Na krovu će biti montirana četiri solarna panela koji će puniti litij-ionsku bateriju jačine 51,2 V-280Ah za napajanje motora od 8 KS. Jednim punjenjem splav će se moći koristiti 5 sati pri punoj brzini.

“Ovo je naše drugo apliciranje na projekt Via Dinarica u kojem sudjelujemo još od 2020. godine i projekta ‘Rama Lake Kayak&Sup Tour’. Na splavu ćemo postaviti tri info-table s podacima o Ramskom jezeru. Table su na hrvatskom i engleskom jeziku, dok je jedna na Braillovom pismu. Odlučili smo se za nabavku splava na električni pogon iz razloga što je projektom i predviđeno stvaranje nove turističke usluge koristeći obnovljive izvore energije. Samim tim se postavio i cilj našeg projekta, smanjenje emisije štetnih plinova i zagađenja okoliša”, kazao je za Ramski Vjesnik voditelj projekta Ivan Perić.

Ove aktivnosti provodi Veslački klub “Rama” u okviru projekta “Održivi turizam za zeleni razvoj duž staza Via Dinarice u BiH”. Projekt Via Dinarica implementira i sufinancira Razvojni program Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP BiH) uz financijsku podršku Talijanske agencije za razvojnu suradnju (AICS) Talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje (MAECI).

Projekt sufinancira Veslački klub “Rama” uz podršku Općine Prozor-Rama.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Objava Veslački klub “Rama” kroz projekt održivog turizma na Ramsko jezero doveo prvi splav na električni pogon pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Riječ je o Odluci o visini boravišne takse i Odluci o visini godišnjeg paušalnog iznosa boravišne takse na području HNŽ-a, koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine.

Prema novim odlukama, boravišna taksa po osobi i noćenju iznosit će 3 konvertibilne marke, dok će dnevna boravišna taksa za izletnike iznositi 1,50 KM po osobi.

Godišnji paušalni iznos boravišne takse utvrđen je prema razredu turističkog mjesta:

65 KM za turistička mjesta razreda A (Mostar, Konjic, Čapljina, Čitluk i Neum),

55 KM za turistička mjesta razreda B (Jablanica, Prozor-Rama, Stolac i Ravno).

Obveznici plaćanja boravišne takse su svi smještajni objekti – hoteli, moteli, pansioni, kampovi, apartmani, kuće za odmor, seoska i turistička domaćinstva, kao i drugi oblici privatnog smještaja, bez obzira na to utvrđuje li kategorizaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma, županijsko ministarstvo ili jedinice lokalne samouprave.

S obzirom na to da je proces rezervacija i ugovaranja smještaja za sezonu 2026. već započeo, posebno u Mostaru, Neumu i Čitluku, Turistička zajednica Grada Mostara pozvala je sve pružatelje usluga smještaja da se pravodobno upoznaju s novim iznosima boravišne takse kako bi uskladili cijene, obračune i uplate u skladu s propisima.

Objava Hercegovina poskupljuje turistima, više boravišne takse za sve objekte, od hotela do apartmana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kada je u pitanju upis elemenata iz BiH u UNESCO-ov registar nematerijalne kulturne baštine od vrijednosti za čovječanstvo, šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum u razgovoru za Fenu kaže da BiH trenutno ima jedan nominacijski fajl te da se radi o Nevesinskoj olimpijadi.

Dugogodišnja tradicija narodnih sportskih nadmetanja na Bratačkom lugu kod Nevesinja, poznata kao Nevesinjska olimpijada, prepoznata je kao vrijedan segment nematerijalne kulturne baštine koji BiH kandiduje za upis na UNESCO-ovu listu.

Ovaj običaj, koji traje još od 19. vijeka, simbol je lokalnog identiteta i kontinuiteta zajednice kroz različite istorijske epohe.

– Odluka o eventualnom upisu Nevesinjske olimpijade bit će donijeta do kraja 2026. godine, a ne krajem ove godine u Indiji, kako je bilo planirano – pojasnio je.

Na Nevesinjskoj olimpijadi u početku su se takmičili lokalni domaćini da bi vremenom postajala sve masovnija

Od tada se prekidala u samo dva navrata, tokom Drugog svjetskog rata i tokom rata u BiH. Zanimljivo je da je ovaj događaj uvijek podržavala i aktuelna vlast, prvo Turska carevina, zatim Austrougarska monarhija, a danas BiH, tačnije Republika Srpska.

