Iz Konzorcija upozoravaju da se situacija u sektoru međunarodnog drumskog transporta naglo pogoršava te da bi posljedice mogle biti ozbiljne za cijeli logistički sistem države, prenosi Fokus.

“Iako formalno nije riječ o lišavanju slobode, sama činjenica da se vozači privode i da im se izriču zabrane ulaska predstavlja alarmantan signal za cijeli transportni sektor Bosne i Hercegovine”, naveli su.

Problemi na granicama

Iz Konzorcija ističu da se postavlja pitanje da li su institucije Bosne i Hercegovine svjesne razmjera problema, jer primjena pravila 90/180 dana boravka u Šengenskom prostoru, kao i uvođenje sistema Entry-Exit System (EES), već sada izazivaju ozbiljne poremećaje u međunarodnom transportu. Prema njihovim podacima, u pojedinim sedmicama zabilježeno je više od 300 vraćenih profesionalnih vozača sa granice, što direktno utiče na realizaciju izvoza robe i funkcioniranje lanaca snabdijevanja. Upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao imati dramatične posljedice po transportni sektor Bosne i Hercegovine.

Mogući gubici

Procjene iz sektora ukazuju da bi u prvoj fazi moglo doći do gašenja velikog broja transportnih kompanija, gubitka do 20.000 radnih mjesta, te ozbiljnog ugrožavanja izvoza i logističkog sistema države.

Iz Konzorcija naglašavaju da su transportna preduzeća u Bosni i Hercegovini među najranjivijima u regiji kada je riječ o ograničenjima rada vozača u međunarodnom transportu. Upozoravaju i da postoji realna mogućnost da domaće prevoznike zamijene strani, ali po znatno višim cijenama.

“Procjene iz sektora pokazuju da će cijena transporta sa stranim prevoznicima biti od 1.000 do 1.500 eura viša po jednoj transportnoj operaciji, što će na kraju platiti domaća privreda i građani Bosne i Hercegovine”, naveli su.

Najavljeni prosvjedi

Iz Konzorcijuma smatraju da formiranje radnih grupa ne donosi rješenje, te tvrde da se na taj način samo kupuje vrijeme dok transportni sektor trpi sve veće posljedice. Zbog toga je Plenum Konzorcija Logistika Bosne i Hercegovine na vanrednom zasjedanju potvrdio da 23. ožujak ostaje datum prosvjednih aktivnosti.

“Transportni sektor Bosne i Hercegovine predstavlja jednu od ključnih privrednih grana, čija se vrijednost procjenjuje na više milijardi eura godišnje. Ovo više nije samo problem vozača i transportnih firmi, već pitanje ekonomskog opstanka logističkog sistema Bosne i Hercegovine”, poručili su.

Dodali su da bi, ukoliko se hitno ne pokrene ozbiljan politički dijalog s institucijama Europske unije i susjednim državama, posljedice mogle osjetiti sve grane privrede u Bosni i Hercegovini.

Objava Počela privođenja bh. prijevoznika u Hrvatskoj! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Nije Hrvatska samo žetoniziranje i pretrčavanje. U Hrvatskoj postoji još ljudi koji se i dalje politički bore i koji su otvoreni za nove ljude jer kod nas hijerarhija nije zadana, nisu mjesta već određena, nego oni koji budu najkvalitetniji imat će priliku da pokažu što nude čitavoj Hrvatskoj”, kazala je Selak Raspudić na konferenciji za novinare.

Stranka je osnovana prošle godine i nosila je ime po saborskoj zastupnici, a sada je preimenovana u Drito.

Selak Raspudić dodaje da nisu htjeli još jedno “prazno, generičko ime” kakvih već ima na političkoj sceni, prenosi Hina.

