Gimnazija Weflen u Schongauu u Gornjoj Bavarskoj postala je u srijedu poprište krvavog napada.

U prostoru škole teško su ozlijeđene dvije 13-godišnjakinje, ali nisu u životnoj opasnosti.

Osumnjičeni je nakon napada uhićen. Prema riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Herrmanna, riječ je o šesnaestogodišnjem Hrvatu koji živi kod roditelja, piše Deutsche Welle.

Pištolj zakazao, nasrnuo nožem

Neki od učenika iz neposredne su blizine doživjeli kako je bivši učenik gimnazije ušao u školski prostor te ispalio hitac iz pištolja i zatim, kada je oružje zakazalo, nožem nasrnuo na dvije 13-godišnjakinje.

Učenice su pritom bile tako teško ozlijeđene da je jedna od njih morala biti helikopterom hitne pomoći prevezena u bolnicu. U međuvremenu su obje izvan životne opasnosti.

Bavarski ministar Herrmann izjavio je za javni servis BR: “Zaprepašten sam ovim strašnim krvavim napadom.”

Dodao je kako mu je drago što prema sadašnjim spoznajama nema poginulih. Herrmann je odbacio glasine da su možda bila dva počinitelja. “Polazimo od toga da je djelovao jedan napadač koji je kod sebe imao nož i vatreno oružje”, rekao je Herrmann.

Psihički bolestan mladić?

Prema Herrmannovim riječima, kako prenosi novinska agencija dpa, uhićeni osumnjičenik u prošlosti je bio na psihijatrijskom liječenju. Još nije poznato je li između napadača i dviju teško ozlijeđenih djevojaka postojala bilo kakva veza. Herrmann je rekao da za to zasad nema nikakvih naznaka.

Bavarski premijer Markus Söder (CSU) izjavio je: “U ovim teškim trenucima svi smo zajedno. Školska zajednica i obitelji sada trebaju vrijeme, snagu i potporu kako bi se nosili s onim što se dogodilo.” Söder je zahvalio “svima koji sada pomažu i pružaju potporu jedni drugima”. “Takvo zajedništvo u kriznim situacijama obilježje je naše zemlje.”

Objava Detalji krvavog pohoda Hrvata (16) u Njemačkoj, pištolj mu zakazao pa nožem nasrnuo na učenice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pet osoba ubijeno je u pucnjavi koja se u ponedjeljak dogodila u njemačkom gradu Stade, oko 45 kilometara zapadno od Hamburga.

Kako prenose Reuters, pozivajući se na njemačku policiju, uhićen je muškarac za kojeg se sumnja da je povezan s napadom, dok se okolnosti i motiv pucnjave još istražuju.

Prema informacijama koje prenose njemački mediji, među njima DPA i javni servis ZDF, policija je potvrdila da je u napadu smrtno stradalo pet osoba, no za sada nije objavila pojedinosti o identitetu žrtava niti osumnjičenog.

Lokalni mediji objavili su da se pucnjava dogodila u centru za mlade, ali ta informacija zasad nije službeno potvrđena.

Policija je ranije priopćila da je u tijeku velika sigurnosna operacija u Stadeu te pozvala građane da izbjegavaju područje intervencije.

”Molimo građane da dijele isključivo službene informacije i da ne šire glasine”, poručila je policija.

Istraga je u tijeku, a očekuje se da će tijekom dana biti poznato više informacija o okolnostima jednog od najsmrtonosnijih oružanih napada u Njemačkoj ove godine.

Objava Ubijeno pet osoba u pucnjavi na sjeveru Njemačke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na ostalim graničnim prijelazima za sada nema dužih zadržavanja.

Zbog registracije putnika po novom sustavu ulaska i izlaska u zemlje Europske unije, odnosno EES-u, moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima, prenosi Bljesak.info.

Objava Gužve na granicama, na Metkoviću se čeka satima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Policija na mjestu događaja i dalje provodi očevid. PU zadarska je dojavu o tučnjavi u kojoj su sudjelovala dvojica muškaraca zaprimila sinoć u 23.44 sati. Dolaskom na mjesto događaja policajci su na tlu zatekli ozlijeđenog muškarca.

