Saudijski i drugi arapski mediji izvještavaju da je 8. siječnja (drugi navode 11. siječnja) u Rijadu preminuo Naser bin Radan Al Rashid Al Wadaei, koji je navodno u trenutku smrti imao 142 godine, piše N1.

Prema navodima saudijskih medija, njegova je obitelj tvrdila da je rođen krajem 19. stoljeća, 1884. godine, na području Dhahran Al Janub, znatno prije nastanka moderne Saudijske Arabije (1932.).

Tako je navodno preživio nekoliko saudijskih monarha i povijesnih razdoblja, od osnivača države kralja Abdulaziza (na Zapadu poznatog kao Ibn Saud) do sadašnjeg kralja Salmana.

Među lokalnim stanovništvom bio je poznat po svojoj predanosti vjerskom i društvenom životu. Prema pisanju medija, više od 40 puta obavio je muslimansko sveto hodočašće hadž, zbog čega je postao vrlo poštovana osoba, a ugled u zajednici stekao je i svojom ulogom posrednika u mirenjima i pomirenjima.

Njegova je obitelj novinarima rekla da je do samoga kraja bio u dobroj tjelesnoj i mentalnoj kondiciji te je ostao društveno aktivan.

Izvješća također navode da se posljednji put oženio u dobi od 110 godina te da je i kasnije dobio kćer. Navodno je imao najmanje 134 djece i unuka.

Njegovim pogrebnim molitvama navodno je prisustvovalo više od 7000 ožalošćenih, a pokopan je u svom rodnom selu Al Rašid.

Gornja dobna granica koju čovjek može doživjeti, prema znanosti, vjerojatno se kreće oko 120 ili 125 godina, iako oko toga ne postoji potpuni konsenzus.

Poznata su i izvješća o ljudima koji su navodno živjeli više od 140 ili čak 150 godina, no ni za jedan takav slučaj dosad nije bilo moguće pružiti dokaze, jer nisu postojali provjerljivi dokumenti o njihovim datumima rođenja.

Dosad dokazano najdugovječnija osoba bila je Francuskinja Jeanne Calment, koja je preminula 1997. godine u dobi od 122 godine i 164 dana.

Trenutačno službeno najstarija živa osoba je Engleskinja Ethel Catherham, rođena 21. kolovoza 1909., koja ima nešto više od 116 godina.

Samo nešto više od tri godine mlađi je dokazano najstariji živući muškarac na svijetu, Brazilac João Marinho Neto, rođen 5. listopada 1912., star više od 113 godina.

Objava Umro čovjek koji je navodno rođen u 19. stoljeću pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kupnja vlastitog doma mnogima se danas čini kao nedostižan cilj, osobito u vremenu visokih kamata, vrtoglavih cijena nekretnina i dugotrajnih procedura oko kredita. No, čini se da jedno neočekivano mjesto nudi rješenje koje izaziva pozornost diljem svijeta, a to je AliExpress, piše britanski The Sun.

Naime, popularna internetska trgovina u svojoj ponudi ima montažnu malu kuću koja uključuje kupaonicu, spavaću sobu i kuhinju, a cijena najjeftinijeg modela je 7.717 eura, a najskupljeg 20.578 eura, prenosi Jutarnji.hr

Riječ je o tzv. tiny house modelu, kompaktnom, ali dizajnerski uredno oblikovanom domu koji je dostupan u veličinama od 6 ili 12 metara. Kuća se dodatno može prilagoditi individualnim potrebama kupaca – od rasporeda prostora do broja soba, a u ponudi su opcije s jednom, dvije, pa čak i tri do četiri spavaće sobe, ovisno o konfiguraciji.

Dodatni mamac uz nisku cijenu jest činjenica da nema troškova dostave. Drugim riječima, umjesto dugotrajne borbe s bankama, hipotekama i lancima kupoprodaja, potencijalni vlasnici mogu postati “vlasnici kuće” doslovno jednim klikom.

Kuća se dodatno može prilagoditi individualnim potrebama kupaca – od rasporeda prostora do broja soba (Ilustrativna fotografija)

/SHUTTERSTOCK

U opisu proizvoda stoji kako je riječ o “luksuznoj kontejnerskoj kući” koja je montažna, prenosiva te jednostavna za sastavljanje i transport.

“Izdržljiva je, otporna na vremenske uvjete i namijenjena dugotrajnoj upotrebi u različitim vanjskim okruženjima. Radi se o modernoj “tiny house” kući elegantnog izgleda, uz mogućnost prilagodbe dizajna osobnim željama i potrebama”, navodi se u oglasu.

Jedna od ključnih prednosti ovakvog tipa stanovanja jest fleksibilnost. Kuća se, prema tvrdnjama proizvođača, može brzo sastaviti i jednako brzo rastaviti, što je čini idealnom opcijom za one koji se često sele ili žele mobilno rješenje stanovanja. Fotografije prikazuju i prizemne i dvokatne varijante, ovisno o potrebama budućih korisnika.