Inspiracija: Arhitekt Nikola Bašić

“Inspiracija za ime naše stranke bio je naš čuveni arhitekt Nikola Bašić. U nekim stručnim razmjenama s njime, kreativan kakav jest, on bi sve svoje mailove završavao rečenicom ‘Stojte mi drito‘. U ovoj političkoj kaljuži kojoj svakodnevno svjedočimo, ja bih se često sjetila te rečenice”, rekla je.

Novo ime stranke već je najavljeno putem plakata u Zagrebu, na kojima je bio napisan slogan “Ni Pavelić ni Tito, samo Drito“.

Na pitanje očekuje li tužbu zbog toga što stranka nosi isto ime kao i jedan glazbeni festival, Selak Raspudić odgovara da se nisu nazvali po festivalu, nego se festival nazvao po riječi “drito“.

“Postoje stranke koje se zovu Centar, Most, Glas i Fokus. Čija su to imena, čije su to riječi. Sve su to hrvatske riječi i u standardnoj su uporabi. Ne mislim da ovdje ima ikakvog preklapanja”, rekla je.

“Kamen iz Davidove praćke”

U deklaraciji se Drito opisuje kao “kamen iz Davidove praćke, hrabro i koncentrirano ispaljen izravno u čelo koruptivne političke tjelesine koja drži Hrvatsku zarobljenom u crveno-crnoj politici lažne alternative”. Umjesto toga, stranka želi biračima ponuditi drugačiju sliku, naglasila je Selak Raspudić.

Potpredsjednik stranke Pero Guberac kao ciljeve je naveo porezna rasterećenja, manju prisutnost države u gospodarstvu i povratak iseljenika u Slavoniju.

“Kao poduzetnik sam dugo godina suočen s problemima malog čovjeka. Kada se vozim slavonskim selima, svaka deseta njiva je obrađena, što je porazno. Hrvatska treba biti samodostatna u proizvodnji zdrave hrane”, naglasio je.

Raspudić: Drito će brzo postati relevantna politička snaga

Saborski zastupnik Nino Raspudić kazao je da će se stranka nastaviti baviti konkretnim i suvremenim problemima kao što su prednosti i opasnosti digitalnih tehnologija.

“Drito je završetak političkog konstituiranja ekipe koja je sama, od nule, postigla treći rezultat na predsjedničkim izborima i drugi rezultat na lokalnim izborima u glavnom gradu. Sada, kao dovršena i konstituirana stranka, s imenom, vizualnim identitetom i političkom deklaracijom, Drito će vrlo brzo postati relevantna politička snaga“, poručio je.

Zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Josip Periša pozvao je sve mlade ljude da se politički aktiviraju.

“Osjećamo njihove probleme na razini svakodnevnog funkcioniranja, kao što su odvajanje od roditelja, skupi stanovi, obrazovanje, pronalazak posla. Želimo im jasno poručiti da smo tu za njih, da nismo nekakvim bjelokosnim kulama odvojeni od svijeta, života i stvarnih problema”, rekao je Periša.

Objava Nova stranka “Drito” koju vode Raspudići osnovana u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prijevoznici zemalja zapadnog Balkana primorani su, kako tvrde, ponovno blokirati teretne prijelaze zbog ograničenog boravka profesionalnih vozača na teritoriju EU-a, a ako do toga dođe u zakazano vrijeme, 23. ožujka, posljedice i gubici bit će daleko veći nego prilikom obustave rada krajem siječnja.

Predstavnik prijevoznika Zijad Šarić rekao je da putnički promet neće biti blokiran, da će uvoz robe u BiH biti dopušten 72 sata, po čijem isteku počinju blokade.

Blokada graničnih prijelaza 23. ožujka usuglašena je na regionalnom sastanku u Beogradu, na kojem su sudjelovali i prijevoznici iz Srbije, Crne Gore, BiH te Sjeverne Makedonije. Konzorcij Logistika BiH priopćio je da je samo u nedjelju evidentirano 67 građana BiH koji su vraćeni s granice EU-a.

