Presuda je donesena nakon održane rasprave, a javno je objavljena 10. ožujka 2026. godine.

Sud je Vidović proglasio krivom da je počinila kazneno djelo sprječavanje dokazivanja iz članka 236. stavka 2. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Izrečena joj je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, u koju će biti uračunato vrijeme koje je provela u pritvoru od 18. prosinca 2023. do 20. prosinca 2023. godine.

Opis djela

Prema presudi, Vidović je 18. prosinca 2023. godine oko 18 sati došla u službene prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kao braniteljica tada osumnjičenog R. D.

Nakon što je osumnjičenom omogućeno da bez prisutnosti policijskih službenika nasamo razgovara sa svojom braniteljicom, R. D. je iz torbe izvadio mobilni telefon i pružio ga Vidović. Sud je utvrdio da je optužena bila svjesna da telefon treba biti privremeno oduzet po nalogu Suda BiH i da predstavlja dokaz u kaznenom postupku protiv R. D., ali je, prema presudi, preuzela telefon i sakrila ga u svoju torbu.

Kako je navedeno, to je učinila s ciljem da skrivanjem mobilnog telefona znatno oteža dokazivanje protupravnih radnji u kaznenom postupku protiv osumnjičenog pred Sudom BiH.

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Ranija presuda

Podsjećanja radi, prvostupanjskom presudom od 5. veljače 2025. godine Vidović je bila osuđena na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine za isto kazneno djelo.

Na tu presudu žalbe su izjavili Tužiteljstvo BiH i obrana optužene.

Vijeće Žalbenog odjela Suda BiH je 9. listopada 2025. godine uvažilo zajedničku žalbu obrane, ukinulo prvostupanjsku presudu i odredilo održavanje nove rasprave pred vijećem Žalbenog odjela.

Objava Odvjetnica osuđena na zatvorsku kaznu! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zahtjev Vlade neosnovan

Riječ je o sudskom postupku pokrenutom protiv Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u kojem su tužitelji tražili da se utvrdi kako je najava štrajka iz kolovoza 2025. godine bila nezakonita. Osim toga, zatražena je i zabrana organiziranja i provođenja štrajka u zdravstvenim ustanovama na području Hercegovačko-neretvanske županije.

Općinski sud u Mostaru još je u prosincu 2025. godine odbio tužbeni zahtjev, a novom presudom Županijskog suda potvrđeno je kako nema osnove za zabranu štrajka niti za proglašenje nezakonitima odluka koje je donio sindikat.

Sud je u obrazloženju naveo kako su tužitelji u žalbi osporavali prvostupanjsku presudu iz svih zakonskih razloga, uz tvrdnju kako sud nije pravilno obrazložio sve navode i prigovore te kako nisu bili ispunjeni formalni uvjeti za organiziranje štrajka. Međutim, Županijski sud u Mostaru u drugom stupnju nije prihvatio te navode i zaključio je kako je prvostupanjska presuda zakonita i pravilna.

Osim što je žalba odbijena, sud je odbio i zahtjeve tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka, čime je u cijelosti potvrđena odluka donesena u prvom stupnju.

Postupak se odnosio na najavu štrajka sindikata iz 2025. godine, kada je otvoreno pitanje zakonitosti organiziranja štrajka u javnim zdravstvenim ustanovama, a ova presuda predstavlja konačnu potvrdu kako najava štrajka nije bila nezakonita.

Smanjenje tranše zdravstvenim ustanovama

Radnicima u zdravstvenim ustanovama kojima je ZZO HNŽ smanjio mjesečnu tranšu, to smanjenje ni na koji način nije utjecalo na visinu plaća, tako da je isplata plaće za mjesec veljaču već izvršena ili će tek biti isplaćena po redovitom, uobičajenom obračunu”, rekao je ranije za Bljesak.info Ivica Anić, predsjednik Neovisnog sindikata radnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Ranije je Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a odlučio smanjiti mjesečne tranše za četiri zdravstvene ustanove u županiji i to za pet posto za veljaču 2026. godine. Odluka se odnosila na SKB Mostar, Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” Mostar te domove zdravlja Mostar i Čitluk.

