Kultura – Ramski Vjesnik

Povjesničar pozvao Filipović da se zauzme za zaštitu antičkog Daorsona

Uredništvo — Thu, 12 Nov 2026 08:20:35 +0000

Povjesničar Đani Behram, autor knjige o antičkim Daorsima, pozvao je novoizabranu članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijanu Filipović da pomogne u zaštiti arheološkog lokaliteta Daorson kod Stoca. U dopisu dostavljenom redakciji predlaže postavljanje sigurnosnih kamera i zapošljavanje osobe koja bi nadzirala lokalitet.

Behram je magistrirao povijest na Sveučilištu u Bergenu u Norveškoj 2022. godine. Autor je knjige „Historija antičkih Daorsa na istočnom Jadranu od 2. stoljeća prije nove ere do 2. stoljeća nove ere“, koju je 2025. objavilo udruženje BATHINVS.

Traži konkretne mjere nadzora kojima bi se smanjio rizik od oštećivanja i neovlaštenog odnošenja nalaza s lokaliteta

Behram smatra da postojeća razina zaštite ne odgovara važnosti lokaliteta, koji ima status nacionalnog spomenika BiH. U dopisu ocjenjuje da se od rata 1992.–1995. nedovoljno čini na njegovu očuvanju te upozorava na opasnost od neovlaštenih iskopavanja i odnošenja arheoloških predmeta.

https://avaz.ba/vijesti/bih/713337/pomocu-detektora-pljackaju-bastinu-bih

„Molim i pozivam novoizabranu članicu Predsjedništva Darijanu Filipović da pomogne da se zaštiti lokalitet putem sigurnosnih kamera i da se netko zaposli da pazi na lokalitet“, naveo je Behram.

Poziv Filipović povezuje s njezinim podrijetlom iz Stoca, a u dopisu medijima navodi i da je na jednom od svojih političkih skupova spominjala Daorson.

Daorson je nacionalnim spomenikom proglašen 2003. godine. Nalazi se i na službenom popisu ugroženih spomenika Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Kao razlozi ugroženosti na tom su popisu navedeni neodržavanje, protuzakonita uporaba detektora metala, iskopavanje i uklanjanje arheoloških predmeta te oštećivanje kiklopskih zidova grafitima.

Behram ističe da je lokalitet važan za proučavanje Daorsa i antičke povijesti istočnog Jadrana

Prema njegovu tumačenju, središte Daorsa nalazilo se na Ošanjićima do razaranja koje smješta u početak 150-ih godina prije Krista, nakon čega je premješteno na područje današnjeg Stoca. Time naglašava povezanost povijesti grada s ovom antičkom zajednicom.

U dopisu podsjeća da se Daorsi spominju u djelima antičkih autora Polibija, Tita Livija, Strabona, Plinija Starijeg, Apijana i Ptolemeja. Njihovi zapisi, navodi, predstavljaju važne izvore kojima se povjesničari i arheolozi koriste u proučavanju antičkog svijeta.

Među nalazima s lokaliteta izdvaja grčko-italsku keramiku, keramiku tipa Gnathia, različite vrste antičkog novca, ilirsku kacigu i nakit, kao i ostatke povezane s obradom metala. Među istraživačima koji su pridonijeli poznavanju Daorsona posebno spominje Zdravka Marića i Boška Marijana.

https://www.slobodnaevropa.org/a/bosna-hercegovina-arheolosko-blago-pljacka-detektor-metala/32947163.html

ZNANSTVENI RAD

Objava Povjesničar pozvao Filipović da se zauzme za zaštitu antičkog Daorsona pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Josip Mlakić dobitnik prve književne Nagrade “Ivo Andrić”

Uredništvo — Sat, 31 Oct 2026 08:10:20 +0000

Književnik Josip Mlakić dobitnik je književne Nagrade “Ivo Andrić” za djelo “Scandalosus homo nivalis”. Nagrada mu je uručena u petak, 30. listopada, u prostorijama Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić” Travnik, objavljuje Bljesak.info

Mlakić je zahvalio nazočnima i Matici hrvatskoj Travnik na ovoj hvalevrijednoj inicijativi. U svojem obraćanju posebno je istaknuo važnost obrazovanja, čitanja i njegovanja kulture pisane riječi.

Nagradu “Ivo Andrić” utemeljila je Matica hrvatska Travnik, na inicijativu tajnika Ogranka Darka Tusuna, 11. travnja 2026., a natječajna procedura trajala je od 1. svibnja do 1. kolovoza.

Foto: Matica hrvatska Travnik / Gabrijela Cakalin, Josip Mlakić i Darko Tusun

Na prvi natječaj prijavilo se 190 autora iz 12 zemalja svijeta, koji stvaraju na hrvatskom jeziku. Pristigli radovi obuhvatili su autore iz europskih zemalja, obiju Amerika i Australije, čime je natječaj od svojega prvog izdanja dobio međunarodni karakter.

Stručno povjerenstvo najprije je izdvojilo 16 najboljih radova, a potom odabralo 5 finalista:

1. Matijas Baković – poezija

2. Mirko Ćurić – priča “Crna čorba”

3. Suzana Đođo – poezija

4. Goran Hadžiomeragić – “Cijena savjesti”

5. Josip Mlakić – “Scandalosus homo nivalis”

Foto: Matica hrvatska Travnik / Okupljeni građani

Nakon završnog vrednovanja radova, stručno povjerenstvo jednoglasno je odlučilo da Nagradu osvaja Josip Mlakić.

Članovi stručnog povjerenstva za dodjelu Nagrade bili su:

Ivan Baković, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, prof. hrvatskog jezika i književnosti

Gloria Lujanović, književnica i novinarka

Gabrijela Cakalin, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Travnik, prof. hrvatskog jezika i književnosti i povijesti

Prva dodjela Nagrade “Ivo Andrić” predstavlja značajan iskorak u kulturnom i književnom djelovanju Matice hrvatske Travnik te potvrdu nastojanja Ogranka da Travnik dodatno afirmira kao prevažno mjesto hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti.

Foto: Matica hrvatska Travnik / Josip Mlakić

Objava Josip Mlakić dobitnik prve književne Nagrade “Ivo Andrić” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Magdalena Zadro pobjednica dječjeg glazbenog festivala Mala Rama 2026

Uredništvo — Thu, 29 Oct 2026 19:50:49 +0000

Magdalena Zadro je pobjednica ovogodišnjeg izdanja dječjeg glazbenog festivala Mala Rama koji se večeras u organizaciji Kulturno-sportskog centra održao u Domu kulture u Prozoru.