“Samo je danas evidentirano 67 građana BiH, zaposlenih kod domaćih cestovnih prijevoznika, koji su vraćeni s granice EU-a. Riječ je o vozačima koji rade u skladu sa zakonima BiH, posjeduju sve potrebne dozvole i profesionalne certifikate, ali su unatoč tome vraćeni s granice, a roba koju su prevozili nije isporučena”, navodi se u priopćenju Konzorcija.

U posljednjih sedam dana čak 375 vozača iz BiH bilo je primorano otići na prisilni godišnji odmor jer nisu mogli obavljati svoje poslove u međunarodnom prometu. Kako su dalje naveli na upite medija iz BiH, iz MUP-a RH redovito dolazi odgovor da institucije “postupaju u skladu s propisima” i da se vozači vraćaju.

“Međutim, u pojedinim državama EU-a situacija je dodatno pogoršana. Imamo slučajeve uhićenja vozača, gdje se ljudi koji samo rade svoj posao tretiraju kao sigurnosni rizik. Ispada da smo ‘grešni’ samo zato što dolazimo iz BiH, kao da smo automatski rizične osobe samo zato što posjedujemo putovnicu BiH. Konzorcij Logistika BiH upozorava da je sektor cestovnog prometa doveden na rub opstanka, prenosi portal Večernjeg lista BiH. Ako institucije BiH hitno ne budu reagirale, posljedice će osjetiti ne samo prijevoznici već i cjelokupno gospodarstvo zemlje”, istaknuli su iz Konzorcija Logistika BiH.

Najava blokade uslijedila je nakon što je iz Bruxellesa rečeno da im rješenje mogu ponuditi tek od lipnja

Putnički promet, kako je poručeno, neće biti blokiran, a prosvjedi neće prestati sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi. Predsjednik Udruge cestovnih prijevoznika RS-a Igor Beben za Glas kaže da i dalje postoji nada da će Bruxelles progledati i da neće biti potrebe za novom blokadom granica.

“Ako u međuvremenu ispune naše zahtjeve, neće biti blokade. To je naš stav. Vizni sustav je iza nas. Mi tražimo da profesionalni vozači budu izuzeti kao kabinsko osoblje. To bi bilo najbolje rješenje”, izjavio je Beben.

Predstavnici prijevoznika očekuju i tematsku sjednicu Vijeća ministara, na kojoj bi trebale biti poduzete nužne mjere u rješavanju problema. A problem bi, prema upozorenjima iz gospodarskog sektora, mogao biti još veći nego s kraja siječnja.

“Razumijem u potpunosti probleme s kojima se suočavaju naši prijevoznici. Ako bi ponovno došlo do blokada, sigurno bi posljedice bile mnogo veće nego u ranijem razdoblju, kada su naši izvoznici imali dosta plaćenih penala, poljuljan ugled kod svojih partnera. Kod nekih kompanija moglo bi doći i do preispitivanja nastavka investicije”, rekao je za Glas predsjednik Gospodarske komore Goran Račić.

Objava Uskoro novi kaos na granicama u BiH, poznat datum blokada pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Radnici iz Bosne i Hercegovine traženi su u Hrvatskoj jer imaju dobre radne navike i brže dobivaju radne dozvole.

“Radnici iz BiH su poželjni iz više razloga: govore hrvatski jezik, imaju sličan mentalitet, kulturu i stil života te dobre radne navike i organizaciju posla. Pokazali su se vrijednim, pouzdanim i snalažljivim, a često imaju i određene obiteljske veze u Hrvatskoj”, rekao je Marko Špiranović iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore.

Dodao je kako je sezonsko zapošljavanje stranih radnika posebno izraženo u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, ali i u poljoprivredi i šumarstvu.

“U 2025. godini izdano je 20.083 dozvole za sezonsko zapošljavanje, što je 15,3 posto više nego 2024. godine, kada je izdano 17.423 dozvole. Kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine, u djelatnosti turizma i ugostiteljstva u 2025. godini izdano je 3.559 pozitivnih mišljenja, što čini 18,2 posto svih takvih mišljenja”, kaže Špiranović.

