Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će Sjedinjene Američke Države „napasti i uništiti” iranske elektrane ako Teheran ne otvori Hormuški tjesnac za pomorski promet u roku od 48 sati.

„Ako Iran potpuno, bez ikakve prijetnje, ne otvori Hormuški tjesnac u roku od 48 sati, Sjedinjene Američke Države će napasti i uništiti njegove elektrane, počevši od najveće”, poručio je Trump.

Riječ je o jednoj od najoštrijih prijetnji od početka sukoba, s obzirom na to da Hormuški tjesnac predstavlja ključnu globalnu energetsku arteriju kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog plina. Njegovo djelomično zatvaranje već je izazvalo snažan rast cijena energenata i potrese na tržištima.

Izrael odgovara napadima na Teheran

Dok Washington pojačava retoriku, Izrael je već poduzeo konkretne vojne poteze. Izraelska vojska potvrdila je da izvodi zračne napade u središtu Teherana.

„Trenutno provodimo zračne napade na iranski režim u srcu Teherana”, priopćila je izraelska vojska.

Napadi dolaze nakon intenzivnih iranskih raketnih udara na izraelske gradove Arad i Dimonu, u kojima je ozlijeđeno više od stotinu ljudi. Projektili su, prema dostupnim informacijama, u nekim slučajevima probili izraelsku protuzračnu obranu.

Iran uzvraća prijetnjama i širi sukob

Teheran je odgovorio kako će, u slučaju američkih napada, ciljati energetsku i infrastrukturnu mrežu američkih saveznika u regiji.

„Ako neprijatelj napadne iransku energetsku infrastrukturu, meta će biti sva energetska i infrastruktura za desalinizaciju koja pripada Sjedinjenim Državama i režimu u regiji”, poručili su iz iranske vojske.

Istodobno, Iran nastavlja raketne napade ne samo na Izrael, već i na zemlje Zaljeva, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, čime se sukob dodatno regionalizira.

Globalne posljedice već vidljive

Napetosti su već uzrokovale snažne poremećaje na tržištima. Cijene plina u Europi porasle su i do 35 posto, dok su cijene nafte od početka sukoba skočile za oko 50 posto.

Zbog rizika od dugotrajnog sukoba i mogućeg energetskog šoka, Europska komisija već razmatra ublažavanje ciljeva skladištenja plina, a financijska tržišta bilježe višednevne padove.

Objava Trump dao Iranu ultimatum od 48 sati: Prijeti uništenjem elektrana ukoliko ne otvore Hormuški tjesnac pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iran je među prvima osigurao nastup na SP koje će zajednički organizirati SAD, Meksiko i Kanada, a prema sadašnjem rasporedu odigravanja utakmica sve svoje tri utakmice u skupini G, protiv Novog Zelanda, Belgije i Egipta, trebao bi igrati u SAD-u, dvije u Los Angelesu te jednu u Seattleu. No, zbog američko-izraelskog napada na Iran koji je počeo krajem veljače nastup reprezentacije Irana na SP doveden je u pitanje, piše Dnevno.hr

Taj je ranije ovoga tjedna kazao kako FFIRI pregovara s FIFA-om o prebacivanju utakmica Irana iz SAD-a u Meksiko. “Naša se reprezentacija u Turskoj priprema za nastup na SP, bojkotirati ćemo Ameriku, ali ne i prvenstvo”, kazao je Taj. Iran bi 27. i 31. ovog mjeseca u Antalyji trebao odigrati prijateljske utakmice protiv Nigerije i Kostarike.

Prošloga tjedna američki je predsjednik Donald Trump kazao kako “zbog njihove vlastite sigurnosti” ne bi bilo prikladno da iranska reprezentacija igra u SAD-u, dok je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum prije dva dana izjavila da je njezina zemlja otvorena za to da ugosti utakmice iranske reprezentacije, ali kako konačnu odluku o promjeni mjesta odigravanja mora donijeti FIFA.

FOTO: Alex Wong/Getty Images/AFP

‘Ključno je…’

Iz FIFA-e zasad ustraju na tome da se sve utakmice na SP odigraju prema rasporedu koji je određen 6. prosinca prošle godine, dan nakon održanog ždrijeba. Predsjednik azijsko-pacifičkog ogranka sindikata profesionalnih nogometaša (FIFPRO) Beau Busch je na to ustvrdio kako je odgovornost FIFA-e osigurati sigurnost svim sudionicima SP-a.

“FIFA ima institucionalnu odgovornost štititi ljudska prava. Ključno je da FIFA provede doista sveobuhvatnu procjenu utjecaja na ljudska prava i da osigura da svaki sudionik Svjetskog prvenstva, svaki igrač, svaki navijač, može biti siguran te da se svi rizici identificiraju i učinkovito ublaže”, kazao je Busch.

Objava Iran donio odluku oko nastupa na Svjetskom nogometnom prvenstvu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Gdje su najveća mega-curenja stakleničkog plina metana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 1,2 posto, ojačavši treći dan zaredom, javlja Jutarnji.hr

Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 3,9 posto. U Šangaju su, pak, blago pale.

