<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	
xmlns:georss="http://www.georss.org/georss" xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
>

<channel>
	<title>Svijet &#8211; Ramski Vjesnik</title>
	<atom:link href="https://ramski-vjesnik.ba/kategorija/svijet/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ramski-vjesnik.ba</link>
	<description>Vaš izvor informacija!</description>
	<lastBuildDate>Mon, 16 Nov 2026 16:30:11 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.9.8</generator>
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">115653716</site>	<item>
		<title>Šestero ubijenih u pucnjavi u Poljskoj</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sestero-ubijenih-u-pucnjavi-u-poljskoj/277829/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sestero-ubijenih-u-pucnjavi-u-poljskoj/277829/#respond</comments>
		<pubDate>Sun, 08 Nov 2026 07:52:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=277829</guid>
		<description><![CDATA[<p>Šestero ljudi je ubijeno i 15 ranjeno u subotu u pucnjavi u Krakovu na jugu Poljske, objavile su lokalne vlasti. Portal Onet je pozivajući se na policiju prenio da je...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sestero-ubijenih-u-pucnjavi-u-poljskoj/277829/">Šestero ubijenih u pucnjavi u Poljskoj</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Šestero ljudi je <strong>ubijeno</strong> i 15 <strong>ranjeno</strong> u subotu u pucnjavi u Krakovu na jugu Poljske, objavile su lokalne vlasti.</p>
<p>Portal Onet je pozivajući se na policiju prenio da je <strong>napadač</strong> Poljak, prenosi Hina.</p>
<p>Policija je ranije za AFP rekla da je <strong>napadač</strong> otvorio vatru na <strong>prolaznike</strong> u turističkom središtu Krakowa, pri čemu je petero ljudi poginulo, a desetak <strong>ranjeno</strong>.</p>
<p>U Krakowu je novinar AFP-a vidio ljude kako leže na tlu, brojna vozila hitne pomoći i <strong>naoružane policajce</strong>.</p>
<p>Oko 15 sati muškarac se dovezao na glavni trg  koji je bio prepun zbog vikenda  i počeo nasumce pucati, prema riječima glasnogovornika lokalne policije.</p>
<p>&#8220;Počinitelja je neutralizirala policija i zadobio je prostrijelnu ranu&#8230; petero ljudi je <strong>ubijeno</strong>, a desetak je <strong>ranjeno</strong>&#8220;, izjavio je izvor.</p>
<p><strong>Napadač</strong> je prevezen u bolnicu.</p>
<p>&#8220;Prema informacijama policijskih službenika, muškarac je bio odjeven u <strong>vojničku odjeću</strong>&#8220;, rekao je novinarima policijski glasnogovornik. &#8220;Tijekom uhićenja, policajci su upotrijebili oružje, ali je muškarac uzvratio vatru; kao rezultat, ‌dva policajca su među ozlijeđenima.&#8221;</p>
<p>Premijer Donald Tusk opisao je to kao &#8220;tragičnu pucnjavu&#8221;, dok je Karol Nawrocki, predsjednik Republike, izrazio svoju &#8220;ogromnu zabrinutost&#8221;.</p>
<p>„Očekujem potpuno objašnjenje u vezi s okolnostima ovih dramatičnih događaja&#8230; Sigurnost poljskog naroda je apsolutni prioritet“, napisao je g. Nawrocki na X.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sestero-ubijenih-u-pucnjavi-u-poljskoj/277829/">Šestero ubijenih u pucnjavi u Poljskoj</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sestero-ubijenih-u-pucnjavi-u-poljskoj/277829/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">277829</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Dobiva li Amerika budućeg predsjednika</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dobiva-li-amerika-buduceg-predsjednika/277737/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dobiva-li-amerika-buduceg-predsjednika/277737/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 04 Nov 2026 08:08:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=277737</guid>
		<description><![CDATA[<p>Nakon pobjede u Georgiji, 39-godišnji senator postaje favorit milenijalaca i tema ozbiljnih 2028. kalkulacija. Dok se američka politička scena još bavi posljedicama izbora za Kongres, među demokratima se sve glasnije...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dobiva-li-amerika-buduceg-predsjednika/277737/">Dobiva li Amerika budućeg predsjednika</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Nakon pobjede u Georgiji, 39-godišnji senator postaje favorit milenijalaca i tema ozbiljnih 2028. kalkulacija.</strong></p>
<p>Dok se američka politička scena još bavi posljedicama izbora za Kongres, među demokratima se sve glasnije spominje ime čovjeka kojeg dio stranke već vidi kao mogućeg predsjedničkog kandidata 2028. godine. Riječ je o <strong>Jonu Ossoffu</strong>, 39-godišnjem senatoru iz Georgije, čija je uvjerljiva izborna pobjeda dodatno potaknula nagađanja o njegovim predsjedničkim ambicijama, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/je-li-amerika-nocas-dobila-buduceg-predsjednika-15762183">Jutarnji.hr.</a></p>
<p>Ossoff je na izborima 3. studenoga pobijedio republikanca <strong>Mikea Collinsa</strong>, kojeg je podržao <strong>Donald Trump</strong>, i zadržao senatsko mjesto u Georgiji, saveznoj državi u kojoj je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima 2024. godine.</p>
<p>Britanski Daily Mail posvetio mu je tekst pod naslovom koji postavlja pitanje gledamo li već budućeg predsjednika Sjedinjenih Država. Pritom ističe neobičnu kombinaciju političke karizme, popularnosti na društvenim mrežama i sve otvorenije podrške nekih od najutjecajnijih demokrata.</p>
<h6 id="_adr_abp_container_6" class="_adr_abp_container"><strong>Obama izgovorio riječi koje su izazvale oduševljenje</strong></h6>
<p>Posebnu pozornost izazvao je predizborni skup 28. listopada na kojem je Ossoffa podržao bivši američki predsjednik <strong>Barack Obama</strong>.</p>
<p>Govoreći o mladom senatoru, Obama se našalio na račun njegova izgleda.</p>
<p>&#8220;I nije to samo zato što je tako uglađen. Nije ni zato što na snimkama izgleda poput Kennedyja, tako zgodan&#8221;, rekao je Obama, izazvavši oduševljenje okupljenih.</p>