Pola godine agonije

Podsjetimo, zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskoj županiji održali su 24. veljače prosvjednu šetnju u Mostaru, a sindikati su poručili kako u pregovorima s Vladom traže povećanje koje bi, prema njihovim riječima, u novcu iznosilo oko 60 do 80 KM za dio kategorija zaposlenih.

Dan ranije vlasti Hercegovačko-neretvanske županije naredile prekid štrajka zdravstvenih djelatnika koji su to odbili.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije tada je zatražila od ravnatelja zdravstvenih ustanova uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima počevši od ponedjeljka 23. veljače.

Iz Vlade HNŽ-a navode da je štrajk, koji je počeo prije šest mjeseci, protuzakonit jer sukladno Zakonu o štrajku sindikati nisu mogli nastaviti štrajk nakon početka pregovora 27. studenoga 2025. godine niti tijekom postupka mirenja. Dodali su da je za pokretanje novog štrajka potrebno provesti novi zakonski postupak.

Sindikalni predstavnici ne odustaju od zahtjeva za povećanje plaća zdravstvenim radnicima. Vlada njihove zahtjeve ne može prihvatiti jer, kako kaže, sredstva nisu predviđena u proračunu, a ponuđeni manji iznos povećanja zdravstvenim radnicima nije prihvatljiv.

Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a pozvao je pacijente da prijave svako nepružanje usluga u zdravstvenim ustanovama.

Prema podacima sindikata, u štrajku na području HNŽ-a sudjeluje oko 4000 zdravstvenih radnika, osim liječnika koji su ranije potpisali novi sporazum s vlastima o visini plaće. Tijekom štrajka primaju se samo hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice.

U štrajku su i djelatnici najveće zdravstvene ustanove u Hercegovini, Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, koja pruža usluge za tri hercegovačke županije s više od 400.000 stanovnika.

Objava Županijski sud u Mostaru presudio u korist sindikata, nema osnove za zabranu štrajka zdravstvenih radnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jedna od ključnih novina je uvođenje koncepta deficitarnih zanimanja, što bi moglo značajno olakšati zapošljavanje stranih radnika u sektorima u kojima domaće radne snage nema dovoljno, piše Klix.

Prema predloženim izmjenama, Federalni zavod za zapošljavanje svake će godine do 30. listopada utvrđivati listu deficitarnih zanimanja za narednu godinu. Za ta zanimanja poslodavci više neće morati prolaziti kroz proceduru provjere postoji li na evidenciji nezaposlenih domaći radnik koji može obavljati taj posao.

Lista će se donositi nakon konzultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem, uz suglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a bit će zasnovana na stvarnim potrebama tržišta rada, nedostatku određenih zanimanja na evidenciji nezaposlenih, strateškim i investicijskim projektima te drugim faktorima važnim za ekonomski razvoj.

Odluka o deficitarnim zanimanjima bit će javno objavljena na web stranicama zavoda i županijskih službi za zapošljavanje, prenosi Istina.media.

Predložene izmjene uvode i preciznije rokove za produženje radnih dozvola. Tako će poslodavci zahtjev za produženje morati podnijeti najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka važeće dozvole. Istovremeno, županijske službe za zapošljavanje bit će obvezne donijeti rješenje najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva.

Zakon predviđa i dodatne obveze za poslodavce. Tako, ako strani radnik ne zasnuje radni odnos ili prestane raditi kod poslodavca, poslodavac će to morati prijaviti županijskoj službi za zapošljavanje i Službi za poslove sa strancima u roku od 15 dana. Neispunjavanje ove obveze predviđeno je kao prekršaj.

