Zbog aktivnog požara borove šume na nepristupačnom terenu na području Pisvira kod Jablanice zatražena je pomoć helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Federalne uprave civilne zaštite.

Požar je izbio u petak poslijepodne, a pripadnici Vatrogasne jedinice Jablanica gasili su ga od 14:30 do 21:00 sat.

Prema informacijama s terena, vatra je i dalje aktivna zbog nepristupačnosti područja zahvaćenog požarom.

Objava Požar kod Jablanice, zatražena pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nasilje u obitelji i dalje je jedan od gorućih problema u bh. društvu. Prema najnovijim podacima Tužiteljstva Kantona Sarajevo, od početka godine do 11. svibnja podignute su 62 optužnice, pritvor je određen za 25 osoba, dok su mjere zabrane izrečene u 29 predmeta. Istodobno su donesene 94 naredbe o neprovođenju istrage i 27 odluka o obustavi istrage, jer žrtve nasilja u obitelji nisu željele svjedočiti. Uglavnom je riječ o ženama žrtvama nasilja, prenosi N1.

“U ovom izvješću za mene je poražavajuće koliko je osoba odustalo od daljnjeg sudskog postupka. Vratile su se u fazu akutnog nasilja ili nisu bile ohrabrene i osnažene napraviti iskorak i ići dalje”, poručuje Jadranka Miličević iz Fondacije CURE.

Teško je napraviti korak dalje u društvu koje često osuđuje žene žrtve nasilja. Uz to, prisutni su ekonomska i stambena ovisnost te briga za djecu. No, upravo djeci treba dati primjer kako reagirati u slučaju nasilja, suglasna je struka.

“Ja bih krenula od onoga što učimo u prvim kontekstima u kojima se nalazimo, u našim obiteljima i školama. Trebamo učiti o dopuštenim granicama, o tome dokle netko meni može prići i što je uopće način izražavanja ljubavi, da to nije isključivo afektivno stanje”, smatra psihologinja Jelena Brkić.

Mnogi su vjerovali da će bolja vremena doći nakon izmjena Kaznenog zakona FBiH, nakon čega je krajem travnja ubrzo podignuta i prva optužnica za femicid. Međutim, zakoni bez podzakonskih akata ne mogu biti u potpunosti provedeni.

“Kazneni zakon stupio je na snagu početkom kolovoza prošle godine i od tada se primjenjuje. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama usvojili smo prije već godinu dana. Podzakonski akti, nažalost, nisu doneseni, a nisu svi ni finalizirani”, navodi Marijana Hrvić-Šikuljak, zastupnica DF-a u Parlamentu FBiH.

I dok su, prema mišljenju mnogih, kazne za nasilnike blage, sociolog Vladimir Vasić smatra kako je problem u provedbi zakona.

“Imamo poprilično dobru kaznenu politiku kada su u pitanju teški zločini, 40 do 45 godina, nisu to male kazne, ali imamo nakaradnu sudsku praksu da se nasilnicima dodjeljuju sudska upozorenja i nekakve mjere koje ne vrijede ništa”, ističe Vasić.

Nažalost, baza podataka o žrtvama nasilja u obitelji na razini kantona, entiteta i države ne postoji, osim u sporadičnim slučajevima. Takva baza nužna je kako bi društvo dobilo realnu sliku o tome koliko je problem raširen, tko su najugroženije skupine i koliko često institucije reagiraju. Ponajprije je potrebna radi prevencije.

Objava Sve više žrtava nasilja odustaje od prijave pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Čestitku i uspjeh u radu počasnoj konzulici Snježani Köpruner, koja je dio odrastanja provela u Zadru, a dodatno se obrazovala u Zagrebu i Njemačkoj, u prigodnom govoru izrazio je ministar vanjskih poslova BiH Elvedin Konaković.

Uspjeh u radu počasnoj konzulici BiH u Zadru zaželio je i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji je na svečanosti bio i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.

Među uzvanicima otvorenja počasnog konzulata uz ostale je bio i gradonačelnik Zadra Šime Erlić.