Više o ovome pročitajte na ovoj poveznici.

Tasnim objavio video raketiranja Tel Aviva nakon likvidacije Alija Larijanija

Video objavljen na Telegramu, koji je plasirala iranska agencija Tasnim, prikazuje – kako tvrdi medij blizak vlastima – rakete ispaljene prema Tel Avivu „u znak odmazde“ za likvidaciju šefa nacionalne sigurnosti Alija Larijanija, javlja CNN.

Odnosi s javnošću Iranske revolucionarne garde priopćili su da su u „intenzivnim“ napadima na Izrael korištene i rakete tipa Khorramshahr-4.

Više o ovome pročitajte na ovoj poveznici.

Izraelski udar na središte Beiruta, najmanje 20 mrtvih u novom valu napada na Libanon

Najmanje 20 ljudi je poginulo, a više od 30 je ranjeno u srijedu u izraelskom zračnom napadu na četvrt Bachoura u samom središtu Beiruta, koji je uslijedio neposredno nakon izraelskog vojnog upozorenja o evakuaciji.

Više lokacija u središnjem Izraelu pogođeno je krhotinama projektila

Više lokacija u središnjem Izraelu pogođeno je krhotinama projektila, priopćila je izraelska policija, nakon što je zabilježen novi val raketa ispaljenih iz Irana.

„Policijski službenici iz okruga Tel Aviv, pripadnici granične policije i pirotehničari trenutačno postupaju na nekoliko mjesta gdje su unutar okruga pali dijelovi projektila“, izjavio je policijski glasnogovornik u Tel Avivu neposredno prije pet sati ujutro po lokalnom vremenu u srijedu.

Više o ovome pročitajte na ovoj poveznici.

Američki ratni brod s marincima stiže do Singapura

Američki ratni brod za koji se vjeruje da prevozi marince i mornare prema Bliskom istoku približava se Malajskom tjesnacu kod Singapura, pokazuju podaci o praćenju pomorskog prometa od utorka, javlja CNN.

Amfibijski jurišni brod USS Tripoli u utorak ujutro bio je na prilazu Singapuru, na jugozapadnom rubu Južnokineskog mora, prema AIS podacima u koje je uvid imao i CNN.

Više o ovome pročitajte na ovoj poveznici.

Dron napao američku ambasadu u Bagdadu, aktivirana protuzračna obrana

Dron je u srijedu napao američku ambasadu u Bagdadu, pri čemu je pao blizu sigurnosne barijere, a u okolici su zabilježene eksplozije, izvijestili su sigurnosni izvori.

Prolaznik pored vatre ispred kompleksa veleposlanstva SAD-a u utvrđenoj Zelenoj zoni u Bagdadu, 17. ožujka 2026. godine, nakon napada bespilotnim letjelicama i raketama, javljaju sigurnosni dužnosnici

Ahmad Al-rubaye/AFP

Incident se dogodio nakon niza raketnih i dron napada na diplomatski kompleks. Najmanje tri eksplozivna drona ciljala su i američki diplomatski objekt u blizini Međunarodne zračne luke Bagdad, pri čemu su aktivirani sustavi protuzračne obrane C-RAM, dodali su izvori.

Napade su izvele proiranske milicije u Iraku, uključujući Kataeb Hezbollah, koje redovito napadaju američke ciljeve u zemlji. Napadi su povezani sa sukobom SAD-a i Izraela protiv Irana.

Vatra gori ispred sjedišta veleposlanstva SAD–a u utvrđenoj bagdadskoj Zelenoj zoni, 17. ožujka 2026. godine, nakon napada bespilotnim letjelicama i raketama prema informacijama sigurnosnih dužnosnika

Ahmad Al-rubaye/AFP

U proteklih nekoliko dana američka ambasada bila je meta više sličnih napada u sektoru visoke sigurnosti u središtu Bagdada, dok su milicije proizašle iz proiranske mreže u Iraku redovito izvodile dron i raketne napade na američke vojne i logističke objekte, uključujući objekte u blizini zračne luke.

Načelnik iranske vojske prijeti odmazdom za ubojstvo Larijanija

Načelnik iranske vojske Amir Hatami zaprijetio je “odlučnom” odmazdom zbog ubojstva šefa sigurnosnih snaga Alija Larijanija u izraelskom zračnom napadu.

„U odgovarajuće vrijeme i na odgovarajućem mjestu, zločinačkoj Americi i krvožednom cionističkom režimu bit će pružen odlučan odgovor. Pokajat će se“, navodi Hatami u izjavi.

Amir Hatami

Iranian Army Media Office/AFP

Dodaje da će Larijanijeva i smrt drugih “mučenika biti osvećene”.

Iranska Revolucionarna garda, koja je odvojena od vojske, tvrdi da je već ispalila rakete na središnji Izrael “u znak osvete” za Larijanijevu smrt, javlja novinska agencija AFP.

