Dva su udarila u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WTC) u New Yorku, popularne Blizance. Treći zrakoplov udario je u Pentagon u blizini Washingtona, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici pružili otpor otmičarima. Ukupno su poginule 2983 osobe.

“9/11 Inside Job”, ova dva broja i dvije riječi čuli su svi koji su u godinama nakon napada na WTC i Pentagon 11. rujna 2001. imali pristup internetu.

Neke koji su u to vrijeme bili dovoljno mladi i nezreli razni dokumentarci, videi iz prvih godina YouTubea s dramatičnom glazbom i još dramatičnijim tvrdnjama i članci na opskurnim stranicama ponukali su da barem posumnjaju da u toj teoriji zavjere ima nešto.

https://www.facebook.com/watch/?v=1464514423947216

Internet i nepovjerenje u američku vladu kao plodno tlo

Antiamerički sentiment tada je bio na vrhuncu. Nakon prizora nehumanog tretmana zarobljenika u Guantanamu i Abu Graibu, nakon kontroverzne odluke Georgea W. Busha da napadne Irak i sruši režim Sadama Huseina (koji, uz sve svoje zločine, nije imao veze s napadom 11. rujna), unatoč multimilijunskim antiratnim prosvjedima po cijelom svijetu, nakon što je unatoč tome dobio novi mandat na predsjedničkim izborima 2004. godine, velik dio svijeta bio je razočaran i zgađen američkom “kaubojštinom”.

Otkriće da Sadam Husein ipak nije imao arsenal oružja za masovno uništenje, što je bilo glavno službeno opravdanje za invaziju, izazvalo je val nepovjerenja prema američkoj vladi u zemlji i u inozemstvu, a to se nepovjerenje nastavilo produbljivati sve do danas.

Dan koji je promijenio sve

Ta antiamerička atmosfera, zajedno s internetom kao novim medijem za razmjenu mišljenja i raspačavanje informacija i dezinformacija, bez ikakvih regulacija, bili su pogodno tlo za širenje teorija zavjera.

Bitan faktor je bila i šokiranost Amerikanaca činjenicom da najmoćniji vojni i sigurnosni aparat na svijetu nije uspio zaustaviti ovakav tehnološki primitivan, ali izuzetno razoran teroristički napad.

Nije ni čudo što je opskurni dokumentarni film Loose Change, koji je objavljen na internetu 2005. godine, brzo postao viralan.

Objava 9/11: Teorije zavjere i dalje kruže internetom, ključni dokazi demantiraju njihove tvrdnje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Glavni stožer kuvajtske vojske priopćio je da protuzračna obrana djeluje protiv neprijateljskih raketa i bespilotnih letjelica u sklopu novog vala iranskih napada.

“Zvukovi eksplozija, ako se čuju, posljedica su djelovanja sustava protuzračne obrane koji presreću neprijateljske napade”, poručila je kuvajtska vojska, pozvavši stanovništvo da se pridržava sigurnosnih uputa nadležnih službi.

Sirene za zračnu opasnost oglasile su se tijekom jutra, dok zasad nema službenog podatka o broju raketa i dronova korištenih u najnovijem napadu.

Teheran tvrdi da gađa američke ciljeve

Iran je objavio da su mete njegovih napada američke vojne baze i drugi američki ciljevi u Kuvajtu. Novi udari dio su iranskog odgovora na obnovljene američke napade na ciljeve u Iranu.

Najnovija eskalacija nije ograničena samo na Kuvajt. Iran je posljednjih dana izveo raketne i napade dronovima na ono što opisuje kao američke vojne ciljeve u Bahreinu, Jordanu, Kuvajtu i Iraku. Reuters navodi da je riječ o najintenzivnijoj razmjeni udara između Washingtona i Teherana od srpnja.

Američka vojska prethodno je izvela novi val udara na jug Irana, pri čemu je, prema američkom Središnjem zapovjedništvu, gađala sustave protuzračne obrane, radare, pomorske kapacitete, sustave za polaganje mina i komunikacijsku infrastrukturu.

Iran je potom uzvratio napadima na američku vojnu infrastrukturu u nekoliko država regije. Kuvajt je i tijekom noći na četvrtak prijavio nove raketne i napade dronovima, koje su njegovi sustavi protuzračne obrane presretali.