Prema povratnim informacijama s terena, napominje, hrvatski poslodavci su zadovoljni radnicima iz BiH. Također, postupak ishođenja radnih dozvola za njih je jednostavniji jer u pravilu imaju urednu dokumentaciju pa radne dozvole dobivaju brže.

Poslodavci većinom nude organizirani smještaj i barem jedan obrok dnevno

“Što se tiče plaća, o tome nema dostupnih podataka jer je to u pravilu dogovor između poslodavca i radnika. Prosječna je neto plaća u Hrvatskoj 1.494 eura u prosincu 2025. godine, što predstavlja rast od 9,8 posto na godišnjoj razini”, naglašava Špiranović.

Prema prikazanim potrebama za radnicima u 2025. godini, najtraženija zanimanja u Hrvatskoj su: prodavač/prodavačica (14.945), medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege (14.254), čistač/čistačica (12.522), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (8.815) te konobar/konobarica – 8.579.

“Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenika, a 40 posto da će im trebati isto kao 2025. godine, odnosno procjena je poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu će im trebati do 5.000 sezonskih radnika više”, potvrdili su ranije Feni iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kažu da očekuju nastavak trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada, što će se kompenzirati pojačanim zapošljavanjem djelatnika iz regije (+1 % u odnosu na 2025.) te djelatnika iz Filipina (+4 %).

Među pet djelatnosti s najvećim brojem izdanih dozvola turizam je zabilježio najmanji pad i time je također prvi puta sektor turizma došao na 1., mjesto po broju izdanih radnih dozvola. Ukupno je 2025. u svim djelatnostima najviše zaposleno radnika iz Bosne i Hercegovine (32 tisuće), Srbije (24 tisuće), Sjeverne Makedonije (12 tisuća), Nepala (31 tisuća), Indije (15 tisuća) te Filipina (18 tisuća) čiji je broj značajno narastao u odnosu na 2024. godinu (+ 20%).

Objava Hrvatska traži radnike iz BiH, plaće rastu, prosjek dosegao gotovo 1.500 eura pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema pisanju italijanskog lista Il Piccolo, na mostu su vidljive prve pukotine na stubovima.

“Most povezuje Dubrovačko-neretvansku županiju i ostatak Hrvatske, zaobilazeći Neumski koridor (i njegove granične prijelaze), jedini pojas zemlje u Bosni i Hercegovini s pogledom na Jadran. Prema informacijama iz dalmatinske regije, problem se pojavio prije nekoliko mjeseci, izazivajući znatnu zabrinutost javnosti, posebno među vozačima koji prolaze ispod veličanstvene građevine”, piše ovaj list.

Il Piccolo je zatražio i odgovor od Hrvatskih cesta, a iz ove tvrtke su naveli kako se ne radi o ozbiljnoj ili opasnoj situaciji te da će se sve sanirati u sklopu garancija i troškova koji će kroz to biti pokriveni.

“Ovu situaciju neće platiti hrvatski poreski obveznici. Izvođač radova je odobrio 10-godišnji garantni period za pravilno funkcioniranje konstrukcije. Istovremeno, China Road and Bridge Corporation je osigurala bankarske garancije u vrijednosti od 10 posto vrijednosti mosta u slučaju problema. Ukratko, pokriveni smo i čekamo da graditelji obave svoj posao. Možemo potvrditi da radovi još nisu počeli”, pojasnili su.

Slučaj, dakle, postoji i stranke rade na formuliranju plana sanacije. Još nije poznato koliko će koštati, niti kada će popravke početi niti šta će podrazumijevati.

“Možemo potvrditi da prelazak mosta ne predstavlja nikakvu opasnost”, rečeno je iz Hrvatskih cesta.