Magdalena je prvo mjesto osvojila izvedbom hita “Dodirni mi koljena”, dok je drugo mjesto pripalo Mariji Franjić za izvedbu pjesme “Ti si želja mog života”. Na trećem se mjestu ove godine našla Ana Bešker s pjesmom “Djeca ljubavi”.

Bila je ovo prilika da publika još jednom uživa u izvedbama najvećih glazbenih hitova u regiji, a nastup su večeras upisali: Marko Pavličević, Iva Bešker, Ana Bešker, Nika Šarčević, Sara Petričević, Magdalena Zadro, Antea Jukić i Maria Franjić.

Večerašnje natjecatelje je priremala Ana Škarica, magistra glazbene kulture.

https://ramski-vjesnik.ba/wp-content/uploads/2026/10/VID_20261029_200214.mp4

Petra Krešo publici se još jednom predstavila s prošlogodišnjom pobjedničkom pjesmom “Ne tiče me se”, a kao posebna glazbena gošća nastupila je Patricija Galić, mlada glazbenica iz Posušja.

O najboljim izvedbama ove je godine odlučivao žiri u sastavu: Ivan Vlajčić, magistar glazbene kulture i etnomuzikologije, današnja gošća Patricija Galić i David Glibo, glazbenik iz Rame.

Program je vodila Mirjana Bešker.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik

Objava Magdalena Zadro pobjednica dječjeg glazbenog festivala Mala Rama 2026 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Bugojnu je obilježena 120. obljetnica djelovanja HKD Napredak

Uredništvo — Mon, 26 Oct 2026 08:49:59 +0000

Svečanim koncertom u Bugojnu je obilježena 120. obljetnica djelovanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak podružnica Bugojno.

Koncert je održan u obnovljenoj kino-kazališnoj dvorani Hrvatskog doma u nedjelju 25. listopada 2026. godine. Koncertu su nazočili brojni gosti kako iz Bugojna, od načelnika općine, predsjednika OV Bugojno, predstavnika Veleposlanstva Hrvatske, do vjerskih i kulturnih djelatnika, iz drugih dijelova BiH, ali i gosti iz Republike Hrvatske, članovi Napretka iz drugih sredina s predsjednikom Nikolom Čičom. Svakako je najviše posjetitelja bilo iz samog Bugojna, bilo članova Napretka, bilo onih koji vole kulturu i podržavaju takve događaje.

U prepunoj dvorani na koncertu su nastupili pjevačke skupine i zborovi iz Bugojna, Središnje Bosne i gosti iz Makarske;

Vokalni sastav „Viteški akordi“ iz Viteza (pod vodstvom prof. Olge Krezić),

enski vokalni sastav „Ivančice“ iz Kupresa (pod vodstvom Nade Bagarić),

Vokalni sastav „Lašvanske dive“ iz Nove Bile (pod ravnanjem prof. Nanarele Bajo),

Ženski vokalni sastav HKD Napredak Vitez (pod vodstvom prof. Gordane Mišković),

Vokalni ansambl Bugojno (pod vodstvom Samire Merdžanić),

Ženski vokalni ansambl Napredak Bugojno (također pod vodstvom Samire Merdžanić)

Posebni gosti večeri Gradski zbor Makarska iz Hrvatske (pod vodstvom prof. Marina Ercega).

Programom je moderirala Mirjana Dujmović.

Oproštaj profesorece Dubravke Vukadin, dosadašnje predsjednice

Prije samog koncerta profesorica Dubravka Vukadin, dosadašnja predsjednica Napretka uputila je riječi zahvale svima koji su na bilo koji način doprinijeli radu.

“Napredak nije posao, Napredak je poziv. Poziv da čuvamo ono što nam je ostavljeno i da to predamo onima koji dolaze iza nas. Bugojno je bogatije jer u njemu živi Napredak, a Napredak je jači, jer ga nose ljudi i dobro srce. U samom nazivu Hrvatsko kulturno društvo je već sve rečeno. Hrvatsko, što znači da promiče nacionalne vrijednosti jednog naroda, jezika. Kulturno je institucija, a kultura nije jednosmjerna ulica, nego most među narodima, poveznica svih naših različitosti. Napredak je društvo, znači u službi je šire društvene zajednice, u službi čovjeka, što je inače maksima Hrvatskog kulturnog društva napredaka. Njegova tradicija ima posebnu težinu. Kao što reče veliki Bertolt Brecht: ‘Tradicija je ljepota koju čuvamo, a ne lanac za otimanje.’ A Napredak čuva upravo tradiciju. Sa ovog mjesta se zahvaljujem svima koji su dio ove priče, članovima, volonterima, voditeljima sekcija ird.”, kazala je.

Važan projekt za Hrvate Bugojna i uopće kulturni život u ovom gradu obnova je kino-kazališne dvorane u kojoj se na najvišoj razini mogu odvijati različiti kulturni događaji. Najveći podupiratelj obnove je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, Županija Središnja Bosna, Središnja uprava HKD Napredak Sarajevo, Općina Bugojno te brojni pojedinačni podupiratelji kao što je Ante Grlić Radman.

Osnivanje i izgradnja Hrvatskog doma

HKD Napredak Podružnica Bugojno službeno je osnovana 1906. godine, prateći viziju krovnog društva utemeljenog u Sarajevu i Mostaru 1902. godine.

Tijekom poraća Prvog svjetskog rata, kulturne aktivnosti u Bugojnu doživljavaju snažan uzlet. Godine 1925., povodom milenijske obljetnice krunidbe prvoga hrvatskoga kralja Tomislava i osnutka Hrvatskoga kraljevstva, završena je izgradnja i svečano otvoren Hrvatski dom u Bugojnu.

Oduzimanje zgrade i rad nakon Drugog svjetskog rata

Dolaskom komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata, rad HKD Napredak u cijeloj državi biva dekretom zabranjen i službeno ugašen 1949. godine.

Zgrada Hrvatskog doma u potpunosti je nacionalizirana i predana na upravljanje Općini Bugojno, odnosno Kulturnom centru.