Projektil pogodio iransku nuklearnu elektranu, javlja agencija UN-a

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) javila je da je Iran izvijestio da je projektil pogodio nuklearnu elektranu na jugozapadu zemlje.

U izjavi, IAEA, tijelo UN-a koje nadzire nuklearne tehnologije, navodi da je Iran prijavio incident u nuklearnoj elektrani Bushehr u utorak navečer.

„Nije prijavljena šteta na postrojenju niti ozljede osoblja“, stoji u izjavi. „Glavni direktor IAEA-a, Rafael Grossi, poziva na maksimalnu suzdržanost tijekom sukoba kako bi se spriječio rizik od nuklearne nesreće.“

Iran odbio prijedloge za smirivanje sukoba sa SAD-om i Izraelom

Iran je u srijedu odbio prijedloge za smirivanje sukoba sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, dok se rat nastavlja bez naznaka deeskalacije, a novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei ocijenio je da “nije vrijeme za mir dok SAD i Izrael ne budu poraženi”.

Sukob, koji traje više od tri tjedna, prerastao je u regionalnu krizu uz razmjenu napada između Irana, Izraela i američkih snaga te napade na ciljeve u državama Perzijskog zaljeva.

Modžtaba Hamenei (arhivska fotografija)

ROUHOLLAH VAHDATI/ISNA/AFP

Iran je usto potvrdio da je u izraelskom napadu ubijen tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Larijanija, jedan od najviših dužnosnika stradalih od početka sukoba. U istom napadu poginuli su i članovi njegove obitelji te suradnici, priopćilo je iransko Vijeće za nacionalnu sigurnost.

Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je kritizirao saveznike zbog suzdržanosti u pružanju vojne pomoći te poručio da Sjedinjene Države ne trebaju potporu NATO u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Donald Trump

ALEX WONG/GETTY IMAGES NORTH AMERICA/Getty Images via AFP

U Izraelu su se u utorak oglasile sirene za zračnu opasnost, a dvije su osobe poginule od krhotina projektila u blizini Tel Aviva, dok se napadi nastavljaju na obje strane.

Što s događalo u zadnjih 24 sata?

Izrael je objavio da je u zračnom napadu na Teheran ubio šefa iranske sigurnosti, Alija Larijanija, čime je još jednom pokazao vojnu odlučnost da eliminira vrh iranskog režima – pa i one koje se smatralo umjerenijima, poput samog Larijanija, piše CNN.

Izraelski ministar obrane Israel Katz poručio je da će vojska “nastaviti lov” na iransko vodstvo, što, kako navodi CNN, upućuje na moguće razlike u ratnim ciljevima između SAD-a i Izraela.

Nedugo nakon potvrde Larijanijeve smrti, izraelska vojska objavila je da je ubila Gholamrezu Soleimanija, zapovjednika iranske paravojne formacije Basij. Basij djeluje kao produžena ruka režima unutar društva, kombinirajući policijske i represivne funkcije. Izrael tvrdi da njegova likvidacija predstavlja “značajan udarac zapovjedno-sigurnosnoj strukturi režima”. Iranska Revolucionarna garda u međuvremenu je potvrdila Soleimanijevu smrt.

Američki predsjednik Donald Trump istodobno je žestoko prozvao saveznike zbog nevoljkosti da pomognu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, koji je Iran praktički zatvorio nakon američko-izraelskih napada. U međuvremenu, visoki dužnosnik američke obavještajne zajednice, Joe Kent, imenovan od strane samog Trumpa, iznenada je u utorak podnio ostavku, izražavajući ozbiljne sumnje u opravdanost rata protiv Irana.

“Ne mogu mirne savjesti podržati ovaj rat. Iran nije predstavljao neposrednu prijetnju našoj zemlji, a očito je da smo u sukob ušli pod pritiskom Izraela i njegovog moćnog lobija u SAD-u”, napisao je Kent u pismu objavljenom na X-u.

Napadi na Bagdad

Američko veleposlanstvo i jedan hotel u Bagdadu bili su meta napada dronovima u ranim jutarnjim satima utorka. Snimke sugeriraju da je protuzračna obrana presrela projektil u blizini ambasade. Napadnut je i naftni kompleks Majnoon na jugu Iraka.

Udari u UAE-u

Ujedinjeni Arapski Emirati privremeno su zatvorili zračni prostor nakon što su izbila dva požara – u naftnoj zoni Fujairah i plinskom polju Shah – izazvana napadima dronovima. Tanker u blizini luke Fujairah također je pogođen “neidentificiranim projektilom”, čime je broj incidenata na pomorskim rutama Perzijskog zaljeva, Hormuškog tjesnaca i Omanskog zaljeva narastao na 21 od početka rata. Kasnije u utorak jedna osoba poginula je u Abu Dhabiju od krhotina presretnutog projektila.

Američke snage u pokretu

Ratni brod američke mornarice, za koji se vjeruje da prevozi tisuće marinaca, približava se Malajskom tjesnacu na putu prema Bliskom istoku. Američki dužnosnici su potvrdili raspoređivanje, ali bez detalja o konačnoj lokaciji i zadaći.