Liječnička pomoć pružena je 51-godišnjaku na mjestu događaja, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen. Vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u Opću bolnicu Zadar, gdje je tijekom noći preminuo.

Muškarac koji se dovodi u vezu s događajem uhićen je odmah nakon dolaska policije na mjesto događaja. Doveden je u prostorije policije, gdje je u tijeku kriminalističko istraživanje koje policija provodi u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom u Zadru.

Kod groblja, gdje se incident dogodio, pronađen je automobil za koji se sumnja da ga je koristio jedan od sudionika tučnjave.

Objava Bivši HDZ-ov vijećnik pretučen na smrt pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na ponovljenom suđenju oba su roditelja osuđena na zatvorske kazne. Vladimir Kecmanović osuđen je na 14 godina i šest mjeseci zatvora, a Miljana Kecmanović na dvije godine i 11 mjeseci zatvora, prenosi Nova.rs.

Podsjetimo, tužitelj je za Vladimira Kecmanovića predložio jedinstvenu kaznu od 14 godina i 11 mjeseci zatvora, dok je za Miljanu Kecmanović zatražena kazna od tri godine zatvora.

Vladimir Kecmanović teretio se za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, ali i za zanemarivanje i zapuštanje maloljetnog sina, dok se majku u ponovljenom postupku teretilo isključivo za zanemarivanje i zapuštanje djeteta.

Osuđen je i vlasnik Streljačkog kluba Partizan Ratko Ivanović, koji je sklopio sporazum s tužiteljstvom i priznao krivnju za davanje lažnog iskaza. Osuđen je na pet mjeseci kućnog zatvora. Ponovljeno suđenje trajalo je od kraja siječnja do danas, kada je izrečena presuda.

Nakon presude sudionici postupka moći će podnijeti žalbe na odluku Višeg suda u Beogradu, odnosno prvostupanjskog suda, nakon čega će konačnu odluku u slučaju „Ribnikar” donijeti Žalbeni sud. Tijekom završnih riječi obratili su se i oštećenici u postupku te njihovi punomoćnici.

Jedna od majki poručila je kako presuda nije borba za vraćanje prošlosti, nego pokušaj spašavanja budućnosti. Podsjetimo, Žalbeni sud ranije je smanjio kaznu Nemanji Marinkoviću, instruktoru u Streljačkom klubu Partizan, u koji je Vladimir Kecmanović vodio svog sina na vježbe gađanja. Kazna mu je smanjena s jedne godine i tri mjeseca na godinu dana kućnog zatvora.

Objava Osuđeni roditelji dječaka koji je počinio masakr u školi u Beogradu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Obveza podnošenja USD-a prvenstveno je na prijevozniku, ali deklaraciju mogu podnijeti i njegov zastupnik, primatelj robe ili druga ovlaštena osoba. Za podnošenje USD-a prijevoznik, deklarant i zastupnik moraju imati aktivan EORI broj registriran u Europskoj uniji, piše Slobodna Dalmacija.

Rokovi za podnošenje USD-a su: cestovni prijevoz najmanje 1 sat prije dolaska robe na carinski ured prvog ulaska, željeznički prijevoz – 1 sat prije dolaska ako putovanje od posljednje postaje u trećoj zemlji traje manje od 2 sata, odnosno 2 sata prije dolaska u svim ostalim slučajevima.

Nepravodobno podnošenje USD-a može uzrokovati kašnjenja i zastoje u daljnjim carinskim postupcima.

Osobna prtljaga

Od obveze podnošenja USD-a izuzeta je roba u osobnoj prtljazi putnika. Osobnom prtljagom smatraju se osobne stvari potrebne za putovanje te roba nekomercijalne naravi namijenjena osobnoj uporabi.

Pri ulasku iz trećih zemalja oslobođenje od carine, PDV-a i trošarina ostvaruje se za robu nekomercijalne naravi do: 430 eura u zračnom i pomorskom prometu, 300 eura u cestovnom, željezničkom i ostalim oblicima prometa, 150 eura za putnike mlađe od 15 godina.

