčele morale aktivirati jetreni sustav za isparavanje vode, što dovodi do preopterećenja crijeva i posljedično dizenterije.

Zaštita od grabežljivaca i štetnika: Redovito pregledava ulazne otvore kako bi osigurao da su u redu. Zimsko vrijeme je period kada miševi mogu pokušati ući u toplu košnicu.

Ulazi se provjeravaju i po potrebi postavljaju uski, vertikalni otvori koji miševima onemogućavaju ulazak, a pčelama prolaz.

Revizija opreme i priprema za proljeće: Ovo je idealno vrijeme za radionice. Pčelar popravlja, sklapa i boja rezervne košnice, ramove, izrađuje satno saće, čisti alate i sortira usitnjene ostatke voska.

Naručuje se potrebna oprema, a planira se posjet budućim izvorima paše i eventualno preseljenje pčelinjaka.

Kontrola snijega i vode: Ako je snijeg zatrpao ulazni otvor, potrebno ga je pažljivo očistiti kako bi se osigurao protok zraka. Također, važno je provjeriti da otopljena voda ili kiša ne potječu u košnicu.

Mjesec strpljivog nadzora

Siječanj je dakle mjesec strpljivog nadzora i neupadljive, ali brižne pažnje. Usprkos prividnoj pasivnosti, upravo ovi tihi zimski tjedni određuju koliko će društvo ući u rano proljeće: jesu li zdrava, imaju li dovoljno zaliha i jesu li zaštićena od vremenskih neprilika.

Dobar pčelar u siječnju ne ometa svoje pčele, već im kreira uvjete za miran san, budno prateći njihove potrebe iz daljine i spremajući se za živahan početak novog ciklusa, koji će doći već s prvim prodorima toplijeg sunca.

Ovaj članak temelji se na standardnim praksama pčelarenja u umjerenoj kontinentalnoj klimi i usklađen je s dugogodišnjom praksom i savjetima iskusnih pčelara, pčelarskih udruga i stručne literature. Ključne točke potvrđene su kroz više izvora.

Regionalne udruge koje se redovito objavljuju u njihovim biltenima i kalendarima radova. Oni ističu nepotrebnost otvaranja košnice te važnost kontrole hrane i vlage u zimskom periodu, piše Agroklub.

Stručna pčelarska literatura koja se koristi u edukaciji pčelara (npr., “Pčelarstvo” ili slični priručnici). Ova literatura detaljno objašnjava fiziološke procese u zimskom klupku pčela i posljedice neprimjerenih zahvata.

Praksa iskusnih pčelara koja je dosljedno prenošena kroz generacije i koja se temelji na principima biologije pčela (Apis mellifera) i njihovim potrebama u uvjetima zimskog mirovanja.

Objava PČELINJAK U SIJEČNJU: Izbjegavajte nepotrebno otvaranje košnice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.