Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost priopćilo je da je ajatolah Hamnei ubijen rano u subotu ujutro u svom uredu “dok je obavljao zadatke”, piše Jutarnji.hr

S druge strane, Revolucionarna garda je izdala priopćenje:

– Najrazornija ofenzivna operacija u povijesti oružanih snaga Islamske Republike Iran prema okupiranim teritorijima i američkim terorističkim bazama započet će za samo nekoliko trenutaka”, navodi se.

Kasno navečer po hrvatskom vremenu američki predsjednik Donald Trump objavio je kako je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei likvidiran. Na društvenoj mreži Truth Social Trump je napisao:

– Jedna od najgorih osoba u povijesti čovječanstva je mrtva. Hamenei je ubijen. Čujemo, također, da se mnogi pripadnici iranske vojske, Revolucionarne garde i ostalih sigurnosnih snaga ne žele više boriti i da traže zaštitu američkih snaga. Ovo je jedinstvena prilika iranskom narodu da vrati svoju državu!‘

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prvi je u subotu navečer rekao kako „postoje mnogi znakovi“ da iranski vrhovni vođa „više nije s nama“, iako nije definitivno izjavio da je ubijen, javlja CNN.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ranije je za NBC rekao da su ajatolah Ali Hamnei i drugi visokopozicionirani dužnosnici u Iranu još uvijek živi, ​​koliko on zna. Iran nije objavio videozapis Hamneija otkako su napadi započeli u subotu ujutro.

CNN je prethodno izvijestio da je Hamnei bio jedna od meta početne salve napada na Iran zajedno s drugim visokim čelnicima, ali izraelski izvori rekli su da nema potvrde da je Hamnei ubijen.

„Postoje mnogi znakovi da ovaj tiranin više nije s nama“, rekao je Netanyahu, dodajući da je Izrael uništio njegov kompleks. Netanyahu je također rekao da operacija protiv Irana zahtijeva „strpljenje“ i da će „trajati koliko god bude potrebno“.

Benjamin Netanyahu

Gil Cohen-magen/Afp

Ajatolah Ali Hamenei, iranski vrhovni vođa koji je transformirao Islamsku Republiku u moćnu antiameričku silu i proširio njen vojni utjecaj diljem Bliskog istoka istodobno gušeći unutarnji otpor, ubijen je u izraelsko-američkim napadima, izjavio je nešto kasnije za Reuters visoki izraelski dužnosnik.

Trump ranije: Osjećam da je to točno

Američkog predsjednika Donalda Trumpa izravno su pitali (prije njegove objave na Truth Socialu) o izvješćima da je ubijen iranski vrhovni vođa: – Pričao sam s puno ljudi o tome, ne mogu još ništa službeno komentirati, ali imam osjećaj da je ta priča točna. Taj je čovjek ubio mnogo ljudi, razorio puno obitelji i uništio Iran‘.

Iranci: Nije točno

Iz Irana nema službene potvrde tih navoda. Državni mediji prenose izjavu šefa Hameneieva ureda za odnose s javnošću koji tvrdi da „neprijatelj pribjegava psihološkom ratovanju” te da „svi trebaju biti na oprezu”.

Hamnei (86) bio je predsjednik Irana od 1981. do 1989., kad postaje njegov vrhovni vođa nakon smrti utemeljitelja Islamske Republike ajatolaha Ruholaha Homeinija, predvodnika Islamske revolucije 1979. godine. Kao vrhovni vođa imao je apsolutnu kontrolu nad iranskim političkim, vojnim i vjerskim institucijama.

Ured gradonačelnika Teherana objavio je kako su u napadima na Iran ubijeni Hamneijeva snaha i zet. Libanonska televiziaj tvrdi kako se sam ajatolah nalazi u skrivenom stožeru odakle rukovodi vojnim operacijama.

Objava Iranska državna televizija: Ajatolah je ubijen; Revolucionarna garda: Upravo kreće najrazornija operacija u povijesti! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema navodima agencije, iranskim projektilima obuhvaćene su sve američke baze i interesi u regiji.