Za ovaj događaj kažu da ima tradiciju dužu od modernih olimpijskih igara. Konjičke trke, bacanje kamena s ramena, skakanje na mijeh, potezanje konopa i klipa, trka u vrećama, s jajetom u kašici, samo su neke od zabavnih takmičarskih aktivnosti koje svake godine na Bratačkom lugu okupljaju hiljade posjetilaca još od 1875. godine.

Dok je Nevesinjska olimpijada kandidovana za upis na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, BiH paralelno vodi aktivnosti i u okviru UNESCO-ove Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine

U tom kontekstu, kao potencijalna prirodna baština od izuzetne univerzalne vrijednosti izdvojeni su Martinbrodski slapovi, koji se nalaze u Nacionalnom parku Una

Ovaj slikoviti vodopadni kompleks, poznat po raskošnim kaskadama okruženim netaknutom prirodom, ime duguje tragičnoj ljubavnoj priči. Naziv Martin Broda, mjesta koje je nastalo na području srednjovjekovnog grada s kraja 14. stoljeća, veže se za tužnu legendu. Glavna junakinja je Marta, djevojka koja se zaljubila u mladića s druge strane rijeke. Po predanju, poginula je pokušavajući da mu priđe, okliznuvši se na sedru dok je prelazila rijeku. Upravo po njoj ovo mjesto nosi ime. Inače, “brod” je starinski naziv za gaz rijeke, odnosno mjesto na vodi, obično na rijeci gdje se može prijeći, pregaziti.

Nacionalni park Una

Upravo zbog jedinstvene prirodne i kulturne vrijednosti, državna komisija pri UNESCO-u je još 2017. godine podržala inicijativu Nacionalnog parka Una za upis Martinbrodskih slapova i Štrbačkog buka na Tentativnu listu BiH.

Po riječima Šešuma, Nominacijski fajl za sedrene slapove u Martin Brodu je urađen, a BiH je dostavila svu potrebnu dokumentaciju.

Taj proces, kaže, sada ulazi u narednu fazu i podrazumijeva evaluaciju dostavljene dokumentacije.

– Trenutno se vode razgovori sa savjetodavnim tijelima Centra za svjetsku baštinu i Komiteta za svjetsku baštinu da bi se utvrdilo kada će biti provedena njihova evaluacija. Tako da sada očekujumo potvrdu evaluacijskih tijela Konvencije iz 1972. godine o datumu evaluacije – kazao je Šešum.

Uz aktivnosti koje BiH provodi u cilju očuvanja i međunarodne promocije svoje nematerijalne i prirodne baštine, pažnju zaslužuje i jedno od najstarijih i najvrednijih zaštićenih područja, prašuma Perućica.

Ova jedinstvena prirodna cjelina, smještena unutar Nacionalnog parka Sutjeska, od 2017. godine nalazi se na Tentativnoj listi svjetske baštine UNESCO-a. Ipak, uprkos svom izuzetnom značaju, Šešum kaže da do sada nisu zabilježeni konkretni koraci u pravcu njene zvanične nominacije.

– U međuvremenu, koliko smo mi upoznati, nije se ništa konkretno dešavalo. Spremni smo da pružimo bilo koji vid pomoći ukoliko BiH donese odluku da se nominira ovo područje, jer mislimo da ima sve elemente koji bi zadovoljili upis na listu svjetske baštine UNESCO-a. Međutim, to je proces koji moraju voditi institucije unutar BiH, uključujući entitetska, nadležna ministarstva, kao i ministarstva na državnom nivou – ističe Šešum.

Pokretanje ovakvih procesa isključivo nadležne institucije unutar BiH

– Mi ne možemo niti smijemo uticati na to šta i kada će biti nominovano – naglasio je.

Također, ističe da je, kada se predloži određeni nominacijski fajl za upis na Listu svjetske baštine, ključno da država ima sve potrebne mehanizme za adekvatnu zaštitu tog područja.

