Obveza podnošenja USD-a prvenstveno je na prijevozniku, ali deklaraciju mogu podnijeti i njegov zastupnik, primatelj robe ili druga ovlaštena osoba. Za podnošenje USD-a prijevoznik, deklarant i zastupnik moraju imati aktivan EORI broj registriran u Europskoj uniji, piše Slobodna Dalmacija.

Rokovi za podnošenje USD-a su: cestovni prijevoz najmanje 1 sat prije dolaska robe na carinski ured prvog ulaska, željeznički prijevoz – 1 sat prije dolaska ako putovanje od posljednje postaje u trećoj zemlji traje manje od 2 sata, odnosno 2 sata prije dolaska u svim ostalim slučajevima.

Nepravodobno podnošenje USD-a može uzrokovati kašnjenja i zastoje u daljnjim carinskim postupcima.

Osobna prtljaga

Od obveze podnošenja USD-a izuzeta je roba u osobnoj prtljazi putnika. Osobnom prtljagom smatraju se osobne stvari potrebne za putovanje te roba nekomercijalne naravi namijenjena osobnoj uporabi.

Pri ulasku iz trećih zemalja oslobođenje od carine, PDV-a i trošarina ostvaruje se za robu nekomercijalne naravi do: 430 eura u zračnom i pomorskom prometu, 300 eura u cestovnom, željezničkom i ostalim oblicima prometa, 150 eura za putnike mlađe od 15 godina.

Za trošarinske proizvode dodatno vrijede količinska oslobođenja. U cestovnom i željezničkom prometu dopušten je unos:

40 cigareta ili odgovarajuće količine drugih duhanskih proizvoda, 1 litre jakog alkoholnog pića (iznad 22 % alkohola) ili 2 litre pića do 22 % alkohola, 4 litre vina, 16 litara piva.

Oslobođenja za duhanske i alkoholne proizvode ne primjenjuju se na osobe mlađe od 17 godina.

Važno je napomenuti da se roba prevožena u teretnom prostoru vozila namijenjenih prijevozu robe (npr. građevinski materijal, namještaj, kućanski aparati, rezervni dijelovi i slično) ne smatra osobnom prtljagom te podliježe redovnom carinskom postupku.

Unos hrane životinjskog podrijetla

Za putnike koji dolaze iz većine trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora i Kosovo) vrijede posebna ograničenja.

Unos mesa, mlijeka i proizvoda od mesa i mlijeka nije dopušten. Međutim, može se unijeti do 20 kg ribe i proizvoda ribarstva po osobi, do 2 kg meda, jaja i drugih proizvoda životinjskog podrijetla, do 2 kg hrane za dojenčad, medicinske hrane i posebne hrane za kućne ljubimce.

Kruh, keksi, čokolada, tjestenina, dodaci prehrani i slični proizvodi koji ispunjavaju propisane uvjete mogu se unositi bez posebnih količinskih ograničenja za osobnu uporabu.

Proizvodi koji prelaze dopuštene količine podliježu veterinarskom pregledu i moraju biti popraćeni odgovarajućom dokumentacijom. Neprijavljeni ili nedopušteni proizvodi životinjskog podrijetla oduzimaju se i uništavaju, a putnik može biti novčano kažnjen.

Objava Nova pravila na granici od lipnja, evo što se smije unijeti iz BiH u Hrvatsku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Saborski saziv iz 1990. godine radio je tek nešto duže od dvije godine, no donio je povijesne odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, omogućile raskid državno-pravnih sveza s bivšom državom, SFRJ.

Odluke je donosio u turbulentnim, ratnim uvjetima, u međunarodnim okolnostima koje Hrvatskoj nisu osobito išle u prilog.

Naime, samo dva i pol mjeseca nakon konstituiranja Sabora, sredinom kolovoza 1990. godine, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija. Ta je pobuna u 1991. godini prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom, prenosi Hina.

Sve to teško je bilo naslutiti tog slavljeničkog, 30. svibnja 1990. godine kada su oči hrvatske javnosti bile usmjerene na Markov trg, gdje su se na prvom zasjedanju višestranačkog Sabora, okupili novoizabrani zastupnici.

Žarko Domljan prvi je predsjednik demokratskog Sabora
“Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u svojoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Zabilježio je i kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno “u izuzetno svečanom ozračju”. Svečano je bilo i na ulicama glavnog grada, ali i diljem Hrvatske gdje se s oduševljenjem pratio svaki korak nove vlasti.