Za trošarinske proizvode dodatno vrijede količinska oslobođenja. U cestovnom i željezničkom prometu dopušten je unos:

40 cigareta ili odgovarajuće količine drugih duhanskih proizvoda, 1 litre jakog alkoholnog pića (iznad 22 % alkohola) ili 2 litre pića do 22 % alkohola, 4 litre vina, 16 litara piva.

Oslobođenja za duhanske i alkoholne proizvode ne primjenjuju se na osobe mlađe od 17 godina.

Važno je napomenuti da se roba prevožena u teretnom prostoru vozila namijenjenih prijevozu robe (npr. građevinski materijal, namještaj, kućanski aparati, rezervni dijelovi i slično) ne smatra osobnom prtljagom te podliježe redovnom carinskom postupku.

Unos hrane životinjskog podrijetla

Za putnike koji dolaze iz većine trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora i Kosovo) vrijede posebna ograničenja.

Unos mesa, mlijeka i proizvoda od mesa i mlijeka nije dopušten. Međutim, može se unijeti do 20 kg ribe i proizvoda ribarstva po osobi, do 2 kg meda, jaja i drugih proizvoda životinjskog podrijetla, do 2 kg hrane za dojenčad, medicinske hrane i posebne hrane za kućne ljubimce.

Kruh, keksi, čokolada, tjestenina, dodaci prehrani i slični proizvodi koji ispunjavaju propisane uvjete mogu se unositi bez posebnih količinskih ograničenja za osobnu uporabu.

Proizvodi koji prelaze dopuštene količine podliježu veterinarskom pregledu i moraju biti popraćeni odgovarajućom dokumentacijom. Neprijavljeni ili nedopušteni proizvodi životinjskog podrijetla oduzimaju se i uništavaju, a putnik može biti novčano kažnjen.

Objava Nova pravila na granici od lipnja, evo što se smije unijeti iz BiH u Hrvatsku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Saborski saziv iz 1990. godine radio je tek nešto duže od dvije godine, no donio je povijesne odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, omogućile raskid državno-pravnih sveza s bivšom državom, SFRJ.

Odluke je donosio u turbulentnim, ratnim uvjetima, u međunarodnim okolnostima koje Hrvatskoj nisu osobito išle u prilog.

Naime, samo dva i pol mjeseca nakon konstituiranja Sabora, sredinom kolovoza 1990. godine, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija. Ta je pobuna u 1991. godini prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom, prenosi Hina.

Sve to teško je bilo naslutiti tog slavljeničkog, 30. svibnja 1990. godine kada su oči hrvatske javnosti bile usmjerene na Markov trg, gdje su se na prvom zasjedanju višestranačkog Sabora, okupili novoizabrani zastupnici.

Žarko Domljan prvi je predsjednik demokratskog Sabora
“Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u svojoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Zabilježio je i kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno “u izuzetno svečanom ozračju”. Svečano je bilo i na ulicama glavnog grada, ali i diljem Hrvatske gdje se s oduševljenjem pratio svaki korak nove vlasti.

Sabornica je tog, 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste. Nakon svečanog, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Obrativši se nazočnima, Tuđman je istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor”, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini”.

Uoči prvog zasjedanja, većina je zastupnika bila na svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić i koji je u propovijedi pobjedu demokracije u narodnom životu ocijenio prekretnicom.

Povijesno saborsko zasjedanje pratilo je mnoštvo građana, a svečanost se sa zagrebačkog Gornjeg Grada prelila na ulice i prepuni glavni zagrebački trg.

Na prve demokratske izbore izašlo više od 84 posto birača

Novi Sabor bio je rezultat prvih demokratskih izbora održanih u dva kruga, u travnju i u svibnju 1990. godine. Odaziv građana na izbore bio je ogroman, na birališta je izašlo 84,40 posto registriranih birača, a pobijedila je  Hrvatska demokratska zajednica.