Nakon otvorenje konzulata, ministri Grlić Radman i Konaković održali su bilateralni sastanak.

Svečanost u Zadru svojim nastupom u narodnim nošnjama uveličale su članice Folklornog društva “Ramska tradicija” iz Prozora, koje aktivno čuvaju i promovira bogatu kulturnu baštinu ramskog kraja u kojem kompanija GS-TMT širi svoje poslovanje.

Fenix-magazin/SIM/M.Dokoza

Objava Svečano otvoren počasni konzulat BiH u Zadru kojeg će voditi Snježana Köpruner pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Urušavanje sustava

Ukazao je da problem nedostatka radne snage više nije isključivo pitanje gospodarstva, nego pitanje funkcioniranja kompletnog društvenog sustava, uključujući mirovinski i zdravstveni sektor.

”Ako nemamo dovoljno zaposlenih ljudi, dugoročno neće imati tko puniti mirovinske fondove, financirati zdravstveni sustav i nositi ekonomski razvoj zemlje. O ovome moramo govoriti otvoreno i bez uljepšavanja stvarnosti”, poručio je Smailbegović.

Posebno je naglašeno da Federacija BiH danas ima jedan od najnepovoljnijih odnosa između broja zaposlenih i umirovljenika u Europi. Prema dostupnim podacima, na jednog umirovljenika dolazi svega oko 1,15 zaposlenih radnika, dok europski prosjek iznosi oko 1,7, a pojedine europske ekonomije imaju i više od tri radnika na jednog umirovljenika.

Prema izjavama nadležnih rukovoditelja, iz godine u godinu odnos broja zaposlenih i umirovljenika u FBiH slabi tako da od 2023. kada je broj umirovljenika iznosio 444.666, a broj radnika 541.261, a broj nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje iznosio 273.229, odnosno 1,22 zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno 1,98 zaposlenih na jednog nezaposlenog.

Treba nam 200 tisuća radnika više

U 2025. godini broj umirovljenika značajno raste i iznosio je 465.392, broj zaposlenih 547.390, a nezaposlenih 255.482 što govori o omjeru zaposlenih/umirovljenici – 1,17, i zaposleni/nezaposleni – 2,14.

Čak i kada bi se svi nezaposleni s evidencije Zavoda za zapošljavanje odmah zaposlili, što je naravno nemoguće, i u tom slučaju omjer bi bio 1,72 zaposlena po umirovljeniku.

”To nije statistički problem, nego pitanje održivosti sustava. Ako želimo dostići europski prosjek i dugoročno stabilizirati mirovinski i ekonomski sustav, trebamo oko 200.000 radnika više nego što ih imamo danas”, izjavio je Smailbegović.

Upozorio je i na kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva, posebno mladih ljudi, koji zbog nedostatka perspektive napuštaju Bosnu i Hercegovinu.

Ne odlazi se samo zbog plaća

”Ljudi ne odlaze samo zbog plaća. Odlaze jer ne vide sigurnost, stabilnost i mogućnost da ovdje planiraju svoju budućnost. I upravo zato više nemamo luksuz čekanja i odgađanja ozbiljnih ekonomskih odluka. Kao ključni odgovor na postojeće izazove potrebno je dugoročno ulaganje u industrijsku osnovu ove zemlje, odnosno potreba za sustavnom reindustrijalizacijom i snažnijim razvojem proizvodnih kapaciteta”, istaknuo je Smailbegović.

Naglasio je da industrija ima središnju ulogu u razvoju ekonomije, jer izravno generira najveći broj radnih mjesta i pokreće čitav lanac drugih djelatnosti, od transporta i logistike do energetike i usluga.

”Reindustrijalizacija nije pitanje jedne industrije ili jednog sektora. Jedna tvornica ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona, nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju”, rekao je Smailbegović.

Kao prioritetne mjere navodi privlačenje stranih investicija, stimuliranje domaćih kompanija da investiraju i šire proizvodnju, smanjenje opterećenja na rad te povećanje produktivnosti i ulaganja u tehnologiju, kao i ozbiljne reforme u sustavu školstva.

