<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	
xmlns:georss="http://www.georss.org/georss" xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
>

<channel>
	<title>Svijet &#8211; Ramski Vjesnik</title>
	<atom:link href="https://ramski-vjesnik.ba/kategorija/svijet/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ramski-vjesnik.ba</link>
	<description>Vaš izvor informacija!</description>
	<lastBuildDate>Mon, 05 Oct 2026 06:44:44 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.9.8</generator>
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">115653716</site>	<item>
		<title>Rusija zaprijetila NATO-u nuklearnim oružjem!</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rusija-zaprijetila-nato-u-nuklearnim-oruzjem/276487/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rusija-zaprijetila-nato-u-nuklearnim-oruzjem/276487/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 30 Sep 2026 12:24:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276487</guid>
		<description><![CDATA[<p>Rusija je upozorila NATO da je spremna pribjeći nuklearnom oružju ako zapadni savez pokuša odsjeći Kalinjingrad, rusku eksklavu koja graniči s Baltičkim morem, piše HINA. U dokumentu upućenom NATO-u, u...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rusija-zaprijetila-nato-u-nuklearnim-oruzjem/276487/">Rusija zaprijetila NATO-u nuklearnim oružjem!</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal firstLetter"><strong>Rusija je upozorila NATO da je spremna pribjeći nuklearnom oružju ako zapadni savez pokuša odsjeći Kalinjingrad, rusku eksklavu koja graniči s Baltičkim morem, piše HINA.</strong></p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">U dokumentu upućenom NATO-u, u koji je agencija Reuters imala uvid, Moskva je optužila savez za &#8220;opasan i nepromišljen smjer&#8221; koji nosi &#8220;visoke rizike od izbijanja izravnog oružanog sukoba&#8221;.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">U dokumentu se navodi da to uključuje i mogućnost &#8220;ruskih udara na centre donošenja odluka u državama članicama saveza odmah na samom početku sukoba&#8221;.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">&#8221;Rusija će biti spremna upotrijebiti cijeli arsenal snaga i sposobnosti koje joj stoje na raspolaganju, uključujući nuklearno oružje, kako bi obranila svoj teritorij ako zemlje NATO-a poduzmu bilo kakav pokušaj s ciljem izolacije Kalinjingradske oblasti od ostatka zemlje&#8221;, stoji u tekstu koji je klasificiran kao &#8220;non-paper&#8221; &#8211; što je diplomatski žargon za neformalni dokument.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Osim ovog povjerljivog upozorenja, ruska veleposlanstva u najmanje tri europske zemlje objavila su u posljednja tri dana priopćenja u kojima optužuju NATO za eskalaciju napetosti putem vojnih vježbi i planiranja scenarija koji uključuju Kalinjingrad. Rusija je također odbacila zapadne optužbe da predstavlja prijetnju Europi.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">U priopćenjima se navodi da Rusija nema namjeru napasti zemlje NATO-a, ali se upozorava da će bilo kakva agresija na Kalinjingrad &#8211; vrlo naoružan ruski teritorij smješten između Poljske i Litve &#8211; naići na najsnažniji mogući odgovor.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Ova upozorenja naglašavaju oštar porast napetosti između Rusije i europskih zemalja, koje optužuju Moskvu za pojačavanje &#8220;hibridnog rata&#8221; na kontinentu pomoću akcija koje uključuju sabotaže i podmetanje požara.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Rusija to poriče i odbacuje ponovljene izjave zapadnih političara da se priprema za mogući vojni napad na neku od članica NATO-a.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Glasnogovornica NATO-a Allison Hart potvrdila je da je Rusija poslala &#8220;non-paper&#8221; savezu, ali nije otkrila njegov sadržaj, piše Hina.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">&#8221;Poslali smo odgovor u kojem ističemo da je NATO obrambeni savez i da nijedna od naših aktivnosti ili vježbi ne predstavlja rizik za bilo koji dio Rusije. Oštro osuđujemo prijetnju silom, uključujući svaku neodgovornu nuklearnu retoriku. Pozivamo Rusiju da prekine svoj ničim izazvani rat u Ukrajini&#8221;, izjavila je.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Visoki europski obrambeni dužnosnik rekao je: &#8220;(Ovo je) prvi put od Hladnog rata da nam Rusija prijeti na ovakav način. Dakle, ozbiljno je.&#8221;</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Jedan diplomat NATO-a izjavio je: &#8220;Rekao bih da je rusko pismo samo još jedan pokušaj zastrašivanja Europljana, a da je odgovor NATO-a čvrst i odgovoran. (On) potvrđuje da nas ništa neće odvratiti od potpore Ukrajini.&#8221;</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rusija-zaprijetila-nato-u-nuklearnim-oruzjem/276487/">Rusija zaprijetila NATO-u nuklearnim oružjem!</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rusija-zaprijetila-nato-u-nuklearnim-oruzjem/276487/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276487</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Cure detalji iz ruske sobe za sastanke, nisu godinama sjeli za isti stol</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/cure-detalji-iz-ruske-sobe-za-sastanke-nisu-godinama-sjeli-za-isti-stol/276343/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/cure-detalji-iz-ruske-sobe-za-sastanke-nisu-godinama-sjeli-za-isti-stol/276343/#respond</comments>
		<pubDate>Sun, 27 Sep 2026 07:23:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276343</guid>
		<description><![CDATA[<p>Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul sastao se u subotu u New Yorku s ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, prvom bilateralnom sastanku od početka ruskog rata u Ukrajini 2022. godine. Sastanak...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/cure-detalji-iz-ruske-sobe-za-sastanke-nisu-godinama-sjeli-za-isti-stol/276343/">Cure detalji iz ruske sobe za sastanke, nisu godinama sjeli za isti stol</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Njemački ministar vanjskih poslova <strong>Johann Wadephul </strong>sastao se u subotu u New Yorku s ruskim kolegom <strong>Sergejem Lavrovim,</strong> prvom bilateralnom sastanku od početka ruskog rata u Ukrajini 2022. godine.</p>