Tiny houses posljednjih su godina doživjele pravi procvat popularnosti diljem svijeta (Ilustrativna fotografija)

/SHUTTERSTOCK

U kontekstu hrvatskog tržišta nekretnina, gdje je prosječna cijena kuće oko 2700 eura po kvadratu, ovakav dom mnogima se čini kao financijski razumna alternativa. Osim za stalni boravak, kuća se može koristiti i kao dodatni izvor prihoda – primjerice za kratkoročni najam – ili kao dodatna soba za goste i obitelj. Neki je pak zamišljaju kao ured, teretanu ili kreativni studio u vlastitom dvorištu.

Takozvane “tiny houses” posljednjih su godina doživjele pravi procvat popularnosti diljem Europe, Australije i SAD-a. Najčešće se radi o objektima veličine između 10 i 40 kvadratnih metara, osmišljenima za minimalistički način života. Cijene variraju – osnovni modeli mogu se naći već od 5700 eura, dok luksuznije i potpuno prilagođene verzije dosežu i do 90.000 eura, ovisno o materijalima i opremi.

Zanimljivo je i to da, ako je “tiny house” postavljena na kotače, prema britanskom zakonodavstvu često se klasificira kao kamp-kućica, što znači da u nekim slučajevima ne zahtijeva klasičnu građevinsku dozvolu. Upravo je ta pravna fleksibilnost jedan od razloga zašto se sve više ljudi okreće ovom obliku stanovanja.

Tiny house na kotačima

/SHUTTERSTOCK

Ipak, u Hrvatskoj je situacija nešto drugačija. Za razliku od prakse u Ujedinjenom Kraljevstvu, ovdje se “tiny house”, mobilne i montažne kućice ne tretiraju automatski kao kamperska vozila ili kamp-oprema. Iako se određene kućice mogu postavljati u kampovima bez klasične građevinske dozvole, to je moguće samo pod strogo propisanim uvjetima i u skladu s prostornim planom.

Ministarstvo turizma i sporta navodi da “tiny houses” u kampovima mogu imati status smještajne opreme, ali to ne znači da su izuzete od svih pravila i nadzora. Za trajno stanovanje, čak i ako kućica ima kotače, primjenjuju se propisi o prostornom uređenju i gradnji, što znači da mora biti smještena u zoni u kojoj je gradnja dopuštena i uz ishođenje potrebnih dozvola. I u slučajevima kada se kamp-kućice definiraju kao modularno-montažne i ne zahtijevaju građevinsku dozvolu, njihovo postavljanje je ograničeno planovima i posebno strogo regulirano u osjetljivim područjima, poput obale.

Ipak, društvene mreže preplavljene su pričama o ljudima diljem svijeta koji su savršene male domove pronašli na Facebook Marketplaceu za iznose koji su donedavno bili nezamislivi, piše The Sun.

Iako ovakav način života nije za svakoga, jasno je da se “tiny house” trend sve više ukorjenjuje u svakodnevni život i da više nije tek egzotična ideja. Male kuće postaju simbol nove, fleksibilnije ideje doma od samo nekoliko desetaka kvadrata, ali s puno više slobode.

Objava NOVI TREND: Neobična kupovina na AliExpresu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prošla godina je arheolozima i povjesničarima bila od ogromnog značaja, kako zbog velikih projekata koje su priveli kraju, tako i zbog neočekivanih otkrića koja su iznova ispisala poglavlja ljudske povijesti. Od džungli do dubina mora, istraživači su uz pomoć naprednih tehnologija skeniranja i klasičnih arheoloških iskapanja došli do dragocjenih saznanja, piše Punkufer.hr

Nova majanska povijest

Kraljevska grobnica Te K’ab Chaaka u majanskom gradu Caracolu (današnji Belize) je najznačajnije arheološko otkriće u 2025. godini. Riječ je o počivalištu osnivača kraljevske dinastije stare oko 1.700 godina. Kada su ušli u grobnicu, arheolozi su imali što za vidjeti – vrijedne predmete, poput maske smrti od žada i školjki, kao i artefakte koji potvrđuju rane veze s moćnim Teotihuacánom u današnjem Meksiku. To je mjesto bilo najveće gradsko središte Srednje Amerike tijekom klasičnog razdoblja pretkolumbovske Amerike, i s populacijom od 200.000 stanovnika predstavljalo je jedan od najvećih gradova na svijetu u to vrijeme. Važno otkriće u korijenu mijenja razumijevanje majanske povijesti, jer po prvi put jasno identificira začetnika političke moći u Caracolu i nudi uvid u razvoj ranih majanskih država.

Izgubljena grobnica

U egipatskoj Dolini kraