Legendarni francuski nogometaš Emmanuel Petit oštro je kritizirao nasilne izgrednike koji uništavaju gradove diljem Francuske. Bivši francuski reprezentativac, osvajač Svjetskog prvenstva 1998. i Europskog prvenstva 2000. godine, na Instagramu je izrazio “duboku i iskrenu ljutnju” nakon što su prosvjedi prerasli u kaos praćen paljenjem automobila, pljačkanjem trgovina i uništavanjem ulica, objavljuje Jutarnji.hr

Ono što je započelo kao prosvjed zbog obrazovne politike i troškova života pretvorilo se u ulične sukobe u kojima je interventna policija u Parizu i Marseilleu morala upotrijebiti suzavac. Čak je i francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao da osjeća “ljutnju i sram”.

Bivši igrač Monaca, Arsenala, Barcelone i Chelseaja nije birao riječi komentirajući skupine koje divljaju po gradskim četvrtima:

– To su nasilnici jer ih povezuje kukavičluk. Sve uništavaju, sve pale, sve razbijaju, pljačkaju, kradu, ozljeđuju ljude, napadaju ih i vrijeđaju.

RAPHAEL HULLEU Hans Lucas Via Afp

Petit napominje kako treba jasno razlikovati kriminalce od građana koji prosvjeduju zbog rasta troškova života:

– Ne biste trebali miješati ljude koji su jučer prosvjedovali s ovim izgrednicima. Njih potpuno razumijem jer je i meni dosta toga da me poreznim sustavom cijede kao limun.

Govoreći o imigraciji i integraciji, Petit je naglasio da su svi koji poštuju zemlju dobrodošli, dok za ostale nema razumijevanja:

– Volim svoju zemlju, volim sve strance koji vole moju zemlju i žele se integrirati. Ali svi ostali, počevši od onih koji ne žele da Francuska ostane ono što jest, neka se vrate odakle su došli. Ne trebamo ih.

Nije poštedio ni domaće izgrednike koji posjeduju francuske dokumente:

– A svi oni koji su rođeni s francuskom putovnicom neka odj***. Više vas ne želimo.

Objava Francuska legenda: ‘Vratite se odakle ste došli, od***ite, više vas ne želimo!‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Riječ je o prvom Papinom ozbiljnijem zdravstvenom problemu u 17 mjeseci njegova pontifikata.

Papa Lav (71) podvrgnut je zahvatu u rimskoj bolnici Gemelli radi uklanjanja malog čvora za koji je Papa u nedjelju rekao da je rano uočen tijekom nedavnog sistematskog pregleda.

“Zahvat je završen uspješno, u predviđenom vremenskom roku i prema planu”, stoji u kratkom priopćenju Vatikana objavljenom kasno u utorak, u kojem se ne navode dodatne pojedinosti, prenosi Hina.

Vatikan je ranije objavio da je zahvat vodio predstojnik Odjela za torakalnu kirurgiju bolnice Gemelli, profesor Stefano Margaritora.

Papa je napustio Vatikan uoči operacije nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu te je viđen kako maše sa stražnjeg sjedala crnog terenca dok je konvoj vozio oko devet kilometara sjeverno od Vatikana prema bolnici Gemelli.

Po dolasku u bolnicu, rukovao se s nekoliko dužnosnika, prošao pokraj okupljenih građana koji su mu željeli brz oporavak – od kojih su neki izvikivali „Auguri” (najbolje želje) – te ušao kroz glavni ulaz.

Prema riječima medicinskih stručnjaka, operacija bi trebala pomoći da se utvrdi je li izraslina zloćudna i kakvo je daljnje liječenje potrebno. Vatikan u večernjem priopćenju nije naveo koje su pretrage provedene na čvoru.

Iz Vatikana su naveli da se očekuje da će se Papa oporavljati u bolnici oko tjedan dana. Svi njegovi javni događaji otkazani su do 20. listopada.

Objava Oglasio se Vatikan nakon operacije pape Lava pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema UNN-u, koji se poziva na kanal Astra, Moskva i okolna regija izložene su napadima bespilotnih letjelica i malih balona. Stanovnici više južnih gradskih četvrti prijavili su eksplozije i djelovanje protuzračne obrane.