<p>Sastanak se održao na marginama Opće skupštine UN-a u ruskoj sobi za sastanke, trajao je duže od 20 minuta i završio rukovanjem dvojice ministara, javlja <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/lavrov-wadephul-prvi-sastanak-od-2022-bez-napretka-un-new-york-15750301?cx_linkref=jl_home_g2_g3">Jutarnji.hr</a></p>
<p>Lavrov kaže da je sastanak s Wadephulom bio nepotreban i da ne vidi napredak u odnosu na prethodne razgovore s njim, rekavši novinskoj agenciji dpa da nije &#8220;čuo ništa drugačije&#8221; od onoga što Berlin javno govori svaki dan.</p>
<p>&#8220;Mogao si me samo nazvati i reći ‘pročitaj moje priopćenje‘, prepričao je Lavrov razgovor s njemačkim ministrom.</p>
<div class="item__ad-center position_item_center_02_top">
<div id="/11425286/jl_cla_ia_2_unfill" class="ad--align">
<div id="google_ads_iframe_/23149493613/jutarnji_recover_3__container__" class=" adexElement"></div>
</div>
</div>
<div class="se-embed se-embed--photo">
<figure class="se__figure"><a class="se__anchor image-popup-vertical-fit open-gallery--photoswipe-embed photoswipe-event" title="" rel="post-gallery" class="swipebox" href="https://i1.wp.com/media.jutarnji.hr/images/slike/2026/09/27/39670215.jpg?ssl=1"</a><img class="se__img" src="https://i1.wp.com/media.jutarnji.hr/images/slike/2026/09/27/39670215.jpg?w=900&#038;ssl=1" alt="image" data-recalc-dims="1" /></a></p>
<div class="se__meta">
<div class="se__caption">
<p>Sastanak se održao na marginama Opće skupštine UN-a u ruskoj sobi za sastanke, trajao je duže od 20 minuta i završio rukovanjem dvojice ministara</p>
</div>
<div class="se__source">
<div class="icon_camera"></div>
<p><span class="se__credit">Dominik Butzmann/imago Stock&amp;people/profimedia</span></div>
</div>
</figure>
</div>
<p>Njemačka je zatražila sastanak dan ranije &#8220;u zadnji čas&#8221;, rekao je Lavrov. Dodao je da je razgovor s njemačkim ministrom izgledao &#8220;kao da je imao neku skrivenu poruku ‘došao sam vam, udostojio sam vas moga dolaska&#8221;.</p>
<p>Rekao je da je stekao dojam da je Wadephul u zamjenu za sastanak očekivao ustupke Rusije po pitanju Ukrajine i plovidbe Crnim morem.</p>
<h3>Wadephul: Bio je to intenzivan razgovor</h3>
<p>Nakon sastanka s Lavrovim, Wadephul je rekao da i dalje postoje duboka neslaganja u vezi nastojanja da se okonča ruski rat u Ukrajini.</p>
<p>&#8220;Bio je to intenzivan razgovor. Naravno, nismo se složili po pitanju ključnih točaka&#8221;, izjavio je konzervativni političar njemačkoj televiziji ZDF. Rekao je da je &#8220;ponudio deeskalaciju, osobito u vezi sa situacijom u Ukrajini, no da nije naišao na uho za slušanje&#8221;.</p>
<p>Bilo mu je važno pojasniti da Njemačka &#8220;ne prihvaća stvari poput napada dronom u Leipzigu, da je to neprihvatljiva eskalacija&#8221;, rekao je, dodavši da je upozorio Rusiju da ne nastavlja tim smjerom.</p>
<p>&#8220;Možemo se braniti i učinit ćemo to&#8221;, rekao je Wadephul.</p>
<p>Njemačka vlada smatra da je Rusija odgovorna za incident s neeksplodiranim dronom u zračnoj luci u Leipzigu, što Moskva odbacuje.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/cure-detalji-iz-ruske-sobe-za-sastanke-nisu-godinama-sjeli-za-isti-stol/276343/">Cure detalji iz ruske sobe za sastanke, nisu godinama sjeli za isti stol</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/cure-detalji-iz-ruske-sobe-za-sastanke-nisu-godinama-sjeli-za-isti-stol/276343/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276343</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Papa u Parizu slavio misu uz sudjelovanje 800 000 vjernika</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/papa-u-parizu-slavio-misu-uz-sudjelovanje-800-000-vjernika/276338/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/papa-u-parizu-slavio-misu-uz-sudjelovanje-800-000-vjernika/276338/#respond</comments>
		<pubDate>Sun, 27 Sep 2026 07:13:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276338</guid>
		<description><![CDATA[<p>Obraćajući se velikom mnoštvu od oko 800 000 ljudi okupljenih u samom srcu Pariza, Papa je istaknuo kako „želja za Bogom prebiva duboko u našim srcima te da je upravo...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/papa-u-parizu-slavio-misu-uz-sudjelovanje-800-000-vjernika/276338/">Papa u Parizu slavio misu uz sudjelovanje 800 000 vjernika</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Obraćajući se velikom mnoštvu od oko 800 000 ljudi okupljenih u samom srcu Pariza, Papa je istaknuo kako „želja za Bogom prebiva duboko u našim srcima te da je upravo Isus Krist taj koji nam po svom Utjelovljenju dolazi ususret usred naše vlastite povijesti i objavljuje se kao pravi izvor žive vode sposoban ugasiti našu žeđ“, javlja <a href="https://www.vaticannews.va/en/pope/news/2026-09/pope-leo-god-quenches-the-thirst-in-every-human-heart.html">vaticannews.va</a>.</p>
<p><strong>Isus daruje mir našim nemirnim srcima</strong></p>
<p>Sveti Otac svoj je nagovor utemeljio na čitanjima zavjetne mise Blažene Djevice Marije – Izvora Spasenja, koja neprestano upućuju na sliku žive vode. Naime, voda koja u viđenju proroka <strong>Ezekiela</strong> teče iz Hrama, u <strong>Ivanovu</strong> se evanđelju prepoznaje kao voda koja potječe iz probodenog Kristova boka, omogućujući nam da se iznova rodimo kao djeca Božja. Slijedeći misao <strong>Sv. Augustina</strong>, Papa je naglasio kako upravo Isus Krist nudi sreću i mir našim nemirnim srcima te objavljuje bezuvjetnu ljubav koju Bog ima prema svakom čovjeku.</p>
<p><img class="responsive" src="https://i1.wp.com/www.nedjelja.ba/upload/image/vijesti/Svijet/2026/09/Pariz%2Cmisa%20(1).jpeg?resize=900%2C675&#038;ssl=1" alt="" width="900" height="675" data-recalc-dims="1" /></p>
