Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Crna Gora zatvorila je pregovore u poglavljima Ekonomska i monetarna politika, Statistika i Socijalna politika i zapošljavanje, prenosi Hina.

“Crna Gora pokazuje da je proširenje moguće, da je proširenje priča o uspjehu”, rekao je irski ministar za europske poslove Thomas Byrne.

Povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je da EU u potpunosti podržava ambiciju Crne Gore da završi pristupne pregovore do kraja ove godine.

“Podržavamo vašu ambiciju, sada je odlučujući trenutak”, rekla je Kos, ističući da preostale reforme posebice one koje se odnose na vladavinu prava i ustavne promjene “ne mogu čekati”.

Crna Gora je predvodnik u procesu proširenja u kojem je najdalje odmakla od svih zemalja kandidata.

Objava Crna Gora sve bliže Europskoj uniji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Umirovljenike u Hrvatskoj krajem godine ponovno očekuje isplata godišnjeg dodatka na mirovinu, a ključna odluka o njegovoj visini tek treba biti donesena. Vlada Republike Hrvatske mora najkasnije do 31. listopada odrediti koliko će u 2026. godini vrijediti jedna godina mirovinskog staža, nakon čega će biti poznato koliko će pojedini korisnik dobiti u prosincu.

Godišnji dodatak trajno je pravo uvedeno Zakonom o mirovinskom osiguranju i pripada korisnicima mirovine svake kalendarske godine za koju im se isplaćivala mirovina. Za razliku od nekih drugih dodataka koji su se ranijih godina isplaćivali ovisno o visini mirovine, kod ovog primanja ključan je broj punih godina mirovinskog staža na temelju kojeg je određena mirovina.

Formula je jednostavna. Broj punih godina staža množi se s iznosom koji Vlada odredi za jednu godinu staža. Upravo zato će odluka koja treba biti donesena tijekom listopada izravno odrediti koliko će novca pojedini umirovljenik dobiti, piše Poslovni.hr.

Kolika će vrijednost jedne godine staža biti za 2026. godinu zasad nije službeno objavljeno. Na aktualnoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dalje je navedena vrijednost koja je vrijedila za 2025. godinu, kada je Vlada odredila šest eura za svaku punu godinu mirovinskog staža.

To znači da je prošle godine korisnik s 20 godina staža ostvarivao dodatak od 120 eura, s 25 godina staža 150 eura, s 30 godina 180 eura, a s 35 godina staža 210 eura. Za 40 godina staža dodatak je iznosio 240 eura, dok je za 45 godina iznosio 270 eura.

Ti iznosi, međutim, ne mogu se unaprijed primijeniti na ovogodišnju isplatu. Vrijednost za 2026. Vlada određuje zasebnom odlukom pa će konačan izračun biti moguć tek kada bude objavljen novi iznos po godini staža. Zakon propisuje da odluka mora biti donesena najkasnije do 31. listopada.

Pravo na dodatak nije ograničeno samo na korisnike starosne mirovine. HZMO navodi da pripada svim korisnicima mirovine za kalendarsku godinu za koju se mirovina isplaćivala, uključujući korisnike koji su mirovinu ostvarili prema općim i posebnim propisima.

Važno je i da umirovljenici za isplatu ne trebaju podnositi zahtjev. HZMO godišnji dodatak isplaćuje automatski, bez donošenja posebnog rješenja, pa korisnici ne trebaju odlaziti u područne urede niti predavati dodatnu dokumentaciju.

Objava Stiže dodatak na mirovinu, evo koga očekuje nova isplata u prosincu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ono što je trebala biti jednostavna zabava tijekom školskog izleta u Vicenzu završilo je intervencijom hitnih službi za dvojicu 17-godišnjaka iz Bosne i Hercegovine, koji su bili u alkoholnoj komi zbog “zapanjujuće” razine alkohola u krvi.

Prema talijanskim medijima, incident se dogodio posljednjih dana, a glavni “akteri” bila su dvojica učenika koji su sa svojom grupom boravili u poznatom smještajnom objektu u Viale Veroni.

U izletu je bila i grupa koja je stigla iz Bosne i Hercegovine. Prema dostupnim informacijama, upravo su njihovi vršnjaci – od kojih su neki također bili pod utjecajem alkohola, ali ne u tolikoj mjeri – upozorili nastavnike, koji su potom, uz pomoć hotelskog osoblja, pozvali pomoć. Sve se dogodilo nešto poslije 22:30. Dvojica mladića stigla su na hitnu pomoć bolnice San Bortolo nešto poslije 23 sata u stanju koje je zahtijevalo hitnu liječničku pomoć, pišu Nezavisne novine.

Noć provedena u bolnici

Analize provedene u bolnici pokazale su izrazito visoku razinu alkohola u krvi: između 2,5 i 4 grama po litri. To su vrijednosti daleko iznad granice normalnog pijanstva, što je dovelo do gubitka svijesti i komatoznog stanja. Noć su proveli u bolnici, pod stalnim nadzorom medicinskog osoblja.

Srećom, njihovo se stanje postupno poboljšavalo i oboje su otpušteni sljedećeg jutra. Međutim, ostala je epizoda koja pokazuje koliko opasne mogu biti takve “nekontrolirane” večeri tijekom školskih izleta, prema talijanskim medijima.

