Ostale novosti – Ramski Vjesnik

Snijeg i led blokirali promet za teretna vozila na dionici Kupres – Koprivnica

Uredništvo — Tue, 31 Mar 2026 07:18:55 +0000

Zbog snijega i leda obustavljen je promet za teretna vozila na dionici Koprivnica – Kupres, priopćeno je iz IC-a BIHAMK-a.

Na cestama u Bosni i Hercegovini prometuje se po pretežito mokrim kolnicima, bez izvanrednih ograničenja i većih zastoja. Vozači se upozoravaju na učestale odrone kamenja i zemlje te pozivaju na oprez i prilagodbu vožnje uvjetima na cesti.

Zabranjen je promet za sva vozila preko mosta na magistralnoj cesti Dobro Polje – Miljevina. Vozila do 3,5 tone preusmjeravaju se preko Grepka ili Kalinovika, dok teretna vozila prometuju preko Rogatice i Ustiprače.

Zbog radova na dionicama autoceste A1 Sarajevo sjever – Podlugovi i Sarajevo zapad – Lepenica promet se odvija pretjecajnom trakom. Sličan režim na snazi je i na magistralnoj cesti M-17 Konjic – Tarčin, prije tunela Bradina, zbog sanacije mosta.

Na magistralnoj cesti Tomislavgrad – Prisoje promet se odvija jednom prometnom trakom uz semaforsku regulaciju, dok je na dionici Jablanica – Blidinje promet dopušten samo za vozila do 3,5 tone.

Na graničnim prijelazima zadržavanja su kratkotrajna.

Objava Snijeg i led blokirali promet za teretna vozila na dionici Kupres – Koprivnica pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Danas kiša i susnježica, u višim krajevima snijeg

Uredništvo — Tue, 31 Mar 2026 06:16:56 +0000

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje kišno vrijeme uz većinom slabe do lokalno umjerene oboriine.

Meteorolozi ksžu da se i dalje zadržava oblačno vrijeme s kišom i susnježicom, dok će u višim krajevima padati snijeg. Na jugu i jugozapadu puhat će umjerena do pojačana bura. Temperature u Bosni tek do 7°C, u Hercegovini do 11°C.

U srijedu 1.travnja i četvrtak, 2. travnja uslijed utjecaja novog ciklona lokalno može biti ponovno jačih oborina. U nizinama će padati kiša, do lokalno susnježica, a u višim krajevima iznad 400/500 mnv susnježica i snijeg. Manje oborina u Hercegovini i na jugozapadu Bosne.

Objava Danas kiša i susnježica, u višim krajevima snijeg pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Napadnut konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci

Uredništvo — Mon, 30 Mar 2026 18:46:00 +0000

Hrvatskog konzula sinoć su fizički napali uz uvrede na nacionalnoj osnovi u središtu Banje Luke, na što je u ponedjeljak reagiralo Veleposlanstvo RH u Sarajevu koje je uputilo prosvjednu notu vlastima BiH.

Kako saznaje Srpskainfo, konzula i njegovog brata napale su za sada nepoznate osobe dok se vraćao sa večere na kojoj je bio sa bratom u jednom banjalučkom restoranu.

Riječ je o grupi nepoznatih osoba koje su presrele konzula i njegovog brata u centru grada, te ih prvo gađale grudvama snijega. Nakon toga su ih vrijeđali, da bi na kraju nasrnuli na njih i fizički. Tortura je trajala više od pola sata, a konzul i njegov brat su jedva uspjeli pobjeći napadačima.

Dopredsjednik Republike Srpske dr. Davor Pranjić oglasio se povodom informacije o napadu na konzula Republike Hrvatske u Banjoj Luci, izrazivši ozbiljnu zabrinutost te pozvao nadležne institucije na brzo djelovanje i sankcioniranje odgovornih.

“S ozbiljnom zabrinutošću zaprimili smo informaciju o napadu na konzula Republike Hrvatske u Banjoj Luci.”