Sabornica je tog, 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste. Nakon svečanog, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Obrativši se nazočnima, Tuđman je istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor”, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini”.

Uoči prvog zasjedanja, većina je zastupnika bila na svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić i koji je u propovijedi pobjedu demokracije u narodnom životu ocijenio prekretnicom.

Povijesno saborsko zasjedanje pratilo je mnoštvo građana, a svečanost se sa zagrebačkog Gornjeg Grada prelila na ulice i prepuni glavni zagrebački trg.

Na prve demokratske izbore izašlo više od 84 posto birača

Novi Sabor bio je rezultat prvih demokratskih izbora održanih u dva kruga, u travnju i u svibnju 1990. godine. Odaziv građana na izbore bio je ogroman, na birališta je izašlo 84,40 posto registriranih birača, a pobijedila je  Hrvatska demokratska zajednica.

Od 351 zastupnika, koliko ih je u tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće, imao prvi saziv Sabora, HDZ-ovih je bilo 207, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao je 107 zastupnika, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz 1990.  radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Lijeva koalicija mijenjala je kalendar blagdana

U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine,  Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja, bio je državni praznik i omiljen među građanima.

No, nakon što je 2000. godine HDZ izgubio vlast na izborima, lijeva koalicija sastavljena od šest stranaka, koju je predvodio SDP Ivice Račana, promijenila je kalendar državnih praznika i blagdana.

Slijedom toga, od 2002. do 2019. godine, 30. svibnja se obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora i više nije bio državni praznik, niti neradni dan. Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježila odluka Sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja.

Dan državnosti u subotu će se svečano obilježiti diljem Hrvatske, polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje, misama za domovinu, svečanim koncertima.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” građanima će prijepodne darovati hrvatske zastave na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Objava Hrvatska danas slavi Dan državnosti, prije 36 godina konstituiran je prvi sabor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Izmjene Zakona o trgovini zastupnici su podržali jednoglasno, prenosi Bljesak.info

Marijana Puljak iz Centra imala je primjedbu na predloženo rješenje, ocijenivši kako se zakonom kasni nekoliko godina te kako se gradovima nameće kruto rješenje po načelu ”ili svi ili nitko”.

”Umjesto da dopustite lokalnoj samoupravi da sama ciljano zabrani prodaju alkohola u kriznim zonama, poput povijesnih jezgri, prisiljavate ih da istu mjeru uvedu na cijelom svom teritoriju”, upozorila je Puljak.

Amandmanom je tražila uvođenje zoniranja, no vladajući su ga odbili.

Nova pravila za trgovine

Izmjenama zakona jedinicama lokalne samouprave omogućuje se da putem svojih predstavničkih tijela donose odluke o vremenu u kojem trgovine na njihovu području smiju prodavati alkoholna pića.

Takve odluke moći će se donositi radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine ili zaštite okoliša.

Zakonskim izmjenama dodatno se jača i zaštita maloljetnika. Trgovcima se uvodi obveza uskraćivanja prodaje alkoholnih i energetskih pića ako procijene kako je kupac mlađi od 18 godina, osim ako valjanom identifikacijom ne dokaže suprotno.

To pravilo vrijedit će i za automatizirane blagajne.

Propisuje se i obveza trgovca da pri prodaji alkoholnih pića putem interneta na svojoj mrežnoj stranici osigura provjeru punoljetnosti putem informacijskog sustava e-Građani.

Izmjene više zakona

Sabor je jednoglasno usvojio i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi takozvana Content direktiva. Njome se na razini Europske unije značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti za prošlu i tekuću godinu.

Prema novim pravilima, obveza izvještavanja o održivosti ograničava se na poduzetnike s više od tisuću zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura.

Iz Vlade su naveli kako će se, prema procjenama, broj obveznika izvještavanja o održivosti na razini Europske unije smanjiti za 86 posto, a u Hrvatskoj s oko 500 na približno 30-ak.

Usvojen je i Zakon o odvjetništvu, koji se morao izmijeniti zbog usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije jer bi Hrvatskoj, u suprotnom, uslijedila financijska kazna.

