Novi propisi također definiraju visinu primanja u skladu s ostvarenim godinama radnog staža.

Novi Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH donosi drugačiji model usklađivanja mirovina, koji bi trebao omogućiti češće i realnije prilagođavanje primanja umirovljenika rastu troškova života i prosječnih plaća, piše BHRT.

„Prošle godine minimalnom plaćom napravili smo određene iskorake kada je riječ o radnicima. Ove godine to činimo s umirovljenicima, pri čemu želim naglasiti da nismo zaboravili ni dio braniteljske populacije. Prvi put smo uvezali da korisnici mirovina po zakonu, kao pripadnici Oružanih snaga i članovi njihovih obitelji, kao i korisnici mirovina po povoljnijim uvjetima, imaju usklađivanje mirovina onako kako je to predviđeno zakonom, što znači da i oni u ovoj godini mogu očekivati povećanje od 17,2 posto mirovine“, kazao je Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH.

Novi zakon predviđa povećanje mirovina u dva koraka. Prvo povećanje od 11,6 posto planirano je već u veljači, a potom dodatnih 5,4 posto od srpnja, što ukupno iznosi oko 17 posto, prenosi Hercegovina.info.

„Neizvjesnost i depresija koje su obilježile 2025. godinu prekinute su sjednicom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Kada su usvojeni proračun, a posebno ovaj naš zakon, svi smo odahnuli. Sada očekujemo provedbu novih izmjena i dopuna. Umirovljenici koji budu ostvarili pravo na mirovinu od 1. siječnja ove godine imat će obračun prema uplaćenim doprinosima za svaku godinu rada. Prema tablici koju je objavilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, umirovljenici s 16 do 20 godina staža imat će mirovinu od 431 konvertibilnu marku, a u lipnju bi taj iznos trebao porasti na 460 maraka“, kazao je Mirsad Terzić, predsjednik Udruženja umirovljenika Unsko-sanske županije.

Od početka ove godine mirovine se obračunavaju prema stvarno uplaćenim doprinosima, što znači da će primanja novih umirovljenika biti temeljena na njihovom stvarnom radnom stažu i visini uplata.

Iako bi predviđena povećanja trebala djelomično poboljšati materijalni položaj umirovljenika, ona su i dalje nedostatna s obzirom na stalna poskupljenja i rast troškova života.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik 

Objava BHRT: ‘Od veljače veće mirovine, evo tko i koliko dobiva’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Reakciju prenosimo u cijelosti”, piše Istina.media.

“Samo tri dana nakon što je 18 udruga i mjesnih zajednica s područja Hercegbosanske županije uputilo otvoreno pismo Vladi i Skupštini u kojem smo pozvali na povratak zakonitosti u Županiju, Predsjedavajući Skupštine HBŽ, Jozo Ćosić, otvoreno promovira bezakonje. Kako prenosi Radio Slobodna Europa, predsjednik Skupštine Kantona 10 kazao je za RSE da su usvojili nacrt novog zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga vlada pošalje u formi prijedloga.
“Nadam se da će se pred zastupnicima naći u narednih mjesec-dva. Vjerovatno će se to pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici završavaju. Ne znam detalje”, kazao je Ćosić za RSE.“

Ovim putem pitamo Vladu, Skupštinu i Predsjednika Skupštine i pravnike – kako ste vi to zamislili da se će se pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama? Ne može se novi Zakon o koncesijama referirati na nešto što formalno-pravno ne postoji. Koncesije su ništave. To što i zakonodavna i izvršna i sudska vlast u Hercegbosanskoj županiji odbijaju postupiti po presudi Ustavnog suda, to ne čini koncesije valjanim, to samo stvara dodatni pravni kaos, i svi skupa sami sebi gradite kaznene prijave. Koliko puta vam moramo ponoviti da zakon treba biti u skladu sa zakonom? Upravo zbog toga što su neki vrli pravni talenti davne 2003. godine izmišljali vlastito pravo i napisali nezakonit zakon, naša Županija se danas nalazi u pravnom kaosu bez presedana.