Novi strah od širenja rata

Obnovljeni sukobi dodatno povećavaju strah od širenja rata na države Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze i tisuće američkih vojnika.

Posebnu zabrinutost izaziva situacija oko Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za prijevoz nafte. Sukob je već ograničio plovidbu kroz tjesnac, dok Iran prijeti brodovima koji njime prolaze bez njegova odobrenja.

Kuvajtske vlasti zasad nisu izvijestile o žrtvama u jutrošnjem napadu, a vojska ostaje u stanju visoke pripravnosti.

Objava Iran napao Kuvajt pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Glasnogovornik nepalske vojske potvrdio je da je spašeno 118 državljana Nepala i jedan Britanac, dok se potraga nastavlja u teško dostupnim područjima pogođenima poplavama i klizištima.

Katastrofa je odnijela više od 1.000 života, a približno 4.000 osoba još se vodi kao nestalo. Posljednji podaci nepalskih vlasti govore o više od 11.000 dosad spašenih ljudi.

Stotine radnika možda su zarobljene u tunelima

Posebnu zabrinutost izaziva sudbina radnika hidroelektrana uz rijeku Trishuli.

Više stotina radnika još nije pronađeno, a vjeruje se da je velik broj njih ostao zarobljen u tunelima koje su ispunili voda, blato i nanosi.

Spasioci pokušavaju očistiti ulaze u tunele, ispumpavati vodu i osigurati dotok zraka. Na pojedinim lokacijama ekipe su uspjele prodrijeti desetke ili stotine metara u unutrašnjost, no uvjeti znatno otežavaju potragu.

Nepalski premijer Balendra Shah ranije je naveo da je iz hidroenergetskih postrojenja neposredno nakon poplava spašeno 279 ljudi. Prema podacima nepalske vojske, samo iz projekta Upper Trishuli-3A spašena je 221 osoba.

U akciju uključeni međunarodni timovi

U potragama sudjeluju nepalske snage, ali i međunarodne spasilačke ekipe i stručnjaci. U Nepal su stigli timovi iz više država, među kojima su Kina, Indija i Južna Koreja, dok se pomoć pogođenim područjima nastavlja dopremati iz inozemstva.

Velik dio pogođenog područja nalazi se u planinskom i teško pristupačnom terenu, a uništene prometnice i komunikacijska infrastruktura dodatno usporavaju dolazak do pojedinih mjesta.

Unatoč novim spašavanjima, broj nestalih i dalje je iznimno velik, pa su sljedeći dani ključni za potragu za ljudima koji su možda preživjeli u odsječenim područjima ili tunelima hidroelektrana.

Objava Tjedan dana nakon katastrofalnih poplava u Nepalu spašeno još 119 osoba pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Paredes je, podsjetimo, dobio suspenziju od čak deset utakmica uz novčanu kaznu od 77.000 eura, Molina sa sedam utakmica te također 77.000 eura, a Almada s jednom utakmicom “na ledu” uz 22.000 eura novčane kazne. Uz njih, s tri utakmice zabrane kažnjen je pomoćni trener Ayala.

Očekivano, Argentinski nogometni savez (AFA) žalio se na presudu. Tražili su da se kažnjenim igračima omogući odsluženje suspenzija i tijekom prijateljskih utakmica, a ne isključivo u službenim natjecateljskim susretima, a taj njihov zahtjev FIFA je usvojila.

Ohrabreni tom pobjedom, Argentinci su najavili kako će nastaviti postupak smanjenja kazni svojim igračima. Poručili su kako smatraju kazne “pretjeranima” te najavili daljnju pravnu borbu.

“Argentinski nogometni savez, u obrani svojih prava i prava svojih igrača, čeka obrazloženje odluka kako bi podnio odgovarajuće žalbe pred Fifinom žalbenom komisijom, pri čemu Sportski arbitražni sud (CAS) služi kao moguća posljednja instanca”, poručili su iz Argentinskog nogometnog saveza, koji bi također trebao snositi posljedice: uz 276.000 eura kazne, reprezentacija će iduće dvije domaće utakmice odigrati pred 50 posto kapaciteta stadiona.

