Počivao u miru Božjem.

Objava Franjo Baketarić Šoša (1968.-2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Počivala u miru Božjem.

Objava Marta Beljo (1941.-2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mato, kako je Jeronimovo krsno ime, rođen je na Ustirami 2. ožujka 1848. godine. Kao dječak otišao je u Fojnicu kod strica fra Antuna na školovanje. Nastavio je školovanje u Livnu i Gučoj Gori, a onda u Carigradu. Filozofiju i teologiju svršavao je u Đakovu i Rimu. Kad je 1870. godine zaređen za svećenika, došao je za učitelja u Fojnicu, a zatim je šest godina predavao bogoslovima u Livnu. Deset godina je bio kateheta na gimnaziji i učiteljskoj školi u Sarajevu (1884.-1894). Nakon toga bio je učitelj novaka u Fojnici. Bio je župnik na Gračacu i na Šćitu pet godina. Godine 1902. postao je generalni definitor i vizitator franjevačkih provincija u Hrvatskoj, Albaniji i Dalmaciji. Na Šćitu se čuvao kalež koji je donio iz Albanije 1904. godine. Uništen je u požaru sakristije 1942. godine.

Za fra Jerku Vladića se s pravom može reći da je bio intelektualac. Mnogo je čitao, mnogo gledao i pamtio, razgovarao s ljudima i zapažao te to bilježio. Vele da je poznavao sve obitelji i starije ljude u Rami, Fojnici i Livnu. Ljudi su ga rado slušali jer je lijepo i pametno govorio. Njegov karakteristični govor kroz nos bio je mnogima simpatičan pa su ga se mnogi ugodno sjećali, posebno njegovi brojni đaci, pa i oni drugih vjera. Fra Kazimir Ivić piše:

“Kad bi Vladić došao na vjeronauk, ne bi izlazili ni đaci drugih vjera, čeka­li su da koju čuju. On bi im svima po koju rekao, a onda bi ih kojom zgodnom, koji puta drastičnom rečenicom uputio van, da nastavi ozbiljan rad s katolicima”.^[1]

Svoju je plaću trošio na knjige. Iza njega je ostala bogata ostavština knji­ga i bilježaka, što je izgorjelo u knjižnici 1942. godine. Fra Jerko je lije­po i dobro pisao, i on je i prvi urednik jednog franjevačkog lista na sla­ven­skom jugu, “Glasnika jugoslavenskih franjevaca” od njegova izlaženja 1887. do 1894. godine. Poznati su naslovi iz njegove pisane ostavštine:

Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Zagreb 1882.^[2]

Slika Majke Božje Olovske (Glasnik jugoslavenskih franjevaca 1893.)

Historijske crtice (Glasnik jugoslavenskih franjevaca 1893.)

Inkvizicija – Franjevački grb (Glasnik jugoslavenskih franjevaca 1893.)

Ahdnama i fra Anđeo Zvizdović (Franjevački glasnik 1896.),

Leon XIII. i franjevački red (Serafinski perivoj 1903.)

Bogojavljenje (Serafinski perivoj 1907)

Istočna Crkva (Vrhbosna 1920B1921)

Katolički svećenik (Franjevački glasnik 1897)

Urežnjaci (Hrvatska duša, Zagreb 1925)

Zapamćenja (Franjevački vijesnik 1922)

Pabirci iz Bosanske prošlosti (Hrvatska duša, Zagreb 1923)

Fra Lovro Karaula (Hrvatska duša, Zagreb 1923.)

Rastovo i njegov prvi župnik o. fra Anđeo Žarkić (Hrvatska duša, Zagreb 1923.)

Fra Mijo Batinić (Naša misao 1916.)

1919. Pavao Posilović, biskup, 1919.

Franjo Jukić (Franjevački vijesnik 1919.)

O Šunjiću i Kačiću (Franjevački vijesnik 1919.)

Izdao je knjigu propovijedi i niz pojedinačnih propovijedi u časopisima.

Po Torreu je 1890. izdao “Trideset i jedan dan pred presvetim Sakramentom”

“Isus govori s križa grešniku” 1917.

“Povijest besmrtnog Boga koji trpi u samrtnom tijelu” Vilima Stanihurtsa D. I. u Sarajevu 1917.

“Speculum disciplinae” sv. Bone je preveo, ali nije tiskano to djelo.