Prespori kao sustav

Prespori smo kao sustav i izuzetno nekonkurentni na regionalnom i širem tržištu, posebno europskom. Ne pratimo u dovoljnoj mjeri zelene reforme, europske politike vezano za zelenu energiju, propustili smo i propuštamo priliku da konkurentnost povećavamo grantovima iz Plana rasta, nedovoljno pratimo pravila tržišta u EU i brojne druge mjere ukazuju na potrebu ozbiljnih sustavnih zahvata kako bi se stanje popravilo. Govorimo o reindustrijalizaciji jer aktivnije pokretanje industrije, pored spomenutih, podrazumijeva i pitanja modernizacije, digitalizacije, primjene umjetne inteligencije, brže i efikasnije financijsko poslovanje, modernizaciju generalno.

Jedan od ključnih fokusa je i sustavna radnička stanogradnju s ciljem zadržavanje domaće radne snage.

”Stanovi za radnike nisu socijalna mjera, nego ozbiljna razvojna i industrijska politika. Danas mnogi mladi, i kada rade, nemaju realnu mogućnost da kupe stan. To izravno utječe na odluku da napuste zemlju. Moramo im stvoriti uvjete da ovdje vide budućnost i da žele privređivati u svojoj zemlji. Kada čovjek zna da kroz svoj rad može riješiti stambeno pitanje, tada ostanak u Bosni i Hercegovini postaje realna i održiva odluka. Cilj radničke stanogradnje je da se omogući radniku da za najviše 100.000 KM može kupiti pristojan stan koji će otplaćivati narednih 15 do 20 godina uz kamatu u prosjeku od 600 KM. Najuspješnije države svijeta ozbiljno ulažu u stanovanje, infrastrukturu i kvalitetu života radnika jer znaju da bez ljudi nema ni ekonomije. Konkurencija u okruženju je zaista očigledna i velika. Susjedne i druge zemlje rade ozbiljne strategije privlačenja radne snage kroz povećanja izdvajanja, preusmjeravanje troškova, bolja zdravstvena i socijalna zaštita, stambena rješenja za mlade, promjene u radno-pravnom okruženju i drugo te ukoliko i mi u BiH ne budemo prilagođavali svoje propise ostat ćemo nekonkurentni i naprosto bez modela da motiviramo i zadržimo naše ljude da rade u svojoj zemlji. Poslodavci ne mogu sami mijenjati ovo okruženje na način da podižu primanja svojih radnika jer tu se radi o pitanju tržišta, produktivnosti, konkurentnosti i drugo. Moramo biti razumni i partnerski razmišljati o budućnosti gospodarstva i zemlje u cijelosti”, izjavio je Smailbegović.

Strana radna snaga

Istaknuo je i da će u određenom periodu biti potrebno angažiranje strane radne snage zbog nedostatka domaćih radnika na tržištu, ali da to ne može predstavljati trajnu zamjenu za domaću radnu snagu.

”Strani radnici nisu i ne mogu biti zamjena za domaću radnu snagu. Čak ni pokušaj da se nedostatak radne snage tamo gdje je najnužniji nadomjesti stranom radnom snagom, vidimo da ne daje odgovarajuće rezultate. Usporedbe radi, dok u čitavoj BiH kvote za rad stranaca iznose oko sedam tisuća, u zemljama okruženja i šire sa sličnim ekonomijama broj stranih radnika dostiže i 120.000 do 200.00. Oni mogu pomoći da sustav funkcionira danas, ali samo domaća radna snaga, koja ostaje i razvija se ovdje, može osigurati dugoročnu stabilnost ekonomije i društva. To su dvije različite stvari i ne smijemo ih miješati”, kazao je Smailbegović.

BiH nema vremena Naglašeno je da Bosna i Hercegovina više nema prostora za odgađanje ozbiljnih ekonomskih reformi i strateških odluka.