Usklađivanjem s direktivama Europske unije omogućit će se odvjetnicima rad u više različitih organizacijskih oblika te otvoriti prostor odvjetničkim društvima iz država članica za osnivanje podružnica i društava kćeri u Hrvatskoj.

Pravo osnivanja podružnica vrijedi i za odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji OECD-a. Zakon je podržalo 79 zastupnika, dok ih je 35 bilo suzdržanih, a pet protiv.

Vježbenicima se olakšava stjecanje profesionalnog iskustva dopuštanjem obavljanja dijela vježbe kod hrvatskih odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama Europske unije, upisanih u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.

Umirovljenim profesorima pravnih predmeta na sveučilištima u Hrvatskoj omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja, uz propisanu obvezu osiguranja od odgovornosti za štetu pod istim uvjetima koji vrijede za odvjetnike.

Sabor je jednoglasno donio i Zakon o provedbi uredbe Europske unije o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

Zastupnici su sa 90 glasova za i 29 suzdržanih izglasali izmjene Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu.

Prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji podržala su 82 zastupnika, četvero ih je bilo suzdržano, a 31 protiv.

Objava Hrvatska zabranjuje prodaju alkohola i energetskih pića mlađima od 18 godina, a lokalne jedinice moći će regulirati prodaju alkohola pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U zemljama regije nedostaju tisuće vozača kamiona, a situacija se pogoršava iz godine u godinu jer većina osposobljenih vozača posao traži u inozemstvu zbog većih plaća.

Zbog činjenice da globalna trgovina više ne raste stabilno, nego kroz cikluse šokova, opskrbni lanci postaju skuplji i manje predvidivi, a upravo cestovni prijevoz snosi najveći dio fleksibilnosti i prilagodbe, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca, i naglašava da je najveće ograničenje daljnjeg rasta cestovnog teretnog prijevoza dostupnost radne snage, piše Dražen Ciglenečki za Novi list.

Dnevnice niske, troškovi visoki

U Udruzi poslodavaca navode da trošak rada u cestovnom teretnom prijevozu raste stopom od 11,4 posto, dok kontinuirani rast bruto plaća i administrativno povećanje minimalnih plaća radi pritisak na sve ostale platne razrede.

Pritom ističu da dnevnica u Bosni i Hercegovini za rad na terenu iznosi 50 eura, u susjednoj Hrvatskoj iznosi 30 eura i nije mijenjana od 2019. godine, dok dnevnica u Sloveniji 80, a Austriji 90 eura i napominju da je »potpuno neobjašnjivo da je dnevnica u Hrvatskoj niža nego u BiH.

U udruzi Convoy, koja okuplja vozače kamiona iz cijele Hrvatske, su potvrdili da je dnevnica vozača kamiona među najnižima upravo u Hrvatskoj, dok vozačima istodobno rastu troškovi, posebno onima koji su plaćeni po »turama«, a najveći troškovi su im hrana te troškovi života na putu.

Nedostaje 3.000 vozača kamiona

U Hrvatskoj nedostaje više od tri tisuće vozača kamiona, a u udruzi Convoy napominju da se situacija pogoršava iz godine u godinu jer većina osposobljenih vozača posao traži u inozemstvu zbog većih plaća. Nedostatak voača kamiona ne pogađa samo Hrvatsku, nego i cijelu Europsku uniju, u kojoj prema službenim procjenama nedostaje gotovo pola milijua profesionalnih vozača, a do 2028. godine moglo bi ih nedostajati čak 745 tisuća. Situacija je posebno alarmantna u Njemačkoj gdje nedostaje 130 tisuća vozača kamiona, zbog čega su njemački špediteri apelirali na vladu da poduzme mjere kako bi se smanjio nedostatak vozača kamiona. Velik broj hrvatskih kamiondžija posao je našao upravo u Njemačkoj, kao i u Italiji, Nizozemskoj pa čak i u Kanadi.

– I mi smo u Hrvatskoj upozoravali Ministarstvo prometa na problem kroničnog nedostatka profesionalnih vozača kamiona, ali nas nisu doživljavali ozbiljno. Nedostatak vozača stoga nadoknađujemo zapošljavanjem stranih radnika, najviše Filipinaca i Nepalaca te radnika s područja bivše Jugoslavije, ali to nije dovoljno, upozorava Učkarić.