– Spremni smo pružiti podršku nadležnim institucijama i vlastima u eventualnoj pripremi novih nominacija, ali ne smijemo biti inicijatori tih procesa – dodaje Šešum, podsjećajući da je BiH suverena država koja sama donosi odluke o tome šta i kada želi nešto kandidovati.

Šef Ureda UNESCO-a podsjetio je da je posljednji lokalitet iz BiH koji je upisan na Listu svjetske baštine UNESCO-a pećina Vjetrenica, koja je 2021. godine postala dio serijskog upisa “Dinarski krš sa podzemnim vodenim sistemima” na Listi svjetske prirodne baštine.

– Trenutno se očekuje da nadležne institucije donesu odluke o nominaciji novih lokaliteta, čime bi se nastavilo predstavljati bogatstvo prirodne i kulturne baštine zemlje na međunarodnoj sceni – dodao je na kraju.

Vjetrenica, smještena na rubu Popovog polja u opštini Ravno, najveća je i najznačajnija pećina u BiH. Dosad je istraženo više od 7 km njenih podzemnih kanala, iako stručnjaci pretpostavljaju da je njen stvarni razmjer znatno veći.

Ime je dobila po snažnom, hladnom vjetru koji ljeti izlazi iz pećine, kao posljedica razlike u temperaturi između njene unutrašnjosti i spoljnog zraka. Taj prirodni fenomen samo je jedan od mnogih koji ovu pećinu čine jedinstvenom.

Vjetrenica je prava riznica podzemnog biodiverziteta, dom je za više od 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih je više od 90 endemskih, što znači da se ne mogu pronaći nigdje drugo na svijetu. Među njima je i poznata čovječija ribica (slijepi vodozemac koji obitava isključivo u pećinama Dinarida).

Unutrašnjost Vjetrenice krase podzemna jezera, vodopadi, brzaci i tokovi koji nestaju u stijenama, tvoreći složen i impresivan hidrološki sistem

Osim prirodnog bogatstva, pećina je i važno arheološko i paleontološko nalazište. U njoj su pronađeni ostaci pećinskog medvjeda, leoparda, prapovijesnih ljudi, kao i crteži na zidovima koji svjedoče o njenom korištenju još u prahistoriji.

Bosna i Hercegovina već ima značajne rezultate u oblasti zaštite kulturne i prirodne baštine kroz saradnju s UNESCO-om. Do sada su na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisana četiri elementa: Zmijanjski vez, Konjičko drvorezbarstvo, Branje trave Ive na Ozrenu te Tradicija takmičenja u košenju trave na Kupresu.

Osim toga, u Registar “Pamćenje svijeta” uvrštena su dva izuzetno vrijedna dokumentarna dobra, Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.

Kada je riječ o prirodnoj i materijalnoj, odnosno svjetskoj baštini, BiH trenutno ima pet lokaliteta upisanih na UNESCO‑vu Listu svjetske baštine: most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, područje Starog mosta i starog grada Mostara, 22 nekropole srednjovjekovnih stećaka, pećinu Vjetrenica u opštini Ravno te prašumu Janj, koja je dio serijskog upisa pod nazivom “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope”.

Ovaj već postignuti uspjeh potvrđuje da BiH ima ogroman potencijal u oblasti zaštite i promocije kulturnog i prirodnog naslijeđa. Međutim, nastavak tog puta zahtijeva zajednički rad i proaktivno djelovanje nadležnih institucija, da bi se i ostali vrijedni lokaliteti, poput Perućice, u budućnosti našli na listama svjetske baštine.

Objava Blago BiH čeka svoje mjesto na UNESCO-ovoj mapi svijeta: Nevesinje, Martin Brod i Perućica pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ministrica Pozder istaknula je da je cilj ovih projekata potaknuti razvoj održivog i autentičnog turizma u svim dijelovima Federacije BiH.

„Kroz ove projekte želimo potaknuti razvoj turizma koji će biti održiv i autentičan. Naš je cilj da svaka destinacija u Federaciji BiH dobije priliku kroz kvalitetnu infrastrukturu i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti doprinijeti lokalnoj ekonomiji. Posebno mi je drago što ćemo podržati i razvoj specifičnih oblika turizma – vjerskog, avanturističkog, ali i onih projekata koji smanjuju sezonalnost i promiču naše kulturno-povijesno i prirodno nasljeđe“, izjavila je ministrica Pozder.