Što je s diplomacijom?

Iranski dužnosnici pokušali su ponovno uspostaviti komunikacijski kanal s Trumpovim izaslanikom za Bliski istok, no Trump trenutno odbija pregovore, tvrde izvori iz Bijele kuće, a navodi CNN. Jedan od razloga je nepovjerenje u stvarnu moć novog iranskog vrhovnog vođe, Modžtabe Hameneija. Iranski ministar vanjskih poslova, međutim, negira da je bilo ikakvog kontakta.

Ministri vanjskih poslova EU odlučili su ne širiti pomorske operacije oko Hormuškog tjesnaca, unatoč Trumpovim kritikama. Nakon što ih je danima prozivao zbog izostanka pomoći, Trump je u objavi na Truth Socialu poručio da SAD-u pomoć NATO-a “ne treba – i nikada nije ni trebala”.

Što se događa na terenu?

Borbe se nastavljaju. U središnjem Izraelu dvije su osobe poginule u iranskom balističkom napadu. Izrael je uzvratio novim valom napada na Teheran, dok iranski Crveni polumjesec pokušava doći do ljudi zatrpanih pod ruševinama. Izraelske snage pogodile su i južna predgrađa Bejruta, uporište Hezbolaha.

Izrael poručuje da će nastaviti napade na Hezbolah. U jednom napadu na jugu Libanona poginuo je libanonski vojnik, a četvorica su ranjena, neki teško, javlja CNN. Izrael tvrdi da djeluje isključivo protiv Hezbolaha, ne protiv libanonske vojske. Od početka sukoba više od milijun ljudi u Libanonu je raseljeno, a najmanje 850 ih je poginulo, prema službenim podacima.

Objava UN: ‘Pogođena je nuklearna elektrana‘; Teheran: ‘Nema mira, pokajat ćete se zbog onoga što ste učinili‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Više od 600.000 njemačkih katolika i protestanata napustilo je Crkvu prošle godine, priopćeno je jučer, dok dvije glavne kršćanske crkve u Njemačkoj nastavljaju gubiti članove.

Kako proizlazi iz statistika koje su objavile Katolička crkva i Evangelička crkva u Njemačkoj (EKD), 2024. je iz redova Katoličke crkve istupilo oko 307.000 vjernika, što je nešto manje nego 2023. kada je Crkvu napustila 321.000 članova.

EKD je prošle godine napustilo oko 350.000 vjernika, što je otprilike isti broj kao godinu dana ranije

Ako se vjernicima koji su napustili svoje zajednice pribroje i umrli članovi, onda se broj registriranih kršćana u Njemačkoj u protekloj godini smanjio za 1,35 milijuna.

Ukupno je u Njemačkoj prošle godine živjelo 36,6 milijuna građana koji pripadaju jednoj od dviju najvećih kršćanskih Crkava. To je oko 44 posto stanovništva, što je manje nego 2023. kada se još 45,2 posto građana bilo članovima jedne ili druge crkve.

“Svaki istup iz Crkve je bolan”, rekao je novi predsjednik Njemačke biskupske konferencije Heiner Wilmer prilikom predstavljanja statistika.

On je istodobno rekao kako zbog ovih brojeva ne treba gubiti nadu i ukazao na stabilan broj prvih svetih pričesti i krizmi. Međutim, za razliku od susjedne Francuske i Belgije, u Njemačkoj se ne bilježi trend povećanog broja krštenja.

Trend masovnog napuštanja Crkve intenzivirao se nakon pedofilskih skandala u koje su bili umiješani zaposleni pri crkvama. Jedan od razloga je i crkveni porez koji svaki zaposleni član katoličke ili evangeličke zajednice plaća. Tzv. crkveni porez iznosi 8 do 9 posto godišnjeg poreza na prihod.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik 

Objava Što se događa s crkvom u Njemačkoj, izneseni alarmantni podaci pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tri ozlijeđene osobe nalaze se u kritičnom stanju, objavila je policija kantona Fribourg. Tijekom akcije spašavanja ozlijeđen je i jedan bolničar.

Incident se dogodio u mjestu Kerzers, zapadno od glavnog grada Berna, prenosi Bljesak.

VIDEO

Švicarski list Blick citirao je svjedoka koji je rekao kako se jedan muškarac u autobusu polio benzinom i zapalio. Policija je priopćila kako je požar izazvan ljudskim djelovanjem.

Vatrogasci su ugasili požar, no autobus je u potpunosti uništen. Snimke koje se šire društvenim mrežama prikazuju vozilo potpuno zahvaćeno plamenom i gust dim.

Autobus pripada tvrtki PostAuto, koja uglavnom održava redovite linije u ruralnim područjima.

Objava Muškarac se zapalio u autobusu, šest osoba izgubilo život pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Cijene nafte skočile više od 25 posto, iznad 100 dolara po barelu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Mogu raditi što god žele. Oni lojalni su već uključeni”, rekao je predsjednik.

