Prema neslužbenim informacijama koje se razlikuju od ranijih medijskih navoda, u cijelom slučaju navodno se ne radi o većem broju ispaljenih hitaca, kako se u početku pisalo, već o znatno manjoj količini. Također se spominje da oružje nije standardno vatreno oružje, nego improvizirano, piše Dalmacija danas.

Objava Uhićen je ubojica iz Drniša pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Od dokumentacije i gotovine do tehničke ispravnosti vozila, pravila su jasna, a njihovo nepoštivanje može skupo koštati, piše Oslobođenje.

Koji su dokumenti obvezni?

Za putovanje u zemlje Europske unije, osim važeće vozačke dozvole i prometne dozvole, preporučuje se i međunarodna vozačka dozvola.

Posebnu pozornost trebaju obratiti vozači koji putuju automobilom koji nije u njihovu vlasništvu.

Iz BIHAMK-a pojašnjavaju da je za prelazak granice tuđim vozilom potrebna dozvola za upravljanje tuđim vozilom (DTV).

“Ovaj dokument služi kao dokaz nadležnim tijelima zemlje u koju se putuje da vozilo nije otuđeno, odnosno da se vozač njime služi uz izričit pristanak vlasnika”, naveli su iz BIHAMK-a.

DTV se izdaje uz nazočnost vlasnika i korisnika vozila, vrijedi do isteka registracije, najdulje godinu dana, a cijena izdavanja iznosi 25 KM.

Gdje možete s osobnom iskaznicom?

Državljani BiH mogu putovati samo s osobnom iskaznicom u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Za sve ostale države potrebna je putovnica. Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH upozoravaju da mnogi zaboravljaju provjeriti rok važenja putovnice prije puta.

“Za ulazak u određene zemlje putovnica putnika mora biti važeća najmanje tri mjeseca nakon datuma planiranog izlaska iz te zemlje”, naveli su iz UNO BiH.

Koliko novca smijete prenijeti?

Građani često nose veću količinu gotovine, ali iz UIO BiH podsjećaju da svi koji prenose više od 10.000 eura moraju prijaviti novac carinskim tijelima.

Prijava se obavlja putem posebnog obrasca koji se može dobiti na graničnim prijelazima ili preuzeti sa stranice UIO BiH.

Fizičke osobe mogu prenijeti i više od 10.000 eura, ali uz odobrenje Ministarstva financija Republike Srpske ili Federacije BiH.

Pazite što vozite i što nosite

Iz UNO BiH podsjećaju i da se carinska pravila razlikuju od države do države, osobito kada je riječ o unosu hrane, lijekova, kućnih ljubimaca, biljaka i sjemena.

Poseban problem mogu predstavljati tehnički nedostaci na vozilu.

Napuknuto vjetrobransko staklo, oštećena svjetla ili uklonjen DPF filtar mogu biti dovoljan razlog za zabranu ulaska u pojedine zemlje EU.

Vozačima se savjetuje i da kod sebe uvijek imaju dovoljno gotovine u valuti zemlje u koju putuju, jer se eventualne kazne često ne mogu platiti drugačije.

Foto: Slobodna Dalmacija

Objava Što sve bh. državljanima treba za prelazak granice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Na mjestu događaja su pronađene registracijske pločice Republike Sjeverne Makedonije. Utvrđeno je da je za sada nepoznati vozač upravljao kamionom, krećući se južnom kolničkom trakom te je sletio izvan kolnika sa sjeverne strane, probio središnju metalnu odbojnu ogradu, udario u stup javne rasvjete, te prešao na suprotnu sjevernu kolničku traku”, poručuju iz policije, prenosi N1 Hrvatska.

“Nakon zanošenja ponovno je udario u središnju odbojnu ogradu i drugi stup javne rasvjete. Uslijed izbijanja požara kamion je u potpunosti izgorio zajedno sa nepoznatim vozačem. Na mjestu događaja su angažirane žurne službe.”

Promet se tijekom očevida uz regulaciju policijskih službenika odvijao usporeno južnom kolničkom trakom od 14.52, te sjevernom kolničkom trakom od 15.24 sati.