<p>Potom je istaknuo da je Ossoff učio od legendarnog borca za građanska prava <strong>Johna Lewisa</strong>, kojeg je i sam Obama smatrao svojim političkim uzorom.</p>
<div id="_adr_abp_container_3" class="_adr_abp_container">
<p>Usporedbe s obitelji Kennedy nisu slučajne. Ossoffov izgled, odmjeren javni nastup i sposobnost privlačenja mlađih birača već su ga učinili svojevrsnom internetskom zvijezdom. Na društvenim mrežama pojavili su se profili posvećeni njegovu izgledu, a komentatori su počeli raspravljati čak i o njegovoj sve izraženijoj mišićavoj građi.</p>
</div>
<p>The Guardian je još u rujnu analizirao njegovu sposobnost korištenja društvenih mreža, uključujući karakterističan način snimanja iz donjeg kuta, koji je dobio naziv Ossoff angle.</p>
<div id="_adr_abp_container_4" class="_adr_abp_container">
<h6><strong>Nate Silver već ga je izdvojio</strong></h6>
</div>
<p>Iza sve veće popularnosti stoji i politički profil koji nadilazi internetske snimke.</p>
<p>Ossoff je bivši producent istraživačkih dokumentaraca, a u Senatu se istaknuo oštrim ispitivanjima dužnosnika Trumpove administracije, posebno o korupciji, zloupotrebi državnih ovlasti i funkcioniranju saveznih institucija.</p>
<p>Istodobno se nastoji predstaviti kao pragmatičan političar koji se bavi svakodnevnim problemima birača, uključujući troškove zdravstvene skrbi, cijene lijekova i rad javnih službi.</p>
<p>Njegov politički uspon privukao je i pozornost poznatog američkog analitičara Natea Silvera, koji ga je u razgovoru za podcast The Powers That Be izdvojio kao svoj prvi izbor u hipotetskom razmatranju demokratskih predsjedničkih kandidata za 2028. godinu.</p>
<h6><strong>Postoji samo jedan problem: Ossoff tvrdi da ne želi biti predsjednik</strong></h6>
<p>Sam senator uporno odbacuje nagađanja o predsjedničkoj kandidaturi.</p>
<p>&#8220;Nemam nikakvog interesa kandidirati se za predsjednika. Ne kandidiram se za predsjednika, kandidiram se za novi mandat u Senatu&#8221;, izjavio je tijekom listopadske debate.</p>
<p>Obećao je i da će odraditi puni šestogodišnji senatski mandat.</p>
<p>Međutim, američki mediji podsjećaju na zanimljivu povijesnu paralelu. Barack Obama 2006. godine također je tvrdio da se neće kandidirati na predsjedničkim izborima 2008. Samo nekoliko mjeseci poslije najavio je kandidaturu, a dvije godine kasnije postao predsjednik SAD-a.</p>
<p>Ossoffova pobjeda u Georgiji zato je dodatno pojačala zanimanje za njegovu političku budućnost. Ipak, do predsjedničkih izbora ostale su dvije godine, a Demokratska stranka tek treba odlučiti tko će je predstavljati u borbi za Bijelu kuću.</p>
<p>Ossoff zasad inzistira da ga predsjednička utrka ne zanima. Njegovi sve brojniji simpatizeri očito nisu spremni odustati od te ideje.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dobiva-li-amerika-buduceg-predsjednika/277737/">Dobiva li Amerika budućeg predsjednika</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dobiva-li-amerika-buduceg-predsjednika/277737/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">277737</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Bugarska prvi put dobiva predsjednicu</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/bugarska-prvi-put-dobiva-predsjednicu/277625/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/bugarska-prvi-put-dobiva-predsjednicu/277625/#respond</comments>
		<pubDate>Mon, 02 Nov 2026 08:14:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=277625</guid>
		<description><![CDATA[<p>Vršiteljica dužnosti bugarskog predsjednika Ilijana Jotova pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazali su gotovo konačni rezultati središnjeg izbornog povjerenstva u ponedjeljak, čime je postala prva žena na toj...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/bugarska-prvi-put-dobiva-predsjednicu/277625/">Bugarska prvi put dobiva predsjednicu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Vršiteljica dužnosti bugarskog predsjednika <strong>Ilijana Jotova</strong> pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazali su gotovo konačni rezultati središnjeg izbornog povjerenstva u ponedjeljak, čime je postala prva žena na toj funkciji, objavljuje <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-prvi-put-dobiva-predsjednicu-15761527">Jutarnji.hr.</a></p>
<p>Na temelju 99,95 posto obrađenih glasačkih listića, Jotova je u drugom krugu izbora u nedjelju osvojila 57,58 posto glasova, odnosno oko 1,1 milijuna, dok je njezin suparnik <strong>Andrej Gjurov</strong> dobio 39,47 posto, odnosno oko 749.500 glasova.</p>
<p>Oko 2,95 posto birača nije dalo podršku nijednom od kandidata.</p>
<div id="_adr_abp_container_6" class="_adr_abp_container">U prvom krugu 25. listopada nijedan kandidat nije osvojio većinu potrebnu za pobjedu. Jotova je vodila s 34,6 posto glasova, a odmah iza nje bio je Gjurov s 32 posto.</div>
<div class="item__ad-center position_item_center_02_top"></div>
<h3>Tko je nova bugarska predsjednica?</h3>
<p>Ilijana Jotova (62) iskusna je bugarska političarka i bivša novinarka. Političku karijeru gradila je u Bugarskoj socijalističkoj stranci (BSP), a od 2007. do 2017. bila je zastupnica u Europskom parlamentu, gdje je pripadala skupini socijalista i demokrata. Potom je desetak godina obnašala dužnost potpredsjednice Bugarske uz Rumena Radeva, s kojim je politički blisko povezana.</p>
<p>Na predsjedničkim izborima uživala je podršku Radevove stranke Progresivna Bugarska, koja ima parlamentarnu većinu, kao i Bugarske socijalističke stranke. Njezina pobjeda tako dodatno učvršćuje politički položaj Radeva, koji je nakon odlaska s predsjedničke dužnosti preuzeo vladu.</p>
<p>Jotova zagovara nastavak europske integracije Bugarske, ali istodobno i poboljšanje odnosa s Rusijom te ukidanje sankcija Moskvi. Poput Radeva, poziva na diplomatsko rješenje rata u Ukrajini, a tijekom kampanje predstavljala se kao predsjednica mira i zagovarala pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.</p>