Raketni napad 

Servisni centar američke Pete flote bio je izložen raketnom napadu, izvijestila je Bahreinska novinska agencija (BNA), pozivajući se na priopćenje Nacionalnog komunikacijskog centra.

Više pojedinosti bit će objavljeno naknadno, piše HRT. 

Javnost se poziva da slijedi upute nadležnih službenih tijela te da informacije pribavlja isključivo iz službenih izvora.

Istodobno, Al Jazeera, pozivajući se na izvor u katarskom ministarstvu obrane, javlja da je iranski projektil presretnut u Kataru uz pomoć sustava Patriot.

Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha i dugogodišnji protivnik Islamske Republike, uputio je javno obraćanje iranskim građanima u kojem je poručio da se zemlja nalazi u “presudnim trenucima” te pozvao na završnu fazu obračuna s režimom u Teheranu.

“Pobjeda će biti naša”

U poruci objavljenoj putem društvenih mreža i satelitskih kanala Pahlavi je ustvrdio kako je “pomoć koju je predsjednik Sjedinjenih Država obećao hrabrom iranskom narodu sada stigla”, ocijenivši je humanitarnom intervencijom usmjerenom protiv Islamske Republike, njezina represivnog aparata i “stroja za ubijanje”, a ne protiv Irana i iranskog naroda.

Naglasio je kako će konačna pobjeda ipak ovisiti o samim građanima Irana.

“Pobjeda će biti naša. Mi, narod Irana, u ovoj ćemo posljednjoj bitci dovršiti posao. Vrijeme povratka na ulice je blizu”, poručio je.

Podsjetimo, izraelsko ministarstvo obrane objavilo je da su Izrael i SAD pokrenuli napade na Iran, a iranski mediji izvještavaju o eksplozijama u Teheranu, prenose svjetske agencije.

Eksplozije se osim u Teheranu čuju i u Tabrizu, Isfahanu, Komu i Kermanšahu. Prema službenim iranskim izvorima koje prenosi Reuters u Teheranu je Izrael gađao nekoliko zgrada ministarstava.

Iran je u jutarnjim satima započeo s odmazdom te lansirao više balističkih raketa prema Izraelu i američkim bazama na Bliskom istoku.

Izrael je operaciji dao naziv “Lavlji krik”, dok ju je Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država imenovalo “Epski gnjev”.

Objava Napadnute američke baze u Kataru i Bahreinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pakistanski napadi do sada su uništili 27 vojnih postaja afganistanskih talibana i zauzeli devet drugih, prema riječima Mosharrafa Zaidija, glasnogovornika pakistanskog premijera. Također su uništili više od 80 tenkova, topništva i oklopnih transportera, rekao je.

„Pakistanski trenutni i učinkovit odgovor na agresiju se nastavlja“, napisao je Zaidi na X-u, prenosi Jutarnji.hr

Talibansko ministarstvo obrane priopćilo je da je u četvrtak navečer zauzelo 19 pakistanskih vojnih postaja i dvije baze. Ukupno je ubijeno 55 pakistanskih vojnika, priopćilo je ministarstvo.

Podsjećamo, brojke je iznimno teško nezavisno.

Prema riječima Mosharrafa Zaidija, glasnogovornika pakistanskog premijera, pakistanske snage su do sada ubile ukupno 133 afganistanska talibana, a više od 200 ih je ranjeno, piše BBC.

Zabihullah Mujahid, glasnogovornik afganistanskih talibana, napisao je na X-u da “nitko nije ozlijeđen” u tim posljednjim pakistanskim napadima.

Važan podsjetnik: ove brojke je teško provjeriti.

Pakistanski ministar obrane proglasio je ‘otvoreni rat‘

Pakistanski ministar obrane, Khawaja M. Asif, objavio je “otvoreni rat” afganistanskoj talibanskoj vladi u oštroj objavi na X-u.

Izjava dolazi nakon niza napada na velike afganistanske gradove nakon što su talibanske snage napale pakistanske trupe.

Khawaja je napisao: „Pakistan je uložio sve napore da održi situaciju normalnom izravnim putem i putem prijateljskih zemalja. Sudjelovao je u punoj diplomaciji.“

“Čaša našeg strpljenja se prelila. Ovo sada je otvoreni rat između nas i vas.”