Iz policije javljaju i kako su angažirani djelatnici HEP-a na sanaciji oštećene elektronaponske mreže zbog čega je promet na autocesti bio obustavljen u vremenu od 18.48 do 19.15 sati. Nastavlja se daljnji rad na utvrđivanju ostalih činjenica i identiteta stradale osobe, poručuju, prenosi Istina.media.

Objava TRAGEDIJA U HRVATSKOJ: Vozač izgorio u kamionu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sumnjivi paketi otkrili kokain, piše Hercegovina.info.

Vozač je na graničnu kontrolu stigao u četvrtak, 30. travnja, oko 22:15. Policajcima su tijekom pregleda vozila sumnjivi postali paketi koje su uočili u unutrašnjosti pa je zatražen sudski nalog za pretragu. Pretragom je pronađeno 13,54 kilograma kokaina i novac, za koji se sumnja da je stečen kriminalom. Droga i novac su privremeno oduzeti.

Vozač prijavljen za trgovinu drogom i pranje novca

Nad 25-godišnjakom je provedeno kriminalističko istraživanje te ga se sumnjiči za kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, kao i za pranje novca. Nakon istraživanja predan je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a protiv njega je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava.

Objava Krijumčario 13,54 kilograma kokaina i uhvaćen na hrvatskoj granici pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je u četvrtak izvijestilo Državno odvjetništvo RH (DORH), 17-godišnjaku osumnjičenom za kazneno djelo terorizma određen je pritvor na prijedlog velikogoričkog Županijskog državnog odvjetništva i to zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

Tužiteljstvo navodi kako postoji sumnja da je maloljetnik, 28. i 29. travnja ove godine, s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva napadima na veći broj osoba podmetanjem i aktiviranjem eksplozivnih naprava, koji za posljedicu mogu imati izazivanje smrti većeg broja osoba, na adrese elektroničke pošte više osnovnih i srednjih škola te gimnazija u Zagrebu uputio e-mail poruke u kojima se navodi da je u više obrazovnih ustanova na području Zagreba postavljena veća količina eksplozivnih naprava.

Prema sumnjama tužiteljstva, maloljetnik je u upućenim porukama iznosio prijetnje aktiviranjem eksplozivnih naprava i izazivanjem smrti većeg broja djece, što je za posljedicu imalo evakuaciju većeg broja objekata na koje se sadržaj poruka odnosio i policijski protueksplozijski pregled objekata te uznemirenje velikog broja učenika, zaposlenika škole, kao i uznemirenje javnosti.

Ravnateljstvo policije je ranije u četvrtak objavilo kako su za prijetnje terorizmom zbog prijetećih elektronskih poruka o postavljenim eksplozivnim napravama prijavljene dvije maloljetne osobe, dok se kriminalističko istraživanje provodi i nad još jednom osumnjičenom, punoljetnom osobom.

Kriminalističko istraživanje nad dvije maloljetne osobe provela je Služba terorizma Ravnateljstva policije u koordinaciji sa županijskim državnim odvjetništvima iz Zagreba i Splita.

Utvrđena je sumnja, stoji u priopćenju Ravnateljstva policije, da su osumnjičeni maloljetnici, radi ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, 23., 24., 28. i 29. travnja putem elektroničkih uređaja slali prijeteće poruke elektroničke pošte.

Izvršenje izrečenih kazni za terorizam ne zastarijeva

Pritom su tvrdili da su u više obrazovnih ustanova i medijskih kuća postavljene eksplozivne naprave, uz prijetnje njihovim aktiviranjem i izazivanjem smrti većeg broja osoba, osobito djece na području više gradova u Hrvatskoj.

Takve poruke dovele su do evakuacije većeg broja školskih objekata, provođenja protueksplozijskih pregleda od strane policije te uznemiravanja velikog broja učenika, zaposlenika škola i šire javnosti, čime su ostvarili obilježje kaznenog djela prijetnje terorizmom, navodi policija.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičene maloljetne osobe su predane pritvorskom nadzorniku, kaznena prijava je podnesena nadležnim županijskim odvjetništvima, a kriminalističko istraživanje se nastavlja.

Policija dodaje da traje i kriminalističko istraživanje vezano uz treću osumnjičenu, punoljetnu osobu, a provodi se u koordinaciji s Uskokom.

