U dva razorna potresa koji su krajem prošlog mjeseca, 24. lipnja, pogodili Venezuelu, ozlijeđeno je 16 740 ljudi, a 17 907 ih je ostalo bez domova, i te se brojke nisu mijenjale u odnosu na raniji izvještaj, javlja Jutarnji.hr

U potresima snage od 7,2 i 7,5 po Richteru najteže su pogođeni glavni grad Venezuele, Caracas, te priobalno područje La Guaira, a slijedilo ih je i više od 600 naknadnih potresa slabijeg intenziteta.

Objava Broj poginulih u potresima u Venezueli porastao na 4118 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ne želim nikoga plašiti, ali naredni mjeseci bi zaista mogli biti ključni, među ostalim i zbog promjenjive prirode rata. Ova zabrinutost posebno je stvarna u baltičkim državama”, rekao je Tusk novinarima krajem tjedna.

Poljski novinski portal Onet izvijestio je da su izvori bliski predsjedniku, Karolu Nawrockom, rekli da su SAD uputile nekoliko upozorenja Varšavi o mogućem napadu na zemlju. No, Bijela kuća i State Department nisu odgovorili na upite BBC-ja za komentar te izjave. Prema navodnim planovima, koje je u petak objavio britanski Telegraph, meta raketa ili dronova mogla bi biti poljska infrastruktura ili bi vojnici mogli biti poslani u tu državu NATO-a.

Izvješća sugeriraju da bi ruski cilj trebao biti pritisak na zapadne saveznike Ukrajine da obustave pomoć zemlji dok se ona nastavlja boriti protiv ruske invazije pokrenute 2022. godine.

“Ne bojmo se, pripremamo se za razne situacije, ali ih ne možemo ignorirati. Svjesni smo prijetnji zahvaljujući informacijama naših saveznika”, rekao je Tusk odgovarajući na pitanja o izvješćima.

Predsjednik Nawrocki sljedećeg će tjedna nazočiti samitu NATO-a s čelnicima drugih članica obrambenog saveza u Turskoj.

Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, rekao je da će skup pokazati da Europljani uvažavaju dugogodišnje pozive američkog predsjednika, Donalda Trumpa, da povećaju izdvajanja za obranu, a od čelnika se očekuje da će se obvezati i na nastavak financiranja oružja za Ukrajinu.

Tusk je u travnju rekao za Financial Times da bi Rusija mogla napasti neku državu članicu NATO-a u narednim mjesecima. Krajem lipnja njegov potpredsjednik vlade, Radek Sikorski, izjavio je za CBS News da ne isključuje mogućnost ruskih operacija “pod lažnom zastavom” u naredne dvije godine kako bi se opravdao napad na državu NATO-a.

Baltičke države ranije su iskazale zabrinutost zbog svoje ranjivosti na moguće ruske napade. Letonski mediji u lipnju su izvijestili da su njihove obavještajne službe upozorile Moskvu na saznanja o planu vojnih provokacija u regiji ili u Poljskoj.

Litavski veleposlanik pri NATO-u izjavio je u četvrtak da će Rusija vjerojatnije pribjeći hibridnom ratovanju – poput upada raketa ili dronova – negoli konvencionalnom vojnom napadu, izvijestio je LRT, javni servis te zemlje. U svemu tome ne treba zaboraviti da se oružani napad na jednu članicu NATO-a, prema članku 5., smatra napadom na sve, zbog čega će se one međusobno braniti u slučaju ugroze.

Objava Poljska na udaru Rusa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Poznata kao “Hezbolahov stroj smrti” i najtajnovitija te najbrutalnija postrojba te militantne skupine, Jedinica 121 povezuje se s nekim od najozloglašenijih političkih atentata u zemlji, uključujući ubojstvo bivšeg premijera Rafika al-Haririja 2005. godine.

Navodno se sada, nezadovoljna mirovnim sporazumom između Libanona i Izraela koji je uvelike ograničio Hezbolahove operacije protiv židovske države, ponovno okuplja i ekipira, kako piše britanski The Telegraph.

“Riječ je o jednoj od najtajnovitijih i najsmrtonosnijih postrojbi na svijetu, odmah iza slične ruske jedinice GRU-a”, rekao je za Telegraph Ronen Solomon, autor nadolazeće trilogije o libanonskoj proiranskoj šijitskoj skupini Hezbolah i njezinim globalnim operacijama. “Ona se ne bori protiv Izraela, nego protiv vlastitih građana”, dodaje Solomon.

Jedan libanonski političar blizak premijeru Nawafu Salamu izjavio je da među visokim dužnosnicima koji sudjeluju u provedbi okvirnog sporazuma s Izraelom postoji velika zabrinutost zbog djelovanja Jedinice 121. “U krugovima u kojima radim itekako postoji svijest o Jedinici 121. Na najvišim razinama vlasti ljudi su itekako svjesni njezina postojanja. I dalje izaziva isti osjećaj straha”, rekao je dužnosnik. “Premijer i predsjednik uveli su pojačane sigurnosne mjere. Dodatna zaštita osigurana je i pregovaračkom timu”, dodao je.