Žestoka pića i vrijednosti iznad granice

Ovaj put granica je znatno prekoračena. Nije poznato gdje su mladići nabavili žestoka pića niti u kojem vremenskom razdoblju su konzumirali tako veliku količinu alkohola. Ono što je sigurno jest da je nedugo nakon 23 sata situacija postala ozbiljna, što je dovelo do hitne medicinske intervencije. Posebno značajan aspekt slučaja je njihova mladost. Sa 17 godina, koncentracija alkohola te razine može imati vrlo ozbiljne posljedice, posebno kada se konzumira naglo. Mladići su imali sreće: nakon teške noći uspjeli su napustiti bolnicu bez trajnih posljedica i, nakon epizode u San Bortolu koju sigurno neće zaboraviti, izlet u Vicenzu je nastavljen.

Objava INCIDENT U ITALIJI: Učenici iz BiH završili u alkoholnoj komi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Međutim, zahtijevala bi duboke reforme u upravljanju granicama, policijskoj suradnji, viznoj politici i vladavini prava, dok među stručnjacima postoje različite procjene o tome koliko bi države članice EU-a trenutačno bile spremne podržati takav model.

Raspravu je posljednjih dana otvorio Kristof Bender, zamjenik predsjednika i viši analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI), koji je u autorskom tekstu za švicarski Neue Zürcher Zeitung predložio da EU državama Zapadnog Balkana ponudi jasnu mapu puta prema Schengenu kao međucilj na putu prema članstvu u Uniji.

Bender za portal FENA EU ističe da sama činjenica da država nije članica EU-a ne predstavlja nepremostivu pravnu prepreku.

Pravni presedan

„Već postoje zemlje koje su dio schengenskog prostora, ali nisu članice EU-a, Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Dakle, članstvo u Schengenu bez članstva u EU-u očigledno je moguće i pravni okvir postoji“, kazao je Bender.

Schengenski prostor danas obuhvaća 29 država – 25 članica Europske unije i četiri države Europskog udruženja slobodne trgovine, odnosno Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Te četiri države uključene su kroz posebne sporazume o pridruživanju Schengenu. Bender zbog toga smatra da bi i za Zapadni Balkan bio potreban posebno prilagođen sporazum.

„Ne postoji fundamentalna pravna prepreka. To je pitanje političke volje, a ne pravne nemogućnosti“, naglasio je.

Političko povjerenje

Jovana Marović, članica Savjetodavne skupine za javnu politiku Balkan u Europi (BiEPAG), bivša potpredsjednica Vlade i ministrica europskih poslova Crne Gore, znatno je opreznija kada je riječ o političkoj izvedivosti takvog scenarija.

Marović se godinama bavi proširenjem EU-a, vladavinom prava, antikorupcijskim politikama i europskim integracijama Zapadnog Balkana.

Ona za portal FENA EU ocjenjuje da je u ovom trenutku rano očekivati da bi države članice pristale otvoriti unutarnje granice prema državama regije.

„Schengenski prostor je najosjetljivije područje europske integracije jer počiva na potpunom povjerenju u kontrolu vanjskih granica. Potpuno je nerealno očekivati da bi države članice EU-a naprasno otvorile svoje granice i u schengenski sustav pustile države koje se i dalje bore sa sustavnom korupcijom, organiziranim kriminalom i nefunkcionalnim pravosuđem“, kazala je Marović.

Strogi uvjeti

Ulazak u Schengen ne podrazumijeva samo uklanjanje rampi na graničnim prijelazima. Država mora primjenjivati schengensku pravnu stečevinu, biti sposobna kontrolirati vanjsku granicu u ime svih članica, primjenjivati zajednička vizna pravila, učinkovito surađivati s policijskim i pravosudnim institucijama drugih država te se povezati sa Schengenskim informacijskim sustavom (SIS).

Spremnost se zatim provjerava kroz posebne evaluacije, a za ukidanje kontrola na unutarnjim granicama potrebna je suglasnost država Schengena.

Bender smatra da bi u slučaju Zapadnog Balkana klasičnim schengenskim kriterijima trebalo dodati i jasne zahtjeve u području demokracije i vladavine prava.

„Sadašnje članice Schengena koje nisu u EU-u stabilne su demokracije s vjerodostojnim rezultatima u vladavini prava. Zato bih očekivao da države članice, uz klasične kriterije, dodaju uvjete kojima bi se osiguralo da nove članice poštuju vladavinu prava i demokratske standarde“, kazao je.

Iskustvo BiH

Bosna i Hercegovina već je prošla jedan veliki reformski proces vezan uz Schengen, viznu liberalizaciju. Njezini građani bez viza putuju u schengenski prostor od prosinca 2010. godine.

Bender upravo to vidi kao dokaz da zemlje regije mogu ispunjavati zahtjevne tehničke kriterije kada imaju jasno definiran cilj.

„Kada su zemlje Zapadnog Balkana morale ispuniti standarde za bezvizno putovanje u Schengen, već su morale ostvariti rezultate u upravljanju granicama, sigurnosti dokumenata i politici azila. Schengensko članstvo bi, naravno, zahtijevalo dodatne reforme, ali nema razloga zbog kojeg Bosna i Hercegovina i ostale zemlje regije to ne bi mogle postići uz ozbiljan napor“, kazao je.

Ipak, najnoviji izvještaji Europske komisije pokazuju da BiH još ima značajan posao pred sobom.