<p>Njezin protukandidat Andrej Gjurov zastupao je izraženije prozapadne stavove, snažniju podršku Ukrajini i blisku suradnju s NATO-om. Iako je predsjednička funkcija u Bugarskoj uglavnom ceremonijalna, šef države ima određene ustavne ovlasti, uključujući pravo veta na zakone.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/bugarska-prvi-put-dobiva-predsjednicu/277625/">Bugarska prvi put dobiva predsjednicu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/bugarska-prvi-put-dobiva-predsjednicu/277625/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">277625</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Proizvođači hrane i kućanskih potrepština upozoravaju na nova poskupljenja</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/proizvodaci-hrane-i-kucanskih-potrepstina-upozoravaju-na-nova-poskupljenja/277497/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/proizvodaci-hrane-i-kucanskih-potrepstina-upozoravaju-na-nova-poskupljenja/277497/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Oct 2026 11:57:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=277497</guid>
		<description><![CDATA[<p>Daljnja poskupljenja svakodnevnih proizvoda dodatno će povećati zabrinutost da će inflacija potrajati i u sljedećoj godini. Visoki računi za gorivo i hranu također su faktor uoči američkih izbora sljedeći tjedan....</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/proizvodaci-hrane-i-kucanskih-potrepstina-upozoravaju-na-nova-poskupljenja/277497/">Proizvođači hrane i kućanskih potrepština upozoravaju na nova poskupljenja</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Daljnja poskupljenja svakodnevnih proizvoda dodatno će povećati zabrinutost da će inflacija potrajati i u sljedećoj godini. Visoki računi za gorivo i hranu također su faktor uoči američkih izbora sljedeći tjedan.</strong></p>
<p>Najveće svjetske tvrtke za hranu i robu široke potrošnje, od Coca-Cole i Procter &amp; Gamblea do Nestléa i Reckitta, upozorile su da bi u nadolazećim godinama mogle dodatno povisiti cijene kako bi pokrile rastuće troškove, čak i dok potrošači i dalje nerado troše više na namirnice.</p>
<p>Viši troškovi energije, sirovina i prijevoza koji proizlaze iz američkog rata s Iranom ostavili su tvrtke koje proizvode sve, od deterdženta za rublje do gaziranih pića i grickalica, u poziciji da pažljivo balansiraju zaštitu profitnih marži i zadržavanje kupaca.</p>
<p>Daljnja poskupljenja svakodnevnih proizvoda dodatno će povećati zabrinutost da će inflacija potrajati i u sljedećoj godini. Visoki računi za gorivo i hranu također su faktor uoči američkih izbora sljedeći tjedan.</p>
<p>Nagli porast troškova povezanih s ratom najnoviji je problem za tvrtke za hranu i piće, koje se od pandemije bore sa slabijom prodajom jer potrošači sve više izbjegavaju skupe prehrambene proizvode poznatih marki.</p>
<p>Prošle godine su se također morale nositi s carinama na uvoznu robu koje je nametnuo američki predsjednik Donald Trump.</p>
<p>„Povećanje cijena je posljednja poluga koja je tim tvrtkama preostala, a koriste je protiv potrošača koji su već dosegli granicu svoje spremnosti platiti više“, rekao je David Wagner, voditelj odjela za dionice i upravitelj portfelja u Aptus Capital Advisorsu, investitoru u Pepsi.</p>
<p>Izvršni direktor Coca-Cole Henrique Braun rekao je da bi se pritisak na potrošače mogao nastaviti i u 2027. godini.</p>
<p>„Vidimo povećane pritiske na troškove, prvenstveno zbog viših troškova logistike i prijevoza“, rekao je Braun nakon što je tvrtka podigla svoju godišnju prognozu dobiti.</p>
<div class="js-linkerInArticle">
<div id="lwdgt-3770" class="lwdgt">
<div class="linker-widget-title">
<h6><strong>Koliko visoko cijene mogu ići?</strong></h6>
<p>Ključno pitanje za tvrtke je koliko mogu podići cijene prije nego što ih potrošači počnu napuštati.</p>
<p>Predsjednik Lindt &amp; Sprünglija rekao je da se švicarski proizvođač čokolade bori jer je pogrešno procijenio reakciju kupaca na povećanje cijena. Njegova izjava uslijedila je nekoliko dana nakon što je tvrtka otpustila svog glavnog izvršnog direktora zbog zabrinutosti oko svojih rezultata.</p>
<p>Tvrtkama je sve teže samostalno apsorbirati rastuće troškove.</p>
<p>„Potrošači u Europi i Sjevernoj Americi posebno su pod pritiskom“, rekao je izvršni direktor Reckitta Kris Licht.</p>
<p>Dodao je da tvrtke moraju odlučiti koliki dio povećanih troškova prenijeti na kupce kroz više cijene, a koliki nadoknaditi agresivnijim promotivnim kampanjama.</p>
<p>„Vjerojatno ćemo morati dodatno povećati cijene na ovoj razini troškova sirovina i proizvodnih ulaza“, rekao je Licht nakon što je proizvođač Durexa jučer snizio svoju godišnju prognozu prihoda, što je dovelo do pada dionica za oko 5 posto.</p>
<p>Financijski direktor Procter &amp; Gamblea, Andre Schulten, ponovio je taj stav nakon što je proizvođač deterdženta Tide prošli tjedan podigao procjenu negativnog utjecaja rastućih troškova sirovina, energije i prijevoza na dobit s milijardu dolara na 1,4 milijarde dolara.</p>
<p>„S ovom razinom pritiska na cijene sirovina, industrija općenito podiže cijene jer nema drugog načina da se ti troškovi nadoknade“, rekao je Schulten.</p>
<p>Brian Mulberry iz Zacks Investment Managementa primijetio je da su rastući troškovi značajno smanjili profitne marže Procter &amp; Gamblea, unatoč stabilnim cijenama i prodaji u posljednjem tromjesečju.</p>
</div>
</div>
</div>
<p>&nbsp;</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/proizvodaci-hrane-i-kucanskih-potrepstina-upozoravaju-na-nova-poskupljenja/277497/">Proizvođači hrane i kućanskih potrepština upozoravaju na nova poskupljenja</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/proizvodaci-hrane-i-kucanskih-potrepstina-upozoravaju-na-nova-poskupljenja/277497/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">277497</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Prvi put u 500 godina, Papa i engleski kralj dodijelili jedan drugomu vjerske titule</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/prvi-put-u-500-godina-papa-i-engleski-kralj-dodijelili-jedan-drugomu-vjerske-titule/277480/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/prvi-put-u-500-godina-papa-i-engleski-kralj-dodijelili-jedan-drugomu-vjerske-titule/277480/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Oct 2026 08:22:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=277480</guid>