Trump je bio upitan o mogućnosti da je Velika Britanija pripremila nosače zrakoplova za moguće raspoređivanje na Bliski istok – nešto za što je predsjednik ranije rekao da neće biti potrebno, objavljuje Jutarnji.h

“Malo je kasno za slanje brodova, zar ne? Malo kasno”, rekao je Trump.

Postignut konsenzus o imenovanju novog vrhovnog vođe Irana, ali ‘ima prepreka procesu‘

Postignut je većinski konsenzus o imenovanju novog vrhovnog vođe Irana, prema iranskim državnim medijima.

Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, ubijen je u američko-izraelskim napadima prvog dana rata prošle subote.

Nakon toga osnovano je tročlano vijeće za upravljanje zemljom na privremenoj osnovi koje čine iranski reformistički predsjednik Masoud Pezeškian, tvrdolinijaški šef pravosuđa Gholamhossein Mošenija Ejeija te šef dobrovoljne paravojne organizacije Basidž Alireza Arafi.

Vrhovnog vođu bira “skupština eksperata”, tijelo od 88 islamskih učenjaka koji su svi odabrani zbog svoje odanosti režimu.

Jedan od članova, ajatolah Mohammadmehdi Mirbaqeri, rekao je da je više-manje postignut konsenzus većine, izvijestili su jutros iranski državni mediji.

No, rekao je da je potrebno riješiti “neke prepreke” u vezi s procesom, prema izvješću.

Iranski mediji su izvijestili da je tijelo zaduženo za imenovanje iranskog vrhovnog vođe imalo manja neslaganja oko toga mora li njihova konačna odluka uslijediti nakon sastanka uživo ili se umjesto toga može donijeti bez pridržavanja ove formalnosti.

Gori toranj u Kuvajtu, poginula dva visoka časnika

Kuvajtska vojska tvrdi da su civilni objekti u Kuvajtu oštećeni krhotinama nakon presretanja dronova.

“Neki civilni objekti pretrpjeli su materijalnu štetu kao rezultat krhotina i šrapnela koji su padali tijekom operacija presretanja”, rekao je glasnogovornik Ministarstva obrane u objavi na X-u, koju je podijelila kuvajtska vojska, kako javlja BBC.

Snimke na društvenim mrežama pokazuju veliki požar koji je zahvatio toranj u Kuvajtu.

Zračne snage zemlje “nastavljaju napadati neprijateljske zračne ciljeve”, rekao je glasnogovornik, dok vojska poziva građane i stanovništvo da se “pridržavaju sigurnosnih uputa”.

Kuvajt je također izvijestio da su dva graničara ubijena u napadu raketama i dronom.

Oni su identificirani kao potpukovnik Abdullah Imad al Sharrah i kapetan Fahd Abdulaziz al Majmoud.

Kuvajtsko ministarstvo obrane priopćilo je da su ubijeni “dok su obavljali svoju nacionalnu dužnost”, prenosi Sky News.

Dvojica graničara posljednji su slučajevi smrti povezanih s ratom u Kuvajtu od izbijanja američko-izraelskog sukoba s Iranom prije nešto više od tjedan dana.

Prošli tjedan ubijena su dva vojnika i jedno dijete.

Teheran u plamenu

Izraelski napadi su tijekom noći usmjereni na rafinerije nafte u Teheranu. Kako je to sve skupa izgledalo, najbolje je opisao jedan Iranac za BBC.

– Izgledalo je kao da se noć pretvorila u dan…

Golemi plamen brzo se proširio na aveniju Kooshar, gdje je jedan građanin rekao da gore kuće i trgovine.

Teheran

Atta Kenare/Afp

Teheran

Atta Kenare/Afp

Teheran

Atta Kenare/Afp

Sjedinjene Države i Izrael pogodili su pet naftnih postrojenja u noćnim napadima u i blizu iranske prijestolnice, rekao je dužnosnik državnoj televiziji.

“Sinoć su neprijateljski zrakoplovi napali četiri skladišta nafte i centar za prijevoz naftnih derivata u Teheranu i Alborzu”, rekao je izvršni direktor Nacionalne iranske tvrtke za distribuciju naftnih derivata Keramat Veyskarami, kako prenosi The Guardian.

Dodao je da je pet postrojenja “oštećeno”, ali da je “požar stavljen pod kontrolu” te da su poginula četiri pripadnika osoblja, kako javlja The Times of Israel.

U subotu je u izraelskom napadu pogođeno skladište nafte u Teheranu.

Trump optužio Iran za napad na djevojačku školu

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je optužio Teheran za napad na djevojačku školu na jugu Irana u kojoj je poginulo više od 160 ljudi.

Prema analizi New York Timesa, škola u Minabu bombardirana je tijekom američkih napada na obližnji vojni objekt kojim upravlja Revolucionarna garda.

Međunarodni mediji do sada nisu pronašli dokaze da se škola koristila za vojne potrebe.