Jedinica broji tek oko 20 operativaca, od kojih većina potječe iz obitelji dugogodišnjih pripadnika Hezbolaha. Djeluje odvojeno od Hezbolahove postrojbe za inozemne operacije, Jedinice 910, a financijska sredstva i logističku potporu prima izravno od Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Odred za unutarnje likvidacije

Hezbolah je i dalje najveći i najmoćniji regionalni saveznik Irana, a njegovi kontinuirani sukobi s Izraelom ugrožavaju i širi mirovni sporazum između Sjedinjenih Država i Irana, kako navodi konzervativni britanski dnevnik. Godinama je vrlo malo ljudi znalo za službeni naziv ove postrojbe. “Tek je 2020. godine, tijekom povijesne presude Posebnog suda za Libanon u slučaju atentata na Rafika al-Haririja, prvi put javno otkriven njezin službeni naziv – Jedinica 121, Hezbolahov odred za unutarnje likvidacije, koji je djelovao izravno pod zapovjedništvom [ubijenog šefa Hezbolaha] Hassana Nasrallaha i primao naredbe isključivo od njega”, rekao je Solomon.

Ubojstvo premijera izazvalo je politički potres u Libanonu i dovelo do okončanja sirijske vojne prisutnosti u zemlji. Dugogodišnji vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah ubijen je tijekom izraelske “Operacije novi poredak” 2024. godine, zajedno s nizom drugih visokih dužnosnika u Bejrutu. Vjeruje se da je ubrzo nakon toga u Siriji poginuo i Salim Ayyash, zapovjednik Jedinice 121. Nije poznato tko ga je naslijedio, iako se pretpostavlja da izraelske službe raspolažu tom informacijom.

Borci Hezbolaha/Ilustracija

 Ibrahim Amro/Afp

Mustafa Badreddine, Ayyashov prethodnik, poginuo je u izraelskim zračnim napadima u Siriji 2016. godine. Nekoliko drugih pripadnika pobjeglo je u Siriju nakon što su između 2014. i 2022. u odsutnosti osuđeni za Haririjevo ubojstvo.

Jedinica sada, kako piše Telegraph, izravno odgovara Naimu Qassemu, aktualnom čelniku Hezbolaha, kao jedna od rijetkih struktura koje su neposredno podređene vrhovnom vodstvu organizacije. “Jedinica se ne oslanja samo na automobile-bombe”, kaže Solomon. “Specijalizirana je za inscenirane prometne nesreće, trovanja, napade nožem i otmice koje završavaju pronalaskom tijela u navodnim prometnim nesrećama.” No, njihove se metode razvijaju, a bespilotne letjelice povezane optičkim vlaknima najnoviji su resurs u njihovu arsenalu. “Više im nisu potrebni automobili-bombe niti ubojstva iz neposredne blizine”, kaže Solomon.

‘Svatko tko je protiv je na popisu meta‘

Unatoč tajnovitosti koja okružuje skupinu, glasnogovornik izraelske vojske za arapski jezik, Avichay Adraee, krajem 2025. objavio je videosnimke, fotografije i dokumente za koje tvrdi da pokazuju kako je Jedinica 121 nastavila provoditi politička ubojstva u Libanonu godinama nakon atentata na Haririja.

Među navodnim operacijama navode se ubojstvo Wissama al-Hassana, šefa obavještajne službe libanonske policije, 2012. godine, zatim atentat na četvero zaposlenika bejrutske luke i carine 2021. godine, koji su navodno znali za Hezbolahovo skladištenje amonijeva nitrata (vezano uz katastrofalnu eksploziju broda u luci u Bejrutu 2020. godine, nap. a.), te ubojstvo novinara Lokmana Slima, koji je u veljači 2021. ubijen u svom automobilu, nakon što je optužio Hezbolah i tadašnjeg sirijskog diktatora Bashara al-Assada za odgovornost za eksploziju u bejrutskoj luci.

“Izraelska poruka je jasna… Svatko tko se usudi javno progovoriti protiv Hezbolaha – bilo da je riječ o kršćaninu, sunitu ili šijitskom protivniku – nalazi se na popisu meta Jedinice 121”, kaže Solomon.

Prosvjedi u Libanonu nakon ubojstva Rafika al-Haririja

Haitham Mussawi/Afp

Širi američko-iranski sporazum, sklopljen pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa, zahtijeva da libanonska vlada razoruža Hezbolah prije nego što se izraelske snage povuku s juga zemlje. Qassem, koji se nadao da će Hezbolah ostati zaštićen tim sporazumom, odmah je kritizirao taj zahtjev.