Pranjić naglašava kako ovakvi incidenti predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem te zahtijevaju jasnu osudu:

“Najoštrije osuđujemo svaki oblik nasilja, a osobito napade na diplomatske predstavnike. Ovakvi incidenti predstavljaju ozbiljno narušavanje sigurnosti te dodatno stvaraju osjećaj nesigurnosti među građanima, a posebno među pripadnicima hrvatskog naroda kao jednog od konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Sigurnost, dostojanstvo i ravnopravnost konstitutivnih naroda moraju biti neupitni i trajno zaštićeni, a svako nasilje i prijetnje moraju biti jasno i nedvosmisleno sankcionirani.”

On navodi kako su o slučaju već obaviještene nadležne institucije te da je komunikacija u tijeku:

“O ovom događaju su upoznati i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske te smo u stalnoj komunikaciji i koordinaciji s nadležnim institucijama, od kojih očekujemo da u najkraćem roku rasvijetle ovaj događaj i pronađu počinitelje, kako bi se poslala jasna poruka da nasilje i napadi ove vrste neće biti tolerirani.”

Pranjić je istaknuo važnost temeljnih društvenih vrijednosti koje, kako navodi, moraju biti zaštićene:

“Ističemo kako su sigurnost, vladavina prava, zaštita diplomatskih predstavnika te ravnopravnost konstitutivnih naroda temeljne vrijednosti svakog demokratskog i odgovornog društva te je nužno dosljedno raditi na njihovom očuvanju.”

Na kraju je Pranjić poručio kako očekuje brzu i učinkovitu reakciju nadležnih tijela te rasvjetljavanje svih okolnosti ovog događaja.

Objava Napadnut konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Što je potrebno za izdavanje međunarodne vozačke dozvole BiH

Uredništvo — Mon, 30 Mar 2026 08:55:29 +0000

Prilikom putovanja u inozemstvo vozači moraju posjedovati Međunarodnu vozačku dozvolu (MVD). Ovaj dokument, koji predstavlja prijepis nacionalne vozačke dozvole na više jezika, na formatu obrasca, koji je određen međunarodnim prometnim propisima, mogu dobiti svi vozači koji posjeduju važeću nacionalnu bosanskohercegovačku dozvolu.

Međunarodna vozačka dozvola potrebna je prilikom putovanja u većinu zemalja Europe, a u zemljama u kojima se ne zahtijeva, njeno posjedovanje postaje neophodno ukoliko se u tim zemljama želi voziti automobil sa tamošnjim registarskim tablicama ili rent-a-car vozilo.

Međunarodna vozačka dozvola se izdaje uz podnošenje na uvid važeće nacionalne dozvole izdane u BiH, osobne iskaznice , te dvije fotografije /standardne veličine za dokumenta/. MVD se izdaje na razdoblje od dvije godine, s tim da je taj rok i kraći, ukoliko valjanost vozačke dozvole ističe prije tog roka.

MVD se izdaje na osnovu Ovlaštenja koje je BIHAMK dobio od Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, a u skladu s Pravilnikom o međunarodnoj vozačkoj dozvoli (Službeni glasnik broj 13/07), odnosno Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o međunarodnoj vozačkoj dozvoli (Službeni glasnik broj 42/11).

Na osnovu Suglasnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH cijena izdavanja MVD je utvrđena u jedinstvenom iznosu od 30,00 KM na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.

DTV i MVD izdaje BIHAMK u svojim poslovnicama:

Sarajevo – Skenderija 5
Sarajevo – Bulevar Meše Selimovića 97
Zenica – Blatuša b.b.
Ilidža – Blažujski drum 78
Tuzla – VI Bosanske 4

i u lokalnim Auto-moto klubovima/društvima:

AMK “BIHAĆ” – Bihać
AMK “DISTRIKT BRČKO” – Brčko
AMK “BUGOJNO” – Bugojno
AMK “CAZIN” – Cazin
AMK DOBOJ JUG – Doboj Jug
AMK “BPK” – Goražde
AMK “ŽZH” – Grude
AMK “ILIJAŠ” – Ilijaš
AMK “SUNCE” – Jablanica
AMK “KALAMK” – Kalesija
AMK Transport – Kakanj
AMK “Karaula” – Kladanj
AMK “MOSTAR” – Mostar
AMD “AURO AUTO” – Mrkonjić Grad
AK “TEŠANJ” – Tešanj
AMK “PRO DRIVE” – Velika Kladuša
AMK “VOGOŠĆA” – Vogošća
AMK “ŽIVINICE” – Živinice