Objava NASTAVAK FIFINA CIRKUSA: Argentincima ublažena kazna za val nasilja u finalu SP-a, oni najavili nove žalbe pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ubijena je 18-godišnja učenica te 30-godišnji muškarac koji joj je pokušao pomoći. Za sada nema informacija o tome je li još netko ozlijeđen.

Prema navodima medija, uhićeni napadač ima 19 godina i navodno je bivši partner ubijene djevojke. Njegova nacionalnost zasad nije poznata, kao ni podatak je li pohađao školu u kojoj se napad dogodio, javlja HINA.

Slični napadi u Njemačkoj
Prije nešto više od mjesec dana 16-godišnjak hrvatskog podrijetla u Bavarskoj je nožem u svojoj školi napao i teško ozlijedio dvije djevojčice.

U Njemačkoj je tijekom 2025. godine zabilježeno gotovo 30 tisuća napada nožem, od kojih je gotovo 1000 završilo smrtnim ishodom.

Objava Napad nožem u školi u Njemačkoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nepalska policija potvrdila je da su za sada pronađena tijela 18 poginulih, a prema najnovijim informacijama koje je Nepalska turistička zajednica objavila na platformi X, potvrđeno je kako se traga za ukupno 384 osobe. Među nestalima je 291 strani državljanin te 93 nepalska državljanina, prenosi Jutarnji.hr

Nadležne službe i turističke vlasti objavile su kako ubrzano rade na provjeri lokacija i stanju sigurnosti svih osoba koje su putovale kroz to područje.

Razorna bujica pogodila je u srijedu rano ujutro regiju Rasuwa, smještenu sjeverno od nepalskog glavnog grada Katmandua.

U bujičnim poplavama nestalo je više od 300 ljudi

Prabin Ranabhat/Afp

Mađu nestalima je 291 strani državljanin

Prabin Ranabhat/Afp

-ugc/Afp

Goleme žrtve na kineskoj strani, reagirao i Xi Jinping

Kineski državni mediji izvještavaju o ‘velikim ljudskim žrtvama‘ uzrokovanima masivnim odronom mulja i zemlje u trgovačkom čvorištu na tibetanskoj strani zajedničke granice.

Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na aktivaciju svih raspoloživih snaga u potrazi za nestalima, kao i na hitno jačanje sustava praćenja i ranog upozoravanja kako bi se spriječile sekundarne katastrofe.

Kineska središnja vlada poslala je specijalizirane timove i ljudstvo na područje Tibeta radi vođenja složenih operacija traganja i spašavanja.

Među nestalim turistima Britanci, Indijci, Amerikanci…

Prema službenim podacima Nepalske turističke zajednice, među 291 nestalim stranim državljaninom nalaze se 105 državljana Indije (uz još 37 Indijaca s prebivalištem u inozemstvu), 17 državljana Malezije, 12 britanskih državljana, četvero državljana Južnoafričke Republike, troje Amerikanca te po jedan Australac i Nizozemac.

Za 111 osoba nacionalnost još uvijek nije službeno potvrđena.

Prabin Ranabhat/Afp

Prabin Ranabhat/Afp

Uzrok katastrofe: Potres izazvao lavinu, pa bujicu

Nepalski ministar vanjskih poslova Shishir Khanal izvijestio je parlament o prvim službenim informacijama s terena. Prema njegovim riječima, područje je oko 8:37 sati po lokalnom vremenu prvo pogodio potres. Snažno podrhtavanje tla potom je pokrenulo razornu lavinu, koja je u konačnici uzrokovala nagle bujične poplave.

Khanal je naglasio kako Nepal usko koordinira akcije s Kinom jer je i kineska strana pretrpjela golemu štetu. Na nepalskoj strani trenutno se traga i za službenim osobljem: nestalo je 26 policajaca, 9 pripadnika naoružane policije, 44 vojnika te više djelatnika carine i imigracijske službe. Nastala je i ogromna šteta na cestama, mostovima, telekomunikacijama i hidroelektranama, a najteže su pogođeni okruzi Rasuwa i Nuwakot.