AFP: Eksplozije i pucnjava diljem Kabula

Glasne eksplozije potresle su afganistanski glavni grad Kabul u ranim jutarnjim satima, prema izvještaju AFP-ove ekipe na terenu.

Kako je započela eskalacija između Pakistana i Afganistana?

Dugogodišnji saveznici, Pakistan i Afganistan, sporadično se sukobljavaju otkako su talibanski vođe preuzeli kontrolu nad Kabulom u kolovozu 2021.

Islamabad optužuje afganistanske vlasti da skrivaju naoružane militante koji pokreću napade na pakistanski teritorij, a Kabul to poriče.

Pakistan je u ranim jutarnjim satima u petak izveo zračne udare na afganistanske gradove Kabul i Kandahar, objavili su dužnosnici pakistanske vlade.

Glasnogovornik afganistanskih talibana poručio je na platformi X da su odgovorili novim napadima na pakistanske postrojbe duž zajedničke granice, no ta je objava u međuvremenu izbrisana, javlja BBC.

Pakistanske vlasti navele su da su njihovi „protunapadi“ na afganistanske gradove bili odgovor na „neisprovocirane afganistanske napade“, dok talibani tvrde da su ti napadi uslijedili kao reakcija na ranije pakistanske udare.

Dvije su zemlje u listopadu dogovorile krhko primirje nakon smrtonosnih prekograničnih sukoba, no posljednjih dana nasilje je ponovno eskaliralo. Od listopada, kopneni prijelazi između dviju zemalja otvoreni su samo Afganistancima koji se iz Pakistana žele vratiti u svoju zemlju.

Stanovnici Kabula u petak su prijavili snažne eksplozije koje su odjekivale gradom, izvijestio je AFP.

Obje strane tvrde da su protivniku nanijele teške gubitke u najnovijim sukobima. Stanovnici pakistanskih pograničnih područja rekli su za BBC da su čuli detonacije i da im je naređeno da se sklone na sigurno.

Pakistan je ranije priopćio da su dvojica pakistanskih vojnika poginula nakon što su talibani kasno u četvrtak pokrenuli operaciju protiv vojnih položaja duž zajedničke granice.

Još trojica su ranjena dok su pakistanske snage uzvratile na „neisprovociranu paljbu“, rekao je ministar informiranja Attaullah Tarar.

Talibani su poručili da su pokrenuli „opsežnu“ operaciju kao odgovor na napade ranije ovog tjedna, za koje tvrde da su odnijeli najmanje 18 života. Islamabad je, pak, naveo da je gađao navodne militantne kampove i skrovišta.

Talibanski vojni glasnogovornik Mawlawi Wahidullah Mohammadi izjavio je da je „uzvratna operacija“ započela oko 20 sati po lokalnom vremenu u četvrtak.

Glavni glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid ustvrdio je da je u ofenzivi ubijen „velik broj“ pakistanskih vojnika te da su neki zarobljeni.

To je demantirao glasnogovornik pakistanskog premijera, koji je osporio i Mujahidovu tvrdnju da je zauzeto 15 vojnih položaja.

Mosharraf Zaidi, glasnogovornik premijera Shebhaz Sharif, odbacio je navode o šteti na pakistanskoj strani i poručio da će na svaku agresiju uslijediti „trenutan i učinkovit“ odgovor.

Mujahid je na X-u napisao da su „kao odgovor na ponovljena kršenja granice i pobunjeničke aktivnosti pakistanskih vojnih krugova pokrenute opsežne preventivne operacije protiv centara pakistanske vojske i vojnih postrojenja“ duž granice.

Pakistanska vlada pak tvrdi da su talibani „pogrešno procijenili situaciju i otvorili neisprovociranu vatru na više lokacija“ preko granice u sjeverozapadnoj pokrajini Khyber Pakhtunkhwa, na što su sigurnosne snage Islamabada odgovorile „trenutno i učinkovito“.