Trump je novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da Sjedinjene Države nisu odgovorne za taj napad.

“Po mom mišljenju, na temelju onoga što sam vidio, to je učinio Iran.”

“Oni su, kao što znate, vrlo neprecizni sa svojim streljivom. To je učinio Iran”, ponovio je.

Američki ministar obrane Pete Hegseth, koji je putovao s Trumpom, rekao je da SAD istražuje napad.

New York Times analizirao je satelitske snimke, objave na društvenim mrežama i provjerene videozapise koji su ukazuju na to da je škola pogođena istovremeno s američkim napadima na susjednu pomorsku bazu.

Libanonske vlasti: Četiri osobe poginule u napadu na hotel u Bejrutu

Najmanje su četiri osobe poginule i deset ih je ranjeno u udaru izraelskog projektila u hotel Ramada u središtu Bejruta, priopćilo je libanonsko ministarstvo zdravstva rano u nedjelju.

U hotelu su bile smještene raseljene osobe koje su bježale od rata u južnom Libanonu i južnim predgrađima Bejruta.

Libanon je uvučen u sve širi američko-izraelski rat s Iranom nakon što je militantna skupina Hezbolah, koju podržava Iran, ispalila rakete i dronove na Izrael. Izrael je odgovorio teškim napadima diljem južnog i istočnog Libanona i blizu Bejruta.

Ovo je, međutim, prvi projektil koji je pogodio samo središte libanonske prijestolnice.

Eksplozija u američkom veleposlanstvu u Oslu

Nepoznata naprava eksplodirala je u nedjelju rano ujutro na ulazu u američko veleposlanstvo u Oslu, pri čemu je pričinjena samo materijalna šteta, a ozlijeđen nije nitko.

Glasna eksplozija u blizini veleposlanstva u zapadnom Oslu čula se oko jedan sat ujutro, a iz kompleksa se vidio dim, rekli su očevici lokalnim medijima.

Glasnogovornik policije Mikael Dellemyr izjavio je za javnu televiziju NRK da se eksplozija dogodila na ulazu u konzularni odjel.

Policijska uprava Osla priopćila je da zasad nije poznato što je uzrokovalo eksploziju niti tko je u incident upleten.

„Policija je u dijalogu s veleposlanstvom i nema izvješća o ozlijeđenim osobama“, navodi se u izjavi.

Trump poručio Starmeru: ‘Ne trebate nam više‘

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je u subotu kritizirao britanskog premijera Keira Starmera zbog izostanka potpore američkim napadima na Iran.

“Ujedinjeno Kraljevstvo, naš nekoć velik saveznik, možda i najveći od svih, napokon ozbiljno razmišlja o slanju dva nosača zrakoplova na Bliski istok“, napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.

„To je u redu, premijeru. Ali više nam ne trebaju. I to ćemo zapamtiti”, napisao je.

„Ne trebaju nam ljudi koji se priključuju ratovima koje smo već pobijedili“, zaključio je.

Trump je ovaj tjedan nekoliko puta kritizirao Starmera jer Amerikancima nije dao dopuštenje za korištene strateški važne baze na otoku Diego Garcia u Indijskom oceanu za napade na Iran.

Objava Gori golemi toranj u Kuvajtu, eksplozija u Oslu, u Teheranu se noć pretvorila u dan! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iran je u međuvremenu pokrenuo novi val odmazdnih napada širom Bliskog istoka. Američki ministar odbrane Pete Hegseth upozorio je da postoji opasnost od daljnje i značajne eskalacije sukoba.

Napadi na Teheran

Izraelska vojska priopćila je da je u petak pokrenula „široku seriju udara“ na ciljeve u Teheranu. Svjedoci navode da su eksplozije bile izuzetno snažne te da su potresale zgrade u pojedinim dijelovima grada.

Istovremeno su prijavljene detonacije u blizini iranskog grada Kermanshaha, gdje se nalazi više raketnih baza. Izraelska vojska tvrdi da su tokom operacije uništeni brojni sustavi protuzračne obrane i raketni lanseri.

Sukob između Izraela, SAD-a i Irana sada ima posljedice širom regije.

Iranski odgovor

U ranim jutarnjim satima Iran je lansirao rakete i dronove prema Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Bahreinu, državama u kojima se nalaze američke vojne baze. Za sada nema potvrđenih informacija o žrtvama.

Katarsko ministarstvo odbrane priopćilo je da je presretnut dron koji je bio usmjeren prema bazi Al Udeid, gdje se nalazi istureno sjedište američke Centralne komande.

Saudijska Arabija je objavila da je njena protivzračna odbrana oborila tri balističke rakete koje su bile usmjerene prema vojnoj bazi Prince Sultan južno od Rijada.

U Bahreinu su se oglasile sirene za zračnu opasnost nakon što su iranski projektili pogodili dva hotela i jednu stambenu zgradu, ali bez prijavljenih žrtava. Kuvajtska vojska je također aktivirala protivzračnu odbranu nakon narušavanja zračnog prostora projektilima i dronovima.