Projekti od Kupresa do Konjica i Visokog

U okviru Programa sufinanciranja infrastrukture i specifičnosti razvoja turističkih destinacija, potpisani su ugovori sa sljedećim korisnicima:

• Hercegovačko selo Čitluk za projekt „Trg doživljaja i susreta“
• Čajuša d.o.o. Kupres za izgradnju četverosjedne žičare i prevladavanje sezonalnosti
• PBP Konjic za razvoj infrastrukture za zimski turizam na planini Jelici kod Konjica
• Franjevačka teologija Sarajevo za izgradnju infrastrukture u samostanu sv. Pavla u svrhu razvoja vjerskog turizma

U okviru Programa sufinanciranja projekata održivog turizma na destinacijama od šireg kulturno-povijesnog i prirodnog značaja, ugovori su potpisani za:

Projekt rekonstrukcije izletničkog mobilijara na Zaštićenom pejzažu Konjuh,

• Projekt Agencije za ekonomski razvoj Konjic koji uključuje sanaciju podloge i svjetlosnu komunikaciju u Muzeju Titov bunker
• Projekt Zavičajnog muzeja Visoko za izradu projektne dokumentacije radi revitalizacije srednjovjekovne utvrde Čajangrad

Podrška specifičnim oblicima turizma

Za Program sufinanciranja nabavke sredstava za promociju specifičnih oblika turizma potpisani su ugovori s:

• Udruženjem turističkih vodiča Vučko Sarajevo za projekt Sarajevo Ćiro Trail
• Udrugom promocije biciklizma Hercegovina Bike za projekt održivog razvoja cikloturističkih sadržaja
• Turističkom udrugom Neretva Raft-Boys za razvoj raftinga
• Art Servisom Sarajevo za nabavku dijela kino-tehničke opreme za repriziranje programa 31. Sarajevo Film Festivala u gradovima i općinama širom Federacije BiH

1,5 milijuna KM za razvoj turizma u 2025.

Ministrica Pozder prošlog je tjedna potpisala ugovore s gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima lokalnih zajednica za iste programe, a ukupan iznos sredstava za kapitalne projekte razvoja turizma u 2025. godini iznosi 1.500.000 KM.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma najavljeno je da će se u narednim danima nastaviti potpisivanje ugovora s ostalim korisnicima te za programe tekućih transfera za razvoj turizma.

Objava Tko je sve iz Hercegovine dobio sredstva za razvoj održivog turizma u Federaciji BiH za 2025. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Poslovni susreti, pojedinačne prezentacije, kao i druženje nastavljeni su i drugog dana 18. izdanja sajma, a osim nagrada za najbolje, uručene su i zahvalnice, priznanja za doprinos u realizaciji sajma. Plakete su u ime Organizacijskog odbora Općine Prozor-Rama uručili Mara Anić, Željka Prskalo, Marija Mišura i Stipo Čuljak.

Najbolju rakiju ima OPG Gučogorka

Sajam je kao i prethodnih godina posvećen ramskoj šljivi i ukusnoj rakiji koja se od nje dobiva, pa su i dodijeljene nagrade upravo za najbolje rakije i likere na bazi domaćih rakija. Ramska šljiva sve je poznatija u regiji i sve je češći poklon prijateljima, poznanicima i poslovnim partnerima. Svojim okusom i kvalitetom osvojila je mnoga nepca, a često je to čašica koja pokreće razgovor.

Izlagačima i proizvođačima domaćih proizvoda dodijeljene su zlatne, srebrene i brončane plakete za njihove proizvode.

• Zlatnu plaketu za najbolju rakiju dobili su: OPG Gučogorka za travaricu
• Srebrenu plaketu za najbolju rakiju dobili su: Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” šljivovica, Ante Čuljak Kajin šljivovica, OPG Miro Kudić šljivovica, OPG Vinko Sičaja jabukovača, OPG Gučogorka jabukovača, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” viljamovka, OPG Gučogorka viljamovka, Udruženje Sumejja “Snažne Hercegovke” travarica, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” travarica i OPG Tadić viljamovka.
• Brončanu plaketu za najbolju rakiju dobili su: Blaženka Štampar šljivovica, Stolačke delicije šljivovica, Ivan Brajko šljivovica, Slavko Čuljak šljivovica, Ivan Bilić Ćićo šljivovica, OPG Vinko Sičaja šljivovica, OPG Miro Kudić šljivovica, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” jabukovača.