„Rana izvješća potvrđuju velike gubitke na afganistanskoj strani, uz uništenje više položaja i vojne opreme“, navodi se u priopćenju pakistanskog Ministarstva informiranja i emitiranja objavljenom na X-u.

„Pakistan će poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao svoj teritorijalni integritet te sigurnost i zaštitu svojih građana.“

Stanovnici pograničnog područja izvijestili su o žestokoj razmjeni vatre. Oni koji žive u blizini pakistanskog graničnog grada Torkhama pozvani su da napuste to područje.

Zbog sukoba je obustavljen povratak deportiranih afganistanskih državljana preko granice u tom gradu, a prijelaz je zatvoren i za afganistanske izbjeglice.

Kabul je ranije upozorio da će uslijediti odmazda „u odgovarajuće vrijeme“ nakon udara izvedenih u noći s nedjelje na ponedjeljak.

Islamabad je tada tvrdio da je gađao sedam navodnih militantnih kampova i skrovišta u blizini granice, navodeći da su napadi uslijedili nakon nedavnih samoubilačkih atentata u Pakistanu.

Kabul je, međutim, ustvrdio da su pogođene civilne kuće i jedna vjerska škola te da među poginulima ima žena i djece.

Nova razmjena vatre izbila je unatoč primirju dogovorenom u listopadu.

Pakistan i Afganistan dijele planinsku granicu dugu oko 2.574 kilometra.

Objava Eskalacija Pakistana i Afganistana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prihvaćajući pozive crkvenog poglavara i državnih predstavnika Kneževine Monako papa Leon XIV. uputit će se 28. ožujka na jednodnevno apostolsko putovanje u ovu Grad-državu, javlja vatican.va.

Također, potvrđeno je kako će Sveti Otac u razdoblju od 13. do 23. travnja pohoditi nekoliko država u Africi i to: Alžir, Kamerun, Angolu i Ekvatorijalnu Gvineju.

Rimski biskup će, kako se i pretpostavljalo, najprije boraviti u Alžiru od 13. do 15. travnja; potom ide u Kamerun, gdje će od 15. do 18. travnja pohoditi gradove Yaoundé, Bamendu i Doualu; zatim će u angolskim gradovima Luanduu, Muximuu i Saurimou biti od 18. do 21. travnja, dok svoj put u Afriku završava 22. i 23. travnja u Ekvatorijalnoj Gvineji pohodeći gradove Malabo, Mongomo i Batu.

Bit će to „složeno“ putovanje, koje je usmjereno na mir te brigu o siromašnim, ali i istovremeno spomen na Sv. Augustina, s čijim se svetačkim likom posebice veže današnji Petrov nasljednik.

Na kraju, pozitivno odgovorivši na poziv državnog poglavara i crkvenih vlasti Španjolske Sveti Otac posjetit će tu zemlju od 6. do 12. lipnja.

Najprije će boraviti u Madridu, a zatim će u Barceloni otvoriti najnoviji i najviši toranj Sagrade Familije, monumentalne bazilike koja je preoblikovala obzor katalonskog grada. Posjet pada na 100. obljetnicu smrti Antonija Gaudíja, briljantnog arhitekta koji je „sanjao“ Baziliku započevši njezinu izgradnju, a koji je prošle godine proglašen časnim slugom Božjim. Papa će pohoditi i Kanarske otoke, Tenerife i Gran Canariju.

Detalji putovanja bit će objavljeni naknadno.

Objava Papa će pohoditi Monako, četiri afričke zemlje te Španjolsku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svijet su tada obilazile dramatične snimke iskrcavanja ruskih specijalnih snaga u zračnoj luci Antonov u Hostomelu, 23 kilometra od središta ukrajinske prijestolnice Kijeva. Kaotične informacije s terena tada su govorile da je plan ruskog vladara Vladimira Putina bila brza infiltracija specijalnih snaga u Kijev, zauzimanje ključnih institucija te zarobljavanje ili likvidacija ukrajinskog državnog vrha, u prvom redu predsjednika Volodimira Zelenskog, što bi dovelo do obezglavljivanja zemlje i gušenja organiziranog otpora agresiji.