Radna dozvola i za osobe koje su se odrekle državljanstva BiH

Jedna od izmjena odnosi se i na mogućnost izdavanja radne dozvole strancima koji su se ranije odrekli državljanstva Bosne i Hercegovine.

Predviđeno je i da Federalno ministarstvo rada pravilnikom uredi detaljnu proceduru izdavanja radnih dozvola, a taj pravilnik mora biti donesen najkasnije 90 dana nakon stupanja zakona na snagu.

Također, županijske službe za zapošljavanje imat će obvezu vođenja evidencije o izdatim radnim dozvolama u skladu s propisima iz područja zapošljavanja.

Ako prijedlog dobije podršku u Parlamentu Federacije BiH, zakon će stupiti na snagu osam dana nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH. Izmjene dolaze u trenutku kada se poslodavci u brojnim sektorima, od građevine do turizma, sve češće suočavaju s nedostatkom radne snage, zbog čega zapošljavanje stranih radnika postaje sve važnije pitanje za domaću ekonomiju.

Objava ZAPOŠLJAVANJE STRANACA: Zakon donosi brže procedure i jasne obveze poslodavcima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prvi je svjedočio Abas Nišić, do rujna prošle godine dugogodišnji direktor JKP Šćona Fojnica, poduzeća u čijoj je nadležnosti i Spomenik prirode Prokoško jezero.

Njegovo svjedočenje bilo je usmjereno na tvrdnju da je jedno od presječenih crijeva bilo namijenjeno za dovod vode u bazen predviđen za revitalizaciju populacije tritona, endemskog i zaštićenog vodozemca koji je nekada obitavao u Prokoškom jezeru.

“Napravili su štetu jer nam je ugrožen opstanak tritona”, ustvrdio je Nišić, a prenosi Žurnal.

Međutim, prema ranijim istraživanjima i pisanju medija, opstanak tritona ugrožen je godinama ranije, između ostalog i poribljavanjem jezera pastrvom koja je bila namijenjena turističkom ribolovu, a kojoj je triton postao plijen. O devastaciji jezera i njegove okoline, uključujući i gradnju brojnih nelegalnih objekata, javnost je upozoravana godinama.

Odgovarajući na pitanja obrane, Nišić je kazao kako ga “ne zanimaju ostali šlaufovi”, iako je priznao da je upoznat s činjenicom da je izvorska voda nelegalno dovođena u objekte izgrađene bez dozvole na području koje je zakonom proglašeno spomenikom prirode.

Za nadzor nad tim područjem, osim naplate ulaza na lokalitet jezera, nadležno je upravo JKP Šćona kojim je Nišić godinama upravljao.

Tužitelj Sulejman Selimović u više je navrata prigovorio pitanjima obrane upućenima svjedoku, uz napomenu da se “ovo pretvara u politički pamflet”, naglašavajući kako je predmet suđenja isključivo oštećenje crijeva.

U nastavku ročišta svjedočila su i tri sezonska radnika zaposlena na ulaznoj rampi na putu prema jezeru

Oni su opisali dolazak Musića i Selmana na rampu, gdje su kupili ulaznice, najavili razlog dolaska te se, kako su naveli, sa sjekirom uputili prema crijevima koja su potom presjekli u sklopu aktivističke akcije kojom su željeli ukazati na nezakonitosti i devastaciju ovog prirodnog lokaliteta.

Svjedoci su potvrdili da su crijeva vodu odvodila prema vikendicama, ali i prema bazenu koji je, prema tvrdnjama nadležnih, bio namijenjen tritonima.

Također su naveli da su crijeva bila postavljena iznad tla, na putu kojim su prolazili kvadovi i druga motorna vozila koja prometuju tim područjem.

Za razliku od prethodnih ročišta, na ovom nije bilo dopušteno snimanje.

Suđenje će biti nastavljeno sljedećeg tjedna saslušanjem preostalih svjedoka Tužiteljstva.