”Svaka godina u kojoj ne djelujemo dodatno slabi sustav i produbljuje jaz između Bosne i Hercegovine i razvijenih europskih ekonomija. Danas odlučujemo kakvu ćemo zemlju imati za dvadeset godina. Mi ne govorimo samo o ekonomskim pokazateljima. Govorimo o tome da mladi ljudi ostaju ovdje, da obitelji imaju sigurnost, da kompanije investiraju i da Bosna i Hercegovina postane zemlja u kojoj se može planirati budućnost. Ako želimo stabilnu ekonomiju, veće plaće i manje odlazaka ljudi, onda moramo ozbiljno razgovarati o proizvodnji, produktivnosti i reindustrijalizaciji. Bez snažne ekonomije nema ni snažnog društva. Trenutno su određene inicijative iz ovog pakete otišle prema nadležnim ministarstvima i očekujemo skori poziv na nastavak konsultacija i razvijanja inicijativa, a zbog važnosti ovih pitanja tražit ćemo da se razmotre i na jednoj prvih narednih sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH. Industrijalizacija, pa tako i reindustrijalizacija, zahtjeva jasne reforme, propise, prilagodbu na unutarnjem i vanjskom tržištu, pokretanje malih biznisa kao podršku većim sustavima, dakle ozbiljne, šire zahvate kako bismo motivirali i poslodavce i radnike da na svaki način investiraju ovdje u zemlju i da tu traže svoja trajna rješenja”, zaključio je Smailbegović.

Objava Za očuvanje mirovinskog sustava nedostaje čak 200 tisuća radnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvatska oporbena koalicija se, uz uvođenje napredne tehnologije i sprečavanje krađe, te znatno veći izlazak nezadovoljnih glasača, nada i vjeruje da bi končano mogla ozbiljno nagristi političku moć i utjecaj do sada nedodirljivog HDZ-a BiH u Središnjoj Bosni. Najjača hrvatska stranka je izložena ozbiljnoj prijetnji i sve je vidljivija nervoza pa i panika među Čovićevim perjanicama.

Čović navodno sprema metlu

Poznato je da je Županijski odbor HDZ-a BiH već mjesecima na infuziji, članovi iz Kiseljaka bojkotiraju sjednice, sve je veće nezadovoljstvo i u drugim sredinama, dugovječne lokalne vođe su dozlogrdile i Bogu i narodu i sigurno je da će Dragan Čović morati poduzeti drastične mjere ili će stranka doživjeti izborni potop.

Kako se špekulira po Središnjoj Bosni, Čović navodno sprema metlu i na izbornim listama bi se mogla dogoditi nezapamćena iznenađenja. Do stranačke mecene svakodnevno stižu upozorenja o kriminalu i korupciji nepodnošljivih razmjera čiji su protagonisti neki najviši lokalni mešetari, što bi birači mogli nemilosrdno kazniti.

Središnja Bosna ima najviše bivših branitelja, invalida i obitelji poginulih branitelja. Najveći broj njih je ogorčen bezočnim bogaćenjem utjecajnih članova HDZ-a BiH, oni su kompromitirali stranku i narod je gnjevan i odlučan podržati alternative i promjene.

Mnogi predviđaju da su to sve okolnosti koje navode na zaključak kako bi hrvatska oporba odnedavno pojačana s HRS-om ovaj put mogla nadmašiti i vrlo dobar rezultat s prethodnih lokalnih izbora jer će Republikanci u pojedinim mjestima kompenzirati veliki broj nedostataka najjače oporbene stranke HDZ-a 1990.

Oporbeni potencijal

Jajce, Novi Travnik, Busovača, Fojnica i Travnik trebali bi u značajnoj mjeri podignuti taj oporbeni potencijal koji evidentno postoji u HDZ 1990, a HRS bi trebao pokupiti glasove i postići dobar rezultat u Kiseljaku, Uskoplju i Vitezu.