Unatoč zabrani, članovi Napretkovih umjetničkih i glazbenih sekcija nastavljaju s radom već 1950. godine, kada utemeljuju Kulturno-umjetničko društvo “Matija Gubec” pod čijim su okriljem očuvali folklornu i pjevačku tradiciju.

Obnova rada na kraju dvadesetog stoljeća i vraćanje zgrade

Nakon demokratskih promjena, 23. prosinca 1990. godine održana je obnoviteljska skupština podružnice HKD Napredak Bugojno. Na ovoj skupštini povijesne i proročke riječi izrekao je istaknuti književnik Vitomir Lukić: „Tek narod koji se obnavlja zaslužuje da živi u povijesti.” Odmah pod vodstvom prof. Renate Kolovrat počinje s radom Mješoviti pjevački zbor.

Nakon završetka rata uslijedila je dugotrajna i iscrpljujuća pravna bitka za povrat imovine.

Pred kraj 1990-ih, uz posredovanje Ureda visokog predstavnika (OHR), postignut je sporazum kojim je Napretku vraćen donji kat zgrade.

U ožujku 2000. godine službeno su vraćene prostorije u prizemlju, a u srpnju 2001. godine i prostorije na katu, čime je kompletna zgrada u središtu grada ponovno pripala društvu.

Tijek obnavljanja i rekonstrukcije kazališne-kino dvorane

Unutarnja obnova zgrade započela je odmah nakon povrata, primarno uz pomoć donacija. Vanjska fasada i krov temeljito su obnovljeni 2016. i 2018. godine uz potporu Vlade RH i Vlade SBŽ.

Najzahtjevniji infrastrukturni projekt – kompletna obnova i rekonstrukcija kino-kazališne dvorane – pokrenut je 2019. godine, dok su sami građevinski radovi započeli početkom 2021. godine.

Obnovljena, suvremeno opremljena dvorana s oko 200 mjesta svečano je otvorena 13. prosinca 2025. godine. U čast povijesnom kontinuitetu, dvorana je službeno nazvana Dvorana „Tomislav“.

Hrvatski dom u Bugojnu ponovno je postao glavno stjecište javnog i kulturnog života.

Stalni rad i sekcije

Danas podružnica ima bogat i kontinuiran rad kroz nekoliko vrlo aktivnih sekcija koje redovito gostuju diljem Središnje Bosne.

Ženski vokalni ansambl (ŽVA) Napredak Bugojno: Sudjeluje na međureligijskim susretima, obljetnicama i folklornim smotrama.
Likovna sekcija HKD Napredak Bugojno: Čine je lokalni umjetnici čije se izložbe redovito postavljaju u Bugojnu, ali i u susjednim općinama poput Gornjeg Vakufa-Uskoplja.
Dječji folklorni ansambl Napredak Bugojno: Čuvar tradicijske baštine i narodnih plesova mlađih generacija.
Knjižnica i galerija: Stalni sadržaji unutar zgrade doma otvoreni za sve posjetitelje.

Objava U Bugojnu je obilježena 120. obljetnica djelovanja HKD Napredak pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zbornik “Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva” predstavljen u Kraljevoj Sutjesci

Uredništvo — Sun, 25 Oct 2026 11:29:08 +0000

U franjevačkom samostanu i crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci 24. listopada 2026. svečano je predstavljen znanstveni zbornik radova “Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva”, a događaj je upriličen u sklopu manifestacije “Dani kraljice Katarine”.

Predstavljanje zbornika započelo je pozdravnim govorom gvardijana samostana fra Bone Tomića, koji je naglasio važnost očuvanja povijesne baštine te duboku simboličku povezanost Kraljeve Sutjeske i franjevačke tradicije sa srednjovjekovnim Bosanskim Kraljevstvom. Među brojnim uzvanicima i predstavnicima kulturnog i javnog života, događaju je nazočio i veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić.

O ovom opsežnom izdanju govorili su njegovi urednici, dr. sc. Anto Ivić i prof. dr. sc. Dijana Pinjuh s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dok je program moderirao novinar i publicist Miroslav Landeka. Recenzije zbornika potpisuju izv. prof. dr. sc. Marko Rimac sa Sveučilišta u Splitu i izv. prof. dr. sc. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku.

U glazbenom dijelu programa brat i sestra Luka i Anamarija Tomić izveli su pjesmu ”Kraljeva Sutjeska”, dok su članice Hrvatske folklorne skupine ”Bobovac” Čatići-Kakanj izvele pjesmu ”Kliknu soko na Bobovcu gradu”.

Zbornik donosi 17 znanstvenih radova uglednih autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja. Nastao je kao plod međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru povodom 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić. Izdanje potpisuju suizdavači Sveučilište u Mostaru i HKD Napredak – Glavna podružnica Mostar, u partnerstvu s Napretkovim podružnicama iz Dubrovnika i Splita.

Autori iz različitih perspektiva, arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, povijesne demografije i kulturne baštine, analiziraju prijelomno razdoblje osmanskoga osvajanja Bosne 1463. godine. Teme obuhvaćaju političke, društvene i demografske promjene, migracije stanovništva, sudbinu bosanskoga plemstva, konfesionalne odnose te utjecaj osmanske ekspanzije prema zapadu.

Izvorni znanstveni doprinos zbornika ogleda se u nizu novih spoznaja i arhivskih otkrića. U knjizi je po prvi put objavljen cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine, ključnog dokumenta srednjovjekovne baštine.

Zbornik donosi i analizu prijepisa povelje kralja Stjepana Dabiše Čubranićima iz 1392. godine te rezultate arheoloških istraživanja s lokaliteta Crkvine kod Bugojna, gdje rekonstrukcija kasnosrednjovjekovne freske ukazuje na kontinuitet motiva na katoličkim nadgrobnim križevima iz kasnijih razdoblja. Radovi u zborniku izvorno su objavljeni u znanstvenom časopisu Hercegovina, a za potrebe zbornika dodatno su prošireni, dok su pojedini inozemni radovi po prvi put prevedeni na hrvatski jezik.