Još jednom, po drugi put u četiri dana, vas podsjećamo na temeljno pravno načelo, Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere. (Ono što je od početka manjkavo/ništavo, ne može protekom vremena postati valjano). Niti jedan demokratski sustav ne dopušta retroaktivnu konvalidaciju ništavih akata. To je moguće samo u HBŽ zemlji čudesa. A u toj zemlji čudesa bajka traje dotle dok gradonačelnik Bosanskog Grahova ne odluči da je zabava završena. I upravo tako se 2007. godine i dogodilo. Tako smo se našli u situaciji da više od 17. godina nezakonito izdajemo koncesije vrijedne stotine milijuna KM. I vi ništa iz toga niste naučili, pa ćete sad s novim Zakonom o koncesijama opet utvrđivati gradivo iz donošenja nezakonitih zakona. Kao što smo prije četiri dana već rekli, žitelji Brišnika, Cebare i Gornjeg Brišnika su već podnijeli tužbu za poništenje koncesijskog ugovora za VE „Gradina“. I ova tužba je samo prva u nizu. Kuprešaci se također spremaju podnijeti tužbu za poništenje koncesijskog ugovora. Malo kasne jer su vas prije toga morali tužiti zbog kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, ali to ih neće omesti. Upozoravamo vas da ste ušli u začarani krug gdje nezakonitu dodjelu koncesija pokušavate prikriti lančanim kršenjem svih drugih zakona. Izlaz iz ove situacije je samo jedan, a to je povratak zakonitosti u Županiju.

Podsjećamo da smo 20. studenog 2025. uputili zahtjev za održavanje izvanredne sjednice Skupštine HBŽ sa samo jednom točkom dnevnog reda – postupanje po presudi Ustavnog suda FBiH br. U-12/24 i donošenje odluke o formalnom proglašenju ništavim svih ugovora o koncesijama potpisanih nakon prestanka važenja Zakona o koncesijama Hercegbosanske županije.

U tom zahtjevu smo napisali sljedeće: Skupština HBŽ mora osigurati zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Budući da je potpisan veliki broj koncesijskih ugovora i stvorene financijske obveze koje daleko prelaze proračun Županije, bilo kakva dodatna pravna nedosljednost mogla bi rezultirati velikom štetom za proračun i financijskom katastrofom koju bi osjetili svi stanovnici naše Županije. Pojedinačnim tužbama protiv koncesijskih ugovora stvorila bi se dodatna pravna anarhija i diskriminacija koncesionara. Dužnost je Skupštine da osigura jednak tretman svih koncesionara i da stvori preduvjete za transparentnu i na zakonu utemeljenu dodjelu koncesija.
Prije donošenja novog Zakona o koncesijama potrebno je razriješiti pravnu anarhiju nastalu nepoštivanjem odluka Ustavnog suda. Svako referiranje na ništave koncesije u novom Zakonu o koncesijama je temelj za novu tužbu budući da ni Ustav Federacije ni međunarodne povelje ne dozvoljavaju retroaktivnu primjenu zakonskih propisa.“

Zastupnici vladajuće koalicije tada nisu htjeli potpisati zahtjev za izvanrednu sjednicu Skupštine. Nema drugog načina da se iziđe iz situacije u kojoj se naša Županija trenutno nalazi. Javne institucije su obvezne postupati po službenoj dužnosti i po sili zakona. Ali očigledno je da je zastupnicima izmišljanje vlastitog prava puno zabavnije, sve dok nam se to svima ne razbije o glavu.

Ovim putem vas još jednom pozivamo da se vratite u okvire zakonitog postupanja. A zakonito postupanje podrazumijeva sljedeće: najprije izvanredna sjednica Skupštine i formalno postupanje Skupštine, Vlade i Pravobraniteljstva po presudi ustavnog suda. Ukoliko Pravobraniteljica ne smije ili ne zna zaštititi interes svih stanovnika Županije, ona treba podnijeti ostavku, odmah!
Također, podsjećamo i vas i koncesionare da su oni sukrivci za potpisivanje ugovora o koncesijama po nepostojećem, odnosno nevažećem Zakonu.