Glavnu riječ vodi IRGC

Ipak, budući da je Hezbolah posljednje dvije godine znatno oslabljen izraelskim vojnim operacijama, libanonski političar koji je govorio za Telegraph smatra da bi atentat na nekog od najviših državnih dužnosnika imao vrlo visoku cijenu. “No, ne mogu jamčiti da to ne bi učinili. Na kraju je to odluka Iranske revolucionarne garde. Sigurnosnim i vojnim operacijama Hezbolaha upravlja IRGC, koji određuje smjer djelovanja. Hezbolah više nema mogućnost reći ‘ne’”, objasnio je on.

Jedan zastupnik u libanonskom parlamentu također se složio da Iran u konačnici ima presudan utjecaj. Prema njegovim riječima, Teheran je pokušavao osigurati primirje između Hezbolaha i Izraela usporedno s vlastitim primirjem sa Sjedinjenim Državama, no nedavni okvirni sporazum poremetio je taj plan. “Ne vjerujem da IRGC želi ugroziti ovaj sporazum sa SAD-om. Izuzetno su zabrinuti za svoj položaj i odnos s Amerikancima”, rekao je, dodajući kako su libanonski političari i aktivisti danas spremniji javno kritizirati Hezbolah nego u bilo kojem razdoblju posljednjih godina.

Ali Alamine, glavni urednik portala Janoubia i jedan od najistaknutijih kritičara Hezbolaha, i sam je iskusio prijetnje te organizacije. “Danas Hezbolah pokušava pronaći nove saveznike, a razdoblje kada su novinari i politički protivnici bili sustavno na meti bilo je prije rata, prije Assadova pada i prije niza događaja koji su u međuvremenu promijenili okolnosti”, rekao je Alamine za The Telegraph.

“Hezbolah i dalje prijeti, ali vjerujemo da više nije sposoban održavati razinu zastrašivanja i terora kakvu je imao prije. Novi val političkih atentata označio bi početak kraja Hezbolaha jer bi takva kampanja nasilja dodatno okrenula Libanon protiv njih. Njihovi pokušaji uspostavljanja novih odnosa s drugim državama i arapskim zemljama izgubili bi smisao, međunarodna potpora dodatno bi oslabila, a Izrael bi dobio još više razloga za nove vojne napade na Hezbolah”, zaključio je Ali Alamine.

Objava Ponovno se okuplja najbrutalnija postrojba pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jegor Kovalčuk, guverner ruske pogranične regije Brjansk, izjavio je da su ukrajinski dronovi ubili dvije osobe u automobilu, u selu nedaleko od granice dvije zemlje. Uz to je rusko Ministarstvo obrane objavilo da su tijekom subote oborena 124 ukrajinska drona na ruskom nebu.

Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin je obznanio da su ruske snage presrele i onesposobile 24 ukrajinska drona koja su se kretala u pravcu Moskve.

Oleksandr Ganža, guverner jugoistočne Dnjepropetrovsk regije, izjavio je da su Rusi izveli napade topništvom i s četrdesetak dronova koji su bili razlog jedne ubijene osobe u blizini grada Nikopolja.

U ranim jutarnjim nedjeljnim satima ruske su snage pokrenule i napad na Kijev balističkim raketama. Aktivirao se ukrajinski sustav protuzračne obrane, ali glavnim ukrajinskim gradom odzvanjale su eksplozije. Zasad nema podataka o mogućim žrtvama ili materijalnoj šteti.

Udar na rafineriju u Krasnodarskom kraju

Ukrajinski dronovi su tijekom noći sa subote na nedjelju ponovno gađali rusku naftnu infrastrukturu u više regija. Najsnažniji napad je, čini se, bio onaj u ruskom gradu Slavjansku na Kubani, kako su izvijestili ruski Telegram kanali, a prenosi Kyiv Independent.

Fotografije i videozapisi na društvenim mrežama prikazuju veliki požar i oblake dima koji se, kako se čini, uzdižu iz spremnika za skladištenje u rafineriji u tom gradu u regiji Krasnodar nakon udara dronova.

Prema ruskom portalu Astra, analiza videozapisa objavljenih na internetu potvrdila je da je požar izbio u prostorijama rafinerije nafte Slavjansk.

Regionalni operativni stožer izvijestio da su požar u rafineriji nafte uzrokovale krhotine letjelica koje su padale na kompleks. “U Slavjansku na Kubanu, krhotine bespilotne letjelice izazvale su požar u rafineriji nafte. Krhotine su također oštetile dalekovod i razbile prozore na kući”, prenosi Ukrajinska pravda.

Slavjansk-EKO LLC (rafinerija nafte Slavjansk) jedna je od najvećih ruskih rafinerija nafte. Rafinerija prerađuje sirovu naftu i proizvodi plinski kondenzat, dizelsku sirovinu, loživo ulje, brodsko gorivo niske viskoznosti, vakuumsko plinsko ulje i druge naftne derivate.

Ima godišnji kapacitet prerade od oko 4-5 milijuna tona sirove nafte i čini oko 9 posto prerade nafte u Južnom saveznom okrugu Rusije. Rafinerija je također jedan od glavnih izvoznika naftnih derivata u zemlji preko crnomorskih luka.