Nakon prve promocije održane 16. listopada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, predstavljanje u Kraljevoj Sutjesci imalo je posebnu važnost. Kako su poručili organizatori, time je simbolično povezano suvremeno intelektualno središte s jednim od glavnih duhovnih i povijesnih žarišta te franjevačkom zajednicom kao jedinom institucijom s izravnim kontinuitetom iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Izvor: FENA

Objava Zbornik “Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva” predstavljen u Kraljevoj Sutjesci pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Fra Robert Jolić, povjesničar i gvardijan samostana u Konjicu: “Bobovac je ponajprije baština katolika”

Uredništvo — Sat, 24 Oct 2026 06:10:54 +0000

Odgovor na pitanje: „Čiji je Bobovac“, drži fra Robert, jednostavan je: on je ponajprije baština katolika koji se danas nacionalno opredjeljuju kao Hrvati. No, on je, dodaje, zapravo baština svih onih koji vole ovu zemlju i koji njezine temelje ne žele zamišljati na paradoksalnim i logički nemogućim temeljima.

Razgovarao: Josip Vričko, Katolički tjednik

Fra Robert Jolić, član Hercegovačke franjevačke provincije, rođen je u Tomislavgradu 14. travnja 1967. Završio je gimnaziju u Visokom kod franjevaca, bogoslovni studij u Sarajevu, Zagrebu i Grazu. Doktorirao je hrvatsku povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u veljači 2009.

Aktualni je gvardijan u Konjicu te arhivar Hercegovačke franjevačke provincije. Urednik je znanstvenog časopisa Hercegovina franciscana. Objavio je brojne povijesne studije, kao i novinske članke, organizirao i sudjelovao na mnogim znanstvenim simpozijima.

Uz dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače – Kotromanić, evo više od dva desetljeća, održava se na starom bosanskom kraljevskom gradu Bobovcu Molitva za domovinu. Isto toliko zapravo traje i prijepor. Jasno, nesuglasje poput kroničnoga bošnjačko-hrvatskog glede povijesti, naš je specijalitet. Kako, poštovani fra Roberte, Vi, kao povjesničar, gledate na tu – pomalo i! – iritantnu okolnost?

Prije svega moram reći da premalo pratim dnevna događanja – jer za to jednostavno nemam vremena, pa ću na pitanja pokušati odgovoriti kao povjesničar, a ne kao politički analitičar. Osobno ne vidim ništa sporno u Molitvi za domovini na Bobovcu. Jer to je molitva za domovinu Bosnu i Hercegovinu! Upravo stoga izgleda potpuno čudno da oni koji se zaklinju u državu Bosnu i Hercegovinu imaju nešto protiv toga! Štoviše, držim da bi i Bošnjaci trebali imati na Bobovcu molitvu za domovinu Bosnu i Hercegovinu jer stalno o njoj pričaju i u nju se zaklinju.

Doduše, malo je to nezgodno onima koji se u isto vrijeme zaklinju u Osmansko Carstvo koje je uništilo isto to Bosansko Kraljevstvo u drugoj polovici 15. stoljeća, a sultan Osvajač posljednjem bosanskom kralju na prijevaru dao odsjeći glavu… Budući da je u ovoj zemlji toliko nelogičnosti i prijepora, čini se da je i ovaj prijepor nemoguće izbjeći, štoviše on na svoj perverzni način izgleda „logično“.

Može li se, usred ozračja o komu govorimo, postaviti – i odgovoriti – na, makar na prvi pogled, jednostavno pitanje: Čija je baština Bobovac? Ili je pak nevažno to utvrđivati… u ovakvoj Bosni i Hercegovini u kojoj ionako, osobito u godinama izbora, tinjaju razne vatre?

Bobovac je baština svih onih koji podržavaju državu Bosnu i Hercegovinu. Barem je to jasno. Ipak je Bobovac ponajprije baština katolika – jer svi su bosanski kraljevi bili katolici, o čemu nedvojbeno svjedoče izvorni povijesni dokumenti. A to je mjesto bilo drevno sijelo bosanskih vladara – banova i kraljeva. Ovdje bih se dakako želio osvrnuti na nevjerojatnu priču o tome da su današnji muslimani potomci „bogumila“, štoviše o tome kako su ti „bogumili“ jedva čekali da prijeđu s kršćanstva na islam!? Ponajprije, oni nisu bili bogumili, nego se u vlastitim izvorima redovito nazivaju bosanskim krstjanima. A to „krstjani“ zapravo znači kršćani! Pa ako su – kako podučava suvremeni muslimanski narativ u Bosni i Hercegovini – današnji bosanski muslimani nastali od islamiziranih krstjana, oni su potomci – kršćana!

No, to je samo jedna u nizu zabluda suvremenih Bošnjaka, kao i narativ da su oni sljednici „dobrih Bošnjana“ iz srednjega vijeka, pa tako i (jedini) baštinici ove zemlje. Ovdje ću samo kao primjer navesti slučaj Konjica. Naime, prema prvome osmanskom defteru iz 1469., na današnjem konjičkom području (u nahijama bosanska Neretva, hercegovačke Neretva, Kom i Zagorje) živjelo je 1 860 kršćanskih obitelji i 428 samaca te samo jedna muslimanska obitelj. Od toga je broja na istome prostoru bilo samo 35 krstjanskih obitelji! (dr. Jusuf Mulić, Konjic i njegova okolina u vrijeme osmanske vladavine, Konjic, 2001., str. 197-198, 129). A ako je tako bilo u okolici Konjica, za koju se nerijetko navodi da je bila „jedan od najjačih centara Bosanske crkve“, onda je jasno da je prilikom osmanskog osvajanja Bosne i Hercegovine broj krstjanskih obitelji bio neznatan. Sve ostalo su bili katolici jer su pravoslavni na to područje došli tek s osmanskim osvajanjem zemlje.

Dakle, odgovor na pitanje: „Čiji je Bobovac“ je jednostavan: on je ponajprije baština katolika koji se danas nacionalno opredjeljuju kao Hrvati. No, on je zapravo baština svih onih koji vole ovu zemlju i koji njezine temelje ne žele zamišljati na paradoksalnim i logički nemogućim temeljima.

Moguće je (možda?) da je jedan od razloga za rečeni prijepor i to što su taj dio povijesti zloporabljivali političari, ali povjesničari koji nerijetko svoje teze usklađuju s interesima političkih elita?