Drugi korak je tematska sjednica Skupštine o koncesijama i formiranje stručnog i neovisnog radnog tijela za izradu Politike dodjele koncesija u HBŽ. I na kraju, formiranje neovisne i stručne radne skupine za izradu Zakona o koncesijama. U trenutnom povjerenstvu za izradu zakona sjede osobe protiv kojih se vode aktivni sudski postupci za zloupotrebu položaja upravo po pitanju dodjele koncesija i to je parodija na javnu upravu, a Hercegbosanska županija je pretvorena u korumpirani cirkus. Zakon o koncesijama treba služiti javnom interesu, a ne samo privilegiranim stranačkim klijentima, navode i potpisuju:

Aarhus centar u BiH
Zbor građana mjesne zajednice Brišnik
Mještani buškoblatskog i zavelimskoga kraja
Zbor građana mjesne zajednice Šujica
Udruga Mladi za Kupres
NGG Očuvajmo duvanjski kraj
Mladi Buškog blata
Udruga Attivo
KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo
NGG Spasimo naš kraj
Zavičajno društvo Zavelim
Lovačka sekcija Prisoje
Planinarsko društvo Prisoje
Udruga “Veliko Vrilo” Mesihovina
NGG Zaštitimo izvore Mandeka
Centar za građansku suradnju Livno
Zbor građana mjesne zajednice Vinica
Zbor građana mjesne zajednice Kazaginac

Objava ‘Prestanite normalizirati bezakonje!’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vlada je odlučila najizdašnije pomoći Večernji.ba nakladnika Večernji list BH d.o.o. i Mostarsku panoramu nakladnika HD HS Kosača s po 25.000,00 KM, te 24sata.info nakladnika UG Historija – Medijska produkcija, Centar za kulturu (sektor za medije) i Mostar.live nakladnika Sparta s po 20.000,00 KM.

Ukupno je sredstva dobilo 36 medija, među kojima su portali, tiskani mediji, radijske postaje.

• 24sata.info – UG Historija – Medijska produkcija – 20.000,00 KM
• BPZ Portal / Troplje / MM Portal – Udruga prvih dragovoljaca HVO Domovinskog rata 91–95 – 3.000,00 KM
• Brotnjo.ba – Udruga Brotnjo.ba – 5.000,00 KM
• Brotnjo.info – Udruga Brustone Čitluk – 3.000,00 KM
• Caportal – Obrt Rubik – 3.000,00 KM
• Centar za kulturu (sektor za medije) – Centar za kulturu – 20.000,00 KM
• Crkva na kamenu – Crkva na kamenu – 3.000,00 KM
• Dnevni list – DL Trgovina – 15.000,00 KM
• Dnevni.ba – DL Trgovina – 5.000,00 KM
• Đaka City – Udruga Mediteran Čapljina – 3.000,00 KM
• Hercegovina.in – Udruga Hercin Mostar – 5.000,00 KM
• Herons.info – Obrt Herons.info – 3.000,00 KM
• Hrvatski medijski servis – Objektiv Media & Web – 3.000,00 KM
• Mostar.live – Sparta – 20.000,00 KM
• Mostarska panorama – HD HS Kosača – 25.000,00 KM
• Neum Online – Udruga građana Neum media – 3.000,00 KM
• NoviKonjic.ba – NVO VIPK Konjic – 15.000,00 KM
• Običan Radio – Običan radio d.o.o. Mostar – 3.000,00 KM
• Pogled.ba – Studentski centar Mostar – 5.000,00 KM
• Pro TV – Winet d.o.o. – 10.000,00 KM
• Prozorski.ba – UG „Tvrđava“ – 15.000,00 KM
• Prviklik.ba – Udruženje „Naprijed“ – 15.000,00 KM
• Radio Arena – Alfastil d.o.o. – 3.000,00 KM
• Radio dobre vibracije – RDV d.o.o. Mostar – 3.000,00 KM
• Radio Marija – Udruga Radio Marija u BiH – 3.000,00 KM
• Radio Mir Međugorje – IC Mir Međugorje – 10.000,00 KM
• Radio Rama – JP Radio Rama d.o.o. – 3.000,00 KM
• Radiopostaja Čapljina – JP Radiopostaja Čapljina d.o.o. – 15.000,00 KM
• Rama-Prozor.info – Obrt Rama info – 5.000,00 KM
• Ramski vjesnik – JU Kulturno-sportski centar Prozor-Rama – 2.000,00 KM
• Republika.info.com – Udruga Vox Republika – 3.000,00 KM
• Saznajem.ba – UG „Bankina“ – 10.000,00 KM
• Stolac City – Udruga grad. Stolac Media – 3.000,00 KM
• Stolac.co – Nez. Stol. Internet portal stolac.co – 3.000,00 KM
• Topportal.info – Udruženje Pozitiva – 10.000,00 KM
• Večernji.ba – Večernji list BH d.o.o. – 25.000,00 KM