Prema Kaznenom zakonu RH, kaznena djela terorizma strogu su kažnjiva, a zapriječene kazne zatvora su dugotrajne i među najvišima u hrvatskom pravosudnom sustavu. Izvršenje kazni izrečenih za kazneno djelo terorizma i srodnih teških djela ne zastarijeva, prenosi Hina.

Objava Pritvor maloljetniku zbog lažnih dojava o bombama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U tom kratkom vremenu oslobođeno je 500 četvornih kilometara okupiranog područja, uključujući Okučane, Pakrac i Jasenovac. Bio je to početak oslobađanja Hrvatske i uvod u vojno-redarstvenu operaciju “Oluja”, piše Jutarnji.hr

Dostojanstvena svečanost u Okučanima iskazuje poštovanje prema Domovinskom ratu, temelju suvremene hrvatske države i hrvatskim braniteljima. U povijesnoj akciji “Bljesak” poginuo je 51 branitelj, a 162 su ranjena.

U programu svečanosti u spomen-obilježju Kocka vedrine u središtu Okučana na svaku će kocku biti položena ruža za svakog poginulog, a u znak poštovanja i zahvalnosti.

Okučane će preletjeti borbeni zrakoplovi Rafale.

Svečanom obilježavanju godišnjice “Bljeska” prisustvovat će hrvatski branitelji i obitelji poginulih, brojni građani te državni vrh: predsjednik Republike, predsjednik Sabora i predsjednik Vlade u pratnji ministara.

Bljesak je najavio Oluju

Operaciju Bljesak odobrio je hrvatski državni i vojni vrh na čelu s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom, nakon što su pobunjeni Srbi koncem travnja 1995. godine prekršili dogovor o prometnicama, odnosno zatvorili promet na okupiranom dijelu autoceste Zagreb–Lipovac.

Operacija je počela 1. svibnja 1995. u 5.21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri smjera, s istoka, sjevera i zapada. Snažnim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor srpskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, središte pobune Okučani i Stara Gradiška.

Obilježavanje 30. obljetnice VRO Bljesak u Okučanima tijekom prošle godine

 /Cropix

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja, hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb–Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Munjevita akcija, koju su predvodile gardijske postrojbe, uz snažnu topničku i raketnu potporu te potporu specijalne policije, pješaštva i zrakoplovstva, pokazala je kako je Hrvatska spremna i za složenije operacije, što se potvrdilo samo tri mjeseca kasnije u operaciji Oluja, kojom je definitivno slomljena srpska pobuna započeta balvan-revolucijom u kolovozu 1990. godine.

Obilježavanje 30. obljetnice VRO Bljesak u Okučanima tijekom prošle godine

 /Cropix

U operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili je od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

U toj operaciji Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku u jesen 1991. zrakoplovom JNA MiG-21 prebjegao u Austriju.

Za odmazdu napadnuti Zagreb, Karlovac, Sisak, Jastrebarsko

Na poraz u Bljesku srpske pobunjeničke snage 2. i 3. svibnja odgovorile su nizom osvetničkih terorističkih napada na civile u hrvatskim gradovima – Zagreb je napadnut raketama s kasetnim punjenjem, stanovnici Karlovca i Siska topničkim projektilima, a napadnuto je i Jastrebarsko.

Srpski su pobunjenici napali samo središte Zagreba raketnim sustavom „Orkan“ s kasetnim punjenjem, tzv. „zvončićima“.

Raketiranje Zagreba 1995. godine

 Miso Lisanin/Cropix

Raketiranje Zagreba 1995. godine

 Miso Lisanin/Cropix

U tim su napadima, među ostalim, pogođene Vlaška i Draškovićeva ulica, Dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti.

Ubijeno je sedmero, a ranjeno 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca srpske su se snage bezuvjetno predale, što je bio konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.

Objava Obljetnica briljantne VRO “Bljesak” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Evakuirano je više desetaka škola, kao i zagrebački šoping-centri Arena Centar i Westgate, kojima je također došla dojava o mogućoj prijetnji.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su svi mailovi došli izvan Hrvatske.

“Surađujemo s međunarodnim policijskim agencijama da bismo otkrili tko to radi. Reakcija javnosti je dobra i slušaju se upute policije”, rekao je ministar te dodao da se radi o složenoj tehnološkoj operaciji.