Od 351 zastupnika, koliko ih je u tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće, imao prvi saziv Sabora, HDZ-ovih je bilo 207, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao je 107 zastupnika, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz 1990.  radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Lijeva koalicija mijenjala je kalendar blagdana

U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine,  Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja, bio je državni praznik i omiljen među građanima.

No, nakon što je 2000. godine HDZ izgubio vlast na izborima, lijeva koalicija sastavljena od šest stranaka, koju je predvodio SDP Ivice Račana, promijenila je kalendar državnih praznika i blagdana.

Slijedom toga, od 2002. do 2019. godine, 30. svibnja se obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora i više nije bio državni praznik, niti neradni dan. Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježila odluka Sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja.

Dan državnosti u subotu će se svečano obilježiti diljem Hrvatske, polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje, misama za domovinu, svečanim koncertima.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” građanima će prijepodne darovati hrvatske zastave na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Objava Hrvatska danas slavi Dan državnosti, prije 36 godina konstituiran je prvi sabor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Izmjene Zakona o trgovini zastupnici su podržali jednoglasno, prenosi Bljesak.info

Marijana Puljak iz Centra imala je primjedbu na predloženo rješenje, ocijenivši kako se zakonom kasni nekoliko godina te kako se gradovima nameće kruto rješenje po načelu ”ili svi ili nitko”.

”Umjesto da dopustite lokalnoj samoupravi da sama ciljano zabrani prodaju alkohola u kriznim zonama, poput povijesnih jezgri, prisiljavate ih da istu mjeru uvedu na cijelom svom teritoriju”, upozorila je Puljak.

Amandmanom je tražila uvođenje zoniranja, no vladajući su ga odbili.

Nova pravila za trgovine

Izmjenama zakona jedinicama lokalne samouprave omogućuje se da putem svojih predstavničkih tijela donose odluke o vremenu u kojem trgovine na njihovu području smiju prodavati alkoholna pića.

Takve odluke moći će se donositi radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine ili zaštite okoliša.

Zakonskim izmjenama dodatno se jača i zaštita maloljetnika. Trgovcima se uvodi obveza uskraćivanja prodaje alkoholnih i energetskih pića ako procijene kako je kupac mlađi od 18 godina, osim ako valjanom identifikacijom ne dokaže suprotno.

To pravilo vrijedit će i za automatizirane blagajne.

Propisuje se i obveza trgovca da pri prodaji alkoholnih pića putem interneta na svojoj mrežnoj stranici osigura provjeru punoljetnosti putem informacijskog sustava e-Građani.

Izmjene više zakona

Sabor je jednoglasno usvojio i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi takozvana Content direktiva. Njome se na razini Europske unije značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti za prošlu i tekuću godinu.

Prema novim pravilima, obveza izvještavanja o održivosti ograničava se na poduzetnike s više od tisuću zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura.

Iz Vlade su naveli kako će se, prema procjenama, broj obveznika izvještavanja o održivosti na razini Europske unije smanjiti za 86 posto, a u Hrvatskoj s oko 500 na približno 30-ak.

Usvojen je i Zakon o odvjetništvu, koji se morao izmijeniti zbog usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije jer bi Hrvatskoj, u suprotnom, uslijedila financijska kazna.

Usklađivanjem s direktivama Europske unije omogućit će se odvjetnicima rad u više različitih organizacijskih oblika te otvoriti prostor odvjetničkim društvima iz država članica za osnivanje podružnica i društava kćeri u Hrvatskoj.

Pravo osnivanja podružnica vrijedi i za odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji OECD-a. Zakon je podržalo 79 zastupnika, dok ih je 35 bilo suzdržanih, a pet protiv.

Vježbenicima se olakšava stjecanje profesionalnog iskustva dopuštanjem obavljanja dijela vježbe kod hrvatskih odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama Europske unije, upisanih u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.

Umirovljenim profesorima pravnih predmeta na sveučilištima u Hrvatskoj omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja, uz propisanu obvezu osiguranja od odgovornosti za štetu pod istim uvjetima koji vrijede za odvjetnike.