Napadi na more

Američka vojska potvrdila je da je pogođen iranski nosač dronova IRIS Shahid Bagheri, koji je nakon napada zahvatio požar.

Riječ je o preuređenom kontejnerskom brodu opremljenom pistom za dronove dugom oko 180 metara. Prema ranijim procjenama, plovilo može preći do 22.000 nautičkih milja bez dopune goriva.

Komandant Centralne komande SAD-a, admiral Brad Cooper, izjavio je da je brod „otprilike veličine nosača aviona iz Drugog svjetskog rata“ te dodao da je u trenutku obraćanja novinarima bio u plamenu.

Ranije ove sedmice američka podmornica potopila je iransku fregatu u blizini obale Šri Lanke dok se vraćala s međunarodne vojne vježbe, pri čemu je poginulo najmanje 87 mornara.

Širenje sukoba

Prema podacima zvaničnika u regiji, rat je do sada odnio najmanje 1.230 života u Iranu, više od 120 u Libanu i oko desetak u Izraelu, dok je poginulo i šest američkih vojnika.

Američki bombarderi B-2 izveli su tijekom noći nove udare na duboko ukopane iranske lansere balističkih raketa, koristeći specijalne „penetrator“ bombe namijenjene uništavanju podzemnih objekata.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth najavio je dodatno povećanje vojnog angažmana.

„Radi se o više eskadrila borbenih aviona, dodatnim odbrambenim kapacitetima i novim talasima bombardera“, rekao je Hegseth.

Sukobi u Libanu

Istovremeno su obnovljeni sukobi između Izraela i Hezbollaha u Libanu. Izraelska vojska izvela je najmanje jedanaest zračnih udara na južna predgrađa Bejruta i druge dijelove zemlje.

Stanovnicima pogođenih područja ranije je upućen poziv da napuste svoje domove, a dvije bolnice su evakuirale pacijente i medicinsko osoblje. U pojedinim dijelovima grada izbili su požari, uključujući i područje u blizini benzinske crpke.

Libansko ministarstvo zdravstva saopćilo je da je od ponovnog izbijanja neprijateljstava poginulo najmanje 123 ljudi.

Mirovne snage Ujedinjenih naroda u južnom Libanu potvrdile su da su zabilježile intenzivne borbe na terenu, dok je sve veći broj izraelskih vojnika prešao granicu.

Politička neizvjesnost

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je pozvao građane Irana da se suprotstave vlastima u svojoj zemlji, obećavajući im zaštitu tokom sukoba.

Istovremeno je u Iranu započela rasprava o izboru novog vrhovnog vođe nakon smrti ajatolaha Alija Khameneija, koji je poginuo u prvim danima sukoba.

Iranska državna televizija objavila je da rukovodstvo zemlje razmatra sazivanje Skupštine stručnjaka, tijela koje je zaduženo za izbor novog vrhovnog vođe, ali još nije poznato kada bi taj proces mogao početi.

Objava Izrael žestoko napao Teheran i Bejrut! Ni Iran nije ostao dužan, zasuo je dronovima više zemalja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema jednom CNN-ovu izvoru, ideja je da kurdske oružane snage angažiraju iranske sigurnosne snage i tako ih odvuku, što bi nenaoružanim Irancima u većim gradovima olakšalo prosvjede. Drugi američki dužnosnik izjavio je da bi Kurdi mogli pomoći u sijanju kaosa u regiji i do krajnjih granica iskoristiti vojne resurse iranskog režima. Dodatna je ideja da Kurdi zauzmu i drže teritorij na sjeveru Irana, što bi stvorilo tampon-zonu za Izraelce i Amerikance, objavljuje Jutarnji.hr

NY Times i danas piše da je sve spremno za kopnenu ofenzivu.

– Proameričke kurdske snage koje se nalaze u Iraku pripremaju oružane jedinice koje bi mogle ući u Iran, stvarajući potencijalno novu frontu u već rastućem sukobu – rekli su za ugledni list visoki irački i kurdski dužnosnici

Prema riječima visokog iranskog kurdskog dužnosnika, američki predsjednik Donald Trump razgovarao je ovog utorka s Mustafom Hijrijem, predsjednikom Demokratske stranke Irana u Kurdistanu. Trumpova administracija također pregovara s iračkim Kurdima jer bi svaki pokušaj naoružavanja Kurda u Iranu zahtijevao njihovu podršku, baš kao i korištenje Iračkog Kurdistana kao mjesta za prikupljanje oružja.

Iran je većinski šijitska država u kojoj oko 60 posto stanovništva čine etnički Perzijanci. Preostalih 40 posto čine Azeri, kojih je 16 posto, Kurdi (sedam posto), Luri i Baluči. Povijesno gledano, prosvjedi protiv vlasti često su najintenzivniji u Kurdistanu na sjeverozapadu zemlje te u pokrajini Sistan i Balučistan na jugoistoku.