Upravljanje granicama

Europska komisija je u Izvještaju o BiH za 2025. navela da je pravni i strateški okvir za upravljanje vanjskim granicama tek djelomično usklađen s pravnom stečevinom EU-a, dok upravljanje granicama treba dodatno unaprijediti. BiH je u siječnju 2025. usvojila novi Zakon o graničnoj kontroli, a u srpnju Strategiju i akcijski plan integriranog upravljanja granicom.

Važan korak napravljen je i kroz suradnju s Frontexom. Sporazum o statusu potpisan je u lipnju 2025., a 31. listopada iste godine pokrenuta je prva operacija Frontexa u punom opsegu u BiH, uz najavu raspoređivanja više od 100 europskih službenika zajedno s pripadnicima Granične policije BiH.

Međutim, Komisija je konstatirala i da je četvrtina radnih mjesta u Graničnoj policiji ostala nepopunjena, da treba poboljšati infrastrukturu i opremu te dodatno suzbijati ilegalne prijelaze granice.

Vizna politika

Jedan od posebno važnih problema je vizna politika. Europska komisija je u prosincu 2025. navela da je BiH tijekom te godine čak nazadovala u usklađivanju s viznom politikom EU-a, a broj odstupanja povećan je s osam na deset zbog dodatnih sezonskih bezviznih režima.

Komisija je ranije navela da BiH treba dalje usklađivati vizni režim, unaprijediti provjere putnika te razviti sustav razmjene podataka o putnicima. U izvještaju za 2025. navodi se i da BiH još nema potpuno funkcionalan središnji vizni informacijski sustav.

Marović upravo zbog širine tih zahtjeva smatra da su zemlje regije još udaljene od članstva u Schengenu.

„Uvjeti su izuzetno komplicirani i rigorozni, od potpune sigurnosne kontrole granica i primjene Schengenskog informacijskog sustava do besprijekorne policijske suradnje i vladavine prava. Bez suštinskog obračuna s kriminalom i korupcijom, Schengen ostaje nedostižan“, kazala je.

Dug put

Iskustvo sadašnjih članica pokazuje da ni ispunjavanje velikog dijela tehničkih kriterija ne znači automatsko i brzo ukidanje graničnih kontrola.

Hrvatska je postala članica EU-a u srpnju 2013., a Schengenu je u potpunosti pristupila 1. siječnja 2023. Tek nakon evaluacija provedenih od 2016. do 2020. Vijeće EU-a zaključilo je da ispunjava potrebne uvjete.

Bugarska i Rumunjska postale su članice EU-a još 2007. godine. Vijeće je 2011. zaključilo da ispunjavaju potrebne tehničke uvjete, ali su kopnene granične kontrole ukinute tek 1. siječnja 2025., čime su obje zemlje postale punopravni dio schengenskog prostora.

Marović smatra da upravo ta iskustva pokazuju koliko je, uz tehničku spremnost, važno političko povjerenje država članica.

Položaj Crne Gore

Prema njezinoj ocjeni, među državama regije Crna Gora je trenutačno najbliže potrebnoj razini usklađenosti, posebno kroz pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i sigurnost.

EU je 2024. potvrdila da je Crna Gora ukupno ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, nakon čega su utvrđena završna mjerila. Do srpnja 2026. Crna Gora je otvorila svih 33 poglavlja i privremeno zatvorila 18, a u prvoj polovici godine Vijeće EU-a uspostavilo je i posebnu radnu skupinu za izradu njezina pristupnog ugovora.

Marović, ipak, upozorava da ni Crna Gora schengenske uvjete ne može ispuniti preko noći, posebno u pogledu infrastrukture i rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala.

Granica s Hrvatskom

Za građane BiH najvidljivija posljedica punog ulaska u Schengen bila bi granica s Hrvatskom.

Bender upozorava da se Schengen često pogrešno poistovjećuje sa slobodom kretanja ljudi unutar Europske unije.

Sloboda kretanja kao jedna od četiri slobode EU-a daje građanima država članica pravo da u drugim članicama žive, rade ili studiraju pod gotovo jednakim uvjetima kao domaći državljani. Schengen se, s druge strane, prvenstveno odnosi na odsustvo sustavnih kontrola osoba na unutarnjim granicama.

Zato članstvo BiH u Schengenu samo po sebi ne bi građanima BiH automatski dalo pravo da se zaposle ili nastane bilo gdje u Europskoj uniji.

Ali bi, kaže Bender, posljedica na granici s Hrvatskom bila neposredna.

„Ako bi Bosna i Hercegovina postala punopravna članica Schengenskog prostora, ne bi bilo sustavnih graničnih kontrola s Hrvatskom i ljudi bi mogli prelaziti s jedne na drugu stranu bez redovite granične kontrole. Ako bi Bosna i Hercegovina i Srbija obje postale članice Schengena, isto bi se odnosilo i na bosansko-srbijansku granicu“, kazao je.

Schengenska pravila ipak dopuštaju privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama u iznimnim okolnostima i kao krajnju mjeru.

Poticaj reformama

Sugovornici su suglasni da bi konkretna, građanima vidljiva korist mogla povećati motivaciju za reforme, ali različito procjenjuju rizike takvog modela.

Bender smatra da Schengen ne može biti zamjena za EU.

„Sve nove članice EU-a trebale bi ući u Schengen nakon što ispune kriterije. To je samo jedan dio punopravnog članstva, a ne njegova zamjena. S obzirom na nedostatak kredibiliteta procesa pristupanja u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, mapa puta za Schengen mogla bi biti konkretan i dostižan međucilj“, kazao je.