Završen između 2018. i 2022. godine, dalmatinski gigantski most je otvoren 27. srpnja, prije četiri godine, događaj koji je privukao široku pažnju, ne samo u Hrvatskoj. Ovu gigantsku strukturu, čija je vrijednost bila otprilike 420 milijuna eura, financirala je Europska unija nepovratnim grantom od 357 milijuna eura, prenosi Klix.

Objava Pojavile se pukotine na Pelješkom mostu, iz Hrvatskih cesta tvrde da ništa nije ozbiljno pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Karijera od novinarstva do vrha HEP-a

Žigić je po struci diplomirani profesor geografije. Profesionalni put započeo je u tvrtki GIS data, a potom prelazi u medije, gdje je radio za Jutarnji list, Globus i tportal te bio urednik na Net.hr-u i nekadašnjoj televizijskoj mreži.

Godine 2005. prelazi u Croatia osiguranje na funkciju glasnogovornika, gdje ga dovodi tadašnji predsjednik uprave Hrvoje Vojković. Nakon Vojkovićeve smjene 2010., Žigić kratko radi u izdavačkoj kući Profil, a 2013. dolazi u Hrvatsku gospodarsku komoru kao stručnjak za komunikacije. Ubrzo potom prelazi u HEP, gdje preuzima direktorsku poziciju u sektoru korporativnih komunikacija.

Pojedine kritike da je funkciju dobio zahvaljujući političkim vezama ranije je odbacivao, tvrdeći da nije član nijedne političke stranke.

Privatni biznis i nekretnine

Paralelno s radom u HEP-u, Žigić je od 2017. godine direktor i jedini osnivač tvrtke Zelena obala d.o.o., registrirane za djelatnost odmarališta i sličnih objekata za kraći odmor. Prema javno dostupnim podacima, tvrtka je 2023. ostvarila prihode od 103.800 eura uz bruto dobit od 47.900 eura.

Kroz privatno vlasništvo i preko navedene tvrtke, Žigić je postao vlasnik više nekretnina, uključujući luksuzne vile u unutrašnjosti Istre te stanove na zagrebačkoj Šalati.

Jednu vilu u Istri kupio je 2021. godine, a dvije godine kasnije tu je nekretninu prodao te kupio dvije nove, jednu kao fizička osoba, a drugu preko tvrtke. Na jednoj od nekretnina evidentirana je hipoteka u iznosu od 299.000 eura. Objekti se, prema oglasima agencija, izvan sezone iznajmljuju za nešto manje od 3.000 eura tjedno.

Financijski izvještaji pokazuju da je tvrtka Zelena obala 2022. godine, uz minimalne prihode, prijavila ulaganje u nekretnine veće od 530.000 eura. Usporedbom s procijenjenim vrijednostima susjednih nekretnina, može se zaključiti da je u razdoblju od dvije godine stečena imovina vrijedna više od milijun eura.

Na zagrebačkoj Šalati Žigić je 2017. kupio stan od 87 četvornih metara, opterećen kreditom od 170.000 eura. Godine 2022. i njegova tvrtka u istom kvartu kupuje manji, jednosobni stan.

Istraga USKOK-a je u tijeku, a više detalja o okolnostima uhićenja i sumnjama očekuje se nakon službenog očitovanja nadležnih institucija, prenosi Hercegovina.info.

Objava TKO JE UHIĆENI DIREKTOR HEP-a IVICA ŽIGIĆ: USKOK istražuje štetu od 1,5 milijuna eura, otkrivene luksuzne vile i stanovi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zoran Milanović

Goran Mehkek/Cropix

Naglasio je da vojna akcija bez mandata Ujedinjenih naroda, kakvoj sada svjedočimo u Iranu, ne rješava krizu, već dodatno eskalira sukob i ugrožava dugoročnu stabilnost, posebno s obzirom na moguće posljedice po Europu, uključujući Hrvatsku – od poskupljenja nafte i energetskih derivata do novih migracijskih valova i terorističkih prijetnji, javlja Jutarnji.hr

Predsjednik Milanović posebno je osudio napade na civile, pozvao na zaštitu hrvatskih građana u pogođenim područjima te objavio odluku o povlačenju sedmorice hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog vojnika iz Libanona, pri čemu je zapovjedio Glavnom stožeru OSRH da odmah pokrene aktivnosti povlačenja i osigura sigurnost svojih pripadnika.