Foto: OPG Gučogorka

Prvu nagradu za brojne likere

• Zlatnu plaketu za najbolji liker dobili su: Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” borovnica, Blaženka Štampar višnja, Mara Tučić višnja, OPG Gabrić Tomislavgrad aronija, OPG Gučogorka maslačak, Stolačke delicije orah, Mara Tučić zerdelija. 
• Srebrenu plaketu za najbolji liker dobili su: Stolačke delicije višnja, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” drijenjak, Lavandino Željko Vujica orah, Mare Tučić orah, OPG Jozo Tomić zerdelija i Ane Džidžić zerdelija
• Brončanu plaketu za najbolji liker dobili su: Udruženje Sumejja “Snažne Hercegovke” višnja, Mirsada Tufek višnja, OPG Gučogorka borove iglice i Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” kupina

Zahvalnice za doprinos u realizaciji ovogodišnjeg sajma

Nakon zahvale svim sudionicima 18. izdanja sajma “Dani šljive Prozor-Rama” službeno je zatvoreno. Organizacijski odbor 18. sajma ove je godine uručio zahvalnice za poseban doprinos u realizaciji sajamske manifestacije Srednjoj školi Prozor, Policijskoj postaji Prozor-Rama i Kulturno-sportskom centru Prozor-Rama.

Uručene su i zahvalnice za suradnju i pomoć u realizaciji Javnoj ustanovi Centar za edukaciju i rehabilitaciju općine Prozor-Rama, Crvenom križu općine Prozor-Rama, Udruzi “Djeca nade”, Udruzi “Eko-plod” te Obrtničkoj komori HNŽ.

Nagrade iz oblasti poljoprivrede, turizma i prehrane

Plakete za razvoj, unapređenje i promociju turizma u općini Prozor-Rama uručene su: Veslački klub “Rama”, Lovačko društvo “Vepar” i Turistička zajednica HNŽ.

Plakete za asortiman poljoprivrednih proizvoda na sajamskoj manifestaciji uručene su: Udruženje žena “Most” Jablanica, OPG “Gučogorka”, Udruženje Sumejja “Snažne Hercegovke” Mostar, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić”, Stolačke delicije Rusmire Čerkez, Mali ženski kutak Prozor-Rama, OPG Sabljo, Stolačko ljekovito bilje, OPG Gabrić Tomislavgrad i Gmići Prom d.o.o. Rama.

Plakete za dizajn štanda na sajamskoj manifestaciji uručene su: OPG “Gučogorka”, Suveniri Vitez Vlade Šafradina, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić”, Javna ustanov Centar za edukaciju i rehabilitaciju općine Prozor-Rama, Udruga “Djeca nade” i Mari Tučić za narodne nošnje. 

Plaketa za kvalitetu gastro ponude na sajamskoj manifestaciji dodijeljena je odjeljenju kuhara Srednje škole Prozor, kuharu Mato Rotim i kuhar Andrija Ćuk.

Plaketa za izvorne ramske poljoprivredne i prehrambene proizvode otišla je u ruke: Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić”, OPG “Sabljo” i Gmići Prom/Ramski sir,

Plaketa za promociju tradicijskih vrijednosti otišla u ruke Mare Tučić i Ane Džidžić

Plaketa za proizvodnju ljekobilja i prirodne kozmetike: Ljekovito bilje “Bulić”, Limes Gorica, Prirodna kozmetika “Goga”, Stolačko ljekobilje, Herbalos i Herba Medica.

Plaketu za prezentaciju suvenira i starih tradicijskih obrta preuzeli su: Suvenir Vitez Vlade Šafradina, Hajro Vejsil, Anto Čuljak Kajin, Jadranka Strukar, Suveniri Dado, Lavandino, Blaženka Štampar i Ernard Stipić.

Plaketu za inovativni proizvod, ekološka prehrana i zaštita usjeva dobila je Štabaa Kozaračko Polje.