Taj kompleks se smatra ključnim dobavljačem goriva za ruski okupirani Krim, čije su rezerve goriva paralizirane posljednjih tjedana uslijed stalnih ukrajinskih udara na energetska postrojenja i logističke pravce.

Prijavljen i napad u Jaroslavlju

U drugim ruskim područjima, dim se dizao iz rafinerije nafte Jaroslavlj, koja se nalazi otprilike 250 kilometara sjeveroistočno od Moskve.

Guverner Jaroslavske oblasti Mihail Jevrajev izvijestio je na Telegramu da ukrajinski dronovi izvršavaju napade u regiji, no

Kyiv Independent ističe da mogu potvrditi izvješća, dok ukrajinska vojska nije komentirala navodni napad.

Rusija se suočava s rastućom nestašicom goriva uslijed ukrajinske snažne kampane udara na ruske rafinerije nafte. Više od 20 ruskih regija uvelo je ograničenja na prodaju goriva, a mnogi Rusi su na društvenim mrežama izvijestili o satima čekanja na točenje goriva na benzinskim postajama.

Kijev nastavlja eskalirati svoju kampanju protiv ruske naftne i plinske infrastrukture, ključnog izvora prihoda Moskve koji pomaže u poticanju njezine sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

Objava Velika ruska rafinerija u plamenu, dronovi i iznad Moskve, Rusi uzvratili raketnim napadom na Kijev pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najmanje 32 osobe su poginule, a još 700 je ozlijeđeno nakon dva snažna potresa koja su u srijedu potresla Venezuelu, izjavila je predsjednica Delcy Rodriguez, kako prenosi CNN.

Rodriguez dodaje da se očekuje da će broj žrtava rasti.

Masovno se širi snimka trenutka potresa u zračnoj luci u Caracasu

La Guaira, glavni grad istoimene savezne države na sjeveru Venezuele, najteže je pogođen u potresima koji su se dogodili u srijedu, rekao je za CNN predsjednik Venezuelske nacionalne skupštine, Jorge Rodriguez.

Snimke iz zračne luke prikazuju prestrašene putnike kako trče kroz ruševine i prašinu.

Trump: ‘Potresi su prouzročili razoran broj smrtnih slučajeva‘

– Dva velika potresa koja su upravo pogodila narod Venezuele, ogromnih su razmjera i prouzročila su razoran broj žrtava – napisao je američki predsjednik Donald Trump u objavi na Truth Socialu.

Dodaje da je kazao svim agencijama američke vlade da se pripreme za brzo djelovanje.

– SAD je spreman, voljan i sposoban pomoći! Bit ćemo tamo za naše nove i sjajne prijatelje. Prva izvješća nisu dobra!!! – objavio je Trump.

Stižu reakcije latinoameričkih zemalja

Nakon razornog potresa koji je u srijedu pogodio Venezuelu, poruke solidarnosti i sućuti počele su stizati iz brojnih zemalja Latinske Amerike.

Predsjednik Salvadora Nayib Bukele na društvenoj mreži X poručio je da je njegova zemlja mislima uz Venezuelance.

– Naša su srca uz narod Venezuele u ovim teškim trenucima. Upućujemo im punu potporu i svoje molitve – napisao je Bukele.

Meksičko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je “punu solidarnost s venezuelskim narodom” te poručilo kako duboko žali zbog ljudskih stradanja i razaranja koje je izazvao potres.

I brazilska vlada u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova izrazila je solidarnost s vlastima i građanima Venezuele te ozlijeđenima poželjela brz oporavak.

Ministarstvo vanjskih poslova Bolivije u objavi na X-u uputilo je potporu, kako navodi, “bratskom narodu Venezuele”, uz želju da se pogođeni što prije oporave te da se područja stradala u katastrofi što prije obnove.

Poruku podrške poslala je i Kostarika. U objavi Ureda predsjednice Laure Fernández stoji kako ta zemlja “od srca grli venezuelski narod”.

– Naša je solidarnost uz svaku pogođenu obitelj, kao i uz sve one koji danas spašavaju živote i vraćaju nadu – poručila je kostarikanska predsjednica.

Vlada Čilea također je izrazila solidarnost s Venezuelom te ponudila humanitarnu pomoć i pomoć spasilačkih timova ako bude potrebna.

‘Mnogi su doživjeli potpuni živčani slom‘

Stanovnik Caracasa Manuel Guevara Baro izjavio je za CNN da su potresi koji su u srijedu pogodili glavni grad Venezuele bili “strašni” te da nikada u životu nije doživio nešto slično.

– Nikad nisam vidio ništa slično. Proživio sam i razorni potres u Caracasu 1967. godine, koji je također odnio mnogo života, ali ni približno nije bio poput ovoga što smo danas doživjeli – rekao je Guevara Baro

Guevara Baro, koji živi na devetom katu stambene zgrade u četvrti Los Palos Grandes, ispričao je da je u trenutku potresa čitao knjigu.