		<description><![CDATA[<p>Kralj Charles III. dobio je titulu „kraljevskog subrata“ (engl. „royal confrater“), a papa Leon XIV. titulu „papinskog subrata“ (engl. „papal confrater“). Papa Leon XIV. i engleski kralj Charles III. dali...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/prvi-put-u-500-godina-papa-i-engleski-kralj-dodijelili-jedan-drugomu-vjerske-titule/277480/">Prvi put u 500 godina, Papa i engleski kralj dodijelili jedan drugomu vjerske titule</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Kralj Charles III. dobio je titulu „kraljevskog subrata“ (engl. „royal confrater“), a papa Leon XIV. titulu „papinskog subrata“ (engl. „papal confrater“).</strong></p>
<p>Papa Leon XIV. i engleski kralj Charles III. dali su jedan drugomu počasne vjerske titule. Riječ je o događaju kakav nije zabilježen posljednjih 500 godina, navodi se na službenim internetskim stranicama britanske kraljevske obitelji, a prenosi <a href="https://www.ewtnnews.com/vatican/for-first-time-in-500-years-pope-and-king-of-england-bestow-religious-titles-on-each-other">EWTN News</a>.</p>
<h6><strong>Isticanje veza između kršćanskih tradicija</strong></h6>
<p>„Uz ljubazno odobrenje Njegova Veličanstva Kralja, dekan i kanonici iz Windsora sa zadovoljstvom objavljuju da je Njegova Svetost papa Leon XIV. postao papinski pridruženi član – subrat (lat. „confrater“) Zbora Sv. Juraja pri Kapeli Sv. Juraja u Windsoru“, stoji u tekstu objavljenom 23. listopada.</p>
<p>U priopćenju se ističe kako su oba poglavara željela naglasiti veze između kršćanskih tradicija, i to u globalnom kontekstu obilježenom polarizacijom i sukobima.</p>
<p>„Svjesni vrijednosti kršćanskog jedinstva u svijetu koji postaje sve polariziraniji i nemirniji, Kralj i Papa ujedinili su se u kršćanskom bratstvu te, prvi put nakon pola tisućljeća, primaju vjerske titule koje ističu ono što spaja, a ne ono što razdvaja Rimokatoličku i Englesku Crkvu“, navodi se u tekstu te naglašava kako ova gesta predstavlja „vidljiv znak duhovnog zajedništva, ekumenskog prijateljstva i kršćanskog bratstva”.</p>
<p>Također se ukazuje na povijesne veze između Zbora Sv. Juraja (pri Kapeli Sv. Jurja u Windsoru) i Svete Stolice, kao i na napredak postignut u odnosima između Katoličke Crkve, Engleske Crkve i Anglikanske zajednice.</p>
<p>U tekstu se spominje i da se u listopadu navršava godinu dana od „povijesnog državnog posjeta Svetoj Stolici“ koji su ostvarili kralj Charles III. i njegova supruga, kraljica <strong>Camilla</strong>. Tom je prigodom britanski monarh primljen kao „kraljevski subrat“ (lat. „confrater“) papinske bazilike i opatije Sv. Pavla izvan zidina u Rimu. U to je vrijeme Sveti Otac već bio pozvan da postane „papinski subrat” kapele Sv. Jurja u Windsoru.</p>
<p>Baš kao što u bazilici Sv. Pavla izvan zidina već postoji stolica namijenjena engleskom kralju, uskoro će u kapeli Sv. Jurja u Windsoru biti otkrivena slična stolica za Papu. Bit će blagoslovljena tijekom jeseni, zajedno s „mozaikom Krista iz Cefalùa, koju je Njegova Svetost darovala Njegovu Veličanstvu tijekom državnog posjeta“, stoji u priopćenju.</p>
<h6><strong>Povijesni susret 2025.</strong></h6>
<p>Dana 23. listopada 2025. papa Leon XIV. i kralj Charles III. zajedno su molili u Sikstinskoj kapeli; bio je to prvi put da su papa i britanski monarh zajedno molili tijekom državnog posjeta Vatikanu.</p>
<p>Također, u okviru toga događaja, Kralj je Papi dodijelio titulu viteza Velikog križa Reda kupelji (Order of the Bath), dok je Papa monarha odlikovao vitezom Velikog križa s ovratnikom vatikanskog Reda Pija IX., a kraljicu Camillu damom Velikog križa istog reda.</p>
<h6><strong>Povezanost engleskog kralja s bazilikom Sv. Pavla izvan zidina</strong></h6>
<p>Nakon dolaska rimskih misionarskih redovnika u Englesku, poput Sv. Augustina Canterburyjskog i Sv. Paulina Yorškog tijekom 6. i 7. stoljeća, saksonski kraljevi – među kojima <strong>Offa</strong> i <strong>Aethelwulf</strong> – pridonosili su održavanju grobova apostolâ u Rimu.</p>
<p>Pred kraj srednjeg vijeka engleski su kraljevi bili priznati kao „zaštitnici“ bazilike i opatije Sv. Pavla izvan zidina; njezin je grb s vremenom dobio i znamenja Reda podvezice, najstarijeg i najuglednijeg viteškog reda u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je osnovao engleski kralj <strong>Eduard III.</strong> oko 1348. Ta je tradicija prekinuta Reformacijom i stoljećima otuđenosti koja su uslijedila.</p>
<p>U bazilici Sv. Pavla izvan zidina postavljena je nova stolica, ukrašena kraljevskim grbom i latinskim natpisom „<em>Ut unum sint</em>“ („Da svi budu jedno“), namijenjena kralju Charlesu i njegovim nasljednicima za uporabu tijekom budućih posjeta.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/prvi-put-u-500-godina-papa-i-engleski-kralj-dodijelili-jedan-drugomu-vjerske-titule/277480/">Prvi put u 500 godina, Papa i engleski kralj dodijelili jedan drugomu vjerske titule</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/prvi-put-u-500-godina-papa-i-engleski-kralj-dodijelili-jedan-drugomu-vjerske-titule/277480/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">277480</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Švicarska bi mogla zabraniti vatromet, građani odlučuju na referendumu</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarska-bi-mogla-zabraniti-vatromet-gradani-odlucuju-na-referendumu/277433/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarska-bi-mogla-zabraniti-vatromet-gradani-odlucuju-na-referendumu/277433/#respond</comments>
		<pubDate>Tue, 27 Oct 2026 07:33:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=277433</guid>