Rekoh već da je ozbiljna povijesna istraživanja nemoguće temeljiti na nelogičnim postavkama, a pogotovo povijest nikada ne smije postati službenicom politike. Povijesna istraživanja ne smije se usklađivati s bilo kakvim interesima, bilo koje vrste. Bojim se, nažalost, da je znatan dio suvremenih bošnjačkih povjesničara svoje tekstove podredio „višem“ cilju, a to je stvaranje nove nacije – Bošnjaka. Dakako da je stvaranje te nove nacije sasvim legitiman proces, ali nema doista nikakve potrebe davati mu „znanstvene“ temelje koji, ne samo da nemaju veze s povijesnom stvarnošću, nego nerijetko ni sa zdravom logikom.

Osmansko je razdoblje važan dio Vašeg znanstvenog rada. Slijedom čega valja podsjetiti i na tezu ex-reisa Mustafe ef. Cerića da je dolaskom Osmanlija u Bosnu Bosanska Kraljevina ukinuta tako što je Bosna postala dijelom univerzalne Osmanske Carevine. Koje su zapravo posljedice toga – „univerzalizma“? Poglavito u kontekstu povijesne činjenice kako su među predosmanskim crkvama bile i tri na Bobovcu. Baš, uostalom, kao i jedan od sedam kraljevskih dvorova bosanskih vladara.

Netko može smatrati da je osmansko osvajanje Bosanskog Kraljevstva bilo nešto pozitivno, štoviše nešto najbolje što se moglo dogoditi toj zemlji koja je bila samostalno kraljevstvo sve do tada. No, posve je nemoguće zamisliti da je to bilo nešto pozitivno onima koji su u toj zemlji živjeli u vrijeme tih osvajanja – a to su u daleko najvećoj mjeri predci i današnjih bosanskohercegovačkih muslimana. Možemo samo zamisliti kako su bile „radosne“ majke kojima su Turci otimali djecu iz naručja, trpali ih u sepete i na konjskim leđima prevozili u Carigrad te ih tamo pretvarali u janjičare – zagrižene neprijatelje kršćanstva i osvajače dotad neosvojenih kršćanskih zemalja.

Možemo samo zamisliti kako su „radosni“ bili oni kršćani, na čelu sa svojim duhovnicima franjevcima, kojima su turske čete rušile stotine samostana i crkava te brojne od njih ubijali, neke i na najsurovije načine. Tako su stradale i crkve na Bobovcu, kao i sami kralj kojemu su na prijevaru odrubili glavu. K tome, i nakon 400 godina osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini nije bilo ni jedne jedine suvremene ceste, da o željeznici i ne govorim, ni jedne tvornice, ni jedne pučke škole, o fakultetima da i ne govorim – u vrijeme dok je zapadni, kršćanski svijet napredovao nevjerojatno velikim koracima. Ja doista ne vidim u čemu bi se sastojalo to blagostanje života pod stoljetnom osmanskom vladavinom koja se svodila na ponižavanje i nerijetko uništavanje slabijega, a to je bila kršćanska raja, i u kome se život vratio na pretpovijesne postavke, u gotovo svakom pogledu. O tome se stotine, tisuće dokaza može lako pronaći u ljetopisima bosanskih franjevaca, ili pak u Fojničkoj regesti i u brojnim drugim izvještajima.

Ostala je – nažalost! – upamćena i Cerićeva eskapada od prije nekoliko godina, po kojoj Bobovac pripada samo jednom vlasniku, a to je, veli nonšalantno, Bosna i njezini autohtoni Bošnjaci – Bosanci različitih vjera…

Ja doista ne pratim izjave Mustafe Cerića i ne znam što on misli i zašto to govori. Činjenica je da danas u Bosni i Hercegovini ne žive Bošnjaci – Bosanci različitih vjera (kako to neodoljivo podsjeća na srpsku mitomaniju o Srbima „triju vera“!), nego žive Srbi, Hrvati i Bošnjaci, kao i pripadnici nekih nacionalnih manjina. Takve izjave i takav politički stav samo pokazuju nezrelost onih koji ih zastupaju i dalje urušavaju ovu zemlju koja ionako stoji na klimavim nogama. Nikada mi nije bilo jasno kako ljudi ne uviđaju da takvim izjavama i stavovima, na bilo kojoj razini: političkoj, nacionalnoj, vjerskoj, ako hoćete i dobrosusjedskoj, čine neprocjenjivu štetu upravo onoj državi, zemlji u koju se neprekidno zaklinju.

Nekada se ne mogu oteti dojmu da dio muslimansko-bošnjačke elite još uvijek mašta o povratku u vrijeme osmanske vladavine, kako bi oni opet vladali, a kršćani opet bili raja, kao što je to bilo stoljećima. Biranje Hrvatima njihovih predstavnika u Predsjedništvo ili Dom naroda očigledni su pokazatelji takvih nakana. Ali, s druge strane, potpuno je jasno da kršćanima – pravoslavnima i katolicima, danas pripadnicima po Ustavu BiH konstitutivnih naroda Srba i Hrvata – nije ni na kraj pameti opet postati roblje i dopustiti da nad njima vladaju drugi.

Gotovo je, uz ino što smo već kazali, evidentna bošnjačka potreba srednjovjekovnu Bosnu predstaviti kao gotovo isključivo bošnjačku prethodnicu što, dakako, nije ozbiljna povijest, nego ideološka konstrukcija. Primjerice, jedan politički analitičar – Damir Omerbegović drži kako tu nije riječ ni o kakvoj ljubavi prema bošnjačkoj (ni bosanskoj) povijesti, nego o njezinu bezobraznu prisvajanju. Slažete li se?

O tome sam već govorio. Ova zemlja pripada njezinim konstitutivnim narodima: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Ili će biti tako ili je uopće neće biti. Svi oni koji je zamišljaju kao zemlju samo jednoga od tih triju naroda, čine – svjesno ili nesvjesno – štetu toj državi. I ništa u tome pogledu neće izmijeniti izmišljanje povijesti.

Za ozbiljne povjesničare riječ je samo o smiješnim konstruktima, a za one koji takve konstrukcije slušaju samo na razini političkoga konstrukta, dakle u javnim medijima i izjavama nerijetko poluškolovanih političara, takve izjave mogu samo potaknuti na mržnju prema onima koji ih iznose. Srednjovjekovna Bosna i Hercegovina, kao što rekoh, najmanje može biti prethodnica onih koji slave one koji su je uništili, koji se, dakle, diče sultanom koji je uništio tu srednjovjekovnu samostalnu državu.