U arhivu Bosne Srebrene može se naći puno njegovih dopisa a jedan je za­nim­ljiv jer govori o prijedlogu nadbiskupa Stadlera da franjevci prihvate “kon­gruu” – državnu plaću. Vladić je protiv takvog načina uzdržavanja franje­vaca, jer bi ih to udaljilo od naroda, a time bi se oslonuli na lažnu sigur­nost.^[3] Fratri moraju biti “pravi sinovi sv. Franje” iako, kaže on, “više nas ima sinova Petra Bernardona, oca Franjina, nego Franjinih”.^[4] Na dru­gom mjestu tuži se u pismu od 15. listopada 1911. na fratre koji idu u “jalovi lov” (!), koji se pretvaraju u “venatores ferarum, non piscatores animarum – lovce zvjeradi a ne pastire duša”.^[5] On je od fratara tražio da budu dobri fratri i korio je njihovu aljkavost i druge propuste^[6], ali ni braća njemu nisu praštala tvrdeći da “odbija narod” svojim postupcima i grubim izrazima.^[7]

Fra Jerko Vladić je kanio, kako je već rečeno, napraviti “svoj” samostan, i nešto je bio podigao što je kasnije pretvoreno u sakristiju i knjižnicu. Braća u samostanu nisu bila za to jer im je fra Jerkin samostan izgledao “gori od ikakve tamnice”. Prema narodu je znao biti i grub^[8], nastojao je ukinuti užine, plet, nošenje toka, kojeg su Ramljaci posuđivali od Zvirnjačana, kao i crvenih kabanica od čohe, koje su posuđivali od muslimana. On je to smatrao leglom bolesti.

U narodu je ipak ostala vrlo lijepa uspomena na njega. Ljudi su mu praštali što ih je karao i što im je u naglosti rekao i po koju uvredljivu i tešku riječ, jer su znali da ih voli i da to čini za njihovo dobro.

Na Tjelovo 31. svibnja 1923. godine osjetio je da je slab te je “klekao u blagovaonici i sve zamolio za oproštenje, preporučio se u molitve i otišao u svoju sobu”. Mučila ga štucavica te od 2. lipnja nije ništa jeo. Konačno je 25. lipnja “potpuno pri svijesti u prisutnosti tri svećenika i poslužnika izdahnuo. Sat pred smrt rekao je preporučujći dušu, riječima “Orate pro me”.^[9] Toga dana je bila misa na Ivanjdan pa je mnogo naroda došlo oprostiti se sa svojim dobrim znancem od kojega su čuli mnogo lijepih savjeta i pametnih riječi.

 Fra Ljubo Lucić, Rama kroz stoljeća

^[1]  K. Ivić, Bilješke, str. 246.

^[2]  Vatroslav Jagić je rekao da je “malo koje djelo čitao s tolikom ugodnošću kao ovo”. Usp. K. Ivić, Bilješke, str. 244.

^[3]    Usp. Arhiv Franjevačke provincije Bosne Srebrene, XLIV/448.

^[4] Isto, XLIV/492.

^[5]  Isto, XLIV/494.

^[6] Isto, XLIV/466.

^[7]   Isto, XLIV/451.

^[8]  Isto, XLIV/451

^[9] Usp. K. Ivić, Bilješke, str. 243.

Objava Fra Jeronim Vladić, jedan od najpoznatijih ramskih fratara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Marinko Marić Maras (1962. – 2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Milka Bošnjak (1943. – 2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Gvardijane Pavličeviću,

Pročitali smo vaše pismo objavljeno na lokalnom portalu i smatramo potrebnim odgovoriti jasno i bez zadrške.

Nećemo se baviti načinom kako ste i zašto postali gvardijanom, bez potpore ramskih fratara koji vas nisu ni odabrali. Zna se da ste imenovani nametanjem odozgor. Zna se da razlog za to nametnuto imenovanje nije u Rami već u Mostaru i Sarajevu. Samo imate zadaću.

Nećemo ni o vašem pastoralnom i duhovnom  radu, iako od naroda čujemo puno toga. 

Ali o projektima hoćemo. I to argumentirano, činjenicama.

Prvo o samostanskim projektima:

Devastacija fratarskog gaja na Draševu, nekada simbol reda i brige, danas izaziva gorčinu kod mnogih.  