Kako poboljšati uvjete

Kako bi se poboljšali uvjeti poslovanja, zadržali radnici i osigurala veća otpornost sustava, HUP predlaže niz »relativno lako provedivih mjera«: osim otvaranja odmorišta uz autoceste tijekom cijele godine, predlaže se i suzbijanje nelojalne konkurencije kroz dosljedniju kontrolu kabotaže, radnog vremena vozača, tahografa i sive zone prijevoza uz jednake uvjete pristupa infrastrukturi za sve vozače, povećanje tuzemnih dnevnica i redefiniranje pravila o isplati dnevnica za rad na terenu, poticaje za mlade vozače i programe prekvalifikacija uz smanjenje dobne granice za ulazak u profesiju, uvođenje poticaja za mlade vozače i programa prekvalifikacija, povećanje osobnog odbitka, snižavanje niže stope poreza na dohodak i proširenje poreznih pragova radi povećanja neto primanja zaposlenih u sektoru, ograničenje osnovice za zdravstveni doprinos i vraćanje poticaja za mlade te dodatno uređenje pitanja smještaja mobilnih radnika (na adresi poslodavca) u cestovnom prijevozu.

Objava Poznati iznosi dnevnica vozača kamiona u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i u Austriji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu danas se, prema ocjenama sugovornika, ne zasniva samo na politici i energetici, već prije svega na širenju straha, nacionalističkih narativa i dezinformacija koje, koristeći slabosti podijeljenih društava, usporavaju demokratski razvoj i europski put regije, piše Istina.media.

Ruski ili američki plin

Dragan Šormaz, osnivač Euvroatlantskog savjeta Srbije, za Istina media kaže da posebno ranjivom u ovom kontekstu vidi Bosnu i Hercegovinu.

“Možda zvuči paradoksalno, ali Kosovo je uspjelo dostići veći stupanj organiziranosti, čvrstine države nego Sarajevo. Za to, naravno, krivnju snosi odnos entiteta Republika Srpska prema državi, ali i svi ostali sudionici političkog života u državi. Poruke i narativ iz rata devedesetih i dalje su dominantni – krivci, žrtve, zločini”, ističe Šormaz.

Dodaje da nijedna strana nije spremna prepustiti to povijesti, kao da ne postoji interes građana Bosne i Hercegovine za boljim životom, za mirom, za boljim standardom.

“Kao da su te nacionalne ‘zastave’ toliko moćne da mogu nekoga nahraniti ili da mogu zaustaviti metak”, naglašava.

Ovakav narativ, tvrdi, koristi samo političarima koji ga upotrebljavaju za stvaranje osobne moći, preko koje dolaze do osobnog bogatstva. Šormaz smatra da će se to promijeniti tek kada građani odbiju da ih pri glasovanju vodi strah od novog rata i prednost daju političarima koji nude programe usmjerene na budućnost.

“Rusija je ta koja podupire nacionalistički narativ, po cijeloj Europi, u središnjoj Aziji, na Bliskom istoku. Rusija je ta koja ne može ponuditi demokratske vrijednosti kao brend i zato potura važnost identiteta, širi teorije zavjere, širi mržnju i strah gdje god joj se to dozvoli”, poručuje Šormaz.

Dalje navodi da je SSSR bila ogromna država stvorena na totalitarnoj ideologiji i mogla je funkcionirati samo ako širi laži i koristi silu. Padom SSSR-a, tvrdi, nova Rusija mogla je birati između demokratske republike liberalnog kapitalizma i totalitarne, koruptivne države kontroliranog kapitala, stabilne jedino kroz silu i propagandu.

“Izabrala je ovo drugo, da bude nasljednica komunističke imperije! Moskva najbolje na svijetu zna širiti svoju propagandu i prepoznati slabosti svakog društva. U BiH je to strah od rata, od susjeda… u Srbiji je to radikalizam, želja za hegemonijom na Balkanu”, kaže Šormaz.

Energetski sektor je oruđe, dodaje, zbog čega, prema njegovim riječima, toliko dugo traje prisilno odricanje Rusije od NIS-a u Srbiji. Tvrdi da je preko NIS-a Rusija kontrolirala političare, medije i znanstvene ustanove u regiji, te navodi da Srbija i BiH nisu izgradile plinovode kojima bi se transportirao alternativni plin na tržište upravo zbog ruskog utjecaja preko, kako kaže, „korumpiranih političara“.