Jasno, relevantnost društvenih mreža vrlo je, u najmanju ruku, upitna. Ipak, bilježimo i povremene bljeskove. Tako jedan „komentator“ veli: „U Sarajevu podižu spomenik ‘njihovu kralju’ Stjepanu Tvrtku Kotromaniću koji se borio protiv Turaka, a onda u Sanskom Mostu podižu spomenik Osmanlijama koji su ih ‘oslobodili’ od Tvrtka.“ Zanimljivo opažanje… poglavito dodamo li kako je ovih dana Tvrtko usred Sarajeva osvanuo u dresu lokalnoga nogometnog kluba.

Da, to je samo još jedan od vanjskih pokazatelja tolike nelogičnosti u procesu stvaranja nove nacije koja se odnedavno naziva bošnjačkom. Ona se ne može stvarati na lažima i besmislicama kakve su te koje ste upravo naveli. Sjećam se slučaja kad je gradonačelnik Tuzle dao na nekoj zgradi ispisati velikim bosaničkim slovima Povelju bana Kulina – ali je pritom izostavio prvi dio, a to je zaziv Presvetoga Trojstva: „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.“ To je obično krivotvorenje povijesti! Jer ne možete vi sakatiti neki zapis, povijesno vrelo, samo da biste dokazali neku svoju unaprijed zadanu tezu. To je nedopustivo. Ban Kulin je bio kršćanin – i to neće zanijekati neki natpis na nekoj zgradi, ali će pokazati kakvu državu zamišljaju oni koji takve natpise postavljaju na javne zgrade.

Kao što rekoh, nepobitna je istina da su svi bosanski kraljevi bili katolici i da je njihovu državu uništio osmanski sultan i njegova vojska. I to dvoje se nikada ne može spojiti u jedno, jer jedno automatski isključuje drugo. Kralj Tvrtko bio je odličan borac protiv turskih nadiranja u naše krajeve i u tome imao i velikih uspjeha, ali je nažalost nakon njega nesloga bosanskih i humskih (hercegovačkih) velikaša omogućila relativno lako osvajanje zemlje – što je sažeto u onoj poznatoj kratkoj rečenici: „Bosna šaptom pade!“ Ponavljam, danas se u isto vrijeme pozivati na srednjovjekovno Bosansko Kraljevstvo i na sultana koji je uništio to isto kraljevstvo nije samo nelogičnost, nego graniči i s mentalnom bolešću.

Bilo je, doduše, i hrvatskih političara koji su se znali zaigrati pa su tako na Bobovcu klicali: „… Okupili smo se na hrvatskom kraljevskom gradu Bobovcu da molimo za Domovinu i za sve narode koji žive u njoj.“ Opet (deplasirano) svojatanje…

Bobovac je bio jedno od središta bosanskih kraljeva, pa bi bilo poželjno spominjati ga upravo u tome kontekstu. Daleko bi nas odvelo razlaganje povijesnog etniciteta i suvremenog nacionaliteta, pa valja reći da je riječ o bosanskom srednjovjekovnom gradu u kome su svoje sjedište imali bosanski kraljevi.

I, kad smo kod svojatanja, prisjetimo se kako je prije više od desetljeća Ivan Lovrenović primijetio kako je kraljica majka Katarina dugo živjela samo u pučkoj uspomeni kao „naša kraljica“ među ženama Kraljeve Sutjeske i okolice u običaju rušenja. Može li se uopće postavljati (i) pitanje: Čija je Katarina?

Istina je da je kraljica Katarina živjela u pučkoj uspomeni, ali ne bih rekao „samo“ među ženama Kraljeve Sutjeske. Ona je kao franjevačka trećoredica živjela i u franjevačkoj uspomeni, a pokopana je u Rimu upravo u franjevačkoj crkvi Ara coeli. K tomu se o njoj spomen može pronaći i u povijesnim spisima. No, rekao bih ovdje nešto važnije, i to u kontekstu suvremene „oporuke“ Alije Izetbegovića koji je Bosnu (i Hercegovinu) oporučno ostavio Tayyipu Erdoganu, predsjedniku suvremene Turske. Četiristo i više godina prije toga kraljica je Katarina istu tu zemlju oporučno ostavila Papi ukoliko se njezina (zarobljena!) djeca ne povrate na katoličku vjeru.

Dakako da Papa neće osvajati Bosnu i Hercegovinu zbog te oporučne želje posljednje bosanske kraljice koja je bila uvjerena katolkinja. Ali se čovjek pita – tko je to Alija Izetbegović i tko je njemu dao pravo zemlju oporučno ostavljati bilo kome?! To je ta zabluda po kojoj ova zemlja pripada isključivo muslimanima (Bošnjacima), pa eto oni s njom mogu raditi što hoće! No, druga dva konstitutivna naroda, Hrvati i Srbi, ni najmanje se ne slažu s takvom idejom, a pogotovo s Alijinom nakanom da je preda u baštinu, nasljedstvo „novome turskom sultanu“ Erdoganu. Oni sa sultanima kroz četiri stoljeća imaju ružna iskustva i ne žele imati više nikada takve gospodare, niti njihovu zemlju itko oporučno može ostavljati bilo kome.

Na kraju, poštovani fra Roberte, Bobovac uistinu ima sve povijesne predispozicije postati mjestom gdje će mladi slušati i učiti o Bosanskoj Državi. Na, dakle, samom izvoru. Zašto onda nije k tomu tako? Sarajevski povjesničar Husnija Kamberović, primjerice, jednom je prigodom u Katoličkom tjedniku svjedočio kako je ključni razlog etnizacija toga povijesnoga mjesta, kao što je, veli, tijekom 1990-ih to već urađeno s ljiljanom koji je bio grb Kotromanića. Dijelite li to njegovo mišljenje?

Kolegu Kamberovića dobro poznajem i sudjelovali smo zajedno na nekoliko znanstvenih simpozija. S njim bih se načelno mogao složiti. Istina je dakako da je ljiljan grb bosanskih vladara prije dolaska Turaka, kao što je istina da su ga oni preuzeli od francuskih kraljeva. Apsurdno je da je taj heraldički znak postao odbojan Hrvatima i Srbima zbog posljednjeg rata – ali to je nerijetka povijesna pojava.