Ruska savezna agencija za zračni promet objavila je da je u sve četiri moskovske zračne luke – Vnukovo, Domodedovo, Žukovski i Šeremetjevo – aktiviran sigurnosni protokol „Tepih”, kojim se privremeno ograničavaju polijetanja i slijetanja.

Najviše poremećaja zabilježeno je u Vnukovu, gdje je, prema podacima koje prenosi UNN, kasnilo 158 letova, a 38 ih je otkazano. U Šeremetjevu je kasnilo 157 letova, uz 11 otkazanih, dok je u Domodedovu kasnilo 58 letova, a 13 ih je otkazano.

UNN navodi da su Domodedovo, Vnukovo i Žukovski zbog napada dronovima bili zatvoreni tijekom noći. U trenutku objave izvještaja ograničenja zračnog prometa i dalje su bila na snazi.

Objava Moskva napadnuta dronovima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava je tempirana za 70. godišnjicu sovjetskog gušenja prodemokratskog ustanka iz 1956. i ispunjava predizborno obećanje premijera Pétera Magyara, prenosi Hina.

Njegova stranka Tisza u travnju je osvojila dvotrećinsku većinu i okončala 16-godišnju vlast Viktora Orbána. Magyar je tada najavio kako će vlada ispuniti “jedno od najvažnijih obećanja demokratske tranzicije” i dosjee učiniti javnima i pretraživima.

Ministrica pravosuđa Márta Görög, predlagateljica zakona, ističe da je mogućnost upoznavanja prošlosti neizostavan uvjet funkcioniranja demokratske pravne države.

Baza Nyitottaktak.hu (“otvoreni dosjei”) otvara se 4. studenoga, na dan kada su 1956. sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu i ugušili ustanak započet 23. listopada. U gušenju je poginulo oko 2.500 Mađara, a oko 200.000 ih je izbjeglo iz zemlje.

Neograničeno pretraživanje

U prvoj fazi moći će se pretraživati takozvani kartoni broj 6, evidencijske knjige B, podaci iz dosjea B te neklasificirani podaci mreže suradnika pohranjeni na magnetskim trakama. Kartoni 6 i evidencijske knjige B bili su službeni registracijski kartoni svakog doušnika, njegovih suradnika i načina na koji ih se privoljelo na suradnju.

Radi se o dokumentaciji koja predstavlja administrativnu kralježnicu bivše mađarske tajne službe.

Druga faza slijedi 25. veljače 2027., na Dan sjećanja na žrtve komunizma, kada će biti objavljeno oko 9.000 detaljnih dosjea kategorije B, od kojih neki imaju i po nekoliko stotina stranica.

Objava je odgođena za dva tjedna jer pregled gradiva traje dulje od očekivanoga, a arhiv je, očekujući navalu posjetitelja, bazu smjestio na vanjske poslužitelje. Iz dosjea će biti uklonjeni osjetljivi podaci, poput zdravstvenih podataka, ovisnosti i spolne orijentacije.

Dosad su dosjeima mogli pristupiti samo istraživači, a građani tek vlastitim spisima ili spisima bliske rodbine.

Između 1956. i 1989. evidentirano je oko 55.000 tajnih suradnika tadašnje Uprave za državnu sigurnost. Pratili su prijatelje, rodbinu, susjede i kolege u potrazi za znakovima neslaganja s režimom i zapadnog utjecaja, a njihova su izvješća često završavala uhićenjima i saslušanjima.

Za susrete s časnicima služili su takozvani K-stanovi, odnosno “konspirativni stanovi” u središtu Budimpešte.

Koliko je tih doušnika danas živo, nitko službeno nije procijenio. Iz dosadašnjih izvješća istraživača poznato je samo da mnogi od ljudi spomenutih u arhivima više nisu živi.

Oni vrbovani u posljednjem desetljeću režima danas su uglavnom u šezdesetima i sedamdesetima, pa bi objava mogla pogoditi i ljude koji su još aktivni u javnom životu.

Izvorni grijeh

Ni sama arhivska građa nije cjelovita: dio je uništen još prije pada režima, a cijelu mrežu suradnika ni danas nije moguće precizno rekonstruirati. Zakon zato nudi i svojevrsnu amnestiju za spise koji su završili u privatnim rukama. Tko ih u roku od šest mjeseci preda arhivu, izbjeći će sankcije, uključujući i kaznenopravne.

Upravo je strah od kompromitacije, prema Gergőu Bendegúzu Csehu, glavnom ravnatelju Povijesnog arhiva državne sigurnosti (ÁBTL), razlog zašto se pitanje 36 godina odgađalo: objava će vjerojatno kompromitirati i neke  aktivne političare.

Propust da se dosjei otvore odmah nakon tranzicije u Mađarskoj se često naziva “izvornim grijehom” postkomunističkog razdoblja, jer je bivšim elitama omogućio da zadrže ključne položaje.

Najpoznatiji primjer je premijer koji je uveo Mađarsku u EU Péter Medgyessy, za kojega je dnevnik Magyar Nemzet 2002. otkrio da je bio časnik protuobavještajne službe pod šifrom D-209.

Medgyessy je to priznao, tvrdeći da je tada štitio nacionalne interese, i ostao na dužnosti.

Zakon je parlament izglasao sa 149 glasova za i 35 suzdržanih, bez glasova protiv. Većina zastupnika Orbánova Fidesza bila je suzdržana, prijedlog su uz Tiszu podržali i krajnje desni Mi Hazánk, a demokršćanska stranka KDNP se podijelila.

I počinitelji su žrtve

Magyar je nakon glasovanja na Facebooku prozvao Fidesz i pitao zašto njegovi zastupnici nisu podržali prijedlog.

Fidesz se godinama predstavljao kao antikomunistička stranka, ali se prema dosjeima odnosio rezervirano.

Šef zastupničkog kluba Gergely Gulyás tvrdio je početkom 2024. da karton o vrbovanju ne dokazuje da je netko bio agent te da je dio spisa ukraden ili krivotvoren.

Povjesničar Krisztián Ungváry, jedan od najglasnijih zagovornika otvaranja arhiva, tada mu je odgovorio kako nema nijednog dokazanog slučaja krađe spisa, iako je dio uništen.

Ungváry je upozorio i na nijansu koju bi javna objava mogla rasvijetliti: “u komunističkoj diktaturi i dio počinitelja su žrtve”. To se, prema njegovim riječima, posebno odnosi na one koje je služba uplela u svoju mrežu i vrbovala ucjenama.

Cseh odluku naziva “povijesnim korakom” i kaže da Mađarska ide dalje od ostalih zemalja istočnog bloka.

Poljska ne dopušta slobodno pretraživanje, Njemačka je dosjeima Stasija pristupila restriktivnije, a u Češkoj nisu svi dosjei na internetu.

Prema Csehu, nijedna zemlja nije objavila dosjee doušnika u ovolikom opsegu, pa su društvene posljedice nepoznate. Dodao je i da je većina doušnika formalno vrbovana “na domoljubnoj osnovi”, ali su u stvarnosti svi bili ucijenjeni nečim.

Dio stručnjaka zato ostaje oprezan. Pravnik Péter Hack podržava objavu imena bivših agenata, ali je suzdržaniji kada je riječ o neograničenoj objavi i pretraživanju cjelovitih izvješća. Ta izvješća, naime, iznova razotkrivaju i one o kojima se izvještavalo.

Subverzivni rock

Tajna policija nije zaobilazila ni kulturu. Doušnici su 1980-ih redovito odlazili na koncerte budimpeštanske underground rock scene, koju su vlasti smatrale potencijalno subverzivnom.

Péter Müller Sziámi, i danas kultno ime mađarske glazbe, s bendom Kontroll Csoport 1983. izvodio je pjesmu “Doušnici i provokatori”, a usred koncerta bend bi okretao reflektore prema publici. “I vidjeli smo kako se tisuću ljudi vrti u krug, gledajući tko bi mogao biti doušnik”, rekao je 74-godišnji Müller za Reuters.

Policija mu je zabranjivala koncerte i saslušavala ga, a njegov punk bend URH iz 1980. nazvan je po radiofrekvencijskom pojasu koji je koristila državna policija.

Ipak, prema otvaranju dosjea ima podijeljene osjećaje. Ne sviđa mu se ideja da se nakon toliko vremena javno prozivaju ljudi koji su umrli ili davno krenuli dalje.