		<description><![CDATA[<p>Švicarce 29. studenoga na referendumu odlučivati o zabrani vatrometa. Prijedlog su pokrenule organizacije za zaštitu životinja i okoliša, a prema prvim anketama ima veliku potporu građana. Ukupno 69 posto ispitanika...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarska-bi-mogla-zabraniti-vatromet-gradani-odlucuju-na-referendumu/277433/">Švicarska bi mogla zabraniti vatromet, građani odlučuju na referendumu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Švicarce 29. studenoga na referendumu odlučivati o zabrani vatrometa. Prijedlog su pokrenule organizacije za zaštitu životinja i okoliša, a prema prvim anketama ima veliku potporu građana. Ukupno 69 posto ispitanika podržava zabranu, dok joj se protivi 29 posto, piše Euronews.</strong></p>
<p>Cilj inicijative je zaštititi životinje i ljude od buke, onečišćenja zraka, ozljeda i požara koje uzrokuje pirotehnika. &#8220;Za kućne ljubimce, divlje i domaće životinje vatromet nije slavlje, nego čisti stres&#8221;, poručuju iz švicarske organizacije za zaštitu životinja Schweizer Tierschutz STS, koja podržava inicijativu, piše <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/svicarska-bi-mogla-zabraniti-vatromet-gradjani-odlucuju-na-referendumu/2850170.aspx?index_tid=1202283" target="_blank" rel="noopener">index</a>.</p>
<p>Istraživanje provedeno za švicarsku javnu radioteleviziju pokazalo je da prijedlog ima većinsku podršku među biračima različitih političkih opredjeljenja. Posebno ga podržavaju žene, među kojima je 76 posto za zabranu, u usporedbi sa 60 posto muškaraca.</p>
<h6><strong>Što bi se točno zabranilo?</strong></h6>
<p>Zabrana ne bi obuhvatila svu pirotehniku. Prijedlog predviđa zabranu prodaje i korištenja bučnih vatrometnih sredstava, dok bi tiše alternative, poput prskalica i takozvanih vulkana koji izbacuju iskre, i dalje bile dopuštene.</p>
<p>Švicarski kantoni, odnosno administrativne jedinice slične hrvatskim županijama, mogli bi odobriti iznimke za velike javne proslave, primjerice na švicarski nacionalni praznik 1. kolovoza. No pojedinci ni tada ne bi smjeli koristiti bučne vatromete.</p>
<p>Trenutačno kantoni i općine mogu samostalno ograničiti ili zabraniti prodaju i korištenje pirotehnike. Nova inicijativa uvela bi jedinstvena pravila na razini cijele države.</p>
<p>Protivnici tvrde da se ugrožava tradicija<br />
Prijedlog je izazvao protivljenje dijela političara i predstavnika pirotehničke industrije. Švicarsko udruženje pirotehničke industrije tvrdi da bi zabrana ugrozila tradiciju, dok protivnici upozoravaju da bi se njome nepotrebno ograničavale osobne slobode građana.</p>
<p>Švicarska narodna stranka, stranka Centar i Švicarsko obrtničko udruženje pokrenuli su kampanju protiv zabrane. Upozoravaju na moguće gospodarske posljedice za poduzetnike i širenje kulture zabrana. Inicijativa je pokrenuta 2023. godine, a prikupila je više od 137.000 potpisa. U Švicarskoj građani mogu pokrenuti referendumsku inicijativu ako prikupe najmanje 100.000 valjanih potpisa birača.</p>
<h6><strong>Švicarska bi mogla slijediti primjer Nizozemske</strong></h6>
<p>Osim buke, problem je i onečišćenje. Prema podacima švicarskih vlasti, vatromet svake godine u zrak oslobađa između 200 i 400 tona sitnih čestica, što čini oko dva do tri posto ukupnih godišnjih emisija takvih čestica u zemlji.</p>
<p>One mogu sadržavati štetne metale, a posebno su opasne za ljude koji već imaju zdravstvene probleme. Vatromet također povećava rizik od požara, osobito tijekom vrućeg i suhog vremena.</p>
<p>Ako Švicarci na referendumu podrže zabranu, njihova bi zemlja mogla krenuti putem Nizozemske, koja je 1. kolovoza ove godine uvela nacionalnu zabranu potrošačkog vatrometa, uz iznimke za najslabiju pirotehniku i odobrene organizirane priredbe.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarska-bi-mogla-zabraniti-vatromet-gradani-odlucuju-na-referendumu/277433/">Švicarska bi mogla zabraniti vatromet, građani odlučuju na referendumu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/svicarska-bi-mogla-zabraniti-vatromet-gradani-odlucuju-na-referendumu/277433/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">277433</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Francuska legenda: ‘Vratite se odakle ste došli, od***ite, više vas ne želimo!‘</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/francuska-legenda-vratite-se-odakle-ste-dosli-odite-vise-vas-ne-zelimo/277134/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/francuska-legenda-vratite-se-odakle-ste-dosli-odite-vise-vas-ne-zelimo/277134/#respond</comments>
		<pubDate>Tue, 20 Oct 2026 19:35:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=277134</guid>
		<description><![CDATA[<p>Bivši igrač Monaca, Arsenala, Barcelone i Chelseaja nije birao riječi komentirajući skupine koje divljaju diljem Francuske Legendarni francuski nogometaš Emmanuel Petit oštro je kritizirao nasilne izgrednike koji uništavaju gradove diljem...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/francuska-legenda-vratite-se-odakle-ste-dosli-odite-vise-vas-ne-zelimo/277134/">Francuska legenda: ‘Vratite se odakle ste došli, od***ite, više vas ne želimo!‘</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h6>Bivši igrač Monaca, Arsenala, Barcelone i Chelseaja nije birao riječi komentirajući skupine koje divljaju diljem Francuske</h6>
<p>Legendarni francuski nogometaš <strong>Emmanuel Petit</strong> oštro je kritizirao nasilne izgrednike koji uništavaju gradove diljem Francuske. Bivši francuski reprezentativac, osvajač Svjetskog prvenstva 1998. i Europskog prvenstva 2000. godine, na <a href="https://www.instagram.com/emmanuel_petit_officiel/" target="_blank" rel="noopener">Instagramu</a> je izrazio &#8220;duboku i iskrenu ljutnju&#8221; nakon što su prosvjedi prerasli u kaos praćen paljenjem automobila, pljačkanjem trgovina i uništavanjem ulica, objavljuje<a href="https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/nogomet-mix/francuska-legenda-vratite-se-odakle-ste-dosli-od-ite-vise-vas-ne-zelimo-15757606?cx_linkref=jl_home_vijesti_vise_1"> Jutarnji.hr</a></p>