Razbacivanje ljudskih kostiju iz samostanskog dvorišta pri gradnji galerije…

Dodjela fratarske imovine bivše tvornice, uz samostansko dvorište, za otvaranje birtije i vjerojatno kockarnice…

Zaustavljanje projekta Doma za stare i nemoćne, unatoč činjenici da je Općina dala sve tražene suglasnosti. U startu smo dali bezrezervnu podršku za imenovanje v.d. direktora. Prije više od mjesec dana uputili smo dopis na koji nije odgovoreno što dovoljno govori o htijenju s vaše strane da se konačno Dom otvori, a veliki ste dušobrižnik budućih projekata Općine Prozor-Rama.

Unutarnje podjele, razilaženja i napetosti među fratrima postale su javna stvar. Gašenje višestoljetnih institucija – gimnazije i bogoslovije u Sarajevu – ostavilo je dubok trag. Organiziranje političkih aktivnosti u prostoru samostana dodatno je zamaglilo granicu između duhovne i stranačke sfere.

Evo, to su projekti vaših prethodnika koje očito naslijeđujete  po zadaći, i to rado.

Posebno je težak teret događaj u kojem je prethodni gvardijan osuđen zbog krivotvorenja potpisa u procesu vezanom uz Dom za stare. Ta presuda nije politička konstrukcija, nego sudska činjenica. Takvi postupci ostavljaju dugoročnu sjenu na instituciju koja bi trebala biti moralni oslonac naroda. Zato je razumljivo da javnost s posebnom osjetljivošću promatra i svaku drugu situaciju u kojoj se dovodi u pitanje osobna vjerodostojnost, akademski integritet ili dosljednost javnog djelovanja. U javnom prostoru već su postojale situacije koje su otvarale pitanja o osobnoj odgovornosti i profesionalnoj dosljednosti. Povjerenje se teško stječe, a lako gubi. A institucije koje traže moralne standarde od drugih moraju ih najprije dosljedno živjeti u vlastitim redovima.

Što li na to kaže „naš Miše“?…

O projektima koje je provodila Općina Prozor – Rama također ćemo pisati.

Svi projekti su predviđeni strategijama razvoja Općine Prozor – Rama, u čijoj izradi su sudjelovali stručnjaci i brojni sugrađani, svi oni koji su htjeli dati svoj doprinos razvoju naše općine. Nijedan projekt nije izmišljen, već je svaki dobro promišljen, planiran i na kraju realiziran ili je realizacija u tijeku unatoč problemima koji se nameću s viših razina vlasti.

Spomenuli ste tvornicu GS Rama, projekt zbrinjavanja otpada  te vidikovac.

Projekt tvornice GS Rama je projekt najkvalitetnije tvornice za obradu metala u cijeloj državi. Projekt na kojemu nam zavide sve susjedne i manje susjedne općine i gradovi. Projekt koji ima kapacitet zapošljavanja 250 djelatnika, s svakako su u prioriteti djelatnika iz Rame oni koji budu htjeli raditi u blizini svoje kuće. Taj projekt nema biološkog otpada kao onaj u Hrvatskoj sa kojim zlonamjerno uspoređujete naš projekt. Dok nije organizirano opljačkana, slična tvornica je bila uz sami gradić Prozor, u neposrednoj blizini brojnih kuća, i nikada nije ni mogla prouzročiti nikakav ekološki incident. (Da se itekako brinemo o okolišu pokazuje naše sprječavanje pokretanja tvornice kamene vune u Prozoru, koji smo odbili isključivo s ciljem zaštite životne sredine).

Priča o navodnom propustu što na Paklinama nije napravljeno regionalno odlagalište otpada je nevjerojatno neznanje. Regionalno odlagalište otpada bio bi teški zagađivač okoliša, sa izravnim negativnim utjecajem na vodu Ramskog jezera kroz ocjedne vode. Poznato je da sadašnji otpad na Paklinama ne stvara naša općina. Žaljenje za projektom regionalne deponije  nije iskazao nitko do sada, čak ni samostanski, tj. vaši suradnici koje zloupotrebljavaš iako su u teškom psihičkom stanju ili su primitivni nadripjesnici, ili možda kockari.

Projekt vidikovca nije ugrožen nikakvom nebrigom o okolišu. Suprotno tomu, izradu idejnog projekta cijelog turističkog sadržaja, uključujući rješavanje veslačkog centra te nekoliko vidikovaca, povjerili smo najboljem arhitekti prostora kojega ima Hrvatska. Prezentacija idejnog projekta bit će uskoro predstavljena svima koji su zainteresirani. Svi poduzetnici i turistički djelatnici, pa i svi žitelji, biti će pozvani i na poboljšanje idejnog projekta i na kasnija ulaganja u pojedinačne projekte prema zakonskim okvirima.