-ugc/Afp

-ugc/Afp

Prakash Mathema/Afp

‘Nije bilo nikakvog upozorenja, nemamo signala‘

Yee Liang, kineski poduzetnik sa sjedištem u Katmanduu, izjavio je za BBC kako njegova logistička tvrtka u pogođenom području ima sedam kamiona s kontejnerima i nepalskom posadom.

– Izgubili smo kontakt sa svima njima. Nema nikakvog signala i ne možemo dobiti nikoga. Koliko ja znam, nije bilo nikakvog prethodnog upozorenja. Povremenih odrona i klizišta ima, pogotovo u sezoni kiša, ali ovo izgleda daleko ozbiljnije, rekao je Liang.

Dramatične vijesti stižu i s kineske strane granice. Guan Daoxuan iz pokrajine Sichuan ispričao je za BBC kako je izgubio kontakt sa suprugom u srijedu kasno ujutro. Ona je zaposlena u državnoj građevinskoj tvrtki koja radi na izgradnji cesta i mostova na Tibetu.

Kako je cestovni pristup pogođenom području potpuno prekinut, nepalske vlasti pokušale su poslati helikopter u izviđanje i spašavanje, no akciju iznimno otežava i usporava jak vjetar.

Objava KATASTROFA U NEPALU Silovita bujica izbrisala cijela naselja, nestale stotine ljudi, među njima je gotovo 300 turista pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Glasnogovornik State Departmenta rekao je u utorak da je pokrenut globalni program obuke u svim američkim veleposlanstvima i konzulatima te da će termini za vizne usluge biti prilagođeni kako bi se omogućilo njegovo provođenje.

Trump provodi opsežnu kampanju deportacija i pooštravanja imigracijske politike koja uključuje ukidanje viza i zelenih karata te odbijanje zahtjeva zbog niza razloga, među kojima su politička stajališta i sudjelovanje u propalestinskim prosvjedima, prenosi Hina.

Trump tvrdi da je cilj tih mjera poboljšanje unutarnje sigurnosti, no njegova je politika pretrpjela nekoliko pravnih poraza. Američki savezni sudac u petak je poništio politiku Trumpove administracije kojom je obustavljeno izdavanje useljeničkih viza podnositeljima zahtjeva iz 75 zemalja, zaključivši da je njome prekoračena zakonska ovlast državnog tajnika Marca Rubija.

State Department nije iznio pojedinosti o sadržaju ni trajanju obuke. Priopćio je samo da je njezin cilj pomoći konzularnim službenicima da prepoznaju i odbiju podnositelje zahtjeva za koje se smatra da bi mogli postati ovisni o američkim socijalnim naknadama te osigurati da se svi zahtjevi za vize procjenjuju „sveobuhvatno i dosljedno”.

Financial Times prvi je izvijestio o obustavi termina. Prema tom listu, podnositelji zahtjeva za useljeničke vize koji su već imali zakazane razgovore u američkim veleposlanstvima i konzulatima primili su elektroničke poruke u kojima ih se obavještava da se njihovi termini odgađaju te da će naknadno dobiti novi datum.

Brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava osudile su Trumpovu imigracijsku politiku, nazivajući je diskriminatornom i tvrdeći da krši pravo na slobodu govora i pravičan postupak. Upozoravaju i da je stvorila nesigurno okruženje u SAD-u, posebno za pripadnike etničkih manjina koji izražavaju zabrinutost zbog rasnog profiliranja.

Iako je Trump u predsjedničkoj kampanji 2024. obećavao zaustaviti nezakonito useljavanje, njegova je administracija otežala i zakonitu imigraciju, primjerice uvođenjem novih i visokih pristojbi za podnositelje zahtjeva za određene radne vize.

Objava Obustavljene vize za Ameriku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Djelomična mobilizacija 2022. godine pokrenula je pravi egzodus stotina tisuća poglavito mladih ruskih muškaraca u susjedne zemlje, a čini se da su informacije o navodnom novom valu – koji bi, prema nekim tvrdnjama, mogao uslijediti nakon izbora za Državnu dumu u rujnu – i ovoga puta mnoge mlade Ruse nagnale da razmisle o bijegu iz zemlje, piše Jutarnji.hr

Masovni dolazak Rusa u Gruzija nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022.