Izvor: BIHAMK

Objava Što je potrebno za izdavanje međunarodne vozačke dozvole BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pet potpuno izgorjelih automobila u Mostaru, dva oštećena

Uredništvo — Mon, 30 Mar 2026 08:22:00 +0000

Tijekom noći u Mostaru je izbio požar u kojem je oštećeno više automobila u krugu nekadašnje vojarne Konak, gdje se danas nalazi nekoliko srednjih škola.

Na teren je odmah izašla Profesionalna vatrogasna postrojba Mostar koja je brzom intervencijom lokalizirala i ugasila požar, spriječivši njegovo daljnje širenje, javlja Hercegovina.info

Kako javlja fotoreporter Hercegovina.info s mjesta događaja, ukupno je pet izgorjelih automobila, dok su dva vozila nanesena ozbiljna oštećena. Mjesto događaja obišao je i ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić.

Očevid na mjestu požara obavljaju službenici kriminalističke policije uz prisutnost dežurne tužiteljice, a više informacija o uzroku izbijanja požara bit će poznato nakon završetka istrage.

Objava Pet potpuno izgorjelih automobila u Mostaru, dva oštećena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

USTAVNI SUD FBiH POJASNIO: ‘Nazivanje kantona županijama umanjuje njihove nadležnosti’

Uredništvo — Mon, 30 Mar 2026 07:44:50 +0000

Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je kako korištenje termina “županija” i njegovih izvedenica u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu i svim aktima koje donose organi vlasti Federacije Bosne i Hercegovine i u Federaciji Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije BiH je 29. siječnja ove godine razmatrao inicijativu sedam zastupnika Skupštine Posavskog kantona koji su podnijeli žalbu na odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu PK. Sud je njihove primjedbe odbio kao neosnovane, ali i upozorio kako se termin “županija” ne može koristiti jer nije sukladan Ustavu FBiH

“Ustavni sud Federacije smatra, imajući u vidu kako je ovakva ustavnopravna situacija i nadalje na snazi još od 1998. godine, pa do danas, kako je dijelom i proizvod nerazumijevanja. Naime, uz obrazloženje u navedenim odlukama, nužno je ukazati kako ovo nije jezično pitanje niti je uporaba termina “županija” i izvedenica iz njega pitanje osporavanja korištenja hrvatskog jezika kao jednog od službenih jezika. Termin “kanton” nesporno jeste tuđica koja je neprevodiva na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Označavanje federalnih jedinica kao kantoni sa njihovim jasno propisanim nadležnostima je, kao i kompletna organizacija Federacije Bosne i Hercegovine, izraz ustavotvorne volje donositelja Ustava Federacije Bosne i Heregovine” obrazložio je sud.

Termin “županija” je drugačijeg značenja

Ustavni sud Federacije ukazao je i kako “svi koji u službenoj korespodenciji ili službenim obilježjima koriste termin “županija”, smatrajući kako time ostvaruju svoje nesumnjivo i ni na koji način, pa ni ovim ustavnosudskim odlukama, osporeno, a neotuđivo pravo na korištenje vlastitog, hrvatskog jezika koje je u službenoj upotrebi u Federaciji Bosne i Hercegovine, očito ne razumiju kako je u pravnom smislu hrvatski termin “županija” drugačijeg značenja. Mogao bi se primjera radi eventualno komparirati sa terminima npr. iz srpskog jezika kao službenog jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine “okrug” i sl. Termin kanton je jedinstven (izuzimamo primjer Švicarske kao države više kantona), i isključivo se koristi u službenim prijevodima Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u sve tri jezičke varijante.”