Tanku granicu između krivnje i prisile pokazao je slučaj nobelovke Katalin Karikó, čiji je rad omogućio razvoj mRNA cjepiva protiv covida-19. Ona se pod pseudonimom “Zsolt Lengyel” pojavila na kartonu o vrbovanju socijalističke protuobavještajne službe.

Karikó tvrdi da je potpisala pod prijetnjom i da nikada nije podnijela nijedno izvješće, a ravnatelj arhiva kaže da nema razloga sumnjati u to.

Zato Cseh poziva na oprez. “Kao arhivist i povjesničar smatram da je donošenje presuda na temelju ovih podataka neprimjereno”.

Dodao je da dosjei ipak mogu pomoći da se dublje razumiju životne priče i da se društvo suoči s prošlošću, ne samo na razini pojedinca nego i kao cjelina.

Objava Mađarska objavljuje tajne dosjee komunističke policije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Učenici traže više novca za obrazovanje, obnovu dotrajalih školskih zgrada i rješavanje nedostatka nastavnika. Prosvjedima su se pridružili roditelji, nastavnici i sindikalisti.

Prema podacima francuskog Ministarstva obrazovanja koje prenosi Le Monde, nastava je danas potpuno ili djelomično obustavljena u 891 od ukupno 3.700 srednjih škola. U pariškoj regiji poremećaji su zahvatili više od polovice srednjih škola.

Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je na prijepodnevnim prosvjedima izvan Pariza sudjelovalo oko 86.000 ljudi. Sindikat CGT iznio je znatno višu procjenu, navodeći više od 260.000 sudionika izvan glavnoga grada do ranog poslijepodneva, piše Le Monde.

Sindikat podržao učenike

CGT je u svojem priopćenju podržao učenike, upozoravajući na prenapučene razrede, nedostatak nastavnog i drugog osoblja te dotrajale školske objekte. Sindikat navodi da mladi izražavaju i zabrinutost za svoju budućnost, uz sve veću nesigurnost koja pogađa njihove obitelji.

Ujedno je optužio vlasti za represivan odgovor na prosvjede te pozvao svoje članove da podrže pravo učenika na okupljanje i sudjeluju u prosvjedima.

Tisuće privedenih tijekom dosadašnjeg vala prosvjeda

Prema vladinim podacima koje prenosi Guardian, tijekom dosadašnjeg vala prosvjeda privedeno je oko 6.100 ljudi, većinom maloljetnika. Ozlijeđeno je najmanje 715 policijskih službenika i 215 tinejdžera. Ti se podaci odnose na cijelo razdoblje prosvjeda, a ne samo na današnje događaje.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju na moguću prekomjernu uporabu policijske sile. Guardian prenosi da je francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez naveo kako je pokrenuto deset internih istraga zbog navoda o policijskom nasilju.

Objava Neredi u Francuskoj poremetili nastavu u gotovo 900 škola pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U dokumentu upućenom NATO-u, u koji je agencija Reuters imala uvid, Moskva je optužila savez za “opasan i nepromišljen smjer” koji nosi “visoke rizike od izbijanja izravnog oružanog sukoba”.

U dokumentu se navodi da to uključuje i mogućnost “ruskih udara na centre donošenja odluka u državama članicama saveza odmah na samom početku sukoba”.

”Rusija će biti spremna upotrijebiti cijeli arsenal snaga i sposobnosti koje joj stoje na raspolaganju, uključujući nuklearno oružje, kako bi obranila svoj teritorij ako zemlje NATO-a poduzmu bilo kakav pokušaj s ciljem izolacije Kalinjingradske oblasti od ostatka zemlje”, stoji u tekstu koji je klasificiran kao “non-paper” – što je diplomatski žargon za neformalni dokument.

Osim ovog povjerljivog upozorenja, ruska veleposlanstva u najmanje tri europske zemlje objavila su u posljednja tri dana priopćenja u kojima optužuju NATO za eskalaciju napetosti putem vojnih vježbi i planiranja scenarija koji uključuju Kalinjingrad. Rusija je također odbacila zapadne optužbe da predstavlja prijetnju Europi.