Analitičari iz Središnje Bosne očekuju i kako će i sam Zdenko Lučić, kao kandidat za državno Predsjedništvo sa svojim prepoznatljivim backgroundom povući oporbu i utjecati na krajnji pozitivni rezultat.   Letimičnom analizom podrške na društvenim mrežama očigledno se vidi kako je veliki broj nezadovoljnih branitelja odlučio napokon dignuti i javno svoj glas, jer ako je itko podnio žrtvu, to su Hrvati Središnje Bosne, koji su svakodnevni svjedoci očigledne korupcije unutar redova HDZ-a BiH.

U konačnici, pod pretpostavkom naglog prodora hrvatske oporbe na izborima, a ako se znaju principi sastavljanja nove županijske vlade, vjeruje se kako neće više biti prostora da to učine isključivo SDA i HDZ BiH, što bi nakon dugo vremena bio veliki obrat.

Liste HDZ-a BiH

HDZ BiH će morati pažljivo birati kadrove koji će nositi liste jer je više nego očigledno kako će pojedini stari stranački dinosauri koji su u ratu s Hrvatima u svojim lokalnim zajednicama samo izazvati gnjev i raspiriti plamen nezadovoljstva koji prijeti da postane požar.

A on postoji i to u mnogim sredinama. Stvar ne izgleda bajno kada se zna kako je u tijeku i jedan od najvećih pripremnih štrajkova liječnika koji može proizvesti novi val nezadovoljstva, a sve glasniji su oni iz njihovih redova koji revno pišu nadležnim institucijama u sumnjivim aktivnostima pojedinih ministara.

Puno nezadovoljnih

Nezadovoljstvo je veliko i među prosvjetnim djelatnicima i kulturnjacima koji vide očigledan nepotizam u raspodjeli novca udrugama. Uglavnom novac ide podobnim HDZ-ovim udrugama koje vode kumovi, kućni prijatelji, a biznis je otišao do te mjere da neki registriraju i po više udruga samo kako bi izvukli veliki novac poreznih obveznika.

Gospodarstvenici su pak nezadovoljni činjenicom da je urađena mizerna  dionica brze ceste Lašva-Travnik za 30 godina koliko traju obećanja, a koja sada mjesecima stoji dok se glavnom prometnicom u Središnjoj Bosni više ne može normalno prometovati.

S druge strane mnogi ministri su se preko noći pretvorili u uspješne gospodarstvenike čija poduzeća bilježe višemilijunski promet i skok prihoda od preko 200%, a u međuvremenu transferi za tekuću likvidnost se daju poduzećima koja imaju milijunsku dobit… Bahatost ide do te mjere da se već uveliko priča kako pojedini ministri grade komercijalne zgrade na svom zemljištu i kako postaju ozbiljni zemljoposjednici najatraktivnijih nekretnina.

Nije nikakva tajna da su u prethodnim izbornim ciklusima zabilježene izborne krađe vladajućih koje su prije svega vidljive u Travniku i Vitezu, ali se u manjoj mjeri pojavljuju i u drugim mjestima što ovaj put zbog izborne tehnologije neće moći.

Narod ima šansu nešto kapitalno promijeniti. Ako to u listopadu ne napravi, onda je zadovoljan sadašnjim stanjem i izabranim dužnosnicima HDZ-a BiH.  U svakom slučaju izborna kampanja i sami izbori bit će iznimno uzbudljivi. Čeka se i da Zdenko Lučić dođe u Središnju Bosnu.

J. S. 

Objava HDZ BiH u panici, Županijski odbor u Središnjoj Bosni je davno pocijepan, Čović sprema ‘metlu’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

”S obzirom na to da se sudske presude ne komentiraju, zahtijevamo da se i sudovi i tužiteljstva u Bosni i Hercegovini ne politiziraju već da rade profesionalno i odgovorno, po zakonu. Zahtijevamo od svih u lancu odgovornosti, sudova, tužiteljstava, rukovodstava sva tri javna servisa da poštuju Zakon o javnom RTV sustavu Bosne i Hercegovine, koji se krši od 2017. godine a zbog čega je ugrožena egzistencija uposlenika BHRT-a i opstanak Javnog servisa Bosne i Hercegovine”, navode iz sindikata.

Podsjećaju da uposlenicima BHRT-a nisu uplaćeni doprinosi više od 10 godina i da je za 2026. godinu isplaćen samo jedan topli obrok, za mjesec siječanj.

Objava Bez doprinosa 10 godina i s jednim toplim obrokom ove godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donijelo je Naputka o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno – prerađivačkoj proizvodnji za 2026. godinu, broj; 03-20-1226/26, kojim su utvrđeni opći i posebni uvjeti, postupak i rokovi, te potrebita dokumentacija za ostvarenje županijske novčane potpore.
Potpore se ostvaruju za model poticaja biljna proizvodnja, animalna proizvodnja, model kapitalnih/investicijskih ulaganja i model ostalih vrsta potpora, svi poljoprivredni proizvođači  koji žele ostvarivati poticaj na svoju proizvodnju obvezni su postupiti  po istom Programu i Naputku, pridržavati se propisanih uvjeta i rokova:

• Prijave za izlazak na teren općinskoj nadležnoj službi
• Podnošenje zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom nadležnom ministarstvu za ostvarivanje poticaja na ostvarenu proizvodnju ili ulaganja.

Dokumentacija

Zahtjev_za_poticaj_HNZ_-po_prijavi

OBRASCI_HNZ

Objava Obavijest poljoprivrdnim proizvođačima za županijske potpore pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ukupna potražnja investitora iznosila je oko 2,5 milijarde eura, što predstavlja više od tri puta veći iznos od inicijalno planiranog iznosa i svrstava ovu emisiju među najuspješnije euroobvezničke transakcije u segmentu zemalja u razvoju u 2026. godini, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Snažan interes tržišta omogućio je Federaciji BiH da, kako se navodi, tijekom procesa emisije dodatno poboljša uvjete financiranja i smanji početnu indikativnu cijenu za gotovo 50 baznih poena, što predstavlja jednu od najvećih korekcija cijene zabilježenih na međunarodnom tržištu ove godine.

”Posebno je značajno da je ostvarena kamatna stopa od pet posto niža u odnosu na prvo povijesno izdanje euroobveznica iz srpnja 2025. godine, kada je kamata iznosila 5,50 posto. To potvrđuje jačanje povjerenja investitora u stabilnost javnih financija i ekonomskih kretanja u Federaciji BiH”, dodaje se u priopćenju.

Dodaje se kako je knjizi narudžbi evidentirano više od 70 renomiranih institucionalnih investitora iz više od 20 zemalja svijeta, čime je dodatno potvrđen kredibilitet Federacije BiH na međunarodnom tržištu kapitala.

Ova emisija, kako je priopćeno, predstavlja nastavak uspješnog prisustva Federacije BiH na međunarodnim financijskim tržištima i potvrđuje sposobnost da i u složenim globalnim okolnostima osigura konkurentne uvjete financiranja.

Objava Federacija BiH se zadužila za 800 milijuna eura pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon ranijih slučajeva u Sarajevu i Zenici, novi slučajevi pokazuju kako su do vozačkih dozvola, prema navodima istražnih tijela, dolazile i osobe koje nisu ispunjavale potrebne uvjete. Uz takve propuste, crna statistika i visoka stopa smrtnosti na cestama u Bosni i Hercegovini, nažalost, nisu iznenađenje.

U istrazi koja traje dulje razdoblje, za zloporabe, malverzacije i nezakonitosti u postupku polaganja vozačkih ispita na području Općine Novi Grad sumnjiči se osam osoba, među kojima je i policijski službenik.

Prema priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, pojedini vlasnici autoškola, zajedno s određenim članovima ispitnog povjerenstva, sumnjiče se kako su kandidatima omogućavali polaganje vozačkih ispita na nezakonit način, uz novčanu naknadu.

“Na temelju do sada prikupljenih dokaza, postoje osnove sumnje kako je na desetke osoba na ovaj način steklo pravo na upravljanje motornim vozilom, te kako je među njima bilo i osoba koje na području drugih općina i ispitnih povjerenstava nisu ispunjavale ni opće zdravstvene uvjete za vozača, nisu posjedovale potrebna znanja iz područja prometnih propisa, a za neke postoji sumnja i kako su nepismene”, pojasnili su iz MUP-a Republike Srpske, prenosi N1.