Marović smatra da bi, barem u teoriji, upravo slobodnije kretanje bilo jedna od najkonkretnijih koristi koju bi EU mogla ponuditi stanovnicima regije prije formalnog članstva.

„Najveći problem procesa proširenja jest gubitak kredibiliteta i osjećaj građanki i građana da su reforme apstraktne. Kada bi EU ponudila opipljive koristi u području slobode kretanja, to bi poslužilo kao snažan motivacijski faktor i pritisak na vlasti da ubrzaju reforme“, kazala je.

Krajnji cilj

Istodobno upozorava na mogućnost da postupna integracija preraste u trajni status država koje koriste dio pogodnosti Unije, ali nemaju jednaka politička prava.

„Koncept postupne integracije ima smisla isključivo ako služi kao ubrzivač i priprema za punopravno članstvo. Nipošto ne smije postati ‘utješna nagrada’ ili alternativa koja bi države Zapadnog Balkana trajno ostavila bez prava glasa i izvan političkog i institucionalnog jezgra u kojem se donose ključne odluke“, istaknula je Marović.

Takav stav uklapa se i u njezina ranija upozorenja da modeli ograničenog ili „drugorazrednog“ članstva ne bi trebali zamijeniti punopravno članstvo država koje ispune kriterije.

Pojedinačne zasluge

Još jedna točka oko koje se dvoje sugovornika približavaju jest pitanje treba li Zapadni Balkan primati u eventualni novi model kao cjelinu ili pojedinačno.

Bender smatra da bi proces morao biti strogo zasnovan na rezultatima.

„Da bi bio privlačan i poticao reforme, morao bi biti meritokratski proces, zasnovan na ozbiljnim i detaljnim stručnim procjenama. Kada neka država ispuni kriterije, trebalo bi je primiti i ne tjerati je da predugo čeka da je druge sustignu“, kazao je za portal FENA EU.

Marović također zagovara načelo pojedinačnih zasluga.

„Svaka država mora biti tretirana posebno. Bilo bi nelogično i nefer da država poput Crne Gore, koja je već duboko u završnoj fazi pregovaračkog procesa, bude usporavana zato što ostatak regije nije na istoj razini“, kazala je, dodajući da bi uspješan model jedne zemlje trebao biti poticaj ostalima, ali da krajnji cilj mora ostati punopravno članstvo za sve koji ispune uvjete.

Postupna integracija

EU već provodi politiku postupne integracije Zapadnog Balkana, ali Schengen zasad nije formalno ponuđen kao poseban međukorak prema članstvu.

Na samitu EU-a i Zapadnog Balkana održanom u Tivtu u lipnju ove godine čelnici su razgovarali o postupnoj, reverzibilnoj i na zaslugama utemeljenoj integraciji, prvenstveno kroz Plan rasta, uključivanje u dijelove jedinstvenog tržišta i konkretne pogodnosti poput budućeg proširenja sustava „Roam Like at Home“ na regiju. EU je istodobno ponovila da punopravno članstvo Zapadnog Balkana ostaje cilj procesa.

Bender smatra da bi Schengen mogao biti sljedeći korak upravo zato što bi podrazumijevao i strožu suradnju u području sigurnosti.

„Ispunjavanje schengenske pravne stečevine, pojačane kriterijima vladavine prava, značilo bi ozbiljne reforme, snažniju policijsku suradnju i bolju sigurnost. Uz toliko država članica koje na različite načine usporavaju proces proširenja, EU riskira izgubiti preostali kredibilitet na Zapadnom Balkanu. Ovo bi bio način da dio tog kredibiliteta vrati“, kazao je.

Marović, s druge strane, smatra da države članice, posebno u trenutku kada su migracije i sigurnost granica među najosjetljivijim političkim pitanjima u Europi, još nisu spremne napraviti takav korak.

Što slijedi

Bez obzira na to hoće li Benderova ideja prerasti u političku inicijativu, postojeći schengenski kriteriji daju prilično preciznu sliku onoga što bi BiH morala učiniti – dodatno uskladiti viznu politiku, ojačati Graničnu policiju, unaprijediti infrastrukturu i informacijske sustave, produbiti policijsku suradnju te pokazati održive rezultate u vladavini prava i borbi protiv organiziranog kriminala.

Za građane bi korist bila vrlo konkretna, jer bi granica s Hrvatskom iz vanjske, u redovitim uvjetima, postala unutarnja schengenska granica bez sustavne kontrole putnika.

Objava BiH može ući u schengenski prostor prije punopravnog članstva u Europskoj uniji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Policija je u subotu, ne navodeći inicijale, objavila da je utvrđen identitet osobe te da je riječ o 26-godišnjaku.

Prema prvim informacijama, truplo je na odlagalište dovezeno s otpadom s jednog gradilišta u Zagrebu. U MMA krugovima kruži priča da se Are predozirao u napuštenoj kući predviđenoj za rušenje, te da je neko vrijeme živio kao beskućnik, piše Jutarnji list.

Otac ga ostavio na Hreliću

Životna priča ovog mladića bila je izuzetno teška. Podrijetlom je iz Nigerije, no rođen je u Zagrebu. Medijima je prije nekoliko godina ispričao da mu je majka preminula dok je bio dijete, a otac ga je u sedmoj godini života ostavio na Hreliću.