DNEVNIK.hr-u stigao je i jedan primjerak prijetećeg maila koji je poslan školama u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prenosimo ga u izvornom obliku, sa svim gramatičkim i drugim greškama:

“Želim da vas obavestim, da su postavljene u Splitu kućno rađene, smrtonosne, eksplozivne naprave pod imenom TATP bomba (Preko 3KG, svuda u skoli) istih onih naprava koje su tresle Pariz, Istanbulum, London i škole širom svijeta.

Prisutno je više učenika, pripadnika neonacističke ideologoije, koji će aktivirati eksplozivnu napravu i dignuti u zrak i sebe i cijelu školu, i svu dicu u njoj – jer oni nemaju što izgubiti, živi su, ali već odavno mrtvi. K*v će se slijevati niz stepenice, roditelji će je gaziti dok budu dolazili da traže svoje najmilije. I neće naći nikoga.

Idem koracima Koste K., on nije lud, bio je slomljen… i ja sam slomljen… i svi koji smo ovdje, slomljeni smo.

Razlika je samo u tome što on nije stigao do kraja. A mi hoćemo. Zato šo je jedini jezik koji razumijete, krv. I biće je, do posljednje kapi, majku vam je*em !”

Objava Objavljen sadržaj prijetećeg maila koji je poslan školama u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europski zračni promet mogao bi se u narednim tjednima suočiti s ozbiljnim poremećajima, pa čak i sustavnom krizom, uslijed eskalacije sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Stručnjaci upozoravaju kako bi posljedice mogle uključivati nestašicu avionskog goriva, nagli rast cijena karata i stotine otkazanih letova upravo uoči ljetne turističke sezone, prenosi HINA.

Prema izvještavanju CNBC-a, situacija u Europi mogla bi postati „sistemska“ već u idućih nekoliko tjedana. Claudio Galimberti, glavni ekonomist u Rystad Energyju, upozorio je:

„Situacija u sljedeća tri do četiri tjedna može postati sustavna, što znači da bismo već u svibnju i lipnju mogli vidjeti ozbiljna smanjenja letova u Europi“. Ključni faktor pritom ostaje količina nafte koja uspijeva proći kroz Hormuški tjesnac

Kriza je započela nakon što je Iran zatvorio tjesnac tijekom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, čime je gotovo zaustavljen protok nafte iz Perzijskog zaljeva.

Dodatnu eskalaciju donijela je američka pomorska blokada, uvedena s ciljem ograničavanja iranskog izvoza nafte

Budući da kroz taj tjesnac u mirnodopskim uvjetima prolazi gotovo 20% svjetske trgovine naftom, posljedice su se brzo prelile na globalno tržište energije. Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), situaciju opisuje dramatično: „U Europi imamo možda šest tjedana zaliha avionskog goriva. Ako ne uspijemo ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, uskoro ćemo čuti vijesti o otkazivanju letova zbog nedostatka goriva“ prenosi AP News.

Birol je ovu krizu nazvao „najvećom energetskom krizom s kojom smo se ikada suočili“, upozoravajući da nijedna država neće ostati imuna na njezine posljedice.

Prema podacima BBC–ja, Europa se u velikoj mjeri oslanja na Bliski istok, koji osigurava oko 75% njezina uvoza avionskog goriva. Iako se pokušavaju pronaći alternativni izvori, primjerice iz SAD-a i Nigerije, analize pokazuju da ti izvori zasad mogu nadoknaditi tek nešto više od polovice izgubljenih količina. Čak i u optimističnijim scenarijima, tržište će biti pod pritiskom, a nestašice na pojedinim aerodromima sve su izglednije

Ekonomist ING-a Rico Luman upozorava da je problem već vidljiv na globalnoj razini: „Vidjeli smo kako se brodovi zaustavljaju, što znači da su zalihe s Bliskog istoka presušile i sada moramo pronaći zamjene“ prenosi CNBC. Dodaje i da se poremećaji iz Azije, koja je još ovisnija o bliskoistočnom gorivu, već prelijevaju na Europu jer je riječ o globalnom tržištu. Rast cijena dodatno pogoršava situaciju.