Slažem se da bi upravo Bobovac mogao postati mjestom gdje bi djeca učila o staroj povijesti svoje domovine. Dakako, pod uvjetom da se ta povijest ne krivotvori, a pogotovo da ne počiva na klimavim, nerijetko smiješnim i besmislenim postavkama.

Objava Fra Robert Jolić, povjesničar i gvardijan samostana u Konjicu: “Bobovac je ponajprije baština katolika” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

NAJAVA: Dječji glazbeni festival Mala Rama 2026

Uredništvo — Thu, 22 Oct 2026 06:34:00 +0000

Tradicionalni Dječji festival Mala Rama 2026, ove će se godine održati u četvrtak, 29. listopada s početkom u 19 sati, a na pozornicu Doma kulture će dovesti osam mladih natjecatelja spremnih pokazati svoj talent, ljubav prema glazbi i hrabrost pred publikom.

Ovogodišnje izdanje festivala bit će obogaćeno i posebnim glazbenim gostovanjima. Na pozornicu se vraća prošlogodišnja pobjednica festivala Petra Krešo s pobjedničkom pjesmom “Ne tiče me se”, a kao posebna glazbena gošća nastupit će Patricija Galić, mlada glazbenica iz Posušja.

Nastup će ove godine upisati: Marko Pavličević, Iva Bešker, Ana Bešker, Nika Šarčević, Sara Petričević, Magdalena Zadro, Antea Jukić i Maria Franjić.

“Pozivamo vas da nam se pridružite, podržite naše mlade pjevače i svojim pljeskom budete dio njihove glazbene priče!”, poručuju iz Kulturno-sportskog centra Prozor-Rama.

Pogledajte ovogodišnje natjecatelje.

Foto: Magdalena Zadro

Foto: Antea Jukić

Foto: Maria Franjić

Foto: Iva Bešker

Foto: Marko Pavličević

Foto: Ana Bešker

Foto: Nika Šarčević

Foto: Sara Petričević

Objava NAJAVA: Dječji glazbeni festival Mala Rama 2026 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Josipa Bošnjak-Šudić pobjednica 26. izdanja festivala Popfest Kupres

Uredništvo — Sat, 17 Oct 2026 21:50:40 +0000

Josipa Bošnjak-Šudić pobjednica je 26. izdanja festivala zabavne glazbe Popfest Kupres u organizaciji Hrvatskog doma, a koji je ove godine okupio 15 sudionika iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Festival se održao danas, 17. listopada 2026., u velikoj dvorani Hrvatskoga doma Kupres.

Josipa se publici predstavila pjesmom “Kao u snu”.

Nagradu za najbolji scenski nastup osvojio je desetogodišnji Rafael Vrdoljak iz Solina, koji je otvorio festival izvedbom pjesme „Ponoć”.

Nagrada publike pripala je grupi Plan B iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, koja je natjecateljski dio festivala zaključila izvedbom pjesme „Seven Nation Army”.

Osim Josipe, nastup je iz Rame upisala i Magdalena Zadro.

Izvor: Kupreški radio/Radio Tomislavgrad

Objava Josipa Bošnjak-Šudić pobjednica 26. izdanja festivala Popfest Kupres pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Predstavljen zbornik “Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva”

Uredništvo — Sat, 17 Oct 2026 11:01:15 +0000

U organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a u sklopu kulturne manifestacije “Napretkov tjedan kulture 2026.” koju priređuje HKD Napredak Glavna podružnica Mostar predstavljen je zbornik radova “Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva”.

Zbornik sadrži 17 znanstvenih radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja, koji iz različitih znanstvenih perspektiva razmatraju posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva i osmanskog osvajanja Bosne.

Urednici zbornika su dr. sc. Anto Ivić i prof. dr. sc. Dijana Pinjuh s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Nova razmatranja

Prof. Pinjuh predstavila je sadržaj zbornika i njegove pojedinačne znanstvene priloge.

“Ovo izdanje donosi nova razmatranja o padu Bosanskoga Kraljevstva, ali i dublji uvid u život i značaj kraljice Katarine – uključujući i iznimno vrijedan dodatak s njezinom oporukom. Smatram da smo dobili jedno trajno i nezaobilazno djelo koje na najbolji način čuva i vrednuje našu bogatu povijesnu i kulturnu baštinu”, poručila je prof. Pinjuh.

Dr. Ivić je kazao kako je zbornik plod sinergije znanstvenika koji su svojim istraživanjima i kreativnošću, obogatili spoznaje o posljedicama nestanka Bosanskoga Kraljevstva.

“Vrijeme će pokazati da ovaj zbornik s radovima predstavlja trajnu vrijednost, a nadam se da će biti poticaj za budućnost”, rekao je dr. Ivić.

Jedan od recenzenata zbornika prof. dr. sc. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku je istaknuo kako zbornik zauzima jedno posebno mjesto u historiografiji Bosne i Hercegovine, Hrvatske i ostalih susjednih država.

Foto: HKD Napredak Glavna podružnica Mostar / Predstavljanje zbornika na SUM-u

Utjecaj na sadašnjost

“Zbornik se temelji na jednom događaju, odnosno na osmanskoj okupaciji Bosne, gdje donosi ne samo osvrt na te događaje, nego i događaje koji su se odvijali nakon tih godina. Zauzima važno mjesto u historiografiji i ostat će važno djelo za naše buduće naraštaje”, kazao je Marić te dodao kako posebnu vrijednost zborniku daje prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić, jednog od najvažnijih dokumenata bosanskohercegovačke srednjovjekovne baštine.

Predstavljači su zahvalili dekanu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Draženu Barbariću na potpori, suradnji i doprinosu organizaciji predstavljanja zbornika.

Objavljen je u nakladi Sveučilišta u Mostaru i HKD-a Napredak Glavna podružnica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split. Radovi obuhvaćaju političke, društvene, demografske, kulturne i identitetske procese, kao i pitanja migracija, konfesionalnih odnosa, kulturnoga nasljeđa, kolektivnoga pamćenja i povijesti umjetnosti.

Istaknuto je kako zbornik pruža priliku za bolje upoznavanje prošlosti, koja utječe na sadašnjost i u mnogočemu određuje budućnost. Poručili su kako je razumijevanje povijesti prilika da bolje razumijemo sebe, svoj identitet i vrijeme u kojem živimo, a ovaj zbornik poticaj je za daljnje istraživanje, dijalog i očuvanje povijesne baštine.