U priopćenjima se navodi da Rusija nema namjeru napasti zemlje NATO-a, ali se upozorava da će bilo kakva agresija na Kalinjingrad – vrlo naoružan ruski teritorij smješten između Poljske i Litve – naići na najsnažniji mogući odgovor.

Ova upozorenja naglašavaju oštar porast napetosti između Rusije i europskih zemalja, koje optužuju Moskvu za pojačavanje “hibridnog rata” na kontinentu pomoću akcija koje uključuju sabotaže i podmetanje požara.

Rusija to poriče i odbacuje ponovljene izjave zapadnih političara da se priprema za mogući vojni napad na neku od članica NATO-a.

Glasnogovornica NATO-a Allison Hart potvrdila je da je Rusija poslala “non-paper” savezu, ali nije otkrila njegov sadržaj, piše Hina.

”Poslali smo odgovor u kojem ističemo da je NATO obrambeni savez i da nijedna od naših aktivnosti ili vježbi ne predstavlja rizik za bilo koji dio Rusije. Oštro osuđujemo prijetnju silom, uključujući svaku neodgovornu nuklearnu retoriku. Pozivamo Rusiju da prekine svoj ničim izazvani rat u Ukrajini”, izjavila je.

Visoki europski obrambeni dužnosnik rekao je: “(Ovo je) prvi put od Hladnog rata da nam Rusija prijeti na ovakav način. Dakle, ozbiljno je.”

Jedan diplomat NATO-a izjavio je: “Rekao bih da je rusko pismo samo još jedan pokušaj zastrašivanja Europljana, a da je odgovor NATO-a čvrst i odgovoran. (On) potvrđuje da nas ništa neće odvratiti od potpore Ukrajini.”

Objava Rusija zaprijetila NATO-u nuklearnim oružjem! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sastanak se održao na marginama Opće skupštine UN-a u ruskoj sobi za sastanke, trajao je duže od 20 minuta i završio rukovanjem dvojice ministara, javlja Jutarnji.hr

Lavrov kaže da je sastanak s Wadephulom bio nepotreban i da ne vidi napredak u odnosu na prethodne razgovore s njim, rekavši novinskoj agenciji dpa da nije “čuo ništa drugačije” od onoga što Berlin javno govori svaki dan.

“Mogao si me samo nazvati i reći ‘pročitaj moje priopćenje‘, prepričao je Lavrov razgovor s njemačkim ministrom.

Sastanak se održao na marginama Opće skupštine UN-a u ruskoj sobi za sastanke, trajao je duže od 20 minuta i završio rukovanjem dvojice ministara

Dominik Butzmann/imago Stock&people/profimedia

Njemačka je zatražila sastanak dan ranije “u zadnji čas”, rekao je Lavrov. Dodao je da je razgovor s njemačkim ministrom izgledao “kao da je imao neku skrivenu poruku ‘došao sam vam, udostojio sam vas moga dolaska”.

Rekao je da je stekao dojam da je Wadephul u zamjenu za sastanak očekivao ustupke Rusije po pitanju Ukrajine i plovidbe Crnim morem.

Wadephul: Bio je to intenzivan razgovor

Nakon sastanka s Lavrovim, Wadephul je rekao da i dalje postoje duboka neslaganja u vezi nastojanja da se okonča ruski rat u Ukrajini.

“Bio je to intenzivan razgovor. Naravno, nismo se složili po pitanju ključnih točaka”, izjavio je konzervativni političar njemačkoj televiziji ZDF. Rekao je da je “ponudio deeskalaciju, osobito u vezi sa situacijom u Ukrajini, no da nije naišao na uho za slušanje”.

Bilo mu je važno pojasniti da Njemačka “ne prihvaća stvari poput napada dronom u Leipzigu, da je to neprihvatljiva eskalacija”, rekao je, dodavši da je upozorio Rusiju da ne nastavlja tim smjerom.

“Možemo se braniti i učinit ćemo to”, rekao je Wadephul.

Njemačka vlada smatra da je Rusija odgovorna za incident s neeksplodiranim dronom u zračnoj luci u Leipzigu, što Moskva odbacuje.