“Abija sam upoznala 2005. godine. Na zagrebačkom Hreliću prodavala sam neke sitnice, a isto je radio i muškarac koji je stajao uz mene. Sa sobom je vodio sitnoga kržljavog dječaka, prema kojem je bio prilično grub i tukao ga je, pa sam se sažalila nad djetetom. Muškarac je rekao da se zove Mike i da sutradan mora na put, a nema kamo s djetetom”, prisjetila se 2020. za 24sata Zejna Herak, žena koja je udomila dječaka, iako je kod kuće već imala tri sina.

Otac se nikada nije vratio po Area – preminuo je ubrzo nakon što ga je ostavio. Zejna ga je pokušala posvojiti, no rekla je da u tome nikada nije uspjela.

Teški počeci

U jednom razgovoru Are je otkrio kako su mu prvi MMA treninzi bili izuzetno teški, ali nije htio odustati. Isticao je da je posebno dobar u stojci i da posjeduje snažan udarac.

“Mislim da bih uspio i u nogometu, ali ovo me je više privlačilo. Na prijedlog prijatelja došao sam u ATT, na prvih par treninga baš su me izmlatili, ali nisam odustajao. Dosta ih odustane, ali ja sam baš uživao”, kazao je tada.

Za FNC je nastupao u nekoliko navrata, a prema dostupnim podacima, ostvario je jednu pobjedu i tri poraza u profesionalnom MMA-u. U FNC-u je slavio protiv Davuda Muhića, dok je poražen od Rusija Mineva, Teufika Šehića i Davida Travniceka.

Osim sportskih uspjeha, velika mu je želja bila upisati fakultet.

“Bez faksa danas te svi čudno gledaju, pogotovo vani. Vidim se na kineziologiji, kao fizioterapeut ili kondicijski trener. Siguran sam da ću u životu uspjeti, bilo kao MMA borac, bilo na akademskoj razini”, rekao je Are, koji je status i hrvatske dokumente uspio službeno riješiti tek krajem 2022. godine.

Objava Kosti bivšeg MMA borca pronađene na odlagalištu otpada u Zagrebu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zakon o naplati cestarine vrlo je jasan: Vozač mora iz vozila ili s vozila ukloniti uređaj koji ometa ispravan rad ENC uređaja ili Elektroničkog sustava naplate cestarine. Ne učini li to, fizičkoj osobi prijeti novčana kazna od 300 do 600 eura, piše Tportal.

Što zakon zapravo zabranjuje?

Ovdje treba napraviti važnu razliku.  Zakon ne donosi popis običnih elektroničkih uređaja koje od 1. ožujka više ne smijete imati u automobilu. Ne propisuje, primjerice, da je zbog Crolibertasa zabranjeno imati mobitel, navigaciju, kameru za snimanje vožnje ili neki drugi uobičajeni uređaj.

Problem nastaje ako uređaj ometa ispravan rad ENC-a ili samog Elektroničkog sustava naplate cestarine. Zakon izričito propisuje obvezu korisnika da ukloni iz vozila ili s vozila uređaj koji ometa ispravan rad ENC uređaja ili ESNC-a.

Zašto je to toliko važno postaje jasnije kada se pogleda kako će novi sustav funkcionirati. Crolibertas će kombinirati dvije tehnologije – ENC i automatsko prepoznavanje registarskih pločica. Vozila se više neće zaustavljati pred rampom, nego će ih sustav evidentirati tijekom prolaska ispod posebnih portala postavljenih na autocestama.

Ako koristite ENC, sustav mora pravilno očitati uređaj. Kod naplate putem registarske oznake kamere i druga oprema moraju pravilno identificirati vozilo.

Upravo zato zakon posebno tretira uređaje koji bi mogli ometati rad sustava.

Objava Neće više biti naplatnih kućica u Hrvatskoj, uvodi se novi sustav pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Policije ispred škole nakon napada

Goran Mehkek/Cropix

– Nemamo zaštitare. Imamo osobe zadužene za sigurnost. Nisam siguran koliko su obučeni za savladavanje ovakvih situacija. Bili su tamo gdje su trebali. Na ulazu. Dijete je ušlo u školu kao i svako drugo. Napad se mogao dogoditi bilo gdje u školi. Zaštitari su u bankama pa i dalje dođe do krađe – govori nam profesor Mario Božurić iz Velike Gorice koji u zagrebačkoj školi radi punih 40 godina, objavljuje Jutarnji.hr

Pred školu je stigao svega nekoliko minuta prije nego što je trebala početi nastava i zatekao djecu koja trče iz škole van.

– Pitam što se događa, a oni govore da je netko nekoga izbo nožem. Uletio sam u školu, ostavio svoju torbu u hodniku i tražio gdje se što događa i vidio sam dvoje ljudi na podu. Jedan je bio okrenut prema drugome. Jedan od njih bio je učenik, a drugi kolega profesor iz druge Strojarsko-tehničke škole. U tom trenutku nisam znao tko je napadač – objašnjava i dodaje da ih je i pitao tko ima nož te je shvatio da je učenik taj koji je napadač. Pritom je prišao ozlijeđenom kolegi kako bi mu pomogao.

– Primio sam ga za rame i okrenuo se. Vidio sam i ozlijeđenu spremačicu i pitao zašto je to napravio. Rekao mi je da je došao nekoga ozlijediti, a i sebe, i da je već nekog ozlijedio u WC-u. Tamo je dijete ležalo u krvi. Rukom sam pokušao zaustaviti krvarenje i držao ga budnim do dolaska hitne – prepričava nam je profesor.