Prema podacima koji su kasnije procurjeli u javnost, taj scenarij spriječen je zahvaljujući obavještajnim podacima koje su zapadne zemlje, u prvom redu SAD, podijelile s Ukrajincima, a koji su otkrivali detalje ruskog plana, zahvaljujući čemu su ukrajinske snage odmah u Hostomelu uspjele odvratiti prvi ruski udar, zamišljen kao fatalan za zemlju i njezinu obranu.

Na četvrtu obljetnicu rata Putin je počeo pripremati Ruse na najgoru moguću vijest

Sada već legendarna snimka iz zračne baze bila je ona na kojoj se reporter CNN-a Matthew Chance stacionirao na idealnom mjestu u zračnoj luci Hostomel i iz prve ruke svjedočio nevjerojatnim scenama iskrcavanja ruskih vojnika iz neposredne blizine. S poprišta možda i ključne bitke javljao se svakih pola sata, a nakon ruskog helikopterskog desanta, uslijedila je dramatična i šokantna TV reportaža koja je bilježila stvarnost prvoga dana rata.

“Ovi vojnici koje možete vidjeti su Rusi. Da, preuzeli su zračnu luku“, govorio je Chance u prijenosu uživo dok se skrivao iza jednog objekta u zračnoj luci. “Upravo sam pričao sa zapovjednikom ove jedinice i on mi je potvrdio da je zračna luka pod njihovom kontrolom te da ukrajinske snage spremaju protuudar. Rusi će preko Hostomela pokušati uspostaviti ‘zračni most‘ kako bi jednostavnije prebacivali snage i opremu u predgrađe Kijeva”, tumačio je uzbuđeni Chance dok su Rusi iza njegovih leđa utvrđivali položaje.

Ukrajinski dužnosnici potvrdili su tada napad helikopterima u blizini Hostomela. Druge snimke, koje su iz više kuteva snimili mještani, prikazivale su helikoptere Mi-8 i Ka-52, njih najmanje 20, koji su navodno doletjeli iz Bjelorusije kako bi zauzeli zračnu luku Antonov kraj Kijeva.

Zelenski prvi put pokazao svoj bunker s početka rata: ‘Bilo je tu svega…‘

Srećom, ruski izlet u Hostomel bio je kratkog vijeka. Ukrajinci su, uz pomoć američkih obavještajaca, imali spreman odgovor za ruske planove i nakon velikih borbi Putinove snage bile su prisiljene pobjeći. To je ujedno bio i kraj Putinovih snova o zauzimanju Kijeva i preuzimanja kontrole nad Ukrajinom.

Objava Četiri godine rata u Ukrajini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: Esther Lochoro

Moj se život 8. travnja 2025. zauvijek promijenio. Te večeri u našem domu moj je otac pod utjecajem alkohola brutalno ubio moju majku. U tom sam trenutku bila u školi. Moja najmlađa sestrica tada je imala samo tri mjeseca. Nakon majčine smrti otac je uhićen i odveden u zatvor.

Strah…
Zbog te tragedije bila sam prisiljena napustiti školu kako bih se brinula za svoju malu sestru. Bilo je to iznimno teško razdoblje mog života. Uz pomoć službenika za skrbništvo, moja sestrica i ja primljene smo u Dom za bebe u Morotu, koga vode Misionarke ljubavi. Tamo smo prvi put nakon tragedije osjetile sigurnost, ljubav i zaštitu.

Kod kuće je ostala moja starija sestra koja se sada brine za ostalu braću i sestre. Ona svaki dan odlazi u planinu skupljati drva za ogrjev kako bi ih prodala i zaradila nešto novca za hranu. To je vrlo težak posao za djevojčicu od 15 godina, ali ona to čini iz ljubavi prema nama.

Moja je obitelj vrlo ranjiva. Iako imamo rodbinu, stričevi i tetke ne brinu se za nas, nego nas žele iskoristiti. Jednom mi je stric čak prijetio zlostavljanjem. Zbog svega što sam proživjela postala sam vrlo osjetljiva i često me prati strah.