– Zgrada se tresla tolikom snagom da se nisam mogao uhvatiti ni za što. Nisam mogao ni hodati koliko je podrhtavanje bilo snažno – rekao je za CNN, dodajući kako mu se činilo da je potres trajao beskrajno dugo.

Kada je naposljetku procijenio da se tlo smirilo, obuo je cipele i krenuo stubištem prema izlazu iz zgrade. Hodnici su bili u potpunom mraku jer je nestalo struje, a iz popucalih vodovodnih cijevi slijevala se voda.

Zajedno sa susjedima polako se spuštao niz stepenice sve dok nisu uspjeli izaći na ulicu.

– Ljudi su plakali. Mnogi su doživjeli potpuni živčani slom – opisao je dramatične prizore.

Dodao je da su se u njegovoj četvrti urušile najmanje dvije zgrade, dok su mnoge druge pretrpjele ozbiljna oštećenja.

Građane se izvlači iz ruševina

Spasilačke ekipe žure pronaći ljude zarobljene ispod srušenih zgrada i građevina u Venezueli nakon razornih potresa. Više od 500 hitnih službi pokušava spasiti ljude iz srušenih i oštećenih zgrada u području Chacao u glavnom gradu Venezuele Caracasu, piše CNN.

Kod ovako snažnog potresa, najneposrednija prijetnja je urušavanje zgrada i drugih građevina.

Dr. Lucy Jones, seizmologinja s Caltecha, upozorava da u gusto naseljenim područjima snažno podrhtavanje tla može izazvati požare puknućem plinovoda ili oštećenjem električnih sustava. Istovremeno, puknute vodovodne cijevi mogu ostaviti vatrogasce bez vode koja im je potrebna za gašenje požara .

Ovi kaskadni utjecaji mogu katastrofu učiniti puno gorom.

Proglašeno izvanredno stanje

Vršiteljica dužnosti predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez upravo se obratila naciji.

U pratnji ministra unutarnjih poslova Diosdada Cabella i svog brata Jorgea Rodrígueza, koji je predsjednik Nacionalne skupštine, proglasila je izvanredno stanje.

Stižu nove snimke iz Venezuele. Duboko su potresne

Snimke koje iz relevantnih otvorenih izvora stižu venezuelanskog grada La Guaira lede krv u žilama. U obalnom gradu urušeno je više zgrada, a pojedine ulice izgledaju kao da su nemilosrdno granatirane.

La Guaira je glavni grad istoimene države Venezuele i glavna luka zemlje.

Zašto se danas dogodilo toliko potresa diljem svijeta?

Tri snažna potresa pogodila su u istom danu različite dijelove svijeta – Japan (6,9 po Richteru), Venezuelu (7,5 i 7,2) te američku saveznu državu Kaliforniju (5,6).

Nameće se logično pitanje, piše CNN, postoji li među njima ikakva povezanost?

Potres se dogodio na državni praznik

Prvi potres dogodio se u 18:04 po lokalnom vremenu, što bi inače bio vrhunac prometne špice, piše BBC.

No, 24. lipnja je nacionalni praznik u Venezueli, u spomen na odlučujuću pobjedu koju je u bitci kod Caraboba 1821. godine protiv španjolske kolonijalne sile izvojevao Simon Bolivar.

Stoga je u kućama bilo mnogo više ljudi nego inače.

Snimke podijeljene na društvenim mrežama prikazuju stanovnike kako žure na ulice.

Venezuelanski ministar unutarnjih poslova: Napustite domove

Venezuelski ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello zatražio je od ljudi da napuste svoje domove zbog potencijalnog curenja plina, izvještava AFP.

Cabello kaže da je opskrba plinom za nekoliko zgrada preventivno prekinuta kao mjera opreza.

„Imamo neke oštećene strukture i ne želimo da se dogodi bilo kakva nesreća s plinom“, rekao je Cabello.

Američki geodetski zavod: 30 posto šanse za više 100.000 žrtava

Američki geodetski zavod (USGS) navodi da je nakon drugog potresa vjerojatan veliki broj žrtava i opsežna šteta, s 44% šanse za više od 10.000 smrtnih slučajeva i 30% šanse za više od 100.000. Riječ je o katastrofalnim razmjerima.

„Katastrofa je vjerojatno široko rasprostranjena“ i mogu uslijediti naknadni potresi s potencijalno jakim podrhtavanjem, kaže USGS.

Također postoji značajan rizik od klizišta i ukapljivanja tla.

Ukapljivanje je fenomen koji pogađa rastresite sedimente u potresu i sličan je bočnom klizištu.

Dva iznimno snažna potresa pogodila Venezuelu

Snažan potres magnitude 7,2, a zatim, samo 39 sekundi kasnije, još razorniji potres magnitude 7,5 pogodili su Venezuelu u blizini glavnog grada Caracasa. Brojne zgrade su se urušile ili teško oštetile, a tisuće stanovnika u panici su izašle na ulice, javlja BBC.

Prema podacima Američkog geološkog instituta (USGS), prvi potres dogodio se u srijedu u 18.04 sati po lokalnom vremenu, na dubini od 21,9 kilometara. Nedugo zatim uslijedio je još snažniji potres čiji je epicentar bio 23 kilometra jugoistočno od grada Yumarea, na dubini od približno 10 kilometara.

Podrhtavanje tla osjetilo se i u susjednoj Kolumbiji, gdje su stanovnici glavnog grada Bogote također prijavili snažne potrese, a iz predostrožnosti su evakuirani pojedini objekti.

Venezuelanski ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello na državnoj televiziji potvrdio je da su se u Caracasu urušile brojne zgrade. Snimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju popucale fasade, teško oštećene građevine te objekte koji su se potpuno urušili.

Upozorenje za tsunami na Karibima

Nakon potresa izdano je upozorenje na tsunami za obalu Venezuele te karipske otoke Arubu i Bonaire, a naknadno i za druga okolna područja, uključujući Portoriko. Američki sustav za upozoravanje na tsunami u međuvremenu je ukinuo sva upozorenja.

Stanovnici Caracasa odmah su počeli napuštati svoje domove.

Srušene zgrade u glavnom gradu Venezuele

Manaure Quintero/afp/profimedia

Jedan od očevidaca izjavio je da su se u njegovu stanu pojavile velike pukotine, dok su se stakla na prozorima rasprsnula pod silinom podrhtavanja, prenosi Reuters.

Fotografija novinara agencije AFP prikazuje potpuno razorenu zgradu za koju se vjeruje da je poslovnica jedne banke u središtu Caracasa.

Ministar Cabello rekao je da je potres pogodio više venezuelanskih saveznih država.

– Riječ je o snažnom seizmičkom događaju. Sve upućuje na to da je magnituda bila znatno veća od sedam – rekao je u telefonskom uključenju za državnu televiziju VTV.

Dodao je da se potres posebno snažno osjetio u saveznim državama Trujillo, Yaracuy, Carabobo, Aragua, Miranda te u području Caracasa i La Guaire.

Prema njegovim riječima, u glavnom gradu najteže su stradale četvrti Los Palos Grandes i Altamira.

Čelnica venezuelanske oporbe María Corina Machado oglasila se na društvenoj mreži X poručivši:

– Moje je srce uz svaki venezuelanski dom. Šaljem vam svoj najiskreniji zagrljaj i molitve u ovim trenucima tjeskobe.

Objava Razorni potresi pogodili Venezuelu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Sporazum s Islamskom Republikom Iran sada je dovršen”, napisao je američki predsjednik Donald Trump na svojoj platformi Truth Social ubrzo nakon Sharifove objave.

Sporazum je postignut unatoč izraelskom napadu na Libanon u nedjelju, koji su kritizirali i Iran i američki predsjednik Trump.

Točni uvjeti sporazuma nisu odmah bili poznati. Sharif je naveo da sporazum poziva na “trenutačan i trajan prekid vojnih operacija na svim bojištima, uključujući Libanon”.

Više izvora ranije je za Reuters izjavilo da nacrt sporazuma predviđa ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ukidanje američke blokade iranskih luka i produljenje primirja, dok bi se o iranskom nuklearnom programu nastavili pregovori tijekom dodatnih 60 dana.

U objavi na društvenim mrežama Trump je naveo da će Hormuški tjesnac biti otvoren “bez naplate prolaza” te da će američka pomorska blokada također biti ukinuta, prenosi Hina.

“Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!”, napisao je Trump.

Ranije u nedjelju iranski pregovarač Mohammad Baqer Qalibaf izjavio je da najnoviji izraelski napad na južna predgrađa Bejruta, za koji je Izrael rekao da je bio usmjeren na borce Hezbollaha koje podupire Iran, pokazuje da Sjedinjene Države nemaju “volju ni sposobnost ispuniti svoje obveze”, napisao je na mreži X.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da Sjedinjene Države smatra odgovornima za napad. Iran je upozorio na “snažan odgovor”, a vrhovno zajedničko vojno zapovjedništvo poručilo je da je “prst na okidaču” spreman pogoditi “srce neprijatelja”.

U objavi na Truth Socialu u nedjelju Trump je napisao: “Jutrošnji napad na Bejrut nije se smio dogoditi, osobito na poseban dan kada smo tako blizu mirovnog sporazuma s Iranom”, naveo je.

Izrael je poručio da nije strana u planiranom američko-iranskom sporazumu. Premijer Benjamin Netanyahu razilazi se s Trumpom oko američkih zahtjeva da Izrael ograniči svoje vojne operacije u Libanonu kako bi SAD mogao postići sporazum s Iranom.

Sukob između Izraela i Hezbollaha, saveznika Irana u Libanonu, ponovno je eskalirao nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana u veljači.