Sabor je jednoglasno donio i Zakon o provedbi uredbe Europske unije o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

Zastupnici su sa 90 glasova za i 29 suzdržanih izglasali izmjene Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu.

Prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji podržala su 82 zastupnika, četvero ih je bilo suzdržano, a 31 protiv.

Objava Hrvatska zabranjuje prodaju alkohola i energetskih pića mlađima od 18 godina, a lokalne jedinice moći će regulirati prodaju alkohola pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U zemljama regije nedostaju tisuće vozača kamiona, a situacija se pogoršava iz godine u godinu jer većina osposobljenih vozača posao traži u inozemstvu zbog većih plaća.

Zbog činjenice da globalna trgovina više ne raste stabilno, nego kroz cikluse šokova, opskrbni lanci postaju skuplji i manje predvidivi, a upravo cestovni prijevoz snosi najveći dio fleksibilnosti i prilagodbe, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca, i naglašava da je najveće ograničenje daljnjeg rasta cestovnog teretnog prijevoza dostupnost radne snage, piše Dražen Ciglenečki za Novi list.

Dnevnice niske, troškovi visoki

U Udruzi poslodavaca navode da trošak rada u cestovnom teretnom prijevozu raste stopom od 11,4 posto, dok kontinuirani rast bruto plaća i administrativno povećanje minimalnih plaća radi pritisak na sve ostale platne razrede.

Pritom ističu da dnevnica u Bosni i Hercegovini za rad na terenu iznosi 50 eura, u susjednoj Hrvatskoj iznosi 30 eura i nije mijenjana od 2019. godine, dok dnevnica u Sloveniji 80, a Austriji 90 eura i napominju da je »potpuno neobjašnjivo da je dnevnica u Hrvatskoj niža nego u BiH.

U udruzi Convoy, koja okuplja vozače kamiona iz cijele Hrvatske, su potvrdili da je dnevnica vozača kamiona među najnižima upravo u Hrvatskoj, dok vozačima istodobno rastu troškovi, posebno onima koji su plaćeni po »turama«, a najveći troškovi su im hrana te troškovi života na putu.

Nedostaje 3.000 vozača kamiona

U Hrvatskoj nedostaje više od tri tisuće vozača kamiona, a u udruzi Convoy napominju da se situacija pogoršava iz godine u godinu jer većina osposobljenih vozača posao traži u inozemstvu zbog većih plaća. Nedostatak voača kamiona ne pogađa samo Hrvatsku, nego i cijelu Europsku uniju, u kojoj prema službenim procjenama nedostaje gotovo pola milijua profesionalnih vozača, a do 2028. godine moglo bi ih nedostajati čak 745 tisuća. Situacija je posebno alarmantna u Njemačkoj gdje nedostaje 130 tisuća vozača kamiona, zbog čega su njemački špediteri apelirali na vladu da poduzme mjere kako bi se smanjio nedostatak vozača kamiona. Velik broj hrvatskih kamiondžija posao je našao upravo u Njemačkoj, kao i u Italiji, Nizozemskoj pa čak i u Kanadi.

– I mi smo u Hrvatskoj upozoravali Ministarstvo prometa na problem kroničnog nedostatka profesionalnih vozača kamiona, ali nas nisu doživljavali ozbiljno. Nedostatak vozača stoga nadoknađujemo zapošljavanjem stranih radnika, najviše Filipinaca i Nepalaca te radnika s područja bivše Jugoslavije, ali to nije dovoljno, upozorava Učkarić.

Kako poboljšati uvjete

Kako bi se poboljšali uvjeti poslovanja, zadržali radnici i osigurala veća otpornost sustava, HUP predlaže niz »relativno lako provedivih mjera«: osim otvaranja odmorišta uz autoceste tijekom cijele godine, predlaže se i suzbijanje nelojalne konkurencije kroz dosljedniju kontrolu kabotaže, radnog vremena vozača, tahografa i sive zone prijevoza uz jednake uvjete pristupa infrastrukturi za sve vozače, povećanje tuzemnih dnevnica i redefiniranje pravila o isplati dnevnica za rad na terenu, poticaje za mlade vozače i programe prekvalifikacija uz smanjenje dobne granice za ulazak u profesiju, uvođenje poticaja za mlade vozače i programa prekvalifikacija, povećanje osobnog odbitka, snižavanje niže stope poreza na dohodak i proširenje poreznih pragova radi povećanja neto primanja zaposlenih u sektoru, ograničenje osnovice za zdravstveni doprinos i vraćanje poticaja za mlade te dodatno uređenje pitanja smještaja mobilnih radnika (na adresi poslodavca) u cestovnom prijevozu.

Objava Poznati iznosi dnevnica vozača kamiona u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i u Austriji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu danas se, prema ocjenama sugovornika, ne zasniva samo na politici i energetici, već prije svega na širenju straha, nacionalističkih narativa i dezinformacija koje, koristeći slabosti podijeljenih društava, usporavaju demokratski razvoj i europski put regije, piše Istina.media.

Ruski ili američki plin

Dragan Šormaz, osnivač Euvroatlantskog savjeta Srbije, za Istina media kaže da posebno ranjivom u ovom kontekstu vidi Bosnu i Hercegovinu.

“Možda zvuči paradoksalno, ali Kosovo je uspjelo dostići veći stupanj organiziranosti, čvrstine države nego Sarajevo. Za to, naravno, krivnju snosi odnos entiteta Republika Srpska prema državi, ali i svi ostali sudionici političkog života u državi. Poruke i narativ iz rata devedesetih i dalje su dominantni – krivci, žrtve, zločini”, ističe Šormaz.

Dodaje da nijedna strana nije spremna prepustiti to povijesti, kao da ne postoji interes građana Bosne i Hercegovine za boljim životom, za mirom, za boljim standardom.

“Kao da su te nacionalne ‘zastave’ toliko moćne da mogu nekoga nahraniti ili da mogu zaustaviti metak”, naglašava.

Ovakav narativ, tvrdi, koristi samo političarima koji ga upotrebljavaju za stvaranje osobne moći, preko koje dolaze do osobnog bogatstva. Šormaz smatra da će se to promijeniti tek kada građani odbiju da ih pri glasovanju vodi strah od novog rata i prednost daju političarima koji nude programe usmjerene na budućnost.

“Rusija je ta koja podupire nacionalistički narativ, po cijeloj Europi, u središnjoj Aziji, na Bliskom istoku. Rusija je ta koja ne može ponuditi demokratske vrijednosti kao brend i zato potura važnost identiteta, širi teorije zavjere, širi mržnju i strah gdje god joj se to dozvoli”, poručuje Šormaz.

Dalje navodi da je SSSR bila ogromna država stvorena na totalitarnoj ideologiji i mogla je funkcionirati samo ako širi laži i koristi silu. Padom SSSR-a, tvrdi, nova Rusija mogla je birati između demokratske republike liberalnog kapitalizma i totalitarne, koruptivne države kontroliranog kapitala, stabilne jedino kroz silu i propagandu.

“Izabrala je ovo drugo, da bude nasljednica komunističke imperije! Moskva najbolje na svijetu zna širiti svoju propagandu i prepoznati slabosti svakog društva. U BiH je to strah od rata, od susjeda… u Srbiji je to radikalizam, želja za hegemonijom na Balkanu”, kaže Šormaz.

Energetski sektor je oruđe, dodaje, zbog čega, prema njegovim riječima, toliko dugo traje prisilno odricanje Rusije od NIS-a u Srbiji. Tvrdi da je preko NIS-a Rusija kontrolirala političare, medije i znanstvene ustanove u regiji, te navodi da Srbija i BiH nisu izgradile plinovode kojima bi se transportirao alternativni plin na tržište upravo zbog ruskog utjecaja preko, kako kaže, „korumpiranih političara“.

“Svi obratite pažnju: tko god je protiv diverzifikacije energetskog sektora, tko god govori o tome da je američki plin skup ili da je ruska nafta jeftina… taj je sigurno na neki način pod utjecajem Rusije. Bez izuzetka!”, poručuje Šormaz.