Cijene avionskog goriva porasle su za više od 100% u samo mjesec dana, dok su cijene sirove nafte premašile 100 dolara po barelu. Posljedice već osjećaju aviokompanije i putnici. Brojne kompanije najavljuju povećanje cijena karata, dodatne naknade za gorivo te smanjenje kapaciteta.

Neke mjere već su konkretno provedene

Skandinavski SAS otkazao je oko 1.000 letova u travnju, dok je nizozemski KLM najavio ukidanje 160 letova zbog rastućih troškova goriva. Niskotarifni prijevoznici poput Ryanaira i Wizz Aira također razmatraju smanjenje broja letova tijekom ljeta, a izvršni direktor Virgin Atlantica upozorio je da će poremećaji na energetskom tržištu imati dugotrajne posljedice: „Bez obzira na to što će se dalje događati u Perzijskom zaljevu, dio ovih poremećaja u globalnim cijenama energije ostat će s nama“.  Širi ekonomski učinci mogli bi biti jednako ozbiljni.

Zračni promet u Europi godišnje generira oko 851 milijardu eura i podržava 14 milijuna radnih mjesta, pa bi veći poremećaji mogli imati značajan utjecaj na gospodarski rast (CNBC). Birol upozorava da bi dugotrajnija blokada mogla dovesti do „sporijeg rasta ili čak recesije“ u pojedinim dijelovima svijeta, pri čemu će najteže biti pogođene zemlje u razvoju piše AP News. 

No dodatni pritisak na cijeli sustav dolazi i iz same rafinerijske industrije u Europi. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, europske rafinerije u posljednje vrijeme prodaju gorivo s gubitkom jer visoki troškovi prerade „pojedu“ rekordno visoke prodajne cijene. Marže za preradu lake nafte u sjeverozapadnoj Europi prošli su tjedan bile u minusu od 6,45 dolara po barelu, dok su i kod srednje teške nafte zabilježeni gubici.

Glavni razlog tome je nagli rast cijena „fizičke“ nafte, potaknut gotovo potpunim zaustavljanjem tranzita kroz Hormuški tjesnac. U takvim uvjetima cijena barela nafte iz Sjevernog mora premašila je čak i razine iz 2008. godine, dosegnuvši gotovo 149 dolara.

Analitičari upozoravaju da bi takva situacija mogla dovesti do smanjenja prerade nafte u Europi, što bi dodatno ograničilo dostupnost goriva. „Kako stvari sada stoje, Europa će smanjiti potrošnju“, upozorava Neil Crosby iz Sparta Commoditiesa, procjenjujući da bi prerada mogla pasti i do 500 tisuća barela dnevno. Istovremeno, rafinerije u Aziji i SAD-u ostvaruju bolje rezultate i agresivno se natječu za dostupne pošiljke nafte, dok europske dodatno opterećuju viši troškovi energije, poput električne energije i plina.

Jedan izvor iz industrije situaciju opisuje kao tipičnu kriznu dinamiku: „Cijene goriva prvo porastu, a onda marže nagrizu promjene cijena nafte i drugi troškovi“.

Sve to dodatno potvrđuje da problem nije samo u opskrbi, već i u strukturalnim slabostima europskog energetskog sustava

Čak i ako se dio opskrbe stabilizira, kombinacija visokih cijena, smanjene prerade i globalne konkurencije za resurse mogla bi nastaviti stvarati pritisak na zračni promet. U takvim okolnostima, budućnost europskog zračnog prometa uvelike ovisi o geopolitičkom raspletu.

Ako se Hormuški tjesnac uskoro ne otvori, Europa bi se mogla suočiti s ljetom obilježenim poremećajima u prometu, skupljim putovanjima i značajnim ekonomskim posljedicama.

Unatoč svemu, europske institucije zasad pokušavaju smiriti situaciju. Europska komisija navodi da trenutno nema dokaza o nestašici goriva, ali priznaje da bi problemi u opskrbi mogli nastati u bliskoj budućnosti .  “Trenutačno nema dokaza za nestašice goriva u Europskoj uniji, ali problemi s opskrbom mogli bi se pojaviti u bliskoj budućnosti, posebice za mlazno gorivo”, rekla je na konferenciji za novinare glasnogovornica Anna Kaisa Itkonen.