Županije u Hrvatskoj nisu iste

Ustavni su Federacije upustio se u usporedbu administrativne podjele Republike Hrvatske i FBiH navodeći kako županije u Republici Hrvatskoj imaju znatno manje i reducirane ovlasti u odnosu na kantone u Federaciji Bosne i Hercegovine. “Prema važećem Ustavu Republike Hrvatske definirane su kao jedinice područne ili regionalne samouprave, a kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine su federalne jedinice koje imaju i vlastite ustave” pojasnili su i upozorili kako se inzistiranje na osporenom terminu “može promatrati kao, kolokvijalno rečeno, “umanjenje” nadležnosti federalnih jedinica i njihovo “svođenje” na razinu lokalne, odnosno regionalne ili područne samouprave”.

“Smatramo kako će ovo dodatno objašnjenje djelovati na sve kojima je obaveza sprovoditi odluke ovog suda, usuglasiti svoje službeno djelovanje sa jasnim stavovima i izrijekom ove presude”, navodi suci Ustavnog suda Federacije BiH Aleksandra Martinović, dr. sc.Boris Barun, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, piše Politicki.ba.

Podsjetili su i na kaznene odredbe u slučaju nepoštivanja odluka Suda.

Objava USTAVNI SUD FBiH POJASNIO: ‘Nazivanje kantona županijama umanjuje njihove nadležnosti’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na pragu rješenja za bh. prijevoznike, u igri i novi način obračuna vremena!

Uredništvo — Mon, 30 Mar 2026 06:52:53 +0000

Jesu li na pomolu dobre vijesti za prijevoznike iz BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana? Odgovor bi, nakon sastanka koji su predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH i drugih komora zemalja okruženja imali s Europskom komisijom i Eurokomorom u Bruxellesu, mogao biti pozitivan.

Naime, zaključak je, kako doznaje Večernji list, da Europska unija postaje svjesna kako je problem s vozačima zajednički problem svih, u kojem trpe gospodarstva i radna mjesta na „obje strane“, te je potvrđeno da se konačno ide u traženje zajedničkog rješenja.

Tehnička rješenja

Uz ostalo, u opticaju je više opcija, počevši od potpuno novog načina obračuna vremena koje vozači provode na području EU. Kako se doznaje, prijedlog BiH je da se, korištenjem EES i SIS sustava, odnosno biometrijskih mogućnosti, umjesto dana provedenih u EU računaju sati. Takvo rješenje bi u startu donijelo dodatnih 10 dana mogućnosti boravka u EU, a jedan od prijedloga je i mogućnost produljenja boravka za dodatnih 30 dana.

Na susretu u Bruxellesu uime BiH bili su Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, te Danijela Kovač, stručna suradnica za multilateralu – asistentica predsjednika/potpredsjednika. Tom prilikom prezentirani su stavovi, ali je i jasno dobivena potpora najbližih europskih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije.

Prijelazna rješenja

Tako je, između ostalog, potvrđeno da jedno od prijelaznih rješenja mogu biti bilateralni sporazumi sa zemljama poput Hrvatske, koja već radi na izmjenama Zakona o strancima kako se zbog kratkotrajnog boravka od 90 dana ne bi usporilo gospodarsko djelovanje. Novi prijedlozi idu u smjeru dugotrajnih radnih viza za osobe koje prevoze robu u okviru poslovne suradnje pravnih osoba iz BiH i Hrvatske.

Nadalje, iznesen je i prijedlog da se produlji broj dana boravka s 90/180 na 120/180, kao i da se razdvoji boravak vozača u schengenskom prostoru na one koji profesionalno obavljaju prijevoz robe i one koji tamo borave, primjerice, radi godišnjeg odmora.

Zajednički problem

Vuković je u izjavi za portal Večernjeg lista BiH naglasio kako je zaključak sastanka da će zemlje zapadnog Balkana i Europske unije zajedno raditi na pronalaženju održivog rješenja koje bi prijevoznike iz BiH, ali i zemalja okruženja, stavilo u ravnopravniji položaj.