 Vano Shlamov/afp/profimedia/Vano Shlamov/afp/profimedia

Sergeja Rasohina jedan je od onih koji su nedavno napustili Rusiju kako ne bi završili na frontu. Rasohin, kako piše Radio Slobodna Europa (RFE/RL), kaže da je dvije godine proveo skrivajući se prije nego što je naposljetku uspio izbjeći vojnu službu u Rusiji i nedavno se domoći sigurnosti u Armeniji.

Ta je zemlja tijekom 2022. i 2023. primila velik broj Rusa koji su izbjegavali mobilizaciju, a sada, usred sve većeg straha od nove mobilizacije kako bi se popunili redovi iscrpljene ruske vojske, postoje određeni pokazatelji da broj Rusa koji dolaze u Armeniju ponovno raste.

Nedavno su se pojavili i prvi slični pokazatelji toga i u drugim zemljama koje su 2022. i tijekom 2023. zabilježile značajniji priljev Rusa, no dokazi o tome su, kako piše RFE/RL, neujednačeni i ponekad proturječni.

Dvije godine u bijegu

No, u svakom slučaju, kako navodi RFE/RL, ako Kremlj odluči objaviti novi val mobilizacije, moguće je da će s time pričekati do parlamentarnih izbora, što znači da oni koji se nadaju izbjeći mobilizaciju još uvijek imaju vremena za to.

Prizor mobilizacije u Moskvi/Arhivska fotografija

 Alexey Kudenko/Sputnik/Profimedia/Alexey Kudenko/sputnik/profimedia

Rasohin je svoju priču ispričao Armenskom servisu RFE/RL-a iz sigurnosti glavnog grada Erevana, u kojem živi brojna i aktivna zajednica Rusa koji su posljednjih godina pobjegli od sve represivnijeg okruženja u svojoj domovini pod vlašću ruskog autokrata.

Navodi da mu se život potpuno promijenio prije dvije godine kada je, zbog financijskih problema, dobrovoljno potpisao ugovor o pristupanju ruskoj vojsci. Rečeno mu je da će služiti kao automehaničar, no ubrzo je shvatio da su ga prevarili. “Narednik mi se smijao. Rekao je: ‘Prevaren si. S 95-postotnom sigurnošću odvest će te na bojišnicu. Ne nadaj se ničemu drugome’”, ispričao je Rasohin.

Masovni dolazak Rusa u Gruzija nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022.

 Davit Kachkachishvili/afp/profimedia/Davit Kachkachishvili/afp/profimedia

Kaže da je pobjegao iz svoje postrojbe i dvije godine bio u bijegu, premještajući se svakih nekoliko mjeseci s jedne lokacije na drugu, sve dok ga naposljetku nije uhvatila vojna policija. Umjesto da uzme oružje u ruke, kaže da je radije odlučio stati pred sud, iako je znao da dezerterima prijeti kazna zatvora do 15 godina.

Dok je čekao suđenje, odlučio je kupiti kartu za vlak prema Bjelorusiji. “[Ljudi] su mi savjetovali da kartu kupim gotovinom sat vremena prije polaska, kako ne bi imali vremena provjeriti podatke. Kada sam bio na blagajni, došao je čovjek u uniformi oružanih snaga i uzeo neke papire. Koliko sam shvatio, bio je to popis putnika s kupljenim kartama. A ja je u tom trenutku još nisam bio kupio, pa me možda to spasilo”, rekao je.

Rasohin kaže kako se nada da će njegova priča potaknuti druge Ruse da shvate kako postoje načini da napuste zemlju i izbjegnu vojnu službu.

Dolazak Rusa u Erevan nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022.

 Karen Minasyan/Afp

Službeni statistički podaci pokazuju porast broja Rusa koji ulaze u Armeniju. Nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022., u prvih šest mjeseci 2023. u Armeniju je s turističkim vizama stiglo više od 500.000 Rusa. Svake godine nakon toga brojke su padale, dosegnuvši prošle godine gotovo 340.000. No između siječnja i lipnja ove godine ponovno su porasle na oko 417.000 ljudi.

To samo po sebi, ističe RFE/RL, ne dokazuje egzodus jer ljudi, osobito turisti, dolaze i odlaze – ali drugi je pokazatelj usporedba tih brojki.