Prošle godine Vlada HNŽ-a financijski je pomogla 29 medija s ukupnih 220.000 KM.

Objava Koje je medije Vlada HNŽ-a odlučila financirati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Otvaranje klapne preljevnog organa HE Jablanica pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nadležne službe prate stanje i poduzimaju mjere u skladu s važećim propisima, a građani će biti pravodobno obaviješteni o svim promjenama vezanim uz kakvoću vode za piće.

Objava Preporučuje se prokuhavanje vode u Prozor-Rami pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno sunčano i neuobičajeno toplo vrijeme za kraj siječnja, uz maksimalne dnevne temperature koje će dosezati i do 12 stupnjeva Celzijevih, navedeno je u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnji sati donose više oblačnosti, naručito uz rijeke i po kotlinama gdje će se mjestimično zadržavati magla. Na jugu zemlje prevladavat će vedro vrijeme. Na sjeveru i jugoistoku Bosne magla se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana, što će usloviti svježije vrijeme u tim krajevima.

Postepeno naoblačenje

U večernjim satima i tijekom noći na srijedu očekuje se postepeno naoblačenje koje će zahvatiti zapadne krajeve zemlje. Vjetar će tokom dana biti slab.

Jutarnje temperature zraka kretat će se od 0 do 3 stupnja, na jugu do 6, dok će u višim predjelima biti i do -4 stupnja. Dnevne temperature iznosit će od 7 do 12 stupnjeva, a u višim krajevima i mjestima sa dugotrajnijom maglom oko 3 stupnja Celzijevih.

U Sarajevu se očekuje niska oblačnost i maglovito jutro. Jutarnja temperatura zraka bit će oko 1 stupanj, dok će najviša dnevna temperatura iznositi oko 6 stupnjeva Celzijevih.

Prognoza za utorak i srijedu: Stiže ciklona i jugo

Tijekom noći na utorak (27. siječnja) u većem dijelu zemlje očekuju se magla i niska oblačnost. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne bit će više vedrine, uz rijetku mogućnost slabe kiše ili snijega na planinama, javlja BHmeteo.

U jutarnjim i prijepodnevnim satima utorka magla i niski oblaci će se u većini krajeva postepeno razilaziti, pa će poslijepodne prevladavati sunčano vrijeme. Izuzetak su pojedine nizine uz rijeku Savu te kotline centralne i istočne Bosne, gdje se magla i hladnije vrijeme mogu zadržati veći dio dana.

Jutarnja temperatura u utorak kretat će se od -3 do 1 stupanj, na jugu do 3, dok će dnevne temperature biti od 1 do 4 stupnja u mjestima sa dugotrajnijom maglom, a u ostatku zemlje od 5 do 10, na jugu do 13 stupnjeva Celzijevih.

U noći na srijedu (28. siječnja) sa zapada slijedi novo jače naoblačenje, a srijeda će donijeti pretežno oblačno i nestabilno vrijeme uz jače lokalne padaline.

Najviše padalina očekuje se u Hercegovini i na jugozapadu Bosne, gdje su moguće umjerene do jake kiše i pljuskovi. U ostalim krajevima padaline će uglavnom biti slabe, dok su na sjeverozapadu Bosne lokalno mogući i umjereni intenziteti.