<p>„Braćo i sestre, moramo priznati da nas ništa na ovome svijetu ne može potpuno zasititi. Kada pomislimo da su naši napori napokon nagrađeni, unutarnja praznina često se vraća, još dublja nego prije. U nastojanju da je ispunimo, predajemo se novim užitcima, želji za posjedovanjem ili bijegu od stvarnosti. Današnja nam Služba riječi poziva da zavirimo u srce i zapitamo se: Za čime uistinu čeznem? Zadovoljavamo li se prolaznim dobrima i malim idolima koji obećavaju sve, a ostavljaju srce praznim? Kršteni smo i primili smo živu vodu, ali jesmo li doista osobno susreli Krista? Čovjek je biće čežnje i samo Bog može ispuniti prazninu u nama“, kazao je Papa i potaknuo nazočne da piju s izvora probodenog Isusova srca!“ – jer samo On može utažiti žeđ za Bogom, životom, istinom, jedinstvom, mirom, zajedništvom i srećom.</p>
<p><strong>Dijeljenje vjere s drugima</strong></p>
<p>Istodobno, pozvao je francuske katolike da vjeru u Isusa ne čuvaju samo za sebe, nego da je dijele sa svima koje susreću kako bi se i oni „mogli osvježiti i zasititi“. Prisjetio se neprekinutog niza francuskih svjedoka vjere te poručio da se žarko moli da iz Pariza „živa voda Duha Svetoga poteče čitavom Francuskom“.</p>
<p>„Iz ovoga lijepog grada Pariza žarko molim da živa voda Duha Svetoga poteče čitavom Francuskom. Mislim na vas, drage obitelji, koje unatoč svakodnevnim teškoćama hrabro ustrajete u svom pozivu. Mislim i na vas, dragi mladi: vi ste današnja Crkva i predivno je vidjeti vaš polet i radost. Posebno spominjem i vas, katekumene i novokrštenike – budite živim svjedocima i širite oko sebe civilizaciju ljubavi“, rekao je Papa i na kraju poručio: &#8220;Braćo i sestre, obratimo se Majci Božjoj, Izvoru Spasenja, koja nas vodi svome Sinu, tvorcu svake milosti. Svojim slobodnim i povjerljivim „da“ postala je ponizna posuda, od Boga izabrana, u kojoj je Očeva ljubav poprimila tijelo i darovala se svijetu. Zazovimo je s povjerenjem kako bi po njezinom zagovoru u Narodu Božjem prevrela vrela žive vode te učinila da diljem Francuske procvjetaju klice vjere, nade i ljubavi. Amen.&#8221;</p>
<p>Ž.I., KT</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/papa-u-parizu-slavio-misu-uz-sudjelovanje-800-000-vjernika/276338/">Papa u Parizu slavio misu uz sudjelovanje 800 000 vjernika</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/papa-u-parizu-slavio-misu-uz-sudjelovanje-800-000-vjernika/276338/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276338</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Umjetna inteligencija hakirala australsku vladu</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/umjetna-inteligencija-hakirala-australsku-vladu/276267/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/umjetna-inteligencija-hakirala-australsku-vladu/276267/#respond</comments>
		<pubDate>Thu, 24 Sep 2026 06:58:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276267</guid>
		<description><![CDATA[<p>Australski premijer Anthony Albanese objavio je da je OpenAI-jev AI agent u lipnju neovlašteno pristupio državnom portalu sustava Medicare, zaobišavši postojeća ograničenja. Riječ je o prvom poznatom slučaju u kojem...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/umjetna-inteligencija-hakirala-australsku-vladu/276267/">Umjetna inteligencija hakirala australsku vladu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Australski premijer Anthony Albanese objavio je da je OpenAI-jev AI agent u lipnju neovlašteno pristupio državnom portalu sustava Medicare, zaobišavši postojeća ograničenja. Riječ je o prvom poznatom slučaju u kojem je umjetna inteligencija sama probila državni sustav.</p>
<p>AI agent je pristupio zbirnim zdravstvenim statistikama i internim nazivima datoteka. Nema dokaza da su kompromitirani osobni medicinski kartoni pacijenata ili šira mreža agencije Services Australia.</p>
<p>Iako se sumnjalo na još tri državna sustava, utvrđeno je da su tamo prikupljeni podaci bili javni. Osnovana je radna skupina za provjeru ostalih sustava.</p>
<p>OpenAI je incident prijavio tek 10. rujna (gotovo tri mjeseca kasnije) i to putem javne e-mail adrese, što je premijer Albanese ocijenio neprihvatljivim u razgovoru sa Samom Altmanom.</p>
<p>Do incidenta je došlo tijekom internog testiranja AI modela, što je ponovno pokrenulo pitanje kontrole i nadzora nad autonomnim AI agentima.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/umjetna-inteligencija-hakirala-australsku-vladu/276267/">Umjetna inteligencija hakirala australsku vladu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/umjetna-inteligencija-hakirala-australsku-vladu/276267/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276267</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Smrt na Oktoberfestu u Münchenu</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/smrt-na-oktoberfestu-u-munchenu/276189/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/smrt-na-oktoberfestu-u-munchenu/276189/#respond</comments>
		<pubDate>Tue, 22 Sep 2026 07:06:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276189</guid>
		<description><![CDATA[<p>Državljanin Srbije (52), koji je radio kao zaštitar na Oktoberfestu u Münchenu, poginuo je nakon nesreće na atrakciji „Hangover“. Nesreća se dogodila oko 22 sata kada ga je, dok se...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/smrt-na-oktoberfestu-u-munchenu/276189/">Smrt na Oktoberfestu u Münchenu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div class="n6owBd awi2gc"><strong class="rQesXe MPyX"><span>Državljanin Srbije (52)</span><!--TgQPHd|||[]--></strong>, koji je radio kao zaštitar na <strong class="rQesXe MPyX">Oktoberfestu u Münchenu<!--TgQPHd|||[]--></strong>, poginuo je nakon nesreće na atrakciji <strong class="rQesXe MPyX">„Hangover“<!--TgQPHd|||[]--></strong>.<!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="n6owBd awi2gc">Nesreća se dogodila oko 22 sata kada ga je, dok se spuštala prema tlu, udarila i prikliještila gondola punjena posjetiteljima. Prema policijskom izvješću, muškarac se nalazio u zoni zabranjenoj za posjetitelje. Unatoč brzoj reanimaciji i hitnom prevoženju u bolnicu, podlegao je ozljedama opasnim po život. Očevid je u tijeku, a svjedocima je pružena psihološka pomoć.<!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="yhAwj"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="AHmQrc">