“Svi obratite pažnju: tko god je protiv diverzifikacije energetskog sektora, tko god govori o tome da je američki plin skup ili da je ruska nafta jeftina… taj je sigurno na neki način pod utjecajem Rusije. Bez izuzetka!”, poručuje Šormaz.

Sličan stav iznosi i Nikola Lunić, konzultant iz područja geopolitike i sigurnosti, koji je ranije za Istina media ocijenio da “energetska ovisnost o ruskom plinu i nafti omogućava Moskvi dugoročno političko pozicioniranje kroz državne kompanije i infrastrukturne projekte“.

„Ovakvi aranžmani često stvaraju i mrežu političko-ekonomskih interesa koja dodatno učvršćuje ruski utjecaj“, smatra Lunić.

U tom kontekstu sve se češće spominje i projekt Južne interkonekcije u BiH, koji dio domaćih političkih aktera vidi kao strateški iskorak ka diverzifikaciji opskrbe i smanjenju dugogodišnje ovisnosti o ruskom plinu.

Paralelno s energetskim pitanjima, u analizi Erdina Kadunića, koju je objavio i njemački list Berliner Zeitung, podsjeća se na izjave ruskog ambasadora u BiH Igor Kalabuhov, koji je u siječnju 2026. godine na RTV Herceg-Bosna pozvao vlasti u BiH da se „odupru pritisku iz Washingtona“ i nastave oslanjanje na ruski plin, pri čemu se upozorava da se takve poruke bez kritičkog konteksta mogu promatrati i kao oblik političkog utjecaja na medijski prostor.

Dodik i Putin

Na sličnom tragu, dio analitičara ovaj diplomatski i energetski okvir dovodi u vezu i s političkim odnosima u BiH, posebno kroz Dodikovo djelovanje i njegovu dugogodišnju suradnju s Moskvom. U analizi dekana Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Seada Turčala, između ostalog, navodi se da Dodik predstavlja središnju točku ruskog utjecaja u BiH, uz ocjenu da se njegova politika i retorika uklapaju u šire interese Moskve u regiji.

Podsjetimo i na Dodikove višestruke susrete s ruskim predsjednikom Vladimir Putin i ministrom vanjskih poslova Sergey Lavrov, kao i na međusobna odlikovanja, uključujući Orden Republike Srpske koji je dodijeljen Putinu te Orden Aleksandra Nevskog koji je Putin uručio Dodiku.

Na ruski utjecaj u BiH upozoravao je i Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, govoreći na samitu Europske političke zajednice u Parizu. Na Bećirovićeve izjave reagirao je Dodik nazivajući ga “nepodnošljivim lažovom”, te govoreći da zloupotrebljava međunarodne skupove za, kako je naveo, širenje bajke o ugroženosti države.

Samo nekoliko dana nakon toga, Dodik je s predsjednikom RS Sinišom Karanom i predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem otputovao u Moskvu, gdje su sudjelovali na paradi povodom Dana pobjede.

Uloga medija

U oblikovanju javnog mnijenja ključnu ulogu imaju mediji i sve više društvene mreže. Šormaz naglašava da je danas lakše plasirati laži i propagandu preko društvenih mreža.

“Mediji daju veći legitimitet ‘opinion makerima’! Istraživačko novinarstvo je u problemu! Za pravu informaciju potrebno je vrijeme i ozbiljan rad, dok kontrolirani mediji i društvene mreže bombardiraju javnost milijunima svakakvih informacija na dnevnoj razini”, kaže on. Zaključuje da je u “toj džungli informacija teško običnom, radnom čovjeku da stigne razaznati istinu od propagande i lako se okreće nečemu što mu odmah budi emocije, nasuprot racionalnom rasuđivanju”.

I Lunić smatra da informacijski i medijski prostor predstavlja ključni element suvremenih hibridnih operacija.

„Kroz medije, portale, lokalne partnere i intenzivno korištenje društvenih mreža plasiraju se narativi koji promoviraju proruske stavove, potiču polarizaciju društva i potkopavaju povjerenje u zapadne institucije“, zaključuje Lunić.

Objava PLIN, PROPAGANDA I POLITIKA: Ovo su mehanizmi ruskog utjecaja u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema neslužbenim informacijama koje se razlikuju od ranijih medijskih navoda, u cijelom slučaju navodno se ne radi o većem broju ispaljenih hitaca, kako se u početku pisalo, već o znatno manjoj količini. Također se spominje da oružje nije standardno vatreno oružje, nego improvizirano, piše Dalmacija danas.