U jednom trenutku primijetio je i da se ispod ozlijeđenog učenika nalazi mobitel, a s druge strane na liniji je bila njegova majka koju je dijete zvalo. Rekao joj je da je on s njezinim sinom i da čekaju hitnu, a u međuvremenu mu je i netko donio zavoj za rane ozlijeđenog.

Profesor Božurić smatra da je prerano govoriti o tome što se dogodilo i o tome što je navelo 15-godišnjeg učenika na napad.

– Ne znam što se događalo. Ne znamo njihovu pozadinu, tek su stigli u školu. Ne vjerujem da se nekome samo nešto ‘preokrenulo‘. Je li postojalo nešto prije, u pozadini, je li netko nešto propustio u praćenju djece. Ne želim upirati prstom – kazao je i dodao da kada govorimo o ovom novom napadu, nema smisla pričati o zaštitarima i mjerama sigurnosti, već o prevenciji. Kako navodi, potrebno je kontinuirano pratiti sve učenike i na vrijeme prepoznati probleme, no upozorava da je obrazovni sustav sve opterećeniji.

Govoreći o uvjetima rada ističe da je sve veći broj učenika u samim razrednim odjelima, da je tu i velik broj učenika s različitim teškoćama, a manjak stručnih suradnika te dodatna opterećenja koja donose promjene u organizaciji nastave. Dodatan problem, govori, je uvođenje i modularne nastave. Smatra da puno obaveza, promjena i sve veći broj učenika utječe na nastavu koju je onda sve teže izvoditi, a kamoli individualno pratiti neku osobu.

Tražili su, govori nam, da se zaposli socijalni pedagog, ali dobili su odbijenicu. – Ne kažem da bi to nešto promijenilo, ali to su stvari o kojima smatra treba pričati. Osvrnuo se i na autoritet nastavnika za koji smata da je nikakav.

– Zbog svih tih mjera usmjerenih prema nastavnicima izgubilo se i poštovanje prema nama. Imam osjećaj da dosta njih dolazi u školu s predznakom da im nitko ništa ne može. Znam koliko je teško biti nastavnik i sretan sam što za četiri godine idem u mirovinu. Sustav godinama postaje sve teži – govori.

Profesor Božurić je, kaže, u šoku. Ipak, unatoč svemu što je doživio, ne želi tražiti krivca prije nego što se utvrde sve okolnosti uključujući i osobe za sigurnost jer vjeruje da one ni u budućnosti neće moći spriječiti ovakve stvari.

– Dođeš na posao, misliš o tome što ćeš predavati, a onda dođeš u situaciju da moliš Boga da ti netko ne umre. Ne bih nikom to poželio. Teško je i nesvakidašnje – kaže i dodaje na da ozlijeđenima želi brz oporavak, ali i učeniku koji ga je napao.

– I on je tu na neki način žrtva. Govorimo o djetetu. Teško mi je govoriti o napadaču, ali i to dijete zaslužuje pomoć kao i možda mnoga druga djeca koju nismo prepoznali – poručio je za kraj.

Objava NAPAD U ZAGREBU Učenik u školi ranio drugog učenika i spremačicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Među uhićenima su 46-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine, dvojica Talijana u dobi od 34 i 69 godina te 38-godišnja državljanka Albanije.

Karabinjeri iz postaje Rim Piazza Dante izvršili su nalog za uhićenje koji je izdao sudac za prethodni postupak Suda u Rimu na zahtjev tamošnjeg Tužiteljstva, prenose Nezavisne.

Žrtve vezali i zaslijepili

Prema objavljenim informacijama, riječ je o provali iz veljače 2024. godine u kuću u blizini Koloseuma, u povijesnom središtu Rima.

Tri maskirane osobe navodno su provalile u kuću, a vlasnike su vezale električnim vezicama koje su, prema navodima, djelovale poput elektrošokera pri pomicanju.

Žrtvama su potom preko očiju stavili ljepljivu traku kako ne bi mogle vidjeti počinitelje.

Za vrijeme provale pretražen je stan, a ukraden je nakit vrijedan oko 100.000 eura te različiti elektronički uređaji.

Jedan osumnjičen kao logističar

Karabinjeri sumnjaju da je jedan od uhićenih imao ulogu logističara, odnosno osobe koja je pomagala u organizaciji provale prikupljanjem informacija i pružanjem logističke podrške.

Preostale tri osobe sumnjiče se da su izravno sudjelovale u provali.

Objava Državljanin BiH osumnjičen za pljačku u Rimu tešku 100 tisuća eura pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, tijekom inspekcijskog nadzora nad uvozom životnih namirnica i hrane čije se carinjenje obavlja na GP-u Izačić utvrđeno je da artikli u pošiljci različitih prehrambenih proizvoda, ukupne količine 5.000 kilograma, nisu propisno deklarirani. To je u suprotnosti s odredbama Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe te Zakona o hrani, zbog čega se proizvodi ne mogu uvesti niti staviti u promet.

U skladu s navedenim zakonima, uvoz kontrolirane pošiljke je zabranjen, a naloženo je njezino vraćanje pošiljatelju.

Federalna uprava za inspekcijske poslove podsjeća uvoznike hrane da proizvodi koji se stavljaju na tržište Bosne i Hercegovine moraju biti propisno deklarirani i ispunjavati sve zahtjeve utvrđene važećim propisima, uključujući i zahtjeve koji se odnose na informiranje potrošača o hrani.