<div class="n6owBd awi2gc"></div>
</div>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/smrt-na-oktoberfestu-u-munchenu/276189/">Smrt na Oktoberfestu u Münchenu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/smrt-na-oktoberfestu-u-munchenu/276189/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276189</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Kroz Hormuški tjesnac prošlo više od milijardu barela nafte</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/kroz-hormuski-tjesnac-proslo-vise-od-milijardu-barela-nafte/276132/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/kroz-hormuski-tjesnac-proslo-vise-od-milijardu-barela-nafte/276132/#respond</comments>
		<pubDate>Sun, 20 Sep 2026 06:26:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276132</guid>
		<description><![CDATA[<p>Američke snage posljednjih su mjeseci omogućile prolazak više od milijardu barela sirove nafte kroz Hormuški tjesnac, izjavio je admiral Brad Cooper, zapovjednik američke Centralne komande (CENTCOM). Cooper je u videoporuci...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/kroz-hormuski-tjesnac-proslo-vise-od-milijardu-barela-nafte/276132/">Kroz Hormuški tjesnac prošlo više od milijardu barela nafte</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Američke snage posljednjih su mjeseci omogućile prolazak više od milijardu barela sirove nafte kroz <strong>Hormuški tjesnac</strong>, izjavio je <strong>admiral Brad Cooper</strong>, zapovjednik američke Centralne komande (<strong>CENTCOM</strong>).</p>
<p>Cooper je u videoporuci naveo da je taj promet ostvaren uz koordiniranu zaštitu više od 2.000 tranzita komercijalnih brodova. Prema njegovim riječima, time je, unatoč blokadi usmjerenoj protiv Irana, održan protok ključnih energenata iz regije. Njegove navode prenio je Ynet.</p>
<p>„Snage <strong>CENTCOM</strong>-a podržale su izlazak više od milijardu barela sirove nafte iz Zaljeva. To je više od milijardu barela sirove nafte kroz <strong>Hormuški tjesnac</strong> u posljednjih nekoliko mjeseci“, rekao je Cooper.</p>
<p>Dodao je da se povećava intenzitet operacije zaštite plovidbe i da se njezin zamah nastavlja širiti.</p>
<h3>Tvrdi da su plovidbene rute očišćene od mina</h3>
<p>Američki admiral također je izjavio da su glavne <strong>plovidbene rute</strong> kroz <strong>Hormuški tjesnac</strong> očišćene od mina koje su, prema njegovim navodima, postavile iranske snage.</p>
<p>Rekao je da je kroz tjesnac prošlo više tisuća brodova, dok je u protekla dva tjedna količina prevezene sirove nafte, tereta i ukapljenog prirodnog plina bila veća nego u bilo kojem razdoblju tijekom prethodnih šest mjeseci.</p>
<p>Ranije su iz <strong>CENTCOM</strong>-a objavili da su međunarodne <strong>plovidbene rute</strong> kroz <strong>Hormuški tjesnac</strong> očišćene od mina, što su opisali kao važan korak u ponovnom uspostavljanju sigurnijeg pomorskog prometa. New York Post</p>
<h3>SAD jača suradnju sa saveznicima</h3>
<p>Cooper je naveo da Sjedinjene Američke Države surađuju s partnerima u regiji na jačanju njihovih sustava protuzračne obrane.</p>
<p>Najavio je i formiranje nove koalicijske postrojbe za napadne <strong>bespilotne letjelice</strong>, kao i nastavak aktivnosti usmjerenih na održavanje Hormuškog tjesnaca i okolnih voda otvorenima za međunarodnu plovidbu.</p>
<p><strong>Hormuški tjesnac</strong> jedno je od najvažnijih svjetskih pomorskih energetskih čvorišta, kroz koje prolazi značajan dio globalne trgovine naftom i plinom.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/kroz-hormuski-tjesnac-proslo-vise-od-milijardu-barela-nafte/276132/">Kroz Hormuški tjesnac prošlo više od milijardu barela nafte</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/kroz-hormuski-tjesnac-proslo-vise-od-milijardu-barela-nafte/276132/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276132</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Zagrijavanje topi Arktik</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/zagrijavanje-topi-arktik/276128/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/zagrijavanje-topi-arktik/276128/#respond</comments>
		<pubDate>Sat, 19 Sep 2026 18:04:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276128</guid>
		<description><![CDATA[<p>Između Kanade i Grenlanda nalazi se golemo morsko područje (polinija) od 85.000 četvornih kilometara koje je tijekom cijele godine slobodno od leda. Poznato pod nazivima North Water, Pikialasorsuaq i Sarvarjuaq,...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/zagrijavanje-topi-arktik/276128/">Zagrijavanje topi Arktik</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div class="pWvJNd">
<div class="mZJni Dn7Fzd" dir="ltr">
<div class="n6owBd awi2gc">Između Kanade i Grenlanda nalazi se <strong class="rQesXe MPyX">golemo morsko područje (polinija) od 85.000 četvornih kilometara<!--TgQPHd|||[]--></strong> koje je tijekom cijele godine slobodno od leda. Poznato pod nazivima <em class="zhvwWe">North Water<!--TgQPHd|||[]--></em>, <em class="zhvwWe">Pikialasorsuaq<!--TgQPHd|||[]--></em> i <em class="zhvwWe">Sarvarjuaq<!--TgQPHd|||[]--></em>, ovo područje predstavlja bogatu oazu za alge, morske ptice, kitove, morževe i polarne medvjede.<!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="n6owBd awi2gc">Opstanak ovog ekosustava ovisi o <strong class="rQesXe MPyX">ledenom luku u tjesnacu Nares<!--TgQPHd|||[]--></strong>, prirodnom &#8220;mostu&#8221; koji blokira dolazak leda iz Arktičkog oceana prema jugu. Međutim, zbog klimatskih promjena taj se luk posljednjih godina formira sve rjeđe. To dovodi do paradoksalnog efekta globalnog zagrijavanja: umjesto manje leda, na ovom specifičnom području vjetrovi nanose <strong class="rQesXe MPyX">više leda koji prekriva otvoreno more<!--TgQPHd|||[]--></strong>, što prijeti potpunim urušavanjem ekosustava.<!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="n6owBd awi2gc">Zbog njegove važnosti, Kanada je proglasila morsko zaštićeno područje na svojoj strani, dok Grenland napreduje sporije uz naglasak na zaštitu prava lokalnih Inuita. Kako bi pratili promjene, znanstvenici i lokalni Inuiti udružili su snage. Kombinirajući suvremene mjerne instrumente s tradicionalnim iskustvom lokalnog stanovništva, nastoje stvoriti široku mrežu promatračnica za praćenje stanja i očuvanje ovog jedinstvenog područja.<!--TgQPHd|||[]--></div>