Obrazovanje je put
Moja mlađa sestra Tyen danas raste zdrava, lijepa i snažna. Kada je gledam, dobivam snagu i nadu. Najveća mi je želja vratiti se u školu. Vjerujem kako je obrazovanje jedini put koji može izvući mene i moju obitelj iz siromaštva. Trenutačno nitko od moje braće i sestara ne ide u školu, a to me najviše boli.

Unatoč svemu, trudim se ostati snažna. Vrijedna sam, volim učiti i želim imati bolju budućnost. Molim Boga da blagoslovi moju obitelj i mene, da nam podari nadu i snagu te da se moji snovi ostvare. Vjerujem da moj život može donijeti promjenu – ne samo meni, nego i mojoj braći i sestrama.

Hvala svima koji su spremni čuti priču mog skromnog života.

Neka vas Bog blagoslovi.

/Izvor: Nedjelja.ba/

Objava Priče iz Ugande „Moja nada zove se škola“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sve se događa u trenutku kada se zamah proširenja Unije ponovno osjeća u Bruxellesu, piše ugledni medij. Europska komisija radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već sljedeće godine, dok je Crna Gora, trenutačno najnaprednija kandidatkinja, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je referendum o obnovi pregovora najkasnije do 2027., nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula proces. No rok se sada ubrzava, u ozračju geopolitičkih potresa, nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu te prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.

Islandski parlament trebao bi u idućim tjednima objaviti datum referenduma, navode izvori koji su željeli ostati anonimni. Odluka dolazi nakon niza uzajamnih posjeta – europskih političara Islandu i islandskih dužnosnika Bruxellesu. Ako Islanđani glasaju „za“, mogli bi postati članica Unije prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, tvrdi jedan od sugovornika.

„Razgovor o proširenju se mijenja“, izjavila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Katrín Gunnarsdóttir. „Sve se više radi o sigurnosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu podijeljenom na suprotstavljene sfere utjecaja. To se tiče svih Europljana.“

Osjećaj hitnosti

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca u Bruxellesu ugostila islandsku premijerku Kristrún Frostadóttir i poručila da njihovo partnerstvo „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“. Von der Leyen, koja je Island posjetila prošlog srpnja, ponovno bi trebala doći u arktičku regiju u ožujku.

Rasprava o produbljivanju odnosa s Islandom započela je i prije nego što se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. Bruxelles je, prema riječima jednog europskog dužnosnika, već tada počeo obraćati više pozornosti na strateški važnu zemlju u sjevernom Atlantiku.

No prijetnje iz SAD-a dodatno su pojačale osjećaj hitnosti. Među njima i „šala“ Billyja Longa, Trumpova kandidata za veleposlanika u Reykjavíku, da bi Island mogao postati 52. američka savezna država, a on sam njezin guverner.

„Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u jednom Trumpovu govoru – dok je govorio o Grenlandu u Davosu – itekako usmjerila pažnju“, rekao je drugi europski dužnosnik, dodajući kako to „za malu državu mora biti uznemirujuće“.

Island je za članstvo u EU podnio zahtjev 2009., u jeku financijske krize u kojoj su propale sve tri njegove velike komercijalne banke. No već 2013. vlada je zamrznula pregovore, dok se gospodarstvo oporavljalo, a pojedini ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone. U ožujku 2015. Island je zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom.

U međuvremenu se geopolitička slika bitno promijenila.

Island zauzima strateški položaj na sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema vlastitu vojsku i za sigurnost se oslanja na članstvo u NATO-u te bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.

Upravo ta sigurnosna dimenzija, uz gospodarske koristi članstva, čini se da mijenja raspoloženje javnosti. Istraživanja pokazuju rast potpore ulasku u EU.

Ipak, put do članstva nije jednostavan.

„Pristupanje bi moglo naići na ozbiljne domaće političke prepreke“, upozorio je Guðni Thorlacius Jóhannesson, bivši predsjednik Islanda.

‘Sve se svodi na ribu‘

Najveći kamen spoticanja tradicionalno su ribarska prava – ključna grana islandskog gospodarstva i tema koja je i ranije izazivala napetosti.