Od četvrtka više suhog vremena, za vikend blago zahlađenje

Srijedu će obilježiti i pojačan jugo – umjeren do jak, a na planinama uz olujne udare. Tokom noći na četvrtak vjetar će postepeno slabiti. Jutarnje temperature u srijedu bit će od 0 do 5, lokalno do 7 stupnjeva, dok će dnevne iznositi od 7 do 12, a na sjeveroistoku Bosne lokalno i do 15 stupnjeva Celzijevih.

Od četvrtka (29. siječnja) očekuje se nastavak pretežno oblačnog vremena uz povremene i lokalno slabe padavine, ali će u većem dijelu zemlje biti više suhog vremena.

Krajem tjedna prognozira se blaži i kratkotrajan pad temperature, bez izraženijih zimskih uvjeta.

Objava Dašak proljeća, pa stiže ciklona koja donosi promjenu vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Logor se nalazio u Poljskoj blizu grada Oświęcima (njem. Auschwitz), oko 50 kilometara zapadno od Krakova, nedaleko od rijeke Visle, na prostoru koji su od 1939. okupirali Nijemci.

Nekoliko mjeseci prije toga Heinrich Himmler, vođa SS trupa, kako su se Sovjeti približavali, naredio je uništenje krematorija u kojima su spaljivana trupla. Plinske komore također su uništene i to tijekom siječnja 1945., uoči samog dolaska Crvene armije.

Nijemci su prisilili oko 60 000 zatočenika da napuste Auschwitz i marširajući se presele u logor Loslau (tzv. Marševi smrti). U Auschwitzu je ostalo samo 7 500 ljudi koji su bili bolesni ili preslabi za hodanje. Oko 20 000 zatočenika iz Auschwitza uspjelo je doći do logora Bergen-Belsen gdje su ih zatim u travnju 1945. oslobodili Britanci, piše povijest.hr.

Inače, logor Auschwitz otvoren 1940., a sastojao se od tri glavna dijela: Auschwitz I., administrativni centar, Auschwitz II. (Birkenau) kamp za istrebljivanje, i Auschwitz III. (Monowitz) radnički kamp. U logoru je tijekom pet godina ubijeno više od milijun ljudi od kojih su 90 % bili Židovi. Većina je ubijena u plinskim komorama Ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjivanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima.

J.M., KT

Objava Na današnji dan 1945. godine oslobođen koncentracijski logor Auschwitz pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je Općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je u potpunosti isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojem području.

„Ustavni sud Federacije BiH tada nam je kazao da je taj zakon stavljen izvan snage još 2007. godine“, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova.

Ustavni sud Federacije BiH službeno je obavijestio i Općinu i županijske vlasti da se propis prema kojem su koncesije dodjeljivane „ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji“. Unatoč toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena.

Zbog neprovođenja obvezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Hercegbosanske županije.

„Tužiteljstvo Hercegbosanske županije provodi sve mjere i radnje s ciljem utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke“, kazali su za Radio Slobodna Europa iz tog tužiteljstva.

Prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, odlukom Ustavnog suda Federacije BiH u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani.

Ugovori na temelju kojih su građeni smatraju se ništavnima od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti ulaganja vrijednih milijarde eura, ali i odgovornosti onih koji su ih odobrili.

Među tim projektima su i tri izgrađene vjetroelektrane: „Ivovik“, koja je u kineskom vlasništvu, „Mesihovina“, koju je izgradila državna elektroprivreda, te „Jelovača“, koju je izgradila privatna tvrtka iz Bosne i Hercegovine. Svaki od tih projekata vrijedan je oko 100 milijuna eura.

Ovaj propust otvorio je prostor za moguće tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.

Kako navode u Tužiteljstvu Hercegbosanske županije, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, s obzirom na to da je Ustavni sud kao nadležna tijela za provedbu presude iz 2007. godine odredio Vladu i Skupštinu Hercegbosanske županije.

Do sada su saslušani predstavnici Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva, kao i županijska pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedokinje.

U decentraliziranom sustavu vlasti država Bosna i Hercegovina nadležna je isključivo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama.