Objava Uhićen je ubojica iz Drniša pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Od dokumentacije i gotovine do tehničke ispravnosti vozila, pravila su jasna, a njihovo nepoštivanje može skupo koštati, piše Oslobođenje.

Koji su dokumenti obvezni?

Za putovanje u zemlje Europske unije, osim važeće vozačke dozvole i prometne dozvole, preporučuje se i međunarodna vozačka dozvola.

Posebnu pozornost trebaju obratiti vozači koji putuju automobilom koji nije u njihovu vlasništvu.

Iz BIHAMK-a pojašnjavaju da je za prelazak granice tuđim vozilom potrebna dozvola za upravljanje tuđim vozilom (DTV).

“Ovaj dokument služi kao dokaz nadležnim tijelima zemlje u koju se putuje da vozilo nije otuđeno, odnosno da se vozač njime služi uz izričit pristanak vlasnika”, naveli su iz BIHAMK-a.

DTV se izdaje uz nazočnost vlasnika i korisnika vozila, vrijedi do isteka registracije, najdulje godinu dana, a cijena izdavanja iznosi 25 KM.

Gdje možete s osobnom iskaznicom?

Državljani BiH mogu putovati samo s osobnom iskaznicom u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Za sve ostale države potrebna je putovnica. Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH upozoravaju da mnogi zaboravljaju provjeriti rok važenja putovnice prije puta.

“Za ulazak u određene zemlje putovnica putnika mora biti važeća najmanje tri mjeseca nakon datuma planiranog izlaska iz te zemlje”, naveli su iz UNO BiH.

Koliko novca smijete prenijeti?

Građani često nose veću količinu gotovine, ali iz UIO BiH podsjećaju da svi koji prenose više od 10.000 eura moraju prijaviti novac carinskim tijelima.

Prijava se obavlja putem posebnog obrasca koji se može dobiti na graničnim prijelazima ili preuzeti sa stranice UIO BiH.

Fizičke osobe mogu prenijeti i više od 10.000 eura, ali uz odobrenje Ministarstva financija Republike Srpske ili Federacije BiH.

Pazite što vozite i što nosite

Iz UNO BiH podsjećaju i da se carinska pravila razlikuju od države do države, osobito kada je riječ o unosu hrane, lijekova, kućnih ljubimaca, biljaka i sjemena.

Poseban problem mogu predstavljati tehnički nedostaci na vozilu.

Napuknuto vjetrobransko staklo, oštećena svjetla ili uklonjen DPF filtar mogu biti dovoljan razlog za zabranu ulaska u pojedine zemlje EU.

Vozačima se savjetuje i da kod sebe uvijek imaju dovoljno gotovine u valuti zemlje u koju putuju, jer se eventualne kazne često ne mogu platiti drugačije.

Foto: Slobodna Dalmacija

Objava Što sve bh. državljanima treba za prelazak granice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Na mjestu događaja su pronađene registracijske pločice Republike Sjeverne Makedonije. Utvrđeno je da je za sada nepoznati vozač upravljao kamionom, krećući se južnom kolničkom trakom te je sletio izvan kolnika sa sjeverne strane, probio središnju metalnu odbojnu ogradu, udario u stup javne rasvjete, te prešao na suprotnu sjevernu kolničku traku”, poručuju iz policije, prenosi N1 Hrvatska.

“Nakon zanošenja ponovno je udario u središnju odbojnu ogradu i drugi stup javne rasvjete. Uslijed izbijanja požara kamion je u potpunosti izgorio zajedno sa nepoznatim vozačem. Na mjestu događaja su angažirane žurne službe.”

Promet se tijekom očevida uz regulaciju policijskih službenika odvijao usporeno južnom kolničkom trakom od 14.52, te sjevernom kolničkom trakom od 15.24 sati.

Iz policije javljaju i kako su angažirani djelatnici HEP-a na sanaciji oštećene elektronaponske mreže zbog čega je promet na autocesti bio obustavljen u vremenu od 18.48 do 19.15 sati. Nastavlja se daljnji rad na utvrđivanju ostalih činjenica i identiteta stradale osobe, poručuju, prenosi Istina.media.