Uvoznici su dužni osigurati da deklaracije sadrže sve propisane podatke, da budu točne, jasne, lako uočljive i razumljive potrošačima te usklađene s pratećom dokumentacijom proizvoda. Pravilno deklariranje hrane nije samo formalna obveza, nego potrošačima osigurava informacije potrebne za siguran i informiran izbor proizvoda, dok nadležnim tijelima omogućuje sljedivost i učinkovit nadzor hrane na tržištu, priopćeno je iz FUZIP-a.

Foto: Ilustracija/Slobodna Dalmacija

Objava Pet tona hrane iz Italije vraćeno s bh. granice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Osim što javnost i mediji “obilježavaju” povratak Mladićeva tijela u Srbiju, i državna vlast uključila se u odavanje počasti tako što se uz sina i unuku preminulog zločinca u državnom zrakoplovu nalazio ministar pravosuđa Nenad Vujić. Predsjednik Aleksandar Vučić, znakovito, već je izjavio da zbog obveza neće biti na sprovodu u ponedjeljak 7. rujna.

O situaciji u Srbiji razgovarali smo sa Sonjom Biserko, aktivisticom za ljudska prava i velikom protivnicom Vučićeva režima. Ona naglašava da se Srbija sada nalazi u velikoj političkoj krizi koja je ozbiljno načela legitimitet predsjednika Vučića kako na unutarnjem planu tako i na vanjskom.

“Mladićeva smrt došla kao naručena”

Također, kaže da se Vučić, s obzirom na to da se približavaju izbori koje je najavio za 25. listopada, nalazi u situaciji u kojoj pokušava ponovno osvojiti dominantnu poziciju. Dodaje da je to vrlo neizvjesno, s obzirom na to da i druga, oporbena strana vrijedno radi na terenu.

– Smrt Ratka Mladića dolazi u trenutku kada Vučić pokušava mobilizirati svoje članstvo, koje je poljuljano, tako da Mladićeva smrt dolazi kao naručena. Posljednjih 15 godina sustavno se radi na relativizaciji, poricanju te revidiranju poraza iz 90-ih. To se sve reflektira kroz reakcije građana u Srbiji i Republici Srpskoj – izjavila je.

Sonja Biserko

Pedja Milosavljevic/Cropix

Biserko smatra da se taj aspekt zanemarivao, pogotovo je to činila Europska unija koja je isticala da Srbija jest zainteresirana za pristupanje, iako u svojem ponašanju nije pratila nužne reforme niti je zastupala stavove koji se podrazumijevaju. Svih ovih 15 godina, nastavlja, Vučić je uspio svojom propagandom, s obzirom na kontrolu većine medija, učvrstiti narativ da su Srbi nedužni, da je Haaški sud antisrpski i shodno tome da su svi optuženici zapravo žrtve tribunala, pa čak i da je Mladić ubijen u Haagu.

– Činjenica je da je Mladić, kada je poslan iz svojeg skloništa u Haag, bio skoro polumrtav, to jest da mu je boravak u Haagu produljio život. Cijela priča o puštanju na slobodu prije smrti samo je jedna drama koja služi Vučiću da podigne emocije i frustraciju koja postoji u ovom društvu. Srbija se povukla u ulogu žrtve, a Mladić je postao heroj koji je branio Srbe, totalno zanemarujući činjenicu da je u prvih šest mjeseci rata, od travnja do listopada 1992., okupirao više od 70 posto teritorija Bosne i Hercegovine i očistio ta područja od svih nesrba – objašnjava Biserko.

Tijelo zločinca Ratka Mladića dočekano bakljama i transparentima

Cropix/Cropix

Kaže da se radi o vraćanju na pozicije koje su sve vrijeme bile prisutne, ali se sada očituju na način koji iznenađuje i regiju i Europsku uniju, premda svi koji žive u Srbiji nisu iznenađeni jer se takav narativ konstantno promovira kroz medije, kulturu i obrazovanje.

Srbija će biti opustošena

– To je narativ koji je svakodnevno prisutan u javnom prostoru, a nitko na to nije obraćao pažnju. Čak su primjedbe i upozorenja nevladinih organizacija koje se tiču tog narativa ostale na margini. Sve ovo oko komemoracije i sprovoda Ratka Mladića zaokružit će tu sliku. Na početku je objavljeno da će to biti državni sprovod, ali se od toga odustalo zato što je Vučiću i dalje stalo da uvjeri EU kako je on opredijeljen za europski put, prije svega jer ima financijske koristi od toga kroz potpore i investicije. Nažalost, ovo što radi kod kuće nije vrijednosni sustav koji se podrazumijeva s putem za Europsku uniju – obrazložila je.

Na konferenciji za novinare sin Ratka Mladića, Darko, otkrio je da je predsjednik Vučić pozivom izrazio sućut obitelji. Ipak, na sprovod neće doći jer već ima zakazane dnevne obveze zbog službenog posjeta predsjednika Uzbekistana Šavkata Mirzijojeva. Taj se potez može okarakterizirati kao pokušaj održavanja pozicije sjedenja na dva stolca jer otvoreno može podržavati osobu osuđenu za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a opet se nalaziti na “sigurnoj udaljenosti”.

– Njegovu politiku sjedenja na dva stolca upriličuje nedavno organizirani sastanak s delegacijom Pokreta nesvrstanih. Na televiziji se stalno puštaju snimke susreta s raznim međunarodnim liderima. Sve je to u funkciji izbora da se nametne slika da je on važan međunarodni akter i da je važan akter u regiji – rekla je Biserko.