Ovogodišnji sajam bio je mjesto natjecanja u pogađanju jačine ramske šljivovice, a prvo mjesto i nagradu pletaru osvojio je Jozo Dedić, a nagradu je uručila Marija Šimunović, predsjednica udruge Eko Plod.

Izvučena je i tombola za sve posjetitelje čime je i službeno zatvoreno 18. izdanje Sajma poljoprivrede, turizma i prehrane “Dani šljive Prozor-Rama 2025”. Generalni pokrovitelj sajma je načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević. Sajam je bio i humanitarnog karaktera, a sredstva od prodanih ulaznica bit će uručena Crvenom križu općine Prozor-Rama.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Objava Zatvoren 18. sajam “Dani šljive Prozor-Rama”, dodijeljene plakete najboljim izlagačima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sajam je otvorio načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević u društvu Mare Tučić koja dugi niz godina okuplja nekoliko žena koje u narodnim nošnjama obogaćuju sajam i na taj način promoviraju kulturu i tradiciju ramskoga kraja.

Dženan Mulahasanović je ispred Općine Jablanica ovom prigodom načelniku Ivančeviću uručio zahvalnicu za svesrdnu pomoć koju je Općina Prozor-Rama iskazala susjednoj Općini Jablanica tijekom poplava koje su na tragičan način u ovom kraju odnijele 19 života.

Sajam je i ove godine okupio brojne goste, predstavnike Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Mostaru, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ, Turističke zajednice HNŽ Anđelka Maslaća, predstavnike susjednih općina Jablanica i Konjic, predstavnike Asocijacije za ekonomski razvoj REDAH i Ureda za poduzetnišvo i posao LINK Mostar, Obrtničke komore HNŽ.

Okupljenima se obratio načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević te istaknuo kako je lijepo vidjeti da izlagači ne posustaju, posebno dio njih koji godinama izlažu u Prozoru, što znači da im je sajam koristan i da vrijedi biti u Rami ovih dana.

“Općenito se može reći da je cilj stvaranje povoljnijeg ambijenta za rad poljoprivrednika i turističkih djelatnika iz ove općine i šire. Svi oni koji žele zarađivati od poljoprivrede i od turizma, trebaju ohrabrenje. Oni zaslužuju ohrabrenje, jer je teško zarađivati i od poljioprivrede a i od turizma. Zato i imamo ovaj sajam kao jednu vrstu podrške, kao ohrabrenje da ustraju u svojim malim biznisima”, osvrnuo se Ivančević na cilj ramskog sajma poljoprivrede, prehrane i turizma.

Ivančević je istaknuo kako organizatori žele da sajam doprinese boljem iskorištenju posebnosti ove općine.

“Uvijek ističemo potrebu povezivanja domaće zdrave hrane sa turističkom ponudom. Činjenica je da je naša općina pomalo izolirana od glavnih državnih i međunarodnih prometnica. Nemamo na području općine ni većih zagađivača, tako da su nam i zemlja i zrak i vode prilično čisti. Danas se to cijeni i može se iskoristiti upravo kroz proizvodnju zdrave hrane i kroz turizam”, kazao je Ivančević.

“Naglasio bih jedan projekt koji smo ugradili u strategiju razvoja naše općine, a počeli smo na njemu i konkretno raditi. Riječ je o projektu izgradnje većeg turističkog centra uz Ramsko jezero čime bismo značajno povećali kvalitetu turističke ponude cijeloga kraja. Radimo idejno rješenje za turistički centar, kao i za vidikovce Izlaz, Umna glava i Makljen. Nadamo se da će ti projekti biti vidljiviji idućih godina”, komentirao je Ivančević projekte za razvoj turizma u općini Prozo-Rama.

Ivančević je dodao kako su provedeni kapitalni projekti u proteklom periodu imali dobar učinak i na turizam ove godine, misleći prvenstveno na poboljšanu putnu infrastrukturu, na vodoopskrbu, prikupljanje otpada, izgradnju sortirnice i kompostane i pročišćivača otpadnih voda.