Pritisak na tržište nekretnina

Od siječnja do svibnja 2026. broj ruskih državljana koji su stigli u Armeniju bio je za 7000 veći od broja onih koji su je napustili. To odstupa od statistike prethodnih godina, a riječ je o prilično velikom broju ako se uzme u obzir da je, prema službenim podacima iz prosinca prošle godine, ukupno 43.000 ruskih državljana imalo armensku boravišnu dozvolu.

Porast broja ljudi koji ostaju u Armeniji izvršio bi snažan pritisak na tamošnje tržište nekretnina, a postoje i svjedočenja koja ukazuju na to da se to događa. Još u srpnju neovisni ruski medij Verstka citirao je agente za nekretnine u Erevanu koji su govorili o naglom porastu potražnje od strane Rusa. To su potvrdili i agenti za nekretnine s kojima je razgovarao Armenski servis RFE/RL-a, iako je većina odbila da ih se citira.

Pravoslavni svećenik blagoslivlja mobilizirane ruske vojnike/Arhivska fotografija

 Kirill Braga/Sputnik/Profimedia/Kirill Braga/sputnik/profimedia

“Prema mom dojmu i lokalnoj statistici, cijene su porasle za oko 30 posto. Kod najma je povećanje i do 50 posto”, rekao je jedan agent, koji je pristao da ga se identificira samo imenom Gevorg. Prema njegovim riječima, bilo je to “vrlo slično kao 2022. godine”.

Promjena tržišnih uvjeta posebno je zanimljiva jer predstavlja preokret prethodnog trenda koji je u srpnju zabilježio drugi neovisni ruski medij, kako piše The Insider. “Do 2025. tržište najma se stabiliziralo. Stručnjaci ističu pad cijena najma od 30 posto u odnosu na vrhunac s početka sveobuhvatnog rata”, objavio je taj medij. Drugim riječima, čini se da tržište ponovno bilježi nagli rast, a koji je možda potaknut, barem djelomično, novim priljevom ljudi iz Rusije.

Dolazak Rusa u Erevan nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022.

 Karen Minasyan/Afp

Tijekom 2022. i 2023. Rusi su bježali i u druge zemlje. Dramatične snimke dronova tako su pokazivale goleme kolone vozila na granici s Gruzijom. Ruski službeni podaci od utorka, 18. kolovoza, dospjeli su na naslovnice nakon što je objavljeno da je više od 20.000 ljudi u jednom danu prešlo glavni granični prijelaz prema Gruziji. Dodano je da je “slična dinamika” zabilježena nekoliko dana zaredom. A to “značajno premašuje podatke za isto razdoblje prethodnih godina”, kako je navedeno.

No, gruzijske vlasti demantirale su ruske tvrdnje. U priopćenju od srijede navele su da je oko 7900 državljana ušlo u Gruziju preko tog prijelaza tijekom 24 sata, počevši od 9 sati ujutro u utorak. Moguće je, kako navodi RFE/RL, da postoji neslaganje oko toga na koje se točno 24-satno razdoblje odnose ta dva skupa podataka, ali situacija u svakom slučaju nije jasna.

Masovni dolazak Rusa u Gruzija nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022.

 Davit Kachkachishvili/afp/profimedia/Davit Kachkachishvili/afp/profimedia

Kada je Gruzijski servis RFE/RL-a u četvrtak posjetio granični prijelaz, nije zabilježio nikakve znakove velikih prometnih gužvi ni egzodusa Rusa koji bježe iz zemlje. “Došla sam 2022. godine i tada su ljudi čekali danima. Danas, kada smo prolazili, na ruskoj su strani ispred nas bila samo tri ili četiri automobila”, rekla je jedna mlada Ruskinja nakon što je automobilom prešla granicu.

Iz Središnje Azije također stižu izvješća o povratku osoba s dvojnim državljanstvom iz Rusije zbog straha od skore vojne mobilizacije.

‘Prodaju kuće i odlaze‘

Kirgiski servis RFE/RL-a razgovarao je sa ženom koja zbog sigurnosnih razloga nije željela otkriti identitet. U Rusiji je živjela više od 20 godina, a ondje je stekla državljanstvo za sebe i svoju djecu. “Kada sam čula da će na jesen biti provedena masovna mobilizacija, prvo sam pomislila na sina, koji je već u svojim dvadesetima, i vratili smo se u domovinu”, rekla je.

Masovni dolazak Rusa u Gruzija nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022.

 Davit Kachkachishvili/afp/profimedia/Davit Kachkachishvili/afp/profimedia

Predstavnik organizacije kirgiske dijaspore u Rusiji, čiji identitet također nije otkriven iz sigurnosnih razloga, rekao je da je takvih slučajeva sve više. “Kirgizi napuštaju Rusiju i odlaze drugdje, uključujući Kirgistan, zbog različitih pritisaka. U Kirgistanu se također razvijaju gospodarstvo i otvaraju nova radna mjesta, pa mnogi ljudi odlaze onamo”, rekao je.

“Nedavno je, kada je jedan moj poznanik s ruskim državljanstvom odlazio u Kirgistan, na granici upozoren da će mu ‘ako se ne vratiš, kuća i imovina ovdje biti zaplijenjene’. Neki od njih, čak i ako imaju državljanstvo, kažu da se neće vratiti. Prodaju kuće i odlaze”, dodao je.

Masovni dolazak Rusa u Gruzija nakon proglašenja mobilizacije u rujnu 2022.

 Davit Kachkachishvili/afp/profimedia/Davit Kachkachishvili/afp/profimedia

No, kako kaže, drugi građani s dvojnim državljanstvom ostaju, nakon što su tijekom prethodne mobilizacije bili odbijeni za vojnu službu zbog zdravstvenih ili drugih razloga. “Ljudi imaju različite stavove. Ima onih koji se sjećaju prethodne mobilizacije i mirni su, govoreći: ‘Čak i ako te pozovu, neće te uzeti’”, rekao je on, kako javlja RFE/RL.

Objava Glasine se šire Rusijom, uslijedio je egzodus, kaos na granicama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Fotografije s ovog neobičnog vjenčanja ubrzo su se proširile društvenim mrežama.

Svečanost je održana u povijesnoj St. Mary’s Syro-Malabar Metropolitan Cathedral, u gradu Changanasseryju, u saveznoj državi Kerala na jugu Indije, donosi ChurchPop.

Mladoženje su braća blizanci Akhil K. Thomas i Nikhil K. Thomas, koji su se vjenčali sa sestrama blizankama Magi Mary Thomas i Maria Mary Thomas, okruženi obitelji i prijateljima.

Posebnu je pozornost privukla činjenica da su obred predvodila dvojica svećenika blizanaca, don Anto Pezhumkattil i don Ajo Pezhumkattil, iz biskupije Kanjirappally. I ministranti su bili braća blizanci – Jeron James i Johon James.

San koji je nastao u djetinjstvu
Prema riječima članova obitelji koje su prenijeli lokalni mediji, Magi i Maria još su od djetinjstva sanjale o tome da se jednoga dana vjenčaju okružene drugim blizancima. Kada su počele pripreme za vjenčanje, dale su se u potragu za svećenicima blizancima koji bi predvodili misno slavlje.

Nakon potrage pronašle su braću Pezhumkattil preko crkve u Kothanalluru, poznate po tome što često okuplja blizance.

Sestre su kazale kako su i one i njihovi roditelji željeli da se njihov san ostvari te vjeruju kako je upravo Isus Krist omogućio da svaki detalj proslave bude ostvaren. Svećenici su, pak, poziv prihvatili bez oklijevanja i rekli kako će to biti obred koji će zauvijek pamtiti.

Nije prvo „blizanačko“ vjenčanje u Kerali
Također, ovo nije prvi put da je Kerala bila domaćin ovakvom vjenčanju. Godine 2015. u crkvi Sv. Franje Ksaverskog u okrugu Thrissur održano je još jedno vjenčanje u kojem su sudjelovali braća blizanci Dilraj i Dilkar te sestre blizanke Reema i Reena.

I taj su obred predvodila dvojica svećenika blizanaca, Reji i Roji, a čak su i dječaci koji su nosili prstenje te djevojčice koje su posipale cvijeće bili blizanci.