Nezakonito stečene vozačke dozvole izravno otvaraju vrata prometnim nesrećama, nerijetko s najtežim posljedicama. Sudski vještak prometne struke Adis Imamović podsjeća kako je na području Zeničko-dobojske županije, nakon ranijih policijskih akcija koje su rezultirale i pravomoćnim presudama, uvedena “nulta tolerancija” prema svim oblicima nezakonitosti u ovom procesu.

Najveća odgovornost je, ističe, na ministarstvima obrazovanja, prenosi Bljesak.info. 

“Svaki oblik nezakonitosti prijavljuje se nadležnim tijelima, bilo tužiteljstvu, bilo policiji. Kompletna odgovornost je na ministarstvima obrazovanja. Oni imenuju povjerenstva koja provode ove procedure, oni imenuju povjerenstva koja provode nadzor i kontrolu ovog cjelokupnog procesa”, naglasio je Imamović.

Zbog namještanja vozačkih ispita prije nekoliko mjeseci više osoba uhićeno je i u Sarajevu, uglavnom s epilogom mjera zabrane. Međutim, u lancu korupcije bivši policijski komesar Zeničko-dobojske županije Semir Šut upozorava i na drugu stranu problema.

“O kojoj se, nažalost, manje govori, a to je spremnost kandidata ili njihovih roditelja i najbližih da plate to polaganje. Postavlja se pitanje zašto roditelj, koji je pustio svoje dijete da polaže vozački ispit, ne traži dobrog instruktora, onoga kod kojeg je prolaznost dobra, da dijete nauči voziti dobro i stekne vještine, nego odmah traži mjesto gdje može dati 100 KM kako bi položilo ispit”, istaknuo je Šut.

Imamović smatra kako su za sudjelovanje u ovim koruptivnim radnjama nužne rigoroznije sankcije u cijeloj državi, jer one koje se izriču u pojedinim županijama često nisu proporcionalne opasnosti koju ovakvi postupci predstavljaju za društvo.

Kao jedno od mogućih rješenja predlaže uvođenje kamera.

“Kako na polaganju teorijskog dijela ispita, tako i na polaganju praktičnog dijela. Smatram kako svi oni u lancu odobravanja ove izmjene, koji su protiv toga, izravno snose dobar dio odgovornosti za trenutačno stanje”, rekao je Imamović.

Službeni stavovi o mogućem pooštravanju kontrole polaganja i izdavanja dozvola nisu dostavljeni. No, koliko je važno unaprijediti zakonski okvir, toliko je važno i provoditi ga, što se odnosi i na najnovije izmjene Zakona o osnovama sigurnosti prometa koje propisuju strože kazne za nesavjesne vozače i bahatu vožnju.

“Mislim kako je, u tom smislu, MUP Republike Srpske dovoljno opremljen za automatsku kontrolu brzine kretanja, što automatski isključuje mogućnost da policajac na cesti ima samilosti ili da se iz nekog drugog razloga odluči ne napisati kaznu za prekoračenje brzine”, poručio je Milija Radović iz Agencije za sigurnost prometa Republike Srpske.

Svako gledanje kroz prste, okretanje glave na drugu stranu ili namještanje procedura koje bi na cestu trebale izvesti savjesnog i odgovornog vozača, samo produbljuju problem koji se u Bosni i Hercegovini već dugo plaća najskupljom cijenom, izgubljenim životima.

Objava SAMO U BiH: Kupovina vozačkih ispita, plaćamo li korupciju ljudskim životima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kampanja za izbore u Bosni i Hercegovini u listopadu dobro se zahuktala kada je riječ o izboru za člana Predsjedništva BiH. Nakon izjava Zdenka Lučića oglasio se i Dragan Čović. No, Lučić nije ostao dužan te je odmah uzvratio objavom svog životopisa.

Objava Tko je Zdenko Lučić, neovisni kandidat za člana Predsjedništva BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.