Foto: U glazbenom dijelu programa nastupila je vokalna skupina Fortissimo 

“Poljoprivrednicima i turističkim djelatnicima može biti koristan i projekt uspostave katastra nekretnina za 30 katastarskih općina koje još nemaju taj katastar. Riječ je o jednom obuhvatnom projektu koji ide uz dosta teškoća jer zakonska regulativa nije dobro posložena. Kad se završi, imat ćemo katastar nekretnina i u digitalnom obliku, tako da će i poljoprivredne parcele biti jasno označene, a time će se olakšati i dobivanje poticaja. Od važnosti za poljoprivredu jeste i nova tržnica koju smo nedavno otvorili. Sve ovo ukazuje da u pokušavamo pridavati što više pažnje poljoprivredi i turizmu u našoj općini. Vjerujem da sve može biti i bolje, ali da se oko toga trebamo potruditi baš svi”, zaključio je Ivančević.

Podsjećamo, sajam i ove godine ima humanitarni karakter, a sva sredstva od prodaje ulaznica namijenjena su radu Crvenog križa općine Prozor-Rama. Također, kupovinom ulaznice sudjelujete u tomboli na završetku sajma.

Sajam je prvog dana otvoren do 17 sati, a program drugog dana pogledajte u nastavku

09:30 Nastavak sajamskog programa
11:00 Okrugli stol  radionice
11:30 Poslovni susreti i pojedinačne prezentacije
14:30 Dodjela nagrada i priznanja za kvalitetu ocijenjenih proizvoda
16:00 Zahvala izlagačima/službeno zatvaranje sajma

Nakon službenog otvorenja gosti su s predstavnicima općine Prozor-Rama obišli izložbeni sajamski prostor, a bila je to prilika za nove poslovne susrete.

Za sve prisutne je upriličena i bogata gastro ponuda, a za koju su velikim dijelom danas zaslužni i učenici kuhari Srednje škole Prozor i njihove profesorice Anđa Sičaja Papak i Vesna Beljo. Oni koji su ranije posjetili Ramu, znaju da se ona bazira na zdravim i domaćim proizvodima. Upravo je domaća proizvodnja razlog natjecateljskog dijela sajma, gdje su izlagači mogli prijaviti svoje vrhunske likere i rakije.

Općina Prozor-Rama i ove je godine omogućila domaćim izlagačima besplatan zakup štandova, a sajam je medijski popraćen od strane lokalnih i drugih medija. Još jednom se potvrdilo da su ovakve manifestacije izvrsna prilika za promociju proizvoda, kao i traženje svog mjesta na tržištu.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik

Objava Svečano otvoreno 18. izdanje sajma “Dani šljive” u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Oblikovanjem turističke destinacije Rama postaje kao jedna turistička cjelina

Ekipa arhitekata i inženjera okupljenih oko „Marina Projekt 2020“ d.o.o. pod vodstvom akademika Bašića terenskim obilaskom započela je rad na idejnom projektu za Vidikovac na Izlazu i turistički centar na Šćitu.

Izradu idejnog projekta financira GS-Rama d.o.o.

Tijekom obilaska terena akademik Nikola Bašić je za Ramski vjesnik kazao: „Radimo forenziku prostora, sagledavanju potencijale  markantnih točaka  u prostoru. To su mjesta koja imaju svoju određenu povijesnu dimenziju. To su mjesta koja daju posebnu energiju. Mjesta koja znače kao kultura i kao priroda. U ramskom prostoru na najbolji način susreli su se priroda i čovjek. Rama je jedna destinacija vrlo visoke profilacije i vrlo visokog osobnog identiteta.“

Više detalje pogledajte i poslušajte u video prilogu:

Objava Započeo rad na izradi idejnog rješenja vidikovca Izlaz i turističkog centra na Šćitu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na temelju članka 5. Zakona o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije”, broj: 4/98, 1/02, 4/07 i 2/13) i Odluke Vlade HNŽ o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava predviđenih Proračunom HNŽ-K za 2025. godinu Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša s pozicija„Transfer drugim razinama vlasti (manifestacije iz turizma)“, broj: 01-1-02-1978/25 od  24.7.2025., Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša objavljuje Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu sredstava za sufinanciranje manifestacija od značaja za turističku ponudu HNŽ u 2025. godini.

Javni poziv otvoren je 30 dana od dana objave, odnosno do 20. rujna 2025. godine.

Tekst Javnog poziva i pripadajući obrasci dostupni su u prilogu ove objave.