Visoki iranski dužnosnik ranije je za Reuters izjavio da bi prema nacrtu sporazuma Sjedinjene Države oslobodile 25 milijardi dolara zamrznute iranske imovine, dok bi Iran pristao da neće proizvoditi niti nabavljati nuklearno oružje.

Dužnosnik je rekao da se Iran složio održati nuklearni status quo, uključujući neobogaćivanje uranija ili širenje nuklearnih postrojenja, dok se ne postigne konačni dogovor.

Objava Trump objavio dogovor s Iranom: ‘Brodovi svijeta, pokrenite motore’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Odluka je donesena nakon pada čitalačkih i pisanih sposobnosti, osobito među mlađim učenicima. Predsjednik parlamentarnog odbora za obrazovanje Joar Forsell rekao je kako vlasti vraćaju tradicionalne metode učenja jer smatraju da su knjige korisnije za djecu.

„Povlačimo ekrane jer vjerujemo da su knjige i tradicionalniji načini učenja bolji za djecu“, kazao je Forsell.

Švedska se time pridružuje širem međunarodnom zaokretu u školstvu, nakon godina snažnog oslanjanja na prijenosna računala, tablete i obrazovne aplikacije.

Slične mjere priprema Danska, dok je u Finskoj prošlog kolovoza na snagu stupio zakon kojim se ograničava uporaba mobilnih uređaja u školama. Ograničenja su uvedena i u drugim zemljama, od Španjolske do Južne Koreje.

Iako je riječ o jednoj od digitalno najrazvijenijih obrazovnih sredina u svijetu, Švedska nastoji smanjiti ometanja u učionicama. Vlada je ove godine za nabavu udžbenika i priručnika za nastavnike izdvojila 555 milijuna švedskih kruna, odnosno 59 milijuna dolara.

Povod za promjenu bila je i procjena PISA-e iz 2022. godine, prema kojoj 24,3 posto švedskih učenika devetog razreda nije dosegnulo osnovnu razinu čitalačkog razumijevanja.

U srednjoj školi Malmö Borgarskola mobiteli su već zabranjeni tijekom nastave, a učenici ih odlažu u kutiju koju nazivaju hotelom za mobitele.

Sedamnaestogodišnja učenica Melina Sallahi kaže kako telefon uvijek odvlači pozornost.

Zamjenik ravnatelja Patrik Sander dodao je da se i prijenosna računala sada koriste samo kada to nastavnici zatraže.

„Sada vidimo da pritisak ide u suprotnom smjeru. Povukli smo se jer smo naučili da pisanje rukom i olovkom pomaže boljem pamćenju.“

Objava Od jeseni nema više mobitela u švedskim školama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Geofizičke agencije Filipina i susjedne Indonezije izdale su upozorenja na tsunami. Filipinska policija je u ponedjeljak izjavila da su najmanje tri osobe mrtve, a četiri ozlijeđene. Nije bilo neposrednih detalja o prijavljenim smrtnim slučajevima, navodi Reuters, a prenosi Jutarnji.hr

Posljedice potresa na Filipinima, u gradu General Santos City

 Edwin Espejo/Afp

BBC prenosi riječi Diega Mariana, službenika za informiranje filipinske nacionalne agencije za katastrofe, koji je rekao da postoji velika šteta na raznim infrastrukturnim objektima.

GFZ je ranije procijenio magnitudu potresa na 8,2.

Trenutak urušavanja zgrade u General Santos Cityju

 Queenie Rose Adaya/Afp

Filipinska agencija Phivolcs navela je kako je potres bio magnitude 7,0 te upozorila na moguću štetu i valove tsunamija više od jednog metra, koji bi mogli potrajati nekoliko sati. Indonezijska agencija BMKG procijenila je magnitudu potresa na 7,7.

Šef policije grada Alabela u filipinskoj pokrajini Sarangani Benjie Ancheta je rekao kako su se na zgradi policije pojavile pukotine neposredno nakon potresa, koji se dogodio tijekom ceremonije podizanja zastave.

Posljedice potresa na Filipinima

 Edwin Espejo/Afp

– Ovo je najjači potres koji smo ikada osjetili – rekao je Ancheta za Reuters.

Svjedoci u Manadu, gradu na sjeveru Indonezije, izjavili su da se potres osjetio vrlo snažno.

Objava Potres od 7,8 pogodio Filipine, stižu vijesti o žrtvama, izdano upozorenje na tsunami pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Lav, koji je nedavno razljutio američkog predsjednika Donalda Trumpa kritiziravši njegovu antiimigracijsku politiku i rat u Iranu, susrest će se u Madridu i na Kanarskoj otočju s beskućnicima, nadajući se da će tako svijetu dati primjer kako treba poštovati “svako ljudsko biće”, prenosi Hina.

“Čini se da je danas iskušenje da se popularnost stekne raspirivanjem plamena polarizacije poraslo umjesto da se smanji”, rekao je Lav u govoru održanom pred kraljem Filipom VI. u kraljevskoj palači u Madridu.