<p>Ono što je započelo kao prosvjed zbog obrazovne politike i troškova života pretvorilo se u ulične sukobe u kojima je interventna policija u Parizu i Marseilleu morala upotrijebiti suzavac. Čak je i francuski predsjednik <strong>Emmanuel Macron</strong> priznao da osjeća &#8220;ljutnju i sram&#8221;.</p>
<p>Bivši igrač Monaca, Arsenala, Barcelone i Chelseaja nije birao riječi komentirajući skupine koje divljaju po gradskim četvrtima:</p>
<p>&#8211; To su nasilnici jer ih povezuje kukavičluk. Sve uništavaju, sve pale, sve razbijaju, pljačkaju, kradu, ozljeđuju ljude, napadaju ih i vrijeđaju.</p>
<div class="item__ad-center position_item_center_02_top">
<div id="/11425286/sn_cla_ia_2" class="ad--align"></div>
</div>
<div class="se-embed se-embed--photo">
<figure class="se__figure position-relative"><a class="se__anchor image-popup-vertical-fit open-gallery--photoswipe-embed photoswipe-event" title="" rel="post-gallery" class="swipebox" href="https://i0.wp.com/media.jutarnji.hr/images/slike/2026/10/20/39809081.jpg?ssl=1"</a><img class="se__img" src="https://i0.wp.com/media.jutarnji.hr/images/slike/2026/10/20/39809081.jpg?w=900&#038;ssl=1" alt="image" data-recalc-dims="1" /></a></p>
<div class="se__meta">
<div class="se__caption"></div>
<div class="se__source">
<div class="icon_camera"></div>
<p><span class="se__credit">RAPHAEL HULLEU Hans Lucas Via Afp</span></div>
</div>
<div id="ad_cla_image" class="d-block position-absolute w-100 ad_cla_image">
<div id="/11425286/sn_cla_image_1" class="d-flex justify-content-center"></div>
</div>
</figure>
</div>
<p>Petit napominje kako treba jasno razlikovati kriminalce od građana koji prosvjeduju zbog rasta troškova života:</p>
<p>&#8211; Ne biste trebali miješati ljude koji su jučer prosvjedovali s ovim izgrednicima. Njih potpuno razumijem jer je i meni dosta toga da me poreznim sustavom cijede kao limun.</p>
<p>Govoreći o imigraciji i integraciji, Petit je naglasio da su svi koji poštuju zemlju dobrodošli, dok za ostale nema razumijevanja:</p>
<p>&#8211; Volim svoju zemlju, volim sve strance koji vole moju zemlju i žele se integrirati. Ali svi ostali, počevši od onih koji ne žele da Francuska ostane ono što jest, neka se vrate odakle su došli. Ne trebamo ih.</p>
<p>Nije poštedio ni domaće izgrednike koji posjeduju francuske dokumente:</p>
<p>&#8211; A svi oni koji su rođeni s francuskom putovnicom neka odj***. Više vas ne želimo.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/francuska-legenda-vratite-se-odakle-ste-dosli-odite-vise-vas-ne-zelimo/277134/">Francuska legenda: ‘Vratite se odakle ste došli, od***ite, više vas ne želimo!‘</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/francuska-legenda-vratite-se-odakle-ste-dosli-odite-vise-vas-ne-zelimo/277134/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">277134</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Oglasio se Vatikan nakon operacije pape Lava</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/oglasio-se-vatikan-nakon-operacije-pape-lava/276944/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/oglasio-se-vatikan-nakon-operacije-pape-lava/276944/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 14 Oct 2026 06:43:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276944</guid>
		<description><![CDATA[<p>Operacija pape Lava u utorak, kojom je uklonjena mala izraslina na jednom od njegovih plućnih krila, protekla je uspješno i prema planu, priopćio je Vatikan. Riječ je o prvom Papinom...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/oglasio-se-vatikan-nakon-operacije-pape-lava/276944/">Oglasio se Vatikan nakon operacije pape Lava</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Operacija <strong>pape Lava</strong> u utorak, kojom je uklonjena mala izraslina na jednom od njegovih plućnih krila, protekla je <strong>uspješno</strong> i prema planu, priopćio je <a href="https://www.hercegovina.info/tags/index/vatikan" target="_blank" rel="noopener">Vatikan</a>.</p>
<p>Riječ je o <strong>prvom Papinom</strong> ozbiljnijem zdravstvenom problemu u 17 mjeseci njegova pontifikata.</p>
<p><a href="https://www.hercegovina.info/tags/index/papa" target="_blank" rel="noopener">Papa</a> Lav (71) podvrgnut je zahvatu u rimskoj bolnici Gemelli radi uklanjanja malog čvora za koji je Papa u nedjelju rekao da je <strong>rano uočen</strong> tijekom nedavnog sistematskog pregleda.</p>
<p>&#8220;Zahvat je završen <strong>uspješno</strong>, u predviđenom vremenskom roku i prema planu&#8221;, stoji u kratkom priopćenju Vatikana objavljenom kasno u utorak, u kojem se ne navode dodatne pojedinosti, prenosi Hina.</p>
<p>Vatikan je ranije objavio da je zahvat vodio predstojnik Odjela za torakalnu kirurgiju bolnice Gemelli, profesor <strong>Stefano Margaritora</strong>.</p>
<p>Papa je napustio Vatikan uoči operacije nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu te je viđen kako maše sa stražnjeg sjedala crnog terenca dok je konvoj vozio oko devet kilometara sjeverno od Vatikana prema bolnici Gemelli.</p>
<p>Po dolasku u bolnicu, rukovao se s nekoliko dužnosnika, prošao pokraj okupljenih građana koji su mu željeli <strong>brz oporavak</strong> &#8211; od kojih su neki izvikivali „Auguri” (najbolje želje) &#8211; te ušao kroz glavni ulaz.</p>
<p>Prema riječima medicinskih stručnjaka, operacija bi trebala pomoći da se utvrdi je li <strong>izraslina zloćudna</strong> i kakvo je daljnje liječenje potrebno. Vatikan u večernjem priopćenju nije naveo koje su pretrage provedene na čvoru.</p>
<p>Iz Vatikana su naveli da se očekuje da će se Papa oporavljati u bolnici oko tjedan dana. Svi njegovi javni događaji otkazani su do 20. listopada.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/oglasio-se-vatikan-nakon-operacije-pape-lava/276944/">Oglasio se Vatikan nakon operacije pape Lava</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/oglasio-se-vatikan-nakon-operacije-pape-lava/276944/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276944</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Moskva napadnuta dronovima</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/moskva-napadnuta-dronovima-2/276882/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/moskva-napadnuta-dronovima-2/276882/#respond</comments>