„Na kraju se sve svodi na ribu – to je uvijek bilo pitanje“, kaže jedan od europskih dužnosnika.

No danas postoji jedna bitna razlika u odnosu na prethodne pregovore: Brexit.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Island desetljećima su imali napet odnos oko ribolova, uključujući i tzv. „Bakalarne ratove“ od 1950-ih do 1970-ih. Tijekom pristupnih pregovora pojavile su se nove tenzije oko količine skuše koju su lovili islandski ribari – spor prozvan „Rat za skušu“ – pri čemu je EU čak zaprijetila trgovinskim sankcijama.

No sada, kada Britanija više nije članica Unije, pitanje ribarskih prava moglo bi biti manje zapreka.

Ako Islanđani odluče obnoviti pregovore, proces bi mogao teći relativno brzo. Island je član Europskog gospodarskog prostora i dio schengenskog područja slobodnog kretanja, što znači da je već preuzeo velik dio europske pravne stečevine.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija kandidatkinja, tu je brojku premašila tek posljednjih mjeseci.

„Na papiru, to ne bi bilo osobito teško – moglo bi potrajati čak samo godinu dana“ da se zatvore sva poglavlja, kaže jedan europski dužnosnik. No drugi izvor upozorava da bi takav rok bio preambiciozan s obzirom na složenost pojedinih pitanja.

Za konačno članstvo Island bi morao održati i drugi referendum, nakon završetka pregovora.

Za Island bi koristi članstva bile ponajprije sigurnosne, a manje gospodarske prirode, navodi POLITICO. Zemlja ima peti najveći BDP po stanovniku na svijetu, što znači da joj ekonomski poticaj za ulazak u EU nije presudan kao državama koje snažno teže članstvu, zaključuje se.

Objava Pridružuje li se Island Europskoj uniji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nalazi koje su prikupili Middle East Concern (MEC), Open Doors, Article 18 i Christian Solidarity Worldwide (CSW), otkrivaju zapanjujući porast ciljanog progona sljedbenika Krista u zemlji, piše persecution.org.

Jedna ključna točka u podatcima pokazuje oštrinu kojom iranski sudovi postupaju s kršćanima. Unatoč tome što je manje kršćana osuđeno na zatvor 2025. nego 2024., kazne su bile strože. Tako, prema podatcima, 73 kršćana dobila su zatvorske kazne u 2025. u usporedbi s 96 kršćana u 2024., no zatvorske kazne 73 kršćana zbrojile su se u dulje kazne. U 2024. kumulativna zatvorska kazna iznosila je 263 godine za 96 kršćana, a u 2025. taj je ukupan broj iznosio 280 godina za 73 kršćana, što, prema MEC-u, ukazuje na trend prema oštrijim kaznama.

Osim toga, od 73 kršćana koji su dobili zatvorske kazne, barem 11 njih dobilo je kazne od najmanje 10 godina. Mnogi Kristovi sljedbenici dobili su dodatne kazne, uključujući isključenje iz socijalnih programa, poput zapošljavanja, obrazovanja i zdravstvenih usluga.

Aida Najaflou, kršćanska obraćenica, među onima je koji su 2025. dobili posebno oštru kaznu. Prema Američkom povjerenstvu za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF), Najaflou je uhićena u veljači 2025. „zbog evangelizacije, molitve i slavljenja Božića“. Optužena je za „propagandu protiv režima“ i „djelovanje protiv nacionalne sigurnosti“, zbog čega je dobila 17-godišnju zatvorsku kaznu.

Dok je bila u zatvoru, Najaflou je bila podvrgnuta nepravilnoj medicinskoj skrbi nakon što je zadobila prijelom kralježnice zbog pada s kreveta na kat. Odvezena je u obližnju bolnicu, ali vlasti su joj odbile odgovarajući boravak u bolnici i vratile su je u zatvor na nosilima, navodno u jakim bolovima. Zatvorski službenici su na kraju dopustili da se Najaflou izvrši potrebna operacija nakon što je u zatvoru došlo do negodovanja zbog njezina liječenja.