Koncesije za većinu projekata dodjeljuju Vlada Republike Srpske i deset županijskih vlada u Federaciji BiH, koje, među ostalim, imaju nadležnosti u području gospodarstva.

Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?

Prema podacima do kojih je došao Radio Slobodna Europa, Vlada Hercegbosanske županije potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest u međuvremenu raskinuto.

Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura.

Procijenjena vrijednost 18 planiranih vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura.

Vjetroelektrana Ivovik, koja je u potpunosti u kineskom vlasništvu, već je izgrađena i nalazi se u probnom radu. Od početka gradnje traje spor između vlasti i mještana, koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane.

„Ako nema zakona, onda nema ni prava. Svaka pojedina koncesija je ništavna. Po mojem mišljenju, odluka Ustavnog suda Federacije BiH mora utjecati i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem po tom nepostojećem zakonu ništavno“, kazao je za RSE Perica Babić, odvjetnik mještana.

Projekt vjetroelektrane Ivovik trenutačno predstavlja najveće kinesko izravno ulaganje u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine.

Ista elektroprivreda dobila je i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka Poklečani, čemu se protive mještani i ekološke udruge jer je projekt planiran na rubu zaštićenog prirodnog područja.

Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe izgradila je privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Iz tih tvrtki nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa jesu li se obraćali vlastima ili su se vlasti njima obraćale u vezi s mogućom ništavnošću koncesijskih ugovora.

Osim vjetroelektrana, Hercegbosanska županija dodijelila je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana, čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 milijuna eura.

Svi solarni projekti nalaze se u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere.

Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevnog kamena, ali i lignita, magnezija te drugih sirovina kojima je taj dio Bosne i Hercegovine bogat.

Politička šutnja

Pet premijera i pet vlada Hercegbosanske županije, postupajući prema prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage.

Nijedan od bivših ni sadašnjih dužnosnika nije odgovorio na upite Radija Slobodna Europa za očitovanje o ovom slučaju.

Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije, koje nije reagiralo na pisani upit RSE-a.

U tom upitu zatraženo je pojašnjenje na koji način vlasti namjeravaju riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora dodijeljenih u tom razdoblju, a koje Ustavni sud Federacije BiH, Tužiteljstvo Hercegbosanske županije i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja.

Predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije Jozo Ćosić izjavio je za RSE da je usvojen nacrt novog Zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga Vlada uputi u parlamentarnu proceduru u formi prijedloga.

„Nadam se da će se pred zastupnicima naći u sljedećih mjesec ili dva. Vjerojatno će se pitanje ranije dodijeljenih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici rade. Ne znam detalje“, kazao je Ćosić.

Kako je došlo do ove situacije?

Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u rujnu 2007. godine da je Hercegbosanska županija donijela Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina, poput zemljišta, šuma i ruda.

Županijskim vlastima ostavljen je rok do svibnja 2008. godine za donošenje novog zakona usklađenog s Ustavom. Umjesto toga, u lipnju 2008. godine izmijenjen je i dopunjen stari zakon, iako je on prema odluci Ustavnog suda prestao vrijediti dva mjeseca ranije.

Taj „dopunjeni zakon“, kako je gotovo dva desetljeća kasnije naveo i sam Ustavni sud Federacije BiH u odluci iz 2025. godine, „nije se mogao i smio primjenjivati“.

U obrazloženju nacrta novog Zakona o koncesijama iz prošle godine, u koji je Radio Slobodna Europa imao uvid, vlasti su navele da se „usvajanjem dopuna pretpostavljalo da je presuda Ustavnog suda provedena“.

Istodobno su naveli i da „u proteklih gotovo 18 godina nije bilo nikakve reakcije Ustavnog suda po ovom pitanju“.

Iz Ustavnog suda Federacije BiH za RSE su, međutim, naveli da je odluka objavljena u Službenim novinama Federacije BiH te da Sud nije imao obvezu dodatno obavještavati Vladu Hercegbosanske županije niti pratiti izvršenje presude.

Što će biti s koncesijama?

„Neznanje pravnih propisa ne oslobađa od odgovornosti, osobito one koji su dužni poznavati zakon. Ako je nešto učinjeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi pravni akti su ništavni“, kazao je za RSE Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda Federacije BiH.