U nastavku pročitajte što je sve napisao.

– Opasna je svaka jednostrana primjena vojne sile kojom se krši međunarodno pravo i poredak jer to ugrožava mir i globalnu sigurnost ne samo danas, nego i u budućnosti. Vojna intervencija bez mandata Ujedinjenih naroda, a kakvoj danas svjedočimo u Iranu, neće pridonijeti rješavanju krize, već izaziva dodatnu eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost. Posebno osuđujem vojne napade na civile, s bilo koje strane dolazili.

Evidentna namjera vojne intervencije, a to je promjena vlasti u Iranu, može imati teške i dugoročne posljedice i za građane Europe, što znači i za građane Hrvatske. Iskustvo ranijih intervencija te vrste u regiji Bliskog istoka i Mediterana pokazalo je kako je posljedice trpjela i još trpi upravo Europa. S razlogom stoga trebamo biti zabrinuti zbog opasnosti od ekonomske štete u vidu poskupljenja nafte i naftnih derivata, zbog opasnosti novog vala migracije izbjeglica prema europskih zemljama kao i zbog opasnosti terorističkih prijetnji i ugrožavanja mira i sigurnosti građana Europe. Hrvatska u svakom daljnjem potezu mora voditi računa prvenstveno o svojim građanima i njihovim interesima i sigurnosti, posebice što je riječ o sukobu koji nije izazvala i od kojeg može imati samo štete.

Vodeći brigu o sigurnosti hrvatskih vojnika koji se nalaze u misijama u zemljama Bliskog istoka, donio sam odluku o povlačenju sedmorice hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog vojnika iz Libanona te sam zapovjedio načelniku Glavnog stožera OSRH da odmah pokrene aktivnosti povlačenja hrvatskih vojnika.

Pozivam Vladu RH da u okviru svoje nadležnosti poduzme sve potrebne mjere radi zaštite i povratka hrvatskih građana koji su se zatekli na području vojnih aktivnosti.

Objava Milanović donio odluku o povlačenju hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava ČUVENI ARHITEKT NIKOLA BAŠIĆ: “Ostat ćemo bez hrvatske zemlje zbog pohlepe u turizmu, došli smo do granice” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Koliko će točno biti punktova, još ne znamo. To ćemo znati tijekom dana, ali imamo nevjerojatan odaziv, odnosno velik broj poljoprivrednika koji će sudjelovati, tako da se očekuju velike blokade“, kazao je Tornjanski. Dodao je da će Savez Banata imati punktove na dvije lokacije, u Čenti na magistralnoj cesti Beograd – Zrenjanin te u Kleku na cesti Zrenjanin – Žitište.

Blokade su zasad dogovorene samo za utorak, a o daljnjim koracima odlučit će tijekom dana. Prema njegovim riječima, odaziv na subotnjem sastanku u Mrčajevcima bio je iznimno velik.

„Doista nisam očekivao da će toliko udruga prisustvovati tom sastanku. To samo pokazuje koliko su ljudi u problemu. I sam odaziv poljoprivrednika pokazuje veliko nezadovoljstvo u poljoprivredi“, naveo je, dodajući da su skup prijavili policiji, od koje očekuju da osigura prosvjed.

Ne planiraju radikalizaciju preseliti u Beograd.

„Smatramo da je možda bolja varijanta da budemo raspoređeni po cijeloj Srbiji nego da svi krenemo prema Beogradu. O tome još nismo razgovarali. Prvo planiramo s blažim mjerama, da ne bude odmah velika radikalizacija prosvjeda. Nadamo se da će država imati sluha za nas i riješiti probleme u poljoprivredi.“

Tornjanski ističe da poljoprivrednici ostaju pri svojim zahtjevima, osim ako država ne ponudi bolje rješenje.