Istodobno, to je važno zbog obujma vanjske trgovine, kao i činjenice da su trenutačnim mjerama pogođena ne samo gospodarstva zapadnog Balkana već i država članica Unije. U tom kontekstu Vuković je istaknuo kako problem vozača nije samo problem pojedinačnih zemalja zapadnog Balkana već i Europske unije u cjelini, s obzirom na to da kamioni jednostavno ne stižu isporučiti potrebnu robu.

Vrijednost ovog sastanka ogleda se u činjenici da je sada potpuno jasno objema stranama da je problem zajednički i da se njegovo rješavanje ne smije odgađati.

U tom smislu Vuković je otkrio kako je Europska komisija donijela zaključak da će se ići u smjeru uvođenja određenih strategija za vize, ali da će uvođenje dugotrajnih viza trajati najmanje dvije godine.

Potpora BiH

Stoga su iz BiH i zemalja Balkana predložili da se ide na prijelazna rješenja koja podrazumijevaju drugačiji način obračuna boravka vozača te povećanje broja dana boravka vozača kamiona za 30 dana.

Potvrdio je kako iza BiH stoje Hrvatska i Slovenija, a o ovom pitanju informirani su i kolege iz Austrije i Njemačke, te je dobiveno razumijevanje iz Luksemburga. Vuković ističe i da, ako se problem riješi bilateralno sa zemljama s kojima BiH ima najveću razmjenu, te će države postati zagovornici rješavanja problema na razini cijele EU.

Na kraju, ključni rezultat ovog sastanka jest to što je, nakon duljeg vremena, Europska unija u potpunosti postala svjesna razmjera ovog problema.

Objava Na pragu rješenja za bh. prijevoznike, u igri i novi način obračuna vremena! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

I narednih dana ostaje nestabilno i hladno vrijeme, uskoro povratak sunca

Uredništvo — Mon, 30 Mar 2026 06:08:44 +0000

Nestabilno i pretežno oblačno vrijeme uz oborine će se nastaviti u većem dijelu zemlje i narednih nekoliko dana, sve do sljedećeg vikenda(4. i 5. travnja). kad se očekuje stabilizacija vremena uz povratak sunčanijeg i toplijeg vremena.

U ponedjeljak, 30. ožujka i utorak, 31. ožujka uglavnom slabe do lokalno umjerene oborine, a u srijedu 1.travnja i četvrtak, 2. travnja usljed utjecaja novog ciklona lokalno može biti ponovno jačih oborina. U nizinama će padati kiša, do lokalno susnježica, a u višim krajevima iznad 400/500 mnv susnježica i snijeg. Manje oborina u Hercegovini i na jugozapadu Bosne, javlja BHMeteo.

Temperatura bez važnje promjene u narednim danima, ostaje prohladno i hladno uz slab od umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Detaljna prognoza do 1. travnja:

Ponedjeljak (30. ožujka): Oblačno u cijeloj zemlji. Poslijepodne i tijekom noći očekuje se kiša, a na planinama snijeg. Maksimalne temperature do 9°C, na jugu do 16°C.
Utorak (31. ožujka): Zadržava se oblačno vrijeme s kišom i susnježicom, dok će u višim krajevima padati snijeg. Na jugu i jugozapadu puhat će umjerena do pojačana bura. Temperature u Bosni tek do 7°C, u Hercegovini do 11°C.
Srijeda (1. travnja): Nastavak sličnog vremena s miješanim oborinama u nižim i snijegom u višim predjelima. Dnevne temperature od 2°C do 8°C, na jugu do 14°C.

Podsjetimo, uslijed najavljenih obilnijih oborina na području sjeverne i sjeverozapadne Bosne očekuje se porast vodostaja na dijelu vodnog područja rijeke Save u Federaciji BiH. Posebno se to odnosi na srednji i donji dio sliva Sane i cijeli sliv Spreče. S obzirom na očekivane količine oborna, tijekom ovog tjedna očekuje se i porast vodostaja na rijeci Savi.Izvanredno hidrološko stanje je zbog povišenih vodostaja i mogućeg lokalnog izlijevanja vode iz korita, posebno na području srednjeg i donjeg dijela sliva Sane te cijelog sliva Spreče.Obavijest o prognozi zvanrednog hidrološkog stanja odnosi se i na područje Unsko-sanske i Tuzlanske županije, navode iz Agencije za vodno područje rijeke Save, prenosi FUCZ.