<div></div>
<div></div>
<div class="yhAwj"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="yhAwj"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<div>
<div class="DBd2Wb">
<div><!--TgQPHd|||[[1,1,1,0]]--></div>
<div class="zkL70c">
<div class="RkJvxe">
<div class="HN5tSb" role="status"></div>
<div class="YHsVn">
<div class=""><!--TgQPHd|||[]--></div>
<p><!--TgQPHdCJCSrb_1p/eGiyHb|||[[3,1],{&quot;u&quot;:0},{&quot;s&quot;:false,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1p/eGiyHb&quot;},false,true,{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0}]--></p>
</div>
<p><!--TgQPHdCJCSrb_1m/Qok6p|CJCSrb_1p/eGiyHb||[{&quot;s&quot;:null,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/ns9scf&quot;},1,{&quot;s&quot;:true,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/Qok6p&quot;},false]--></p>
</div>
<div>
<div class="OUQe0e">
<p><!--qkimaf CJCSrb_1z/HugV6--></p>
<div class="YHsVn">
<div>
<div id="shrproxy2" class="bQ0Yzc">
<div class=""></div>
<div></div>
<div></div>
</div>
</div>
</div>
<p><!--cqw1tb CJCSrb_1z/HugV6--></p>
</div>
<p><!--TgQPHdCJCSrb_1m/ns9scf;CJCSrb_1m/Qok6p|CJCSrb_1z/N7abZd||[[0,null,null,null,0,0,0,null,1],{&quot;s&quot;:null,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/ns9scf&quot;},true,34,{&quot;s&quot;:true,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/Qok6p&quot;}]--></p>
</div>
<div>
<div id="fbproxy1" class="UrecDd">
<div class="YHsVn"><button class="cEme7d"></button><!--TgQPHd|||[[2,1],{&quot;u&quot;:0},false,false,true,{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0}]--></div>
<div class="YHsVn"><button class="cEme7d"></button><!--TgQPHd|||[[2,1],{&quot;u&quot;:0},false,false,true,{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0}]--></div>
</div>
<p><!--TgQPHdCJCSrb_1m/Qok6p|||[[[null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,5297367,&quot;AIM&quot;,[null,null,null,null,null,null,null,[[&quot;aim_labs&quot;,&quot;false&quot;]]],null,null,null,null,null,114,null,null,null,null,null,null,null,null,null,&quot;RH7zg&quot;],1,null,null,null,1],{&quot;s&quot;:true,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/Qok6p&quot;}]--></p>
</div>
<div class="YOTKvb">
<div>
<div class="DBNuff">
<div class="vqxIde" role="button">
<div class="YHsVn">
<div class="wVj4w"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<p><!--TgQPHdCJCSrb_3e/BXv9hf|||[[3,1],{&quot;u&quot;:0},false,{&quot;s&quot;:false,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_3e/BXv9hf&quot;},true,{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0},{&quot;u&quot;:0}]--></p>
</div>
</div>
<p><!--TgQPHdCJCSrb_1m/Qok6p;CJCSrb_3e/se71pc;CJCSrb_3e/gFKMyd;CJCSrb_3e/qrlxb;CJCSrb_3e/MFHg2|||[[[null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,[308935,null,0]],null,&quot;Više opcija&quot;,null,[null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,[308939,null,0]]],{&quot;s&quot;:&quot;top-left&quot;,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_3e/MFHg2&quot;},{&quot;u&quot;:0},{&quot;s&quot;:&quot;uKznC&quot;,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_3e/qrlxb&quot;},false,{&quot;s&quot;:false,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_3e/se71pc&quot;},{&quot;u&quot;:0},&quot;\u0026CJCSrb_3e:vSwXaf&quot;,&quot;\u0026CJCSrb_3e:A9tW8d&quot;,{&quot;s&quot;:true,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/Qok6p&quot;},&quot;\u0026CJCSrb_3e:PSl28c&quot;,{&quot;u&quot;:0},{&quot;s&quot;:{&quot;u&quot;:0},&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_3e/gFKMyd&quot;}]--></p>
</div>
<p><!--qkimaf CJCSrb_3e/HugV6--><!--cqw1tb CJCSrb_3e/HugV6--><!--qkimaf CJCSrb_3e/WyzG9e--><!--cqw1tb CJCSrb_3e/WyzG9e--><!--TgQPHd|CJCSrb_3e/qrlxb;CJCSrb_3e/se71pc;CJCSrb_3e/gFKMyd;CJCSrb_3e/BXv9hf;CJCSrb_3e/MFHg2||[{&quot;s&quot;:true,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/Qok6p&quot;},{&quot;s&quot;:null,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/ns9scf&quot;},1,{&quot;s&quot;:null,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/DbG24d&quot;}]--></p>
</div>
<p><!--TgQPHd|||[{&quot;s&quot;:null,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/ns9scf&quot;},{&quot;s&quot;:true,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/Qok6p&quot;},{&quot;s&quot;:null,&quot;i&quot;:&quot;CJCSrb_1m/DbG24d&quot;}]--></p>
</div>
</div>
<p><!--qkimaf CJCSrb_1m/WyzG9e--><!--cqw1tb CJCSrb_1m/WyzG9e--></p>
</div>
<div></div>
<p><!--TgQPHd|CJCSrb_1m/ns9scf;CJCSrb_1m/DbG24d;CJCSrb_1m/Qok6p||[[1,0,0,null,0,0,1,null,null,null,0,0,0,0,0,1,&quot;Skrati mi ovaj tekst Zagrijavanje topi Arktik, ali na jednom mjestu događa se upravo suprotno Najveća prijetnja ovom neobičnom ekosustavu povezana je s ledenim lukom koji se formira u tjesnacu Nares, na sjevernom rubu područja. Taj veliki prirodni \&quot;most\&quot; od leda blokira tjesnac i sprječava morski led iz Arktičkog oceana da ga vjetrovi potisnu prema jugu Na krajnjem sjeveru, između Kanade i Grenlanda, nalazi se golemo morsko područje koje se stoljećima razlikuje od ostatka zaleđenog Arktika. Čak i tijekom najhladnijih mjeseci dio mora ondje ostaje otvoren, stvarajući svojevrsnu oazu za kitove, morževe, tuljane, polarne medvjede i milijune morskih ptica. No klimatske promjene sada prijete poremetiti sustav koji je tisućama godina omogućavao život na tom području. Paradoksalno, globalno zagrijavanje ondje bi moglo dovesti do pojave više, a ne manje leda, čime bi otvorena morska površina mogla početi nestajati. Riječ je o području između kanadskog