		<pubDate>Fri, 09 Oct 2026 19:19:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276882</guid>
		<description><![CDATA[<p>Više od 370 letova kasnilo je, a 62 su otkazana u moskovskim zračnim lukama zbog prijetnje napada dronovima, izvijestila je ukrajinska novinska agencija UNN, prenoseći podatke Telegram kanala Baza. Prema...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/moskva-napadnuta-dronovima-2/276882/">Moskva napadnuta dronovima</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Više od 370 letova kasnilo je, a 62 su otkazana u <strong>moskovskim zračnim lukama</strong> zbog <strong>prijetnje napada dronovima</strong>, izvijestila je ukrajinska novinska agencija <a href="https://unn.ua/en/news/moscow-and-the-surrounding-region-are-being-attacked-by-drones-and-balloons-more-than-370-flights-have-been-delayed-at-airports">UNN</a>, prenoseći podatke Telegram kanala Baza.</p>
<p>Prema <strong>UNN</strong>-u, koji se poziva na kanal Astra, <a href="https://www.hercegovina.info/tags/index/moskva" target="_blank" rel="noopener">Moskva</a> i okolna regija izložene su napadima bespilotnih letjelica i malih balona. Stanovnici više južnih gradskih četvrti prijavili su eksplozije i djelovanje protuzračne obrane.</p>
<div class="twitter-tweet twitter-tweet-rendered"></div>
<p>Ruska savezna agencija za zračni promet objavila je da je u sve četiri moskovske zračne luke – <strong>Vnukovo</strong>, <strong>Domodedovo</strong>, <strong>Žukovski</strong> i <strong>Šeremetjevo</strong> – aktiviran <strong>sigurnosni protokol „Tepih”</strong>, kojim se privremeno ograničavaju polijetanja i slijetanja.</p>
<p>Najviše poremećaja zabilježeno je u Vnukovu, gdje je, prema podacima koje prenosi <strong>UNN</strong>, kasnilo 158 letova, a 38 ih je otkazano. U Šeremetjevu je kasnilo 157 letova, uz 11 otkazanih, dok je u Domodedovu kasnilo 58 letova, a 13 ih je otkazano.</p>
<p><strong>UNN</strong> navodi da su <strong>Domodedovo</strong>, <strong>Vnukovo</strong> i <strong>Žukovski</strong> zbog napada dronovima bili zatvoreni tijekom noći. U trenutku objave izvještaja ograničenja zračnog prometa i dalje su bila na snazi.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/moskva-napadnuta-dronovima-2/276882/">Moskva napadnuta dronovima</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/moskva-napadnuta-dronovima-2/276882/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276882</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Mađarska objavljuje tajne dosjee komunističke policije</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/madarska-objavljuje-tajne-dosjee-komunisticke-policije/276809/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/madarska-objavljuje-tajne-dosjee-komunisticke-policije/276809/#respond</comments>
		<pubDate>Fri, 09 Oct 2026 06:19:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=276809</guid>
		<description><![CDATA[<p>Mađarska će uskoro na internetu objaviti desetke tisuća dosjea komunističke tajne policije što se od pada komunizma nije usudila nijedna vlada. Sada će svaki građanin moći će pretraživati popise doušnika...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/madarska-objavljuje-tajne-dosjee-komunisticke-policije/276809/">Mađarska objavljuje tajne dosjee komunističke policije</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Mađarska</strong> će uskoro na internetu objaviti desetke tisuća dosjea <strong>komunističke tajne policije</strong> što se od pada komunizma nije usudila nijedna vlada. Sada će svaki građanin moći će pretraživati popise doušnika i suradnika bivših sigurnosnih službi.</p>
<p>Objava je tempirana za 70. godišnjicu sovjetskog gušenja prodemokratskog ustanka iz 1956. i ispunjava predizborno obećanje premijera Pétera Magyara, prenosi Hina.</p>
<p>Njegova stranka <strong>Tisza</strong> u travnju je osvojila dvotrećinsku većinu i okončala 16-godišnju vlast Viktora Orbána. Magyar je tada najavio kako će vlada ispuniti “jedno od najvažnijih obećanja demokratske tranzicije” i dosjee učiniti javnima i pretraživima.</p>
<p>Ministrica pravosuđa Márta Görög, predlagateljica zakona, ističe da je mogućnost upoznavanja prošlosti neizostavan uvjet funkcioniranja demokratske pravne države.</p>
<p><strong>Baza</strong> <strong>Nyitottaktak.hu</strong> (“otvoreni dosjei”) otvara se 4. studenoga, na dan kada su 1956. sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu i ugušili ustanak započet 23. listopada. U gušenju je poginulo oko 2.500 Mađara, a oko 200.000 ih je izbjeglo iz zemlje.</p>
<h3>Neograničeno pretraživanje</h3>
<p>U prvoj fazi moći će se pretraživati takozvani kartoni broj 6, evidencijske knjige B, podaci iz dosjea B te neklasificirani podaci mreže suradnika pohranjeni na magnetskim trakama. Kartoni 6 i evidencijske knjige B bili su službeni registracijski kartoni svakog doušnika, njegovih suradnika i načina na koji ih se privoljelo na suradnju.</p>
<p>Radi se o dokumentaciji koja predstavlja administrativnu kralježnicu bivše mađarske tajne službe.</p>
<p>Druga faza slijedi 25. veljače 2027., na Dan sjećanja na žrtve komunizma, kada će biti objavljeno oko 9.000 detaljnih dosjea kategorije B, od kojih neki imaju i po nekoliko stotina stranica.</p>
<p>Objava je odgođena za dva tjedna jer pregled gradiva traje dulje od očekivanoga, a arhiv je, očekujući navalu posjetitelja, bazu smjestio na vanjske poslužitelje. Iz dosjea će biti uklonjeni osjetljivi podaci, poput zdravstvenih podataka, ovisnosti i spolne orijentacije.</p>
<p>Dosad su dosjeima mogli pristupiti samo istraživači, a građani tek vlastitim spisima ili spisima bliske rodbine.</p>