Socijalni nauk ne mjeri se riječima, nego djelima. Dati čovjeku mogućnost rada u vlastitom mjestu, omogućiti obiteljima sigurnost i perspektivu, ulagati u infrastrukturu i javno dobro – to je konkretna odgovornost prema zajednici.

U posljednjih petnaest godina Općina Prozor – Rama višestruko je povećala svoju imovinu, izgradila infrastrukturu i ojačala razvojne kapacitete. To su vidljivi i mjerljivi rezultati. S druge strane, način na koji se upravlja samostanskom imovinom izaziva opravdana pitanja. Primjeri poput stanja fratarskog gaja na Draševu, prenamjene prostora uz samostansko dvorište u sadržaje koji otvaraju ozbiljne moralne i društvene dvojbe te zaustavljanja projekta Doma za starije osobe – projekta od općeg interesa – ne mogu se jednostavno prešutjeti. To nisu izolirani slučajevi, nego obrasci odluka koje javnost s pravom propituje.

Narod sve vidi i pamti. I zna razlikovati retoriku od rezultata!

A narod sve vidi i prati, vjerujte   gvardijane.

U Prozoru – Rami, 27.veljače 2026. godine

Ured načelnika Općine  Prozor – Rama

Jozo Ivančević

Objava OPĆINA PROZOR-RAMA: ODGOVOR NA PREDATORSKE ŽELJE pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prijave na broj 063480505 do 7. ožujka 2026.

Objava NAJAVA: Radionica tradicionalnog šaranja uskrnih jaja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Ilija Vidakušić (1948. – 2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Anđa Glibo rođ. Kelava (1939. – 2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vijeće je danas razmatralo Prijedlog Odluke o davanju na upravljanje i održavanje komunalnih objekata. Riječ je o komunalnim objektima, vodovodima, pratećim objektima i opremi u vlasništvu Općine Prozor-Rama, a daju se na upravljanje i održavanje Javnom komunalnom poduzeću “Vodograd”. Objekti se nalaze u mjestima: Družinovići, Šlimac, Lapsunj, Ometala, Gmići, Paljike, Borovnica, Lug, Perići, Gračac i Hudutsko.

Vijeće je prijedlog usvojilo s 13 glasova ZA i sedam glasova SUZDRŽAN.

Pred vijeće je također stavljen i Prijedlog Odluke o produljenju roka važenja detaljne planske dokumentacije na području općine Prozor-Rama (Regulacijski plan Centar Prozor). Ovom Odlukom produljuje se važenje Regulacijskog plana Centar Prozor za vremensko razdoblje od 2015. do 2020. godine, a produljuje se rok važenja na razdoblje od 10 godina od dana donošenja ove odluke.

Vijeće je prijedlog usvojilo s 11 glasova ZA, dva  glasa PROTIV i sedam glasova SUZDRŽAN.

Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o komunalnoj naknadi također se našao na vijeću, a odnosi se na izmjenu u članku 3. stavak 1. točka c) Odluke, na dio koji glasi: „hidroakumulacija“ – briše se, dok ostale odredbe predmetne Odluke ostaju na snazi.

“Obveznik plaćanja komunalne naknade su fizičke i pravne osobe vlasnici, odnosno korisnici kada su tu obvezu vlasnici ugovorom prenijeli na iste za: (…) c) otvoreni prostor koji se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti (skladišta, stovarišta, tržnice, objekti linijskog ili mrežnog karaktera, hidroakomulacija, solarne elektrane, vjetroelektrane, šumske površine i sl.).”

Naime, Ustavni sud FBiH je po zahtjevu premijera FBiH Nermina Nikšića, koalicijskog partnera Dragana Čovića, donio odluku kojom Općini Prozor-Rama, sa zakonskog aspekta, onemogućuju ubiranje naknada za hidroakumulaciju, točnije proglasio je neustavnom.

Vijeće je prijedlog usvojilo s 14 glasova ZA, četiri glasa PROTIV i dva glasa SUZDRŽAN.

Pred vijeće je danas stavljen i Prijedlog Odluke o prodaji nekretnine. Riječ je o zgradi s pripadajućim dvorištem (Škola učenika u privredi/ŠUP) na parceli “Bare”, ukupne površine 541 m2 u vlasništvu Općine Prozor-Rama. Početna cijena je 183. 548,80 KM.