Džihanović navodi da se ništavnost svih rješenja o koncesijama mora utvrđivati u posebnim sudskim postupcima.

Isto navode i iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije, gdje su za RSE istaknuli da se „akt donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra ništavnim od samog početka (ex tunc)“.

Iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije naveli su i da nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora o koncesijama, već da je to u nadležnosti „tijela zaduženog za zaštitu imovine Hercegbosanske županije“.

Nadležna županijska pravobraniteljica Ankica Sliško nije odgovorila na upit RSE-a o tome je li pokrenula postupak utvrđivanja ništavnosti ugovora.

S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva Hercegbosanske županije, bivši i sadašnji županijski dužnosnici mogli bi se suočiti s mogućim tužbama tužiteljstva, općina, mještana i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.

Iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije za RSE su naveli da su „pribavili mišljenja, informacije, podatke i određene materijalne dokaze“.

Do danas nijedna optužnica nije podignuta niti potvrđena.

Objava Hercegbosanska županija gotovo 20 godina dodjeljivala koncesije po propisu koji je stavljen izvan snage još 2007. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svaka vezica je izrađena od visokokvalitetnih silikonskih perlica koje ne sadrže bisfenol (BPA free), pažljivo odabranih kako bi zadovoljile najviše standarde sigurnosti i nježnosti za mališane.

Suptilne, harmonično usklađene boje i profinjeni detalji doprinose razvoju bebinih čula, dok mekana silikonska  tekstura pruža olakšanje tijekom nicanja prvih zubića, čineći vezicu i funkcionalnom glodalicom.

Vezice su jednostavne za održavanje, perive i prilagođene svakodnevnoj uporabi. “Vezice za dudu” nudi personalizirane vezice, izbor boja, raspored perlica, dodatne ukrase i izradu s imenom mališana, tako da je svaki komad jedinstven i poseban, baš poput vaših beba.

Svaka vezica nastaje ručno s posebnom pažnjom, estetikom i ljubavlju prema detaljima. Za sve dodatne informacije i narudžbe kontaktiraje VEZICE ZA DUDU.

Objava PROMO: Personalizirane vezice za dudu s imenima mališana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zbunjeni ugostitelji prilagodili su se zabrani svatko na svoj način. Neki su izgradili improvizirane pregrade, neki bašte pretvorili u pušačke zone, a neki potpuno dopustili pušenje. Ipak, ima i onih koji su u potpunosti zabranili pušenje u svojim objektima.

Svima je pak zajednički strah od kazni i inspekcija, no one vrlo vjerojatno neće stići tako skoro.

Nema tko 

Kako su za Bljesak.info kazali iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanskoj županiji, pušenje u ugostiteljskim objektima je pod nadzorom županijske sanitarne inspekcije.

Hercegovačko-neretvanska županija ima samo jednog sanitarnog inspektora koji je nadležan za nadzor nad primjenom Zakona o ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u ugostiteljskim objektima.

Kako su nam kazali iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, ostalih osam sanitarnih inspektora su gradski, odnosno općinski, te po ovom Zakonu ne mogu vršiti nadzor zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima što značajno otežava kontrole provedbe ovog Zakona.

“U periodu prilagodbe vršen je preventivni inspekcijski nadzor, nakon čega je u Mostaru izvršeno preko 40 nadzora. Nažalost, vrlo mali broj subjekata je u potpunosti ispoštovao odredbe Zakona i Pravilnika te je u većini slučajeva ostavljen rok za prilagođavanje prostora sukladno Pravilniku…”, naveli su za Bljesak.info iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ.

Naglasili su kako su u stalnom kontaktu s predlagateljem Zakona u cilju promjene zakonskih odredbi kako bi općinski i gradski sanitarni inspektori dobili nadležnost za postupanje po Zakonu.

“Do sada smo dobili četiri prijave, odnosno zahtjeva za inspekcijski nadzor, te su izdana dva prekršajna naloga”, istaknuli su iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ.