Kurdi i Baluči su uglavnom sunitski muslimani, za razliku od šijitskog establishmenta koji dominira državom. Na zapadu Irana djeluje više kurdskih organizacija koje se desetljećima suprotstavljaju Islamskoj Republici, a u nekim su razdobljima sukobi prelazili u otvorenu pobunu protiv državnih snaga. Zato Washington potiče novu pobunu.

Samo što je Trump nedavno već dva puta Kurdima zabio nož u leđa. Oni su imali glavnu ulogu u ratu protiv Islamske države, kada su u Siriji bili ključni saveznik Washingtona. Pod okriljem Sirijskih demokratskih snaga (SDF), uz američku zračnu i logističku potporu, Kurdi su odigrali presudnu ulogu u slamanju kalifata.

Međutim, u listopadu 2019. Trump je iznenada odlučio povući američke snage sa sjevera Sirije, praktički otvarajući prostor za tursku vojnu ofenzivu protiv kurdskih položaja. Odluka je uslijedila nakon telefonskog razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom i izazvala oštre kritike, kako u SAD-u tako i među saveznicima, jer su Kurdi ostavljeni na milost i nemilost Istanbula i sirijskog režima. Drugi put ih je izdao nedavno kada je pustio da trupe novog sirijskog vladara Ahmeda al-Šare nasilno protjeraju SDF iz velikih dijelova Sirije i pritom pobiju puno civila.

U ponedjeljak je Trump iznenada izjavio da bi, ako bude potrebno, Sjedinjene Države mogle pokrenuti kopnenu operaciju u Iranu. I ministar obrane Pete Hegseth također je najavio da raspoređivanje trupa unutar Irana nije isključeno. Na pitanje jesu li već prisutne trupe na terenu, Hegseth je na konferenciji za novinare dvosmisleno odgovorio: “Ići ćemo koliko god daleko trebamo”.

Pete Hegseth

Heather Diehl/Getty Images Via Afp

Hegseth je nastojao pokazati da se iranska operacija razlikuje od prošlih dugotrajnih američkih ratova u Iraku i Afganistanu, uz priznanje da aktualni rat nije pokušaj izgradnje demokracije u Iranu. “Nema glupih pravila angažmana, nema kaljuže izgradnje nacije, nema vježbi izgradnje demokracije. Nema politički korektnih ratova. Borimo se za pobjedu i ne gubimo vrijeme ni živote”, rekao je šef Pentagona. “Ovo nije Irak. Ovo neće trajati beskrajno. Naša generacija zna bolje, kao i ovaj predsjednik. Posljednjih 20 godina ratove za izgradnju nacije nazvao je ‘glupima‘ i u pravu je”, lamentirao je Hegseth.

Ali, već u utorak Trump je demantirao i samoga sebe i svojeg ministra obrane te u dva navrata podijelio kolumnu iz Washington Posta koja analizira “Trumpovu doktrinu”. “Nema potrebe za američkim invazijskim snagama”, napisao je kolumnist Marc Thiessen u tekstu koji je Trump podijelio te zaključio: “Iranski narod je pješaštvo na terenu”.

Zapravo je sve više upozorenja da SAD ne smije napraviti pogrešku i poslati vosku u Iran. Bivši direktor CIA-e John Brennan ocijenio je u emisiji na MS NOW-u da su vojni udari predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na Iran “drastično loša, katastrofalna pogreška s posljedicama poput invazije na Irak 2003. godine”.

Mustafa Hijri

Yaghobzadeh Alfred/abaca/abaca Press/profimedia/

Isto tako, za razliku od operacije “Iračka sloboda” kojom je srušen režim Sadama Huseina, Sjedinjene Države ne mogu računati na široku koaliciju u ratu protiv Irana. Jer, čak je četrdeset devet zemalja podržalo Washington u ratu 2003., a sada je tu jedino Izrael. Štoviše, Kanada, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo usprotivili su se američkoj akciji, iako je UK odobrio korištenje svojih baza u obrambene svrhe kada su iranski dronovi pali na Cipar. Rat nema ni puno podrške u SAD-u. U više anketa nakon prvih nekoliko dana zajedničkih američko-izraelskih napada većina Amerikanaca izrazila je skepticizam prema intervenciji u Iranu, za razliku od ranih dana operacije “Iračka sloboda”.

Safin Hamid/Afp

Precizan zaključak što bi se moglo dogoditi pošalje li Trump vojsku u Iran dao je newyorški The Council on Foreign Relations, a glasi: “Američko iskustvo u Iraku u mnogočemu svjedoči oholosti. Tijekom deset godina nakon početne invazije Sjedinjene Države poslale su trupe u Irak, razvile lokalne obrambene snage i na kraju su se u posljednjim godinama borbe protiv Islamske države okrenule ulozi borbene potpore. Ali, u slučaju operacije “Iračka sloboda” bilo je 4500 mrtvih i ranjenih Amerikanaca te 211.046 iračkih civila”.

Objava Sve je spremno za kopneni upad u Iran pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.