Objava Cure detalji iz ruske sobe za sastanke, nisu godinama sjeli za isti stol pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Isus daruje mir našim nemirnim srcima

Sveti Otac svoj je nagovor utemeljio na čitanjima zavjetne mise Blažene Djevice Marije – Izvora Spasenja, koja neprestano upućuju na sliku žive vode. Naime, voda koja u viđenju proroka Ezekiela teče iz Hrama, u Ivanovu se evanđelju prepoznaje kao voda koja potječe iz probodenog Kristova boka, omogućujući nam da se iznova rodimo kao djeca Božja. Slijedeći misao Sv. Augustina, Papa je naglasio kako upravo Isus Krist nudi sreću i mir našim nemirnim srcima te objavljuje bezuvjetnu ljubav koju Bog ima prema svakom čovjeku.

„Braćo i sestre, moramo priznati da nas ništa na ovome svijetu ne može potpuno zasititi. Kada pomislimo da su naši napori napokon nagrađeni, unutarnja praznina često se vraća, još dublja nego prije. U nastojanju da je ispunimo, predajemo se novim užitcima, želji za posjedovanjem ili bijegu od stvarnosti. Današnja nam Služba riječi poziva da zavirimo u srce i zapitamo se: Za čime uistinu čeznem? Zadovoljavamo li se prolaznim dobrima i malim idolima koji obećavaju sve, a ostavljaju srce praznim? Kršteni smo i primili smo živu vodu, ali jesmo li doista osobno susreli Krista? Čovjek je biće čežnje i samo Bog može ispuniti prazninu u nama“, kazao je Papa i potaknuo nazočne da piju s izvora probodenog Isusova srca!“ – jer samo On može utažiti žeđ za Bogom, životom, istinom, jedinstvom, mirom, zajedništvom i srećom.

Dijeljenje vjere s drugima

Istodobno, pozvao je francuske katolike da vjeru u Isusa ne čuvaju samo za sebe, nego da je dijele sa svima koje susreću kako bi se i oni „mogli osvježiti i zasititi“. Prisjetio se neprekinutog niza francuskih svjedoka vjere te poručio da se žarko moli da iz Pariza „živa voda Duha Svetoga poteče čitavom Francuskom“.

„Iz ovoga lijepog grada Pariza žarko molim da živa voda Duha Svetoga poteče čitavom Francuskom. Mislim na vas, drage obitelji, koje unatoč svakodnevnim teškoćama hrabro ustrajete u svom pozivu. Mislim i na vas, dragi mladi: vi ste današnja Crkva i predivno je vidjeti vaš polet i radost. Posebno spominjem i vas, katekumene i novokrštenike – budite živim svjedocima i širite oko sebe civilizaciju ljubavi“, rekao je Papa i na kraju poručio: “Braćo i sestre, obratimo se Majci Božjoj, Izvoru Spasenja, koja nas vodi svome Sinu, tvorcu svake milosti. Svojim slobodnim i povjerljivim „da“ postala je ponizna posuda, od Boga izabrana, u kojoj je Očeva ljubav poprimila tijelo i darovala se svijetu. Zazovimo je s povjerenjem kako bi po njezinom zagovoru u Narodu Božjem prevrela vrela žive vode te učinila da diljem Francuske procvjetaju klice vjere, nade i ljubavi. Amen.”

Ž.I., KT

Objava Papa u Parizu slavio misu uz sudjelovanje 800 000 vjernika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

AI agent je pristupio zbirnim zdravstvenim statistikama i internim nazivima datoteka. Nema dokaza da su kompromitirani osobni medicinski kartoni pacijenata ili šira mreža agencije Services Australia.

Iako se sumnjalo na još tri državna sustava, utvrđeno je da su tamo prikupljeni podaci bili javni. Osnovana je radna skupina za provjeru ostalih sustava.

OpenAI je incident prijavio tek 10. rujna (gotovo tri mjeseca kasnije) i to putem javne e-mail adrese, što je premijer Albanese ocijenio neprihvatljivim u razgovoru sa Samom Altmanom.

Do incidenta je došlo tijekom internog testiranja AI modela, što je ponovno pokrenulo pitanje kontrole i nadzora nad autonomnim AI agentima.

Objava Umjetna inteligencija hakirala australsku vladu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Smrt na Oktoberfestu u Münchenu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.