Objava SUĐENJE AKTIVISTIMA KARTON REVOLUCIJE: Spor oko Prokoškoj jezera, presječena crijeva, nelegalne vikendice… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na benzinskim crpkama primjetne su razlike u cijeni dizel goriva i do 0,50 KM po litri, pa je tako u siječnju ove godine cijena navedenog dizela bila 2,29, a na današnji dan cijena iznosi 2,80 marke po litri. Cijena benzina u siječnju bila je 2,32, a trenutačno je 2,39 maraka po litri, priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine (FMT).

Velike razlike u cijeni dizela na crpkama

Cijena dizela od 28. veljače do danas skočila je za 0,45 KM, a cijena benzina za 0,07 KM po litri.

Ove razlike najčešće su rezultat primjene mjere ograničenja marže, jer se ranije nabavljene zalihe prodaju po ranijim cijenama, dok se nove nabavke formiraju u skladu s aktualnim ulaznim troškovima.

Iz FMT-a podsjećaju da su na snazi mjere ograničenja marže na naftne derivate.

Za gospodarska društva, koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 maraka po litri derivata, dok je za gospodarska društva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litri derivata.

Inspekcije nadziru formiranje cijena goriva

Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) obavlja redovne kontrole na tržištu naftnih derivata, a prijave građana predstavljaju važan doprinos učinkovitijem nadzoru i zaštiti potrošača.

Fokus inspekcijskog nadzora usmjeren je na kontrolu kalkulacija veleprodajnih i maloprodajnih cijena, odnosno na kontrolu formiranja cijena propisanih mjerama neposredne kontrole cijena.

Federalno ministarstvo trgovine poziva građane FBiH da koriste mobilnu aplikaciju FMToil, putem koje mogu u realnom vremenu pratiti cijene goriva na benzinskim crpkama širom Federacije.

Objava Dizel u FBiH nastavlja rasti, cijena viša za 0,06 KM po litri pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz Crvenog križa Federacije BiH upozorili su javnost kako se na društvenim mrežama pojavila lažna vijest, odnosno oglas, u kojoj se zloupotrebljava naziv, znak i fotografije te organizacije.

U oglasu se netočno tvrdi da svi građani BiH mogu dobiti preparat za kosti i zglobove na kućnu adresu uz prijavu putem oglasa. Crveni križ Federacije BiH nema nikakve veze s ovom kampanjom niti distribucijom takvih proizvoda.

Radi se o zloupotrebi znaka Crvenog križa i obmanjujućem oglašavanju, na što ovim putem upozorava javnost.

Crveni križ FBiH moli građane da:

• ne ostavljaju svoje osobne podatke putem ovakvih oglasa

• ne klikaju na sumnjive linkove

• prijave ovakve objave na društvenim mrežama.

Crveni križ Federacije BiH poduzet će odgovarajuće korake kako bi se spriječila daljnja zloupotreba znaka i imena naše organizacije.

Objava CRVENI KRIŽ FBiH: ‘Pojavila se lažna vijest, ne ostavljajte svoje osobne podatke!’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Golf 2 došao je sa većom karoserijom i više komfora. Dizajn golfa 2, stvorenog u Wolfsburgu, karakterizirale su mekše linije i nova kompaktna zadnja svjetla koja su utjecala i na buduće modele. Golf 2 je bio nešto duži, širi i imao duži međuosovinski razmak, što je rezultiralo većom ponudom prostora i većom masom”, navodi se na stranici “Volkswagena”.

Proizvodnja druge generacije golfa završila je nakon što je proizvedeno oko 6,3 milijuna vozila.

A koliko danas ima legendarnog Golfa 2 na cestama u BiH? Poznat je službeni broj registriranih, a vjerovatno je on i veći računajući neregistrirana vozila.

Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, trenutno je u BiH registrirano 1.262 Golfa 2.

“Uvidom u centralnu evidenciju registrovanih vozila u Bosni i Hercegovini registrirana su 1.262 ‘Volkswagenova’ vozila – model golf 2”, potvrdili su za Nezavisne novine.