Nijedna prijava 

Slična situacija je i u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Kako su za Bljesak.info potvrdili iz Uprave za inspekcijske poslove ŽZH, u 2025. godini došlo do smanjenja broja izvršitelja iz oblasti sanitarne zaštite koji su nadležni i za poštivanja Zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

Kako su potvrdili, županijski sanitarni inpsektor u 2025. godini izvršio je 38 inspekcijskih nadzora.

“Inspekcijski nadzori su obavljeni u 36 ugostiteljskih objekata i dva objekta u kojima se pružaju frizerske usluge, a istim je utvrđeno poštivanje odredbi predmetnog zakona u 11 ugostiteljskih objekta i jednom frizerskom salonu. U 25 ugostiteljskih objekata i jednom objektu koji pruža frizerske usluge ustanovljeno je kršenje zakona te su izrečene upravne i prekršajne mjere”, potvrdili su za Bljesak.info iz Uprave za inspekcijske poslove ŽZH.

Dodali su kako u 2025. godini nisu zaprimili nijednu prijavu građana o kršenju navedenog Zakona.

“Početkom siječnja ove godine Federalna uprava za inspekcijske poslove proslijedila nam je jednu anonimnu pritužbu koja ne sadrži konkretne podatke, već samo konstataciju o nepridržavanju provođenja propisane zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima”, naveli su iz Uprave za inspekcijske poslove ŽZH.

155.500 KM

Usporedbe radi, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo u 2025. godini izvršila je 524 inspekcijska nadzora.

Kako su potvrdili za Bljesak.info, od početka primjene Zakona izdano je 112 rješenja kojima je zabranjeno pušenje u javnim zatvorenim prostorima te 138 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 155.500,00 KM.

Istaknuli su kako se na donesena rješenja drugostupanjskom organu dostavljeno 15 žalbi te je kod svih potvrđeno rješenje kantonalnih sanitarnih inspektora.

“Tijekom studenoga 2025. godine vršeni su pojačani nadzori u 170 subjekata, od čega je 158 ugostiteljskih objekata i 12 kladionica te je za 96 subjekata utvrđeno da u trenutku kontrole poštuju Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. U tri objekta su zatečene pepeljare na stolovima, bez propisanih oznaka o zabrani pušenja te je istima izdano rješenje o zabrani pušenja, dok je u 71 objektu utvrđeno nepoštivanje odredaba navedenog zakona radi čega su inspektori djelovali izdavanjem 87 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 77.200, 00 KM”, kazali su za Bljesak.info iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Odgovornost na vlasnicima

Naglasili su kako je najčešći oblik prekršaja zapravo neprovedba zabrane pušenja, a koju su obvezni osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje prema Zakonu zabranjeno.

“Osim toga nisu postavljeni grafički znaci zabrane pušenja i tekst koji glasi: ‘Zabranjeno pušenje’, nisu uklonjene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela. Nadalje, vlasnici, odnosno korisnici prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno ne opominju, niti uskraćuju usluge osobama koje ne poštuju zabranu pušenja”, naveli su za Bljesak.info iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Podsjetimo, pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, na mjestima rada i u javnom prijevozu, osim u posebno uređenim prostorima za pušenje.

Kazne 

Takvi prostori moraju biti fizički odvojeni od nepušačkih zona, imati zaseban ventilacijski sustav, a u njima nije dopušteno posluživanje ni konzumacija hrane, dok je konzumacija pića dopuštena.

U zatvorenim prostorima, umjesto klasičnih cigareta, dopušteni su bezdimni duhanski proizvodi čija uporaba ne uključuje postupak izgaranja.

Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana vrlo je izričit. Vlasnici ugostiteljskih objekata koji dopuste pušenje u zatvorenom prostoru riskiraju kazne od 2.000 do 5.000 KM, dok pojedinci koji zapale cigaretu mogu biti kažnjeni sa 100 KM.

Osim vlasnika, sankcionirana može biti i osoba zadužena za nadzor u lokalu – menadžer, voditelj smjene ili konobar – s dodatnim kaznama od 300 do 1.000 KM.

Objava Zabranu pušenja u HNŽ kontrolira samo jedan inspektor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.