Organizacija Church in Chains (Crkva u okovima) izvijestila je u studenom 2025. da je Najaflou podvrgnuta operaciji kralježnice i da je provela tjedan dana u bolnici Shahid Tajrish prije nego što je prebačena natrag u zatvor. Njezin prisilni povratak u zatvor dogodio se unatoč tome što su liječnici rekli da joj je potrebno dugo razdoblje oporavka, uključujući specijaliziranu njegu i redovitu fizioterapiju.

Najaflouin slučaj zlostavljanja jedan je od mnogih. Prema izvješću, zabrinjavajući trend u 2025. bila je učestalost izvješća o zlostavljanju kršćanskih zatvorenika, uključujući uskraćivanje zdravstvene skrbi, psihičko mučenje i fizičko zlostavljanje.

J.M., KT

Objava Više od 280 godina zatvora za iranske kršćane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Napadi Pakistana predstavljaju ponovnu eskalaciju sukoba sa državom pod vlašću talibana, samo nekoliko dana nakon što je Kabul pustio tri pakistanska vojnika, uz posredovanje Saudijske Arabije, radi smirivanja tenzija nakon višemjesečnih graničnih sukoba, prenosi Hina.

Ministarstvo obrane u svojoj izjavi poručuje da raspolaže čvrstim dokazima da iza napada bombaša samoubojica stoje pripadnici ”Khwarija”, što je naziv za pakistanske talibane koji djeluju po uputama afganistanske baze. U izjavi se također navodi da je gađano sedam terorističkih kampova koji, prema obavještajnim podacima, pripadaju pakistanskim talibanima.

S druge strane, Kabul je više puta negirao optužbe da dopušta militantima korištenje afganistanskog teritorija za izvođenje napada unutar Pakistana.

Među nedavnim napadima na njihov teritorij, napominju iz Pakistana, bili su bombaški napadi na šijitsku džamiju u Islamabadu te na konvoje sigurnosnih snaga u dva sjeverozapadna okruga.

Više desetaka osoba poginulo je u sukobima u listopadu prošle godine prije nego što su dvije strane dogovorile prekid vatre. Međutim, Pakistan i dalje optužuje afganistanske talibanske vlasti da skrivaju militante koji izvode napade unutar njegovog teritorija, što Kabul poriče.

Objava Pakistan napao afganistanske baze pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Američki predsjednik Donald Trump je dvaput u proteklih nekoliko dana rekao da je na Ukrajini i Zelenskom da poduzmu korake kako bi pregovori bili uspješni.

”Jučerašnji saastanak je bio jako težak i možemo reći da Rusija oteže pregovore koji su već stigli do završne faze”, napisao je Zelenski na X-u.

Nekoliko minuta nakon toga, ruska državna novinska agencija RIA objavila je da su pregovori završili.

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski izjavio je novinarima u hotelu u kojem se održavaju pregovori da će se nastavak uslijediti uskoro, ali nije naveo datum.

Ukrajinski dužnosik je potvrdio da su pregovori u Ženevi završili nakon “oko dva sata”.

U intervjuu američkom portalu Axios u utorak, Zelenski je rekao da nije pošteno da Trump javno proziva Ukrajinu, a ne Rusiju, da učini ustupke kako bi se postigao mirovni sporazum.

Također je rekao da bi Ukrajinci na potencijalnom referendumu odbacili predaju dijelova istočne regije Donbasa koje Rusija ne kontrolira. Nadam se da je to samo taktika, a ne odluka, rekao je Zelenski.

”I dok su trajali pregovori, kojima je osnova prekid vatre, a u tome nam pomažu Amerikanci, ruska strana ostala je dosljedna. U Ženevi razgovaraju o primirju, a na terenu pokazuju svu snagu svoje vojne moći. Samo u nekoliko sati Ukrajinu je napalo više od 400 dronova. Ruska prijetnja i dalje je prisutna. Iako je hladno i to stvara probleme za vojnu tehniku, oni iskorištavaju sve mogućnosti kako bi uništili našu energetsku infrastrukturu”, rekao je Zelenski.

Objava UKRAJINA I RUSIJA: Prekinuti pregovori o miru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.