Nunavuta i Grenlanda površine oko 85.000 četvornih kilometara, većem od Austrije. Poznato je pod nekoliko imena. Kitolovci su ga u 19. stoljeću nazivali North Water, grenlandski Inuiti Pikialasorsuaq, odnosno \&quot;veliko uzdizanje\&quot;, dok ga Inuiti Nunavuta nazivaju Sarvarjuaq, \&quot;mjesto koje se nikada ne smrzava\&quot;. Kako piše The Guardian, riječ je o poliniji, području otvorenog mora okruženog morskim ledom koje tijekom cijele godine ostaje bez ledenog pokrova. Upravo otvorena voda omogućuje razvoj iznimno bogatog ekosustava. Alge koje rastu tijekom ljeta nalaze se u temelju hranidbenog lanca, dok kitovima otvoreno more omogućuje pristup zraku čak i usred arktičke zime. Ondje migriraju kitovi, tuljani i morževi, zbog kojih dolaze i polarni medvjedi, dok su se milijuni morskih ptica tijekom tisućljeća oslanjali na ovo područje. Kanada i Grenland zbog njegove važnosti razmatraju zajedničku zaštitu područja. Komisija Pikialasorsuaq još je 2017. preporučila stvaranje zaštićenog područja kojim bi upravljali Inuiti. Kanada je u ožujku ove godine napravila veliki korak i proglasila morsko zaštićeno područje Sarvarjuaq na svojoj strani, koje se proteže oko 1000 kilometara. Proces zaštite na grenlandskoj strani napreduje sporije. Bivša zastupnica grenlandskog parlamenta i nekadašnja predsjednica Inuitskog cirkumpolarnog vijeća Sara Olsvig upozorava da se pritom mora voditi računa o pravima lokalnog stanovništva. Zaštita prirode, ističe, u prošlosti je u nekim slučajevima dovodila i do kršenja prava autohtonih naroda. Najveća prijetnja ovom neobičnom ekosustavu povezana je s ledenim lukom koji se formira u tjesnacu Nares, na sjevernom rubu područja. Taj veliki prirodni \&quot;most\&quot; od leda blokira tjesnac i sprječava morski led iz Arktičkog oceana da ga vjetrovi potisnu prema jugu. Upravo zbog toga voda u poliniji ostaje otvorena, sunčeva svjetlost može doprijeti do mora, razvijaju se alge, ptice mogu loviti, a kitovi izlaziti na površinu po zrak. Međutim, prije gotovo 20 godina ledeni luk prvi se put nije formirao, a posljednjih godina to se događa sve češće. Kada ga nema, morski led slobodno putuje prema jugu i prekriva područje koje bi inače trebalo ostati otvoreno. Tako klimatsko zagrijavanje stvara naizgled proturječnu posljedicu – na ovom konkretnom području problem bi moglo postati više leda na površini mora. Klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Colorado Boulder David Harning za The Guardian upozorava da bi potpuni nestanak ledenog mosta mogao dramatično smanjiti biološku produktivnost područja, pa čak dovesti i do urušavanja polinije. Zbog toga znanstvenici pokušavaju što detaljnije pratiti što se događa iznad i ispod površine mora. Jedan od ljudi uključenih u taj posao je Terry Noah, Inuk iz Grise Fiorda, najsjevernije kanadske zajednice dostupne javnosti. Naselje u Nunavutu ima tek oko 144 stanovnika. Noah motornim sanjkama putuje preko morskog leda i kroz otvore u njemu spušta posebne instrumente koji mjere stanje mora. Podatke zatim šalje istraživaču Andrewu Hamiltonu sa Sveučilišta Alberta. – Ovaj znanstveni rad prvi je korak prema pripremi – rekao je Noah za The Guardian. Ostatak članka ispod videa Znanstvenici žele uspostaviti širu mrežu svojevrsnih promatračnica koje bi pratile promjene na cijelom području. Pritom smatraju da je ključno spojiti suvremena znanstvena mjerenja s iskustvom Inuita koji ondje žive tijekom cijele godine. Instrumenti mogu pokazati kako se, primjerice, temperatura oceana mijenja 300 metara ispod površine, dok lokalno stanovništvo može uočiti promjene u ledu, životinjama, vremenu i godišnjim dobima koje teško mogu zabilježiti povremene znanstvene ekspedicije. Noah sada želi pomoći u obučavanju ljudi iz drugih zajednica diljem visokog Arktika kako bi nastala veća mreža za praćenje mora. Za njega se tradicionalni način života i suvremena znanost pritom ne isključuju. – Mogu povesti svoje prijatelje ovamo. I dok lovimo, prikupljamo podatke – rekao je za The Guardian.&quot;,1,0,null,1,1,0,[null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,[null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,&quot;CgASSgo-CgIIcQo4CF1iNAoMY291bnRyeV9uYW1lEiTQkdC-0YHQvdCwINC4INCl0LXRgNGG0LXQs9C-0LLQuNC90LASBAoCCGUaAggAGgAiAhABSAFYAGgA&quot;],null,null,null,null,null,null,null,null,null,[null,1,null,null,null,null,null,null,3,[null,null,null,&quot;sge_xySuauDJG5Wpxc8PppTi4Ak&quot;,null,1,null,null,null,null,null,5297367,&quot;AIM&quot;,[null,null,[null,2],null,null,null,null,[[&quot;feedback_entrypoint&quot;,&quot;sge_msaf_action&quot;]],null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,null,&quot;MAGI_FEATURE&quot;,[&quot;&quot;,&quot;BLUR&quot;,0,0]],null,null,null,null,null,135,null,null,null,null,null,null,null,1,1,null,1]]],1,null,[null,&quot;[12,\&quot;AXbjTuPDeeg_kuglM_h56D9DqvQXwqrTP827jBxTq9M_\&quot;,\&quot;5142950499113277207\&quot;]&quot;,3],0,0]]--></p>
</div>
<div class="yhAwj"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<p><!--TgQPHd|||[]--><!--TgQPHd|||[]--></p>
</div>
<div class="SGF5Lb"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="SGF5Lb"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<div class="SGF5Lb"><!--TgQPHd|||[]--></div>
<p><!--TgQPHd|||[]--></p>
</div>
<div class="">
<div class="ofHStc qmNpEc"></div>
</div>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/zagrijavanje-topi-arktik/276128/">Zagrijavanje topi Arktik</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/zagrijavanje-topi-arktik/276128/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276128</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Švicarci instalirali solarne panele između željezničkih tračnica i rezultati su odlični!</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarci-instalirali-solarne-panele-izmedu-zeljeznickih-tracnica-i-rezultati-su-odlicni/276064/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarci-instalirali-solarne-panele-izmedu-zeljeznickih-tracnica-i-rezultati-su-odlicni/276064/#respond</comments>