Iz Općine Prozor-Rama ističu da se nekretnina prodaje uz uvjet da kupac s najpovoljnijom ponudom izgradi i dobije uporabnu dozvolu za objekt poslovno-stambene namjene u roku od tri godine.

Vijeće je prijedlog usvojilo s 11 glasova ZA i osam glasova SUZDRŽAN.

Nakon što je prošlu sjednicu Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Statut JU Centar za socijalni rad Prozor-Rama bio maknut s dnevnog reda, na red je došao ove redovne 15. sjednice.

Vijeće je prijedlog usvojilo sa 16 glasova ZA i tri glasa SUZDRŽAN.

Općinsko javno pravobraniteljstvo podnijelo je na današnjoj sjednici Vijeću izvješće o radu za 2025. godinu.

U 2025. godini pravobranitelj je pristupao na ročišta kod nadležnih sudova: Općinski sud u Mostaru, Općinski sud u Sarajevu, Općinski sud u Konjicu, Općinski sud Konjic – odjeljenje Suda u Prozor-Rami, te Županijski sudovi u Mostaru i Sarajevu, kao i na ročišta kod organa uprave. U 2025. godini u radu je bilo ukupno 55 predmeta.

U radu je bilo ukupno 14 parničnih predmeta, od toga je 6 predmeta iz 2025. godine, a 8 predmeta je iz prethodnih godina, uz napomenu da je u 3 parnična postupka doneseno rješenje o prekidu postupka. U upravnom postupku i u upravnom sporu bilo je ukupno 8 predmeta, od kojih je 5 riješeno u 2025. godini, a 3 predmeta su prenesena u 2026.godinu. U postupku ovrhe u radu je bilo 17 predmeta, od kojih je riješeno svih 17, stoji između ostaloga u izvješću.

“Analizirajući rad i rezultate Općinskog javnog pravobraniteljstva Prozor-Rama tijekom 2025. godine, može se zaključiti da je Pravobraniteljstvo efikasno, kvalitetno i blagovremeno obavljalo poslove iz svoje nadležnosti”, stoji u izvješću.

Informacije o radu mjesnih zajednica također su dostavljene na današnjoj sjednici. Na području općine Prozor-Rama formirano je ukupno 14 mjesnih zajednica.

Izvješće možete pogledati na sljedećem linku:

Informacija o radu MZ u 2025. godini

Policijska stanica Prozor dostavila je Informaciju o stanju sigurnosti, javnog reda i mira i sigurnosti prometa na području nadležnosti Policijske stanice Prozor-Rama za razdoblje od 1.1. 2025. do 31.12. 2025. godine.

Istu možete pogledati u dokumentu ispod:

Služba za zapošljavanje HNŽ Mostar, podružnica u Prozoru, dostavila je informaciju o nezaposlenosti u 2025. godini.

Ukupan broj zaposlenih prema sjedištu poslodavca je 1376, a prama prebivalištu uposlenika 1774. Prethodne 2024. godine brojke su iznosile 1460 i 1870. Ukupan broj nezaposlenih u općini Prozor-Rama na 31. prosinca 2025. bio je 1748.

U evidenciji nezaposlenih prednjače ekonomisti, zatim nastavnici, pravnici, informatičari i kriminalisti. Znatan broj manje uposlenih u Županiji imaju samo općine Neum i Ravno.

Tabela: Služba za zapošljavanje HNŽ Mostar, podružnica u Prozoru

Tema na današnjoj sjednici bila je i Informacija o realizaciji Programa rada Općinskog vijeća Prozor-Rama za razdoblje od 1.10. do 31.12. 2025. godine. Općinsko vijeće Prozor-Rama je u navedenom razdoblju održalo tri redovite sjednice na kojima su razmatrana dva izvješća, tri informacije, 14 prijedloga akata, jedan nacrt akta te jedan plan.

Pred vijeće je također stavljen i Prijedlog Rješenja o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu na Gračanici.

Ovim rješenjem se utvrđuje pravo vlasništva na građevinskom zemljištu Voljušnica. Vlasnik se obvezao platiti naknadu za zemljište u ukupnom iznosu od 11.759,70 KM.

Objava Općinsko vijeće Prozor-Rama održalo redovnu 15. sjednicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.