Kako su dodali, najviše ih je registrirano u Goraždu, i to 157.

“Slijedi Mostar, gdje su registrirana 123 takva vozila, zatim Kakanj 67, Banovići 41, Teslić 39, te Prijedor i Tuzla po 35”, naveli su oni.

Ove gradove slijedi Kiseljak, gdje su registrirana 32 golfa 2, zatim Gradačac sa 30, te Novo Sarajevo sa 27 ovakvih registriranih automobila.

Objava U BiH registrirana 1.262 Golfa 2 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nesreća se dogodila 9. ožujka oko 21 sat, a u sudaru su sudjelovala tri osobna vozila.

Nakon sudara tri vozača prevezena su u Dom zdravlja Žepče gdje im je pružena medicinska pomoć, nakon čega su upućeni u Kantonalnu bolnicu Zenica na daljnje pretrage, prenosi Radio Žepče.

Naknadno su liječničku pomoć zatražili i putnici iz vozila. Ukupno je pregledano devet osoba, a šest ih je nakon pregleda u Domu zdravlja također prevezeno u Kantonalnu bolnicu Zenica radi dodatne dijagnostike.

Zbog prometne nesreće promet na magistralnoj cesti M-17 na ovoj dionici i dalje je obustavljen, a na terenu su policijski službenici koji obavljaju očevid.

Više informacija o uzrocima nesreće i stupnju ozljeda sudionika bit će poznato nakon završetka policijskog očevida.

Objava Ozlijeđeno devet osoba u lančanom sudaru na M-17 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Od siječnja prošle godine do danas Dom naroda uspio je održati svega četiri sjednice. Početak je bio uspješan pa su u siječnju započete i završene dvije sjednice, ali sljedeća uspješna održana je tek 30. rujna. Do kraja 2025. godine održana je još samo jedna sjednica. U ovoj godini takvog uspjeha zasad nema, piše Faktor.

Tko je kriv?

Istodobno, Dom naroda je od siječnja prošle godine do danas “normalno” prekinuo jednu sjednicu zbog blagdana, dok čak 20 zasjedanja nije održano jer nije bilo kvoruma. Neke sjednice završavale su i prije nego što su izaslanici došli do dnevnog reda, a neke nakon stanki s kojih se, gotovo po pravilu, izaslanici nisu vraćali.

Kvorum su u 16 slučajeva uskratili izaslanici iz SNSD-a i/ili HDZ-a, nekad zajedno, a nekad odvojeno. Razlog je uglavnom bio dnevni red koji je predviđao smjene kadrova SNSD-a, ali i pojedine zakone koji tim strankama ne odgovaraju, poput izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na uvođenje novih tehnologija.

U četiri slučaja kvorum su uskratili izaslanici iz Kluba Bošnjaka, uglavnom zajedno s drugim izaslanicima koji čine novu većinu, a koja bezuspješno pokušava smijeniti SNSD-ova Nikolu Špirića s pozicije člana Kolegija Doma naroda te ministre SNSD-a u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. U tim slučajevima sjednice su napuštane jer članovi Kolegija iz SNSD-a i HDZ-a nisu dopuštali da se u dnevni red uvrste upravo te smjene.

7000 KM svaki mjesec

Izaslanici su prošle godine imali i gotovo dvomjesečnu stanku od neuspješnih zasjedanja, od 17. srpnja do 30. rujna.

Primanja izaslanika nisu bila uskraćena kao kvorum. Ona premašuju 7.000 KM.

Plaće članova Kolegija, odnosno rukovodstva Doma naroda, iznosile su po 6.264 KM za Nikolu Špirića, Dragana Čovića (HDZ) i Kemala Ademovića (NiP). Plaće ostalih izaslanika kreću se od 5.400 KM do 6.120 KM.

Svi imaju i paušal od 900 KM, kao i naknadu za topli obrok, a dio njih prima i do 300 KM za odvojeni život, kao i naknadu za prijevoz.

Nezadovoljstvo zbog dvije neuspjele sjednice, obje samo započete u petak, iskazali su i reprezentativni sindikati jer su se na obje sjednice trebale naći izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

“Da su htjeli Nikola Špirić i Dragan Čović da se usvoji naša točka, mogli su je usvojiti i onda napustiti sjednicu jer praksa je pokazala da su u tome vrlo brzi i učinkoviti. Međutim, još su učinkovitiji kada treba svakog mjeseca primiti svoje nezasluženo zarađene enormne plaće koje za većinu stanovništva Bosne i Hercegovine graniče sa znanstvenom fantastikom”, poručili su, među ostalim, iz Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, iz kojeg su ponovno zaprijetili da 23.000 zaposlenih neće trpjeti bezobrazluk i nepoštovanje.

Objava Preko 7.000 KM mjesečno za samo četiri održane sjednice Doma naroda i neka je redovna pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ranije je Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a odlučio smanjiti mjesečne tranše za četiri zdravstvene ustanove u županiji i to za pet posto za veljaču 2026. godine. Odluka se odnosila na SKB Mostar, Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” Mostar te domove zdravlja Mostar i Čitluk.

Sindikat ostaje pri zahtjevima

Kao razlog Zavod je naveo pritužbe osiguranika kojima tijekom štrajka navodno nije pružena medicinska usluga. Tvrdili su kako su zaprimili dvadesetak prijava pacijenata te se pozvali na ugovornu mogućnost da, u slučaju smanjenog opsega pruženih usluga, smanje i financiranje ustanovama.

“Sindikat ostaje pri svojim zahtjevima i nastavlja inzistirati na rješenju kroz pregovore s Vladom HNŽ, uz poštivanje zakonskih procedura i prava zdravstvenih radnika”, rekao je Anić za Bljesak.info.

Poručio je kako su radnici već učinili maksimalne ustupke te da su spremni na dogovor kako bi se potpisao kolektivni ugovor. Mjere koje je najavio Zavod smatra neprihvatljivima i najavljuje iduće korake korake sindikata.

Sindikat upozorava i na pritiske na zdravstvene radnike, te poručuje da razmatra mogućnost organiziranja prosvjeda ako pregovori uskoro ne budu pomaknuti s mrtve tačke.

Spremni smo raditi i dodatno

“Onog trenutka kada potpišemo kolektivni ugovor, spremni smo raditi i dodatno, čak i bez plaćanja dodatnih smjena, kako bismo pacijentima nadoknadili usluge koje su zbog štrajka izostale. Mi smo na to spremni, pitanje je samo jesu li i drugi spremni učiniti isto”, istaknuo je ranije Anić.

“U 2026. godini već imamo oko tri milijuna konvertibilnih maraka manje prihoda od planiranog, što pokazuje da smo cijelo vrijeme govorili istinu, odnosno da Zavod ne može iznaći dodatna sredstva kako bi udovoljio svim zahtjevima”, kazao je ranije direktor Zavoda Andrej Čović.

Štrajk zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i dalje traje, dok se ishod pregovora između Vlade, poslodavaca i sindikata još se ne nazire.

Podsjetimo, prema podacima sindikata, u štrajku na području HNŽ-a sudjeluje oko 4000 zdravstvenih radnika, osim liječnika koji su ranije potpisali novi sporazum s vlastima o visini plaće. Tijekom štrajka primaju se samo hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice.

U štrajku su i djelatnici najveće zdravstvene ustanove u Hercegovini, Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, koja pruža usluge za tri hercegovačke županije s više od 400.000 stanovnika.

Štrajk je započeo 25. kolovoza. 2025. godine i traje već pola godine, a sve o toj temi pročitajte ovdje.

Objava ANIĆ: “Smanjenje tranše nije utjecalo na visinu plaća” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.