Natpis “Dobrodošao kući, generale” u Beogradu

Pedja Milosavljevic/Afp

Ipak, dodaje da je taj dojam narušen zbog velikih prosvjeda diljem zemlje koji traju skoro dvije godine, ali i da Vučić i dalje uspijeva držati EU prikovanu na poziciji o njegovoj ulozi kao stabilnog aktera. Misli da to šteti Srbiji jer se ona toliko urušila u posljednje dvije godine. Obrazovanje, institucije, regulatorna tijela, pravosuđe, medijska scena – sve je to značajno urušeno, nabrojila je.

– Poslije njegova odlaska Srbija će biti opustošena zemlja i svatko tko dođe poslije njega, imat će velik problem to raspetljati, pogotovo korupciju i krađe svih ovih godina. Srbija je stvarno u nezavidnoj poziciji. Treba joj podrška EU, ali na drugačiji način. Oni bi morali podržavati i civilni sektor i medije i opoziciju, kakva god da je – izričita je.

Rusi znaju bolje od EU

Vučić je vrlo rano počeo s pripremama za izbore u kojima sebe stalno prikazuje kao dominantni faktor u regiji, a Srbija se vojno naoružava što stvara tenzije. U ožujku je na javnoj televiziji spominjao izvjesnost napada vojnog saveza Hrvatske, Albanije i Kosova, čime konstantno javnost drži napetom.

– Nedavno je rekao da se neće ponoviti operacija Oluja, da čeka drugo poluvrijeme, da se za to priprema. To je izravna prijetnja Hrvatskoj. S druge strane, njegov odnos prema Crnoj Gori sad je otvoreno protiv njezina puta prema EU, što je čak i izjavio pred europskim dužnosnicima na Bledu. Vučić je skinuo rukavice – izjavila je Biserko.

Objašnjava da takve stavove Rusija podržava. Spominje kako je Sergej Lavrov rekao da je pitanje dana kada će se Srbija okrenuti od EU, iako Vučić inzistira da je na tom putu. Očigledno Rusi bolje znaju situaciju u zemlji nego EU, zaključila je Biserko.

– Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, vrlo je cinično govoriti o porazu kada su Srbi dobili pola Bosne. Čak je i Srebrenica, u kojoj je počinjen genocid, pripala Republici Srpskoj. Bilo je i nagovještaja da će se tamo održati miting u čast Ratka Mladića, što je brže-bolje otkazano jer bi to stvarno bilo oholo – rekla je Sonja Biserko.

Grobari, navijači Partizana, odali počast preminulom ratnom zločincu

Oliver Bunic/Afp

Od ruske agresije na Ukrajinu EU i Zapad ovdje su se vratili isključivo iz sigurnosnih razloga, to je ovdje prioritet, smatra. Sve ostalo, kao što su demokracija i ljudska prava, što je mantra koju uvijek ponavljaju, nekako se našlo u sjeni. Njihovo smanjenje angažiranja za Srbiju počelo je nakon gospodarske krize 2008. godine, kaže Biserko.

Pitanje studentskog pokreta

– Tada se otvorio vakuum koji su iskoristili drugi akteri, kao što su Rusija, Kina i razne arapske zemlje. Zapad više nema dominantnu moć ili autoritet. Tu je EU u ozbiljnom problemu, pogotovo jer sami imaju puno problema i izazova. Oni nisu iskoristili svoju priliku dok su bili u dominantnoj poziciji da se značajnije angažiraju – dodala je.

Kao što je spomenuto, bliže se izvanredni parlamentarni izbori, a pitanje je kako će se ova situacija odraziti na studentske pokrete. Biserko kaže da oni dosad nisu izbacili svojeg lidera jer bi odmah nastala pluralizacija unutar pokreta. Ako dođe do promjene vlasti, smatra da će tranzicija na novo stanje biti vrlo spora.

– Pitanje je koji je to alternativni poredak jer se Srbija poslije 40 godina življenja pod nacionalizmom i populizmom teško iz toga može izvući. Govorimo o procesu koji će trajati, možda i više od deset godina. Tek nakon toga može doći do nekakve artikulacije jer otrežnjavanje ide sporo – smatra.

Održan veliki komemorativni skup u Novom Sadu 1. studenoga 2025.

Cropix/Cropix

Za kraj, objašnjava kako se studentski prosvjedi odnose na unutarnju situaciju u državi, a vanjski problemi nisu im prioritet. Studenti su se pobunili zbog nadstrešnice. Traže pravnu državu, transparentnost i odgovornost. Ako dođe do ostvarenja toga, tek tada se možemo nadati da će pitanje prošlosti doći na dnevni red, izjavila je.

– Teško je procijeniti odnos snaga prije izbora. Vučić je cijelo ljeto na terenu, ide po selima i ulaže ogroman trud da ponovno okupi svoje birače jer je i među njima došlo do razdora. I oni se žale na neispunjena obećanja, a Vučić je zbog toga izbezumljen. Neće tako lako dati vlast. Rastu represija i nasilje. On je odlučio zadržati vlast i tu nema nikakvih iluzija – zaključila je Biserko.

Objava ‘Vučić je skinuo rukavice, spominje drugo poluvrijeme s Hrvatskom, a Mladićeva smrt došla mu je kao naručena‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.