Sličan stav iznosi i Nikola Lunić, konzultant iz područja geopolitike i sigurnosti, koji je ranije za Istina media ocijenio da “energetska ovisnost o ruskom plinu i nafti omogućava Moskvi dugoročno političko pozicioniranje kroz državne kompanije i infrastrukturne projekte“.

„Ovakvi aranžmani često stvaraju i mrežu političko-ekonomskih interesa koja dodatno učvršćuje ruski utjecaj“, smatra Lunić.

U tom kontekstu sve se češće spominje i projekt Južne interkonekcije u BiH, koji dio domaćih političkih aktera vidi kao strateški iskorak ka diverzifikaciji opskrbe i smanjenju dugogodišnje ovisnosti o ruskom plinu.

Paralelno s energetskim pitanjima, u analizi Erdina Kadunića, koju je objavio i njemački list Berliner Zeitung, podsjeća se na izjave ruskog ambasadora u BiH Igor Kalabuhov, koji je u siječnju 2026. godine na RTV Herceg-Bosna pozvao vlasti u BiH da se „odupru pritisku iz Washingtona“ i nastave oslanjanje na ruski plin, pri čemu se upozorava da se takve poruke bez kritičkog konteksta mogu promatrati i kao oblik političkog utjecaja na medijski prostor.

Dodik i Putin

Na sličnom tragu, dio analitičara ovaj diplomatski i energetski okvir dovodi u vezu i s političkim odnosima u BiH, posebno kroz Dodikovo djelovanje i njegovu dugogodišnju suradnju s Moskvom. U analizi dekana Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Seada Turčala, između ostalog, navodi se da Dodik predstavlja središnju točku ruskog utjecaja u BiH, uz ocjenu da se njegova politika i retorika uklapaju u šire interese Moskve u regiji.

Podsjetimo i na Dodikove višestruke susrete s ruskim predsjednikom Vladimir Putin i ministrom vanjskih poslova Sergey Lavrov, kao i na međusobna odlikovanja, uključujući Orden Republike Srpske koji je dodijeljen Putinu te Orden Aleksandra Nevskog koji je Putin uručio Dodiku.

Na ruski utjecaj u BiH upozoravao je i Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, govoreći na samitu Europske političke zajednice u Parizu. Na Bećirovićeve izjave reagirao je Dodik nazivajući ga “nepodnošljivim lažovom”, te govoreći da zloupotrebljava međunarodne skupove za, kako je naveo, širenje bajke o ugroženosti države.

Samo nekoliko dana nakon toga, Dodik je s predsjednikom RS Sinišom Karanom i predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem otputovao u Moskvu, gdje su sudjelovali na paradi povodom Dana pobjede.

Uloga medija

U oblikovanju javnog mnijenja ključnu ulogu imaju mediji i sve više društvene mreže. Šormaz naglašava da je danas lakše plasirati laži i propagandu preko društvenih mreža.

“Mediji daju veći legitimitet ‘opinion makerima’! Istraživačko novinarstvo je u problemu! Za pravu informaciju potrebno je vrijeme i ozbiljan rad, dok kontrolirani mediji i društvene mreže bombardiraju javnost milijunima svakakvih informacija na dnevnoj razini”, kaže on. Zaključuje da je u “toj džungli informacija teško običnom, radnom čovjeku da stigne razaznati istinu od propagande i lako se okreće nečemu što mu odmah budi emocije, nasuprot racionalnom rasuđivanju”.

I Lunić smatra da informacijski i medijski prostor predstavlja ključni element suvremenih hibridnih operacija.

„Kroz medije, portale, lokalne partnere i intenzivno korištenje društvenih mreža plasiraju se narativi koji promoviraju proruske stavove, potiču polarizaciju društva i potkopavaju povjerenje u zapadne institucije“, zaključuje Lunić.

Objava PLIN, PROPAGANDA I POLITIKA: Ovo su mehanizmi ruskog utjecaja u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.