J.P., KT

Objava Blizanke se udale za blizance – a njihovo vjenčanje predvodili svećenici blizanci pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zakon je stupio na snagu nakon što ga je potvrdilo najviše ustavno tijelo u zemlji, a potom je objavljen u službenom listu. Francuska se tako pridružila manjem broju država koje su legalizirale neki oblik potpomognutog umiranja, među kojima su Nizozemska, Belgija, Švicarska i Kanada, piše The Guardian.

Propis se službeno odnosi na pomoć pri umiranju i rezultat je višegodišnje političke, društvene i etičke rasprave u Francuskoj.

Pravo mogu ostvariti punoljetni francuski državljani, kao i osobe s dugotrajnim boravištem u toj zemlji, kojima je dijagnosticirana neizlječiva bolest koja uzrokuje nepodnošljivu bol.

Strogo propisan postupak

Postupak započinje procjenom liječnika koji mora potvrditi da pacijent ispunjava zakonom propisane uvjete. Nakon toga stručna komisija dodatno procjenjuje jesu li zadovoljeni svi kriteriji.

Nakon odobrenja zahtjeva pacijent mora pričekati najmanje dva dana prije provedbe postupka. Odluku mora ponovno potvrditi na dan njegova izvršenja, a svoj pristanak može povući u bilo kojem trenutku.

Predviđeno je da pacijent u pravilu sam primijeni smrtonosnu tvar. Iznimka su osobe koje to zbog svojega zdravstvenog stanja fizički nisu sposobne učiniti, a kojima u tom slučaju može pomoći zdravstveni djelatnik.

Francuska je i prije novog zakona dopuštala određene postupke na kraju života, uključujući prekid održavanja života medicinskim uređajima i duboku sedaciju. Osobe koje su željele aktivno okončati život dosad su zbog toga morale odlaziti u druge države.

Macron pozdravio zakon

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je tijekom kampanje za reizbor 2022. godine obećao donošenje zakona o kraju života, pozdravio je njegovo stupanje na snagu.

Macron je poručio kako je time završena uzorna demokratska rasprava, dok su iz njegova ureda naveli da zakon predstavlja važno jamstvo za građane.

Prema stajalištu francuskih vlasti, novi propis sada se može provoditi uz sigurnost da počiva na jasno utvrđenim demokratskim, etičkim i ustavnim temeljima.

Dio javnosti, međutim, snažno se protivi novom zakonu. Zaklada Jérôme Lejeune, koja pomaže osobama s genetskim intelektualnim teškoćama, izrazila je ogorčenje njegovim donošenjem, dok su pojedini protivnici zakon opisali kao „apsolutnu opasnost za najranjivije“.

Potpomognuta smrt godinama je jedna od najosjetljivijih društvenih tema u Francuskoj, zemlji sa snažnom katoličkom tradicijom. Zakonu su se protivili i pojedini zdravstveni djelatnici, a zastupnicima u parlamentu bilo je omogućeno glasovanje prema vlastitoj savjesti.

Ustavno vijeće potvrdilo zakon

Prije objave zakona u službenom listu protivnici su podnijeli nekoliko pravnih prigovora. Među ostalim, tvrdili su da je minimalni rok od dva dana za ponovno razmatranje odluke prekratak te su tražili da pravo na priziv savjesti dobiju i čitave zdravstvene ustanove.

Francusko Ustavno vijeće potvrdilo je zakon u cijelosti, uz zahtjev da se dodatno pojasne pojedine njegove odredbe.

Utvrđeno je i da pravo na priziv savjesti, uz liječnike i medicinske sestre, imaju farmaceuti. Liječnici će pri procjeni zahtjeva morati uzeti u obzir i zakonske skrbnike pacijenta.

Pravo na priziv savjesti moći će koristiti i privatne zdravstvene ustanove, među kojima su i one koje djeluju na vjerskim načelima, ako je potpomognuta smrt očito protivna njihovoj misiji. Takva mogućnost, međutim, neće vrijediti ako je riječ o jedinoj ustanovi koja na određenom području može odgovoriti na potrebe stanovništva.

Objava Francuska legalizirala potpomognuto samoubojstvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.