		<pubDate>Fri, 18 Sep 2026 06:46:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276064</guid>
		<description><![CDATA[<p>Švicarski start-up Sun-Ways u travnju 2025. godine spojio je na mrežu prvi sustav solarnih ploča smješten između tračnica kojima prolaze vlakovi. Nakon više od godinu dana rada objavljena je prva...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarci-instalirali-solarne-panele-izmedu-zeljeznickih-tracnica-i-rezultati-su-odlicni/276064/">Švicarci instalirali solarne panele između željezničkih tračnica i rezultati su odlični!</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Švicarski start-up Sun-Ways u travnju 2025. godine spojio je na mrežu prvi sustav solarnih ploča smješten između tračnica kojima prolaze vlakovi. Nakon više od godinu dana rada objavljena je prva analiza. Dionica je dugačka samo 100 metara, nalazi se u blizini stanice Buttes u kantonu Neuchatel, i sadrži 48 panela od po 380 W, s ukupnom instaliranom snagom od 18,2 kW, piše <a href="https://revijahak.hr/2026/09/15/svicarci-su-iznimno-zadovoljni-instalirali-su-solarne-panele-izmedu-zeljeznickih-tracnica-i-rezultati-su-odlicni/">HAK Revija</a></p>
<p>Prema početnim procjenama, ova dionica trebala je proizvoditi 16 MWh električne energije godišnje, što je odgovaralo faktoru kapaciteta od 10%. To je nešto niži faktor od normalnog prosjeka za fotonaponske panele, ali s obzirom na njihovu lokaciju i dvojaku namjenu zemljišta ispod njih, Švicarci su zaključili da je to održivo. U Švicarskoj postoji veliki otpor postavljanju solarnih panela jer se tvrdi da nagrđuju okoliš pa je ovo rješenje i više nego prihvatljivo.</p>
<p><img class="alignnone size-medium wp-image-73221" src="https://i1.wp.com/revijahak.hr/wp-content/uploads/2026/06/Screenshot-2026-06-26-at-09.41.53-660x720.png?resize=660%2C720&#038;ssl=1" alt="" width="660" height="720" data-recalc-dims="1" /></p>
<p>U posljednjih 13 mjeseci paneli su bili izvan pogona ukupno mjesec dana, većinom u travnju prošle godine, kada su se provodile operacije spajanja na mrežu, plus još nekoliko dana tijekom zime, kada je padao jak snijeg. No unatoč tome, od 20. svibnja 2025. do lipnja 2025., dio s fotonaponskim panelima proizveo je 16.000 kWh električne energije, odnosno 16 MWh, točno kako je prvotno procijenjeno. Prugom je prošlo više od 11 tisuća vlakova, koji su pomogli u čišćenju panela. Naime, stvarali su tako snažnu struju zraka koja je s panela otpuhivala prašinu i nečistoće pa drugi oblici čišćenja nisu bili potrebni. Također, nikakvih problema s odvijanjem željezničkog prometa nije bilo. Švicarska ima mrežu od 5200 km željezničkih pruga pa je jasno koliki je potencijal ovog projekta.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarci-instalirali-solarne-panele-izmedu-zeljeznickih-tracnica-i-rezultati-su-odlicni/276064/">Švicarci instalirali solarne panele između željezničkih tračnica i rezultati su odlični!</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarci-instalirali-solarne-panele-izmedu-zeljeznickih-tracnica-i-rezultati-su-odlicni/276064/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276064</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Izvanredno obraćanje Tuska: ‘Poljaci, pripremite se, slijede ozbiljni događaji. Moguće je razaranje‘</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/izvanredno-obracanje-tuska-poljaci-pripremite-se-slijede-ozbiljni-dogadaji-moguce-je-razaranje/276110/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/izvanredno-obracanje-tuska-poljaci-pripremite-se-slijede-ozbiljni-dogadaji-moguce-je-razaranje/276110/#respond</comments>
		<pubDate>Thu, 17 Sep 2026 18:50:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276110</guid>
		<description><![CDATA[<p>&#8220;Već dugo se spominje mogućnost da nas Rusija napadne, ali sada su te informacije vrlo dosljedne i, nažalost, uvjerljive&#8221; U izvanrednom govoru u Sejmu, donjem domu parlamenta, poljski premijer Donald...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/izvanredno-obracanje-tuska-poljaci-pripremite-se-slijede-ozbiljni-dogadaji-moguce-je-razaranje/276110/">Izvanredno obraćanje Tuska: ‘Poljaci, pripremite se, slijede ozbiljni događaji. Moguće je razaranje‘</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Već dugo se spominje mogućnost da nas Rusija napadne, ali sada su te informacije vrlo dosljedne i, nažalost, uvjerljive&#8221;</p>
<p>U izvanrednom govoru u Sejmu, donjem domu parlamenta, poljski premijer <strong>Donald Tusk</strong> ocijenio je da rat u Ukrajini dolazi do &#8220;najkritičnije točke&#8221; te upozorio da će Rusija u sljedećim mjesecima primijeniti novu ratnu strategiju, i to ne samo protiv Ukrajine, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/tusk-upozorava-nova-ruska-strategija-mlazni-dronovi-rizik-za-poljsku-i-saveznike-15747467?cx_linkref=jl_home_g2_g3">Jutarnji.hr</a></p>
<p>Kako je istaknuo, Rusi su počeli masovno raspoređivati nove, dosad najbrže dronove te pripremaju nasumične hibridne i raketne napade na Poljsku i ostale zemlje koje podržavaju Ukrajinu.</p>
<p>Kako prenosi poljski <a href="https://wiadomosci.dziennik.pl/polityka/artykuly/11314425,pilne-wystapienie-donalda-tuska-w-sejmie-premier-ostrzega-przed-najtrudniejszym-momentem-wojny.html" target="_blank" rel="noopener">Dziennik</a>, Tusk je Poljacima poručio da se moraju &#8220;mentalno pripremiti za nadolazeće mjesece&#8221;.</p>
<p>&#8211; Želim javnosti predstaviti najvjerojatniji scenarij za sljedećih nekoliko mjeseci. Čekaju nas ozbiljni događaji. To zahtijeva od nas da se usredotočimo, budemo ozbiljni i, prije svega, mentalno spremni položiti teške ispite, rekao je premijer.</p>
<p>Tusk je istaknuo da nedavni napadi u blizini poljske granice posebno izazivaju zabrinutost, što zahtijeva &#8220;točne informacije o očekivanom tijeku događaja&#8221;.</p>
<p>&#8211; Građani imaju pravo znati što mogu očekivati ​​na temelju danas dostupnih podataka. Prema podacima koje imamo, kasna jesen i zima bit će najkritičniji trenutak u rusko-ukrajinskom ratu. Rusi uvode novu vrstu jurišnih dronova u velikim razmjerima, a to su mlazni dronovi. Kreću se puno većim brzinama i djeluju na većim visinama prije nego što padnu na svoje ciljeve &#8211; objasnio je.</p>