Objava I narednih dana ostaje nestabilno i hladno vrijeme, uskoro povratak sunca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

NAJAVA:Obilježavanje 34. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane

Uredništvo — Sun, 29 Mar 2026 20:10:34 +0000

Koordinacija braniteljskih udruga Prozor-Rama i Ministarstvo obrane, Zajednički stožer oružanih snaga BiH, obilježit će u srijedu, 1.4. 2026. godine, u 10 sati kod spomen obilježja palim braniteljima u gradu Prozoru paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, 34. obljetnicu utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane.

“Pozivamo sve bivše pripadnike HVO-a, kao i one kojima ovaj datum nešto znači, da odaju dužnu počast našim palim braniteljima kao i svim pripadnicima HVO-a. Ovom prigodom svim pripadnicima HVO-a čestitamo 34. obljetnicu HVO-a”, poručili su iz Koordinacije.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik

Objava NAJAVA:Obilježavanje 34. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U HNŽ-u od 2020. do 2024. broj stanovnika manji za pet tisuća

Uredništvo — Sun, 29 Mar 2026 15:38:47 +0000

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, koji procjene stanovništva izrađuje sredinom godine sa stanjem na dan 30. lipnja, Hercegovačko-neretvanska županija (HNŽ) u razdoblju od 2020. do 2024. bilježi jasan demografski trend: pad ukupnog broja stanovnika i istodobno ubrzano starenje populacije.

Pad broja stanovnika iz godine u godinu

U 2020. godini HNŽ je imao 216.248 stanovnika. Već godinu kasnije taj broj pada na 214.523, zatim na 213.127 u 2022., 212.101 u 2023., da bi 2024. godine pao na 211.251 stanovnika, piše Hercegovina.info

U četiri godine županija je izgubila gotovo 5.000 stanovnika, što potvrđuje kontinuirani negativni demografski trend, u skladu s općim kretanjima u Federaciji BiH, gdje se također bilježi pad i starenje stanovništva.

Djeca sve malobrojnija, stariji sve brojniji

Najizraženija promjena vidljiva je u starosnoj strukturi:

Djeca (0–14 godina):
2020: 29.348
2024: 26.230

Radno sposobni (15–64 godine):
2020: 146.950
2024: 141.116

Stariji od 65 godina:
2020: 39.950
2024: 43.905

Udio starijih kontinuirano raste i sada čini više od 20% ukupnog stanovništva županije, što je jasan znak demografskog starenja.

Žene starije, muškarci brojniji u mlađim skupinama

Podaci pokazuju i razlike po spolu:

Muškarci: pad s 106.278 (2020) na 103.917 (2024)
Žene: pad s 109.970 na 107.334

Međutim, u skupini starijih od 65 godina žene su značajno brojnije (25.104 žena naspram 18.801 muškarca u 2024.), što potvrđuje dulji životni vijek žena.

Mostar dominantan, male općine stagniraju

Najnoviji podaci za 2024. pokazuju jasno kretanje unutar županija:

Mostar: 103.467 stanovnika
Čapljina: 23.992
Konjic: 22.820
Čitluk: 17.700
Stolac: 13.621
Prozor-Rama: 12.823

Mostar sam nosi gotovo polovicu ukupne populacije županije, ali i tamo je vidljiv trend starenja, s više od 20.000 stanovnika starijih od 65 godina.

Analiza jasno pokazuje tri ključna trenda: Kontinuirani pad ukupnog broja stanovnika, manjenje broja djece i radno sposobnog stanovništva, rast udjela starijih osoba

Trendovi u HNŽ-u dio su šire slike u Bosni i Hercegovini, gdje se prosječna dob stanovništva stalno povećava, a broj rođenih opada .

Objava U HNŽ-u od 2020. do 2024. broj stanovnika manji za pet tisuća pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.