<p>Između 1956. i 1989. evidentirano je oko 55.000 tajnih suradnika tadašnje Uprave za državnu sigurnost. Pratili su prijatelje, rodbinu, susjede i kolege u potrazi za znakovima neslaganja s režimom i zapadnog utjecaja, a njihova su izvješća često završavala uhićenjima i saslušanjima.</p>
<p>Za susrete s časnicima služili su takozvani K-stanovi, odnosno “konspirativni stanovi” u središtu Budimpešte.</p>
<p>Koliko je tih doušnika danas živo, nitko službeno nije procijenio. Iz dosadašnjih izvješća istraživača poznato je samo da mnogi od ljudi spomenutih u arhivima više nisu živi.</p>
<p>Oni vrbovani u posljednjem desetljeću režima danas su uglavnom u šezdesetima i sedamdesetima, pa bi objava mogla pogoditi i ljude koji su još aktivni u javnom životu.</p>
<h3>Izvorni grijeh</h3>
<p>Ni sama arhivska građa nije cjelovita: dio je uništen još prije pada režima, a cijelu mrežu suradnika ni danas nije moguće precizno rekonstruirati. Zakon zato nudi i svojevrsnu amnestiju za spise koji su završili u privatnim rukama. Tko ih u roku od šest mjeseci preda arhivu, izbjeći će sankcije, uključujući i kaznenopravne.</p>
<p>Upravo je strah od kompromitacije, prema Gergőu Bendegúzu Csehu, glavnom ravnatelju Povijesnog arhiva državne sigurnosti (<strong>ÁBTL</strong>), razlog zašto se pitanje 36 godina odgađalo: objava će vjerojatno kompromitirati i neke  aktivne političare.</p>
<p>Propust da se dosjei otvore odmah nakon tranzicije u Mađarskoj se često naziva “izvornim grijehom” postkomunističkog razdoblja, jer je bivšim elitama omogućio da zadrže ključne položaje.</p>
<p>Najpoznatiji primjer je premijer koji je uveo Mađarsku u EU <strong>Péter Medgyessy</strong>, za kojega je dnevnik Magyar Nemzet 2002. otkrio da je bio časnik protuobavještajne službe pod šifrom D-209.</p>
<p>Medgyessy je to priznao, tvrdeći da je tada štitio nacionalne interese, i ostao na dužnosti.</p>
<p>Zakon je parlament izglasao sa 149 glasova za i 35 suzdržanih, bez glasova protiv. Većina zastupnika Orbánova Fidesza bila je suzdržana, prijedlog su uz Tiszu podržali i krajnje desni Mi Hazánk, a demokršćanska stranka KDNP se podijelila.</p>
<h3>I počinitelji su žrtve</h3>
<p>Magyar je nakon glasovanja na Facebooku prozvao Fidesz i pitao zašto njegovi zastupnici nisu podržali prijedlog.</p>
<p>Fidesz se godinama predstavljao kao antikomunistička stranka, ali se prema dosjeima odnosio rezervirano.</p>
<p>Šef zastupničkog kluba Gergely Gulyás tvrdio je početkom 2024. da karton o vrbovanju ne dokazuje da je netko bio agent te da je dio spisa ukraden ili krivotvoren.</p>
<p>Povjesničar Krisztián Ungváry, jedan od najglasnijih zagovornika otvaranja arhiva, tada mu je odgovorio kako nema nijednog dokazanog slučaja krađe spisa, iako je dio uništen.</p>
<p>Ungváry je upozorio i na nijansu koju bi javna objava mogla rasvijetliti: “u komunističkoj diktaturi i dio počinitelja su žrtve”. To se, prema njegovim riječima, posebno odnosi na one koje je služba uplela u svoju mrežu i vrbovala ucjenama.</p>
<p>Cseh odluku naziva “povijesnim korakom” i kaže da <strong>Mađarska</strong> ide dalje od ostalih zemalja istočnog bloka.</p>
<p>Poljska ne dopušta slobodno pretraživanje, Njemačka je dosjeima Stasija pristupila restriktivnije, a u Češkoj nisu svi dosjei na internetu.</p>
<p>Prema Csehu, nijedna zemlja nije objavila dosjee doušnika u ovolikom opsegu, pa su društvene posljedice nepoznate. Dodao je i da je većina doušnika formalno vrbovana “na domoljubnoj osnovi”, ali su u stvarnosti svi bili ucijenjeni nečim.</p>
<p>Dio stručnjaka zato ostaje oprezan. Pravnik Péter Hack podržava objavu imena bivših agenata, ali je suzdržaniji kada je riječ o neograničenoj objavi i pretraživanju cjelovitih izvješća. Ta izvješća, naime, iznova razotkrivaju i one o kojima se izvještavalo.</p>
<h3>Subverzivni rock</h3>
<p>Tajna policija nije zaobilazila ni kulturu. Doušnici su 1980-ih redovito odlazili na koncerte budimpeštanske underground rock scene, koju su vlasti smatrale potencijalno subverzivnom.</p>
<p><strong>Péter Müller Sziámi</strong>, i danas kultno ime mađarske glazbe, s bendom Kontroll Csoport 1983. izvodio je pjesmu “Doušnici i provokatori”, a usred koncerta bend bi okretao reflektore prema publici. “I vidjeli smo kako se tisuću ljudi vrti u krug, gledajući tko bi mogao biti doušnik”, rekao je 74-godišnji Müller za Reuters.</p>
<p>Policija mu je zabranjivala koncerte i saslušavala ga, a njegov punk bend URH iz 1980. nazvan je po radiofrekvencijskom pojasu koji je koristila državna policija.</p>
<p>Ipak, prema otvaranju dosjea ima podijeljene osjećaje. Ne sviđa mu se ideja da se nakon toliko vremena javno prozivaju ljudi koji su umrli ili davno krenuli dalje.</p>
<p>Tanku granicu između krivnje i prisile pokazao je slučaj nobelovke <strong>Katalin Karikó</strong>, čiji je rad omogućio razvoj mRNA cjepiva protiv covida-19. Ona se pod pseudonimom “Zsolt Lengyel” pojavila na kartonu o vrbovanju socijalističke protuobavještajne službe.</p>
<p>Karikó tvrdi da je potpisala pod prijetnjom i da nikada nije podnijela nijedno izvješće, a ravnatelj arhiva kaže da nema razloga sumnjati u to.</p>
<p>Zato Cseh poziva na oprez. “Kao arhivist i povjesničar smatram da je donošenje presuda na temelju ovih podataka neprimjereno”.</p>
<p>Dodao je da dosjei ipak mogu pomoći da se dublje razumiju životne priče i da se društvo suoči s prošlošću, ne samo na razini pojedinca nego i kao cjelina.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/madarska-objavljuje-tajne-dosjee-komunisticke-policije/276809/">Mađarska objavljuje tajne dosjee komunističke policije</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/madarska-objavljuje-tajne-dosjee-komunisticke-policije/276809/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">276809</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/

Objektno predmemoriranje 37/128 objekata, koristeći memcached
Page Caching using disk: enhanced 
Predmemoriranje baze podataka, koristeći memcached

Served from: ramski-vjesnik.ba @ 2026-11-16 19:52:50 by W3 Total Cache
-->