“Pozivam sve da stave na stranu polarizirajuće narative o društvenoj stvarnosti i povijesti kako bi prevladali sterilna pojednostavljenja kroz plodonosno uvažavanje kompleksnosti”, dodao je.

Tehnologija je dijelom kriva za stvaranje okruženja koje utječe na jačanje predrasuda i na slabljenje kritičkog razmišljanja, kazao je Lav, dodavši kako svijet “iz svoje dubine vapi za mirom”.

U govoru se pozvao na španjolsku povijest, navevši je kao primjer mirnog suživota između religija i kultura. Podsjetio je na način na koji su kršćani, muslimani i židovi i srednjemu vijeku surađivali na unaprjeđenju ljudskog znanja, prevodeći arapske tekstove na latinski, španjolski i hebrejski u poznatoj Školi za prevoditelje u Toledu.

“Vaša povijest ukazuje na to da kultura susreta, a ne sukoba, potiče stabilnost i prosperitet. U stvarnosti poruku mira, koja se trenutno nekima nažalost čini naivnom, a drugima izvorom sukoba, pozdravljaju oni koji se ne zatvaraju u unaprijed stvorenim ideologijama, već su otvoreni za istinu”, kazao je papa Lav.

Mnoštvo ljudi okupilo se duž ulica kojima su Lava prevezli do kraljevske palače, mašući vatikanskim i španjolskim zastavama. Velika okupljanja očekuju se i u nastavku prvoga posjeta pape Španjolskoj od 2011. Prije njega je 2011. Španjolsku posjetio Benedikt XVI.

Objava Papa Lav u Španjolskoj: Svijet iz svoje dubine vapi za mirom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Predstavnički dom američkog Kongresa je sa 226 glasova “za” i 195 “protiv” odobrio ovaj paket. Riječ je o prvoj velikoj mjeri podrške Ukrajini u drugom Trumpovom mandatu, koja je ujedno usmjerena na gušenje ruskog naftnog i plinskog sektora.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson, prethodno je apelovao na svoje članove da se usprotive ovoj mjeri. Kako navode izvori, Johnson je na sastanku iza zatvorenih vrata tvrdio da bi Trumpu trebali ostaviti prostor za pregovore s Rusijom.

Ipak, 18 republikanaca i jedan nezavisni zastupnik pridružili su se demokratima i izglasali zakon. Ovo predstavlja svojevrsni udarac na Trumpovu politiku prema ratu u Ukrajini, ali i jasnu poruku rukovodstvu stranke. Republikanska stranka je po ovom pitanju postala duboko podijeljena, pri čemu mnogi smatraju da SAD ne bi trebale slati dodatnu pomoć ratom razorenoj zemlji.

Da bi zakon uopće došao na glasanje, bila je potrebna prava pobuna protiv republikanskog vrha

Korišten je specijalni proceduralni mehanizam kako bi se zaobišlo rukovodstvo. Ključni akteri u prikupljanju neophodnih 218 potpisa bili su republikanac Brian Fitzpatrick, kopredsjedavajući Kongresnog kokusa za Ukrajinu te demokrata Greg Meeks iz New Yorka.

Ova mjera uključuje stroge sankcije ruskim liderima i ključnim institucijama, među kojima su najveće banke te naftne i rudarske kompanije. Zakon također predviđa uvođenje nevjerovatne carine od 500 posto na svu rusku robu koja se uvozi u SAD, kao i potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte.

Kada je riječ o vojnoj podršci Ukrajini, odobrava se 8 milijardi dolara za prodaju oružja te se produžava program zajma i najma vojne opreme (lend-lease) iz ere administracije Joea Bidena.

Dok je Trumpova vanjska politika posljednjih mjeseci primarno fokusirana na Iran, brutalni sukob u Ukrajini se intenzivirao, i to uz vrlo malo američkog učešća. Od preuzimanja dužnosti u siječnju 2025. godine, Trump nije ostvario opipljiv napredak u svom obećanju da će brzo okončati rat.

Štaviše, nedavno je razljutio čak i dio svoje stranke ublažavanjem ograničenja na rusku naftu, u pokušaju da ublaži globalni skok cijena uzrokovan ratom s Iranom. Mnogi republikanci u Predstavničkom domu sada žele da se stranka fokusira na domaće ekonomske probleme i rastuće cijene, a ne na još jedan globalni sukob.

Sudbina ovog zakona u Senatu ostaje neizvjesna

Iako su pojedini republikanski senatori ranije bili glasni podržavaoci Ukrajine, nije jasno da li će biti dovoljno glasova za dostizanje kritičnog praga od 60 ruku.

Ukoliko zakon ipak prođe i u Senatu, to će biti prvi veliki potez Kongresa vezan za rat u Ukrajini još od kontroverznog zakona o dodatnom financiranju iz proljeća 2024. godine.

Objava POBUNA U WASHINGTONU: Republikanci okrenuli leđa Trumpu i izglasali milijarde za Ukrajinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.