„Možda to prihvatimo, vidjet ćemo. Ovo što su zasad predložili nije ni blizu rješavanja problema“, kazao je te dodao da se umor još ne primjećuje jer je riječ o egzistenciji poljoprivrednika.

„Ovo je doslovno pitanje opstanka. Hoće li preživjeti ili neće. Bore se za goli opstanak“, zaključio je.

Podsjetimo, nakon sastanka 32 udruge poljoprivrednika s predstavnicima prosvjednika odlučeno je da se u utorak u 10 sati započne s radikalizacijom prosvjeda u Srbiji. Najavljene su blokade pojedinih magistralnih cesta, ali i prometnica koje vode prema graničnim prijelazima.

Njihovi zahtjevi odnose se na zaštitu srbijanskog tržišta i privremenu zabranu uvoza mlijeka dok se ne potroše domaće zalihe.

Traže i uvođenje prelevmana i kvota na uvoz mlijeka i mesa, kao i uspostavu laboratorija za kontrolu uvoza na granici radi sprječavanja gospodarskih prijevara u mlijeku i mliječnim proizvodima.

Osim toga, poljoprivrednici zahtijevaju uvođenje antidampinških mjera za proizvode koji ugrožavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju, vraćanje cijene mlijeka i mesa na razinu prije smanjenja te zajamčeni otkup mlijeka za svakog proizvođača.

Objava Za sutra najavljene blokade prometnica u Srbiji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sinoćnje Provjereno Nove TV donosi šokantnu priču o liječnici hitne medicine, za koju su prvo dobili informaciju, a zatim i fotografije na kojima šmrče kokain!

Potvrda ove priče stigla je iz nekoliko izvora. Riječ je o liječnici koja je lani izazvala kaos na bivšem radnom mjestu, kada je nazvala kolege u hitnoj i pozvala ih na intervenciju, za koju se ispostavilo da je nepostojeća. Za to nikada nije odgovarala.

Njezin nadređeni sada će o informacijama da konzumira kokain provesti istragu. Ono što je u svemu nesporno, sama liječnica očito treba pomoć, a sve je istražila i detalje donosi reporterka Provjerenog Jelena Rastočić.

Poruku, ali i fotografije na kojima se vidi da liječnica konzumira kokain, Provjereno je dobilo početkom veljače. Prijavu da 36-godišnja liječnica hitne medicine radi pod utjecajem opijata dobili su i njezini nadređeni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Kada ju je Provjereno pokušalo kontaktirati, zatražila je godišnji, a testiranjima od strane specijalistice medicine rada još nije podvrgnuta.„Danas je ona na dva tjedna na godišnjem odmoru, međutim kada se vrati, odnosno prije početka nastavka rada, ona će biti upućena na izvanredni liječnički pregled“, koji bi trebao utvrditi njezinu sposobnost za rad, objašnjava ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu Davorin Gajnik.

On tvrdi da nije imao saznanja da liječnica koristi opijate niti se na poslu ikada činila pod utjecajem, a poručuje i da su fotografije nastale u privatnom okruženju.

Riječ je o liječnici o kojoj je Provjereno radilo priču u svibnju prošle godine, kada je nazvala hitnu pomoć na intervenciju, za koju su njezini kolege rekli da je bila nepostojeća i lažna. Iako se takvi pozivi u pravilu prijavljuju policiji, ovaj nije prijavljen. Liječnica je nedugo nakon toga otišla iz Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije i vratila se na staro radno mjesto, u hitnu u Zagrebačkoj županiji. O tom pozivu tada je ekipi Provjerenog rekla da se bave bitnijim temama.

Provjereno ju je sada suočilo s novim, ozbiljnim optužbama, a osim njezinog odgovora, donose i što na sve kažu nadležne institucije.

Objava Liječnica hitne medicine snimljena kako šmrče kokain pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.