Dodala je da rafinerije u EU-u pokrivaju oko 70 potreba za mlaznim gorivom, a ostalo dolazi iz uvoza.

Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca doveli su do velikog skoka cijena naftnih derivata, posebice kerozina. Udruga europskih zračnih luka prošlog je tjedna u pismu Europskoj komisiji upozorila da bi u Europi moglo doći do nestašica mlaznog gooriva ako se plovidba Hormuškim tjesnacem ne obnovi u sljedeća tri tjedna.

Glasnogovornica Itkonen je istaknula da Komisija tijesno surađuje s državama članicama kako bi imala potpuni uvid u zalihe goriva, kapacitete rafinerija i alternativne uvozne rute, što su neophodne informacije za poduzimanje bilo kakvih mjera.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik 

Objava Stiže veliki slom zračnog prometa u Europi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najvažnije je da kupnja bude obavljena kod trgovaca koji sudjeluju u sustavu povrata poreza za strane državljane te da odmah zatražite odgovarajući obrazac za povrat PDV-a. Prilikom kupnje potrebno je naglasiti da ste nerezident Europske unije, nakon čega će vam trgovac izdati Tax Free obrazac uz fiskalni račun. Važno je da roba ostane nekorištena i zapakirana jer carinski službenici na granici imaju pravo izvršiti pregled, piše GP Maljevac.

Minimalni iznos kupnje za povrat PDV-a u Hrvatskoj iznosi 100 eura po jednom računu. Povrat se uglavnom odnosi na robu poput odjeće, obuće, tehnike i drugih proizvoda, dok se ne odnosi na usluge, gorivo i slične stavke.

Na izlazu iz Hrvatske, odnosno na granici s Bosnom i Hercegovinom, potrebno je javiti se hrvatskoj carini prije prelaska granice i zatražiti ovjeru Tax Free obrasca. Tada je potrebno predočiti putovnicu, račun i kupljenu robu. Bez ovog pečata nije moguće ostvariti povrat novca.

Nakon ovjere postoje dvije mogućnosti: povrat možete zatražiti odmah na određenim graničnim prijelazima gdje postoje isplatna mjesta ili kasnije u poslovnicama posredničkih kuća koje vrše povrat PDV-a, poput Global Blue ili sličnih kompanija. Novac se može dobiti u gotovini ili na karticu, ovisno o izboru.

Važno je znati da prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu vrijede carinska pravila. Roba u osobnoj prtljazi oslobođena je plaćanja davanja do vrijednosti od 600 KM po osobi. Ako vrijednost prelazi taj iznos, robu je potrebno prijaviti i platiti PDV i eventualne carine u BiH, čime se izbjegavaju kazne i oduzimanje robe.

Ključ za bezbrižnu kupnju i povrat PDV-a je jednostavan: zatražite Tax Free obrazac, ne koristite robu prije prelaska granice, obvezno je prijavite carini i poštujte dopuštene limite. Na taj način kupnja u Hrvatskoj može biti isplativa, a prelazak granice bez stresa i problema.

Foto: Slobodna Dalmacija 

Objava Građani BiH imaju pravo na povrat PDV-a pri kupnji u Hrvatskoj, evo kako ga ostvariti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Stevanovića je, prema medijskim izvješćima, podržala dosadašnja oporba iz redova Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše i Nove Slovenije. Protiv njegova izbora bili su zastupnici dosadašnje vladajuće koalicije iz Pokreta Sloboda, socijaldemokrati i zastupnici Ljevice, koji navode da je ovo uvod u formiranje četvrte Janšine vlade.

 
Golob pokušava formirati novu vladu
Pokret Resni.ca na izborima je održanima 22. ožujka osvojio pet mandata i smatra se ključnim za formiranje vlade. Na parlamentarnim izborima najviše mandata pripalo je Pokretu Sloboda (29), a jedan manje pripalo je SDS-u.

Ranije danas držana je konstituirajuća sjednica 10. saziva Državnog zbora. Slovenski premijer u prošlom mandatu i relativni izborni pobjednik Robert Golob održao je dosad dva kruga postizbornih razgovora o formiranju nove vlade, ali zasad bez vidljivih rezultata javlj HINA.

Objava Vođa slovenske desnice je novi šef parlamenta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.