Objava Predstavljen zbornik “Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Napretkov tjedan kulture 2026. u Mostaru svečano otvoren izložbom slika „ Dijalog – monolog“ akademske kiparice i slikarice Ivone Skočilić

Uredništvo — Wed, 14 Oct 2026 10:26:23 +0000

Mostar – 14. 10. 2026. Sedmi Napretkov tjedan kulture uz nazočnost ljubitelja umjetnosti i kulture otvoren je u utorak navečer u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, samostalnom izložbom ”Dijalog – monolog” akademske kiparice i slikarice Ivone Skočilić. Manifestaciju već sedmu godinu organizira HKD ”Napredak” Glavna podružnica Mostar, a ovogodišnji program povezuje likovnu umjetnost, glazbu i knjigu. Stručni osvrt o izložbi dao je povjesničar umjetnosti Dinko Baković, koji je radove Ivone Skočilić promatrao kroz odnos boje, prostora, osobnog iskustva i društvenih konstrukcija. Posebno mjesto u ciklusu zauzima ružičasta boja, koja kod autorice prestaje biti samo likovna odluka i postaje sredstvo propitivanja društvenih značenja, očekivanja i položaja pojedinca. Baković je istaknuo kako se u radovima Skočilić može pratiti razvoj od ranijih, deskriptivnijih ploha iz 2022. prema apstraktnijim i ekspresivnijim kompozicijama nastalim tijekom 2025. i 2026. godine. Intimni monolog umjetnice pritom se, kroz sliku, pretvara u dijalog s promatračem.

NTK obogatio je kulturni život Mostara

Predsjednica HKD Napredak Glavna podružnica Mostar Željka Obradović u svom obraćanju kazala je kako sedam godina kontinuiteta potvrda nastojanja da Mostaru ponude kvalitetne, raznovrsne i sadržajno vrijedne kulturne programe. Naglasila je kako Napredak u Mostaru već godinama nastoji biti mjesto susreta umjetnosti, kulture, znanosti i ljudi, a Napretkov tjedan kulture jedan je od programa kojim tu svoju ulogu potvrđuje. Kao važan segment djelovanja mostarskoga Napretka istaknula je pisanu riječ, odnosno knjigu te da se HKD Napredak Glavna podružnica Mostar posljednjih godina potvrdila kao nakladnik koji čuva, cijeni i objavljuje vrijedna djela.

Vrijednu kulturnu i povijesnu građu čuvamo, objavljujemo i činimo dostupnom široj javnosti

-S ovogodišnjim izdanjima dolazimo do deset objavljenih knjiga, uz monografiju o radu naše podružnice. To je trajni zapis našega rada i doprinos očuvanju kulturne i povijesne baštine. NTK od početka je bio otvoren prema svima. U Mostaru smo ugostili umjetnike i autore iz našega grada, različitih dijelova Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Posebno nam je zadovoljstvo što su mnogi od njih željeli biti dio NTK-a u Mostaru, prepoznajući i cijeneći razinu ove manifestacije. Ovakvi događaji obogaćuju kulturni život Mostara, ali istodobno Mostar povezuju s drugim kulturnim sredinama i daju mu dodatnu kulturnu vrijednost. Vjerujem da je upravo to jedna od važnijih uloga Napretkova tjedna kulture – prirediti kvalitetan kulturni sadržaj u Mostar, ali i Mostar učiniti mjestom na kojem se kultura susreće i povezuje-poručila je Obradović te naglasila kako ova manifestacija nije nastala slučajno.

-Pokrenuo ju je moj prethodnik Miroslav Landeka, a njezin kontinuitet nastavio je i bivši predsjednik Marko Romić. Posebno zahvaljujem njima, kao i svim članovima sadašnjih i ranijih upravnih odbora, koji su svojim radom pridonijeli da danas imamo sedmi NTK. Činjenica da je manifestacija održana i u vrijeme pandemije govori koliko je za njezinu realizaciju potrebno znanja, vremena, energije, predanosti i financijskih sredstava. Posebno zahvaljujemo Sveučilištu u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, HKD-u Napredak Split i HKD-u Napredak Dubrovnik na suradnji na zborniku „Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva“, kao i dekanu prof. dr. Draženu Barbariću te urednicima dr. Antu Iviću i dr. Dijani Pinjuh. A u sklopu ovogodišnjeg Napretkovog tjedna kulture bit će predstavljena i knjiga „Izvješća prvoga austrijskog konzula u Travniku Josepha Paula von Mittessera (1807.–1808.)“, autora dr. Ivice Petrovića i dr. Ivice Glibušića, čiji je nakladnik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar. I ovo izdanje potvrđuje našu opredijeljenost da vrijednu kulturnu i povijesnu građu sačuvamo, objavimo i učinimo dostupnom široj javnosti-istaknula je uz riječi zahvale svim umjetnicima, autorima, partnerima, članovima Upravnog odbora, onima koji podržavaju NTK svih godina, posebice Grad Mostar i HNŽ. Riječi zahvale uputila je i Sveučilištu u Mostaru, Filozofskom fakultetu, prijateljima i partnerima HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split.

Na kraju svečanog otvorenja obratila se i autorica izložbe Ivona Skočilić, koja nije krila uzbuđenje tijekom svom obraćanja. Uputila je riječi zahvale HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, svojoj obitelji te posjetiteljima koji su u velikom broju došli na izložbu kao i svima koji su je podržavali i pomogli da ova izložba nastane i bude dio NTK 2026.

U glazbenom dijelu programa, kojeg je vodila Antonela Mandić, članica NO HKD Glavna podružnica Mostar, nastupili su Irena Kraljević, profesorica flaute, i Dejan Marinović, profesor gitare, izvodeći ”Serenadu” Maura Giulianija i ”Proljetni ples” Niccolòa Paganinija. Izložba je prodajnog karaktera i može se pogledati do 27. listopada. Katalog izložbe priređen na hrvatskom i engleskom jeziku, a grafički ga je oblikovao akademski slikar i grafički dizajner Željko Koren, dopredsjednika HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

Objava Napretkov tjedan kulture 2026. u Mostaru svečano otvoren izložbom slika „ Dijalog – monolog“ akademske kiparice i slikarice Ivone Skočilić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.