Objava TRAGEDIJA U HRVATSKOJ: Vozač izgorio u kamionu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sumnjivi paketi otkrili kokain, piše Hercegovina.info.

Vozač je na graničnu kontrolu stigao u četvrtak, 30. travnja, oko 22:15. Policajcima su tijekom pregleda vozila sumnjivi postali paketi koje su uočili u unutrašnjosti pa je zatražen sudski nalog za pretragu. Pretragom je pronađeno 13,54 kilograma kokaina i novac, za koji se sumnja da je stečen kriminalom. Droga i novac su privremeno oduzeti.

Vozač prijavljen za trgovinu drogom i pranje novca

Nad 25-godišnjakom je provedeno kriminalističko istraživanje te ga se sumnjiči za kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, kao i za pranje novca. Nakon istraživanja predan je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a protiv njega je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava.

Objava Krijumčario 13,54 kilograma kokaina i uhvaćen na hrvatskoj granici pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je u četvrtak izvijestilo Državno odvjetništvo RH (DORH), 17-godišnjaku osumnjičenom za kazneno djelo terorizma određen je pritvor na prijedlog velikogoričkog Županijskog državnog odvjetništva i to zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

Tužiteljstvo navodi kako postoji sumnja da je maloljetnik, 28. i 29. travnja ove godine, s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva napadima na veći broj osoba podmetanjem i aktiviranjem eksplozivnih naprava, koji za posljedicu mogu imati izazivanje smrti većeg broja osoba, na adrese elektroničke pošte više osnovnih i srednjih škola te gimnazija u Zagrebu uputio e-mail poruke u kojima se navodi da je u više obrazovnih ustanova na području Zagreba postavljena veća količina eksplozivnih naprava.

Prema sumnjama tužiteljstva, maloljetnik je u upućenim porukama iznosio prijetnje aktiviranjem eksplozivnih naprava i izazivanjem smrti većeg broja djece, što je za posljedicu imalo evakuaciju većeg broja objekata na koje se sadržaj poruka odnosio i policijski protueksplozijski pregled objekata te uznemirenje velikog broja učenika, zaposlenika škole, kao i uznemirenje javnosti.

Ravnateljstvo policije je ranije u četvrtak objavilo kako su za prijetnje terorizmom zbog prijetećih elektronskih poruka o postavljenim eksplozivnim napravama prijavljene dvije maloljetne osobe, dok se kriminalističko istraživanje provodi i nad još jednom osumnjičenom, punoljetnom osobom.

Kriminalističko istraživanje nad dvije maloljetne osobe provela je Služba terorizma Ravnateljstva policije u koordinaciji sa županijskim državnim odvjetništvima iz Zagreba i Splita.

Utvrđena je sumnja, stoji u priopćenju Ravnateljstva policije, da su osumnjičeni maloljetnici, radi ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, 23., 24., 28. i 29. travnja putem elektroničkih uređaja slali prijeteće poruke elektroničke pošte.

Izvršenje izrečenih kazni za terorizam ne zastarijeva

Pritom su tvrdili da su u više obrazovnih ustanova i medijskih kuća postavljene eksplozivne naprave, uz prijetnje njihovim aktiviranjem i izazivanjem smrti većeg broja osoba, osobito djece na području više gradova u Hrvatskoj.

Takve poruke dovele su do evakuacije većeg broja školskih objekata, provođenja protueksplozijskih pregleda od strane policije te uznemiravanja velikog broja učenika, zaposlenika škola i šire javnosti, čime su ostvarili obilježje kaznenog djela prijetnje terorizmom, navodi policija.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičene maloljetne osobe su predane pritvorskom nadzorniku, kaznena prijava je podnesena nadležnim županijskim odvjetništvima, a kriminalističko istraživanje se nastavlja.

Policija dodaje da traje i kriminalističko istraživanje vezano uz treću osumnjičenu, punoljetnu osobu, a provodi se u koordinaciji s Uskokom.

Prema Kaznenom zakonu RH, kaznena djela terorizma strogu su kažnjiva, a zapriječene kazne zatvora su dugotrajne i među najvišima u hrvatskom pravosudnom sustavu. Izvršenje kazni izrečenih za kazneno djelo terorizma i srodnih teških djela ne zastarijeva, prenosi Hina.

Objava Pritvor maloljetniku zbog lažnih dojava o bombama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.