<p>Mogućnosti da Rusija raketama i dronovima napadne i zemlje koje podržavaju Ukrajinu spominju se već dugo, dodao je Tusk, no sada su &#8220;informacije vrlo dosljedne i, nažalost, uvjerljive&#8221;.</p>
<p>&#8211; Napadi će, koliko znamo, biti nasumični. To je zamišljeno kako bi se oslabila motivacija zemalja NATO-a da primjenjuju propise NATO-a u slučaju agresije na jednu od njihovih država članica. Postoji stvarna opasnost da dronovi ili druge vrste projektila ulete na teritorij jedne ili više zemalja na istočnom krilu, čak i uzrokuju razaranje, a službena verzija Rusije bit će da se radi o nesreći &#8211; poručio je poljski premijer.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/izvanredno-obracanje-tuska-poljaci-pripremite-se-slijede-ozbiljni-dogadaji-moguce-je-razaranje/276110/">Izvanredno obraćanje Tuska: ‘Poljaci, pripremite se, slijede ozbiljni događaji. Moguće je razaranje‘</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/izvanredno-obracanje-tuska-poljaci-pripremite-se-slijede-ozbiljni-dogadaji-moguce-je-razaranje/276110/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276110</post-id>	</item>
		<item>
		<title>9/11: Teorije zavjere i dalje kruže internetom, ključni dokazi demantiraju njihove tvrdnje</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/9-11-teorije-zavjere-i-dalje-kruze-internetom-kljucni-dokazi-demantiraju-njihove-tvrdnje/275885/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/9-11-teorije-zavjere-i-dalje-kruze-internetom-kljucni-dokazi-demantiraju-njihove-tvrdnje/275885/#respond</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Sep 2026 07:25:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=275885</guid>
		<description><![CDATA[<p>Na današnji dan 2001. godine pripadnici Al-Qaide oteli su četiri američka aviona i izveli simultani napad na više ciljeva u SAD-u. Dva su udarila u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WTC)...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/9-11-teorije-zavjere-i-dalje-kruze-internetom-kljucni-dokazi-demantiraju-njihove-tvrdnje/275885/">9/11: Teorije zavjere i dalje kruže internetom, ključni dokazi demantiraju njihove tvrdnje</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal firstLetter"><strong>Na današnji dan 2001. godine pripadnici Al-Qaide oteli su četiri američka aviona i izveli simultani napad na više ciljeva u SAD-u.</strong></p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Dva su udarila u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WTC) u New Yorku, popularne Blizance. Treći zrakoplov udario je u Pentagon u blizini Washingtona, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici pružili otpor otmičarima. Ukupno su poginule 2983 osobe.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">&#8220;9/11 Inside Job&#8221;, ova dva broja i dvije riječi čuli su svi koji su u godinama nakon napada na WTC i Pentagon 11. rujna 2001. imali pristup internetu.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Neke koji su u to vrijeme bili dovoljno mladi i nezreli razni dokumentarci, videi iz prvih godina YouTubea s dramatičnom glazbom i još dramatičnijim tvrdnjama i članci na opskurnim stranicama ponukali su da barem posumnjaju da u toj teoriji zavjere ima nešto.</p>
<p><a href="https://www.facebook.com/watch/?v=1464514423947216">https://www.facebook.com/watch/?v=1464514423947216</a></p>
<h6 class="  text-[29px] font-[800] leading-[1.1]"><strong>Internet i nepovjerenje u američku vladu kao plodno tlo</strong></h6>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Antiamerički sentiment tada je bio na vrhuncu. Nakon prizora nehumanog tretmana zarobljenika u Guantanamu i Abu Graibu, nakon kontroverzne odluke Georgea W. Busha da napadne Irak i sruši režim Sadama Huseina (koji, uz sve svoje zločine, nije imao veze s napadom 11. rujna), unatoč multimilijunskim antiratnim prosvjedima po cijelom svijetu, nakon što je unatoč tome dobio novi mandat na predsjedničkim izborima 2004. godine, velik dio svijeta bio je razočaran i zgađen američkom &#8220;kaubojštinom&#8221;.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Otkriće da Sadam Husein ipak nije imao arsenal oružja za masovno uništenje, što je bilo glavno službeno opravdanje za invaziju, izazvalo je val nepovjerenja prema američkoj vladi u zemlji i u inozemstvu, a to se nepovjerenje nastavilo produbljivati sve do danas.</p>
<h6 class="  text-[29px] font-[800] leading-[1.1]"><strong>Dan koji je promijenio sve</strong></h6>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Ta antiamerička atmosfera, zajedno s internetom kao novim medijem za razmjenu mišljenja i raspačavanje informacija i dezinformacija, bez ikakvih regulacija, bili su pogodno tlo za širenje teorija zavjera.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Bitan faktor je bila i šokiranost Amerikanaca činjenicom da najmoćniji vojni i sigurnosni aparat na svijetu nije uspio zaustaviti ovakav tehnološki primitivan, ali izuzetno razoran teroristički napad.</p>
<p class="text-[18px] lg:text-[16px] font-[400] leading-normal ">Nije ni čudo što je opskurni dokumentarni film Loose Change, koji je objavljen na internetu 2005. godine, brzo postao viralan.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/9-11-teorije-zavjere-i-dalje-kruze-internetom-kljucni-dokazi-demantiraju-njihove-tvrdnje/275885/">9/11: Teorije zavjere i dalje kruže internetom, ključni dokazi demantiraju njihove tvrdnje</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/9-11-teorije-zavjere-i-dalje-kruze-internetom-kljucni-dokazi-demantiraju-njihove-tvrdnje/275885/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">275885</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/

Objektno predmemoriranje 78/136 objekata, koristeći memcached
Page Caching using disk: enhanced 
Predmemoriranje baze podataka, koristeći memcached

Served from: ramski-vjesnik.ba @ 2026-10-05 08:48:08 by W3 Total Cache
-->