Objava Javni poziv za potporu manifestacijama od značaja za turističku ponudu u HNŽ-u pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na temelju članka 5. Zakona o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije”, broj: 4/98, 1/02, 4/07 i 2/13) i Odluke Vlade HNŽ o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava predviđenih Proračunom HNŽ-K za 2025. godinu Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša s pozicija „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“, broj: 01-1-02-1979/25 od  1.8.2025., Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša objavljuje Javni poziv za podnošenje prijava za odabir projekata koji će se financirati iz dijela sredstava „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“.

Javni poziv otvoren je 30 dana od dana objave, odnosno do 20. rujna 2025. godine.

Tekst Javnog poziva i pripadajući obrasci dostupni su u prilogu ove objave.

Objava Javni poziv HNŽ za jačanje turističkih kapaciteta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nije prirodno, ali njegova ljepota i mir koji pruža čine ga vrlo atraktivnom destinacijom.

Skriveno u srcu Hercegovine, okruženo strmim planinskim vrhovima i netaknutom prirodom, Ramsko jezero jedno je od onih mjesta koje ostavlja bez daha već na prvi pogled. Iako nije prirodno, već umjetno akumulacijsko jezero nastalo potapanjem doline Rame 1968. godine, njegova ljepota i mir koji pruža čine ga jednim od najatraktivnijih destinacija za odmor i bijeg od svakodnevice.

Pogled koji ne zaboravljaš

Jezero je dugačko oko 12 kilometara, s površinom koja se prostire na gotovo 15 kvadratnih kilometara. Ono što ga čini posebnim jesu brojni zaljevi i otočići koji izranjaju iz vode, a među njima se posebno ističe Šćit – otočić na kojem se nalazi franjevački samostan i etnografski muzej.

Pogled na jezero s okolnih brda prizor je koji bi se mogao naći na razglednici. Posebno je impresivno u proljeće i ljeto, kada ga okružuju zelene livade i šume, dok u jesen odražava bogate tonove crvene, žute i zlatne.

Idealno mjesto za aktivan odmor

Ramsko jezero nije samo destinacija za one koji traže mir i tišinu. Ljubitelji aktivnog odmora mogu uživati u:

• Vožnji kajakom – istražite skrivene uvale i male otoke.
• Ribolovu – jezero je bogato ribom, a lokalni ribari rado će podijeliti priču ili savjet.
• Planinarenju i biciklizmu – okolna brda nude staze s kojih se pruža spektakularan pogled.

Za one koji žele odmor provesti opuštenije, tu su brojne klupe i vidikovci s kojih možete promatrati zalazak sunca ili jednostavno uživati u miru.

Kulturna i duhovna dimenzija

Na otoku Šćitu nalazi se franjevački samostan, kulturno i duhovno središte ovog kraja. Osim što možete razgledati etnografski muzej i umjetničku galeriju, samostan je i mjesto hodočašća te simbol povezanosti ljudi s ovim prostorom.

Ramska dolina bogata je poviješću, od srednjovjekovnih stećaka do priča o starim naseljima koja su nestala pod vodom kada jezero nastalo. Upravo zbog toga boravak ovdje ima poseban emotivan prizvuk.

Gdje odsjesti i što probati?

U okolici jezera moguće je pronaći smještaj u obiteljskim kućama, pansionima i seoskim domaćinstvima, gdje domaćini nude topli doček i autentičnu hercegovačku kuhinju. Ne smijete propustiti janjetinu s ražnja, domaći sir, kao ni tradicionalni uštipak s kajmakom.

Ramsko jezero sve više postaje popularna destinacija za izlete, vjenčanja i fotografske avanture. Njegova mistična ljepota, osobito kada magla lagano prekriva površinu, privlači sve one koji žele zabilježiti prizore koje rijetko gdje drugdje mogu pronaći.

Za one koji traže kombinaciju prirodnog mira, kulturnog bogatstva i aktivnog odmora, Ramsko jezero je pravi izbor. Bilo da dolazite na vikend ili ostajete duže, jedno je sigurno, otići ćete ispunjeni i poželjeti se vratiti.

Objava TELEGRAM.HR: Skriveno u prirodi usred planina, ovo jezero u Hercegovini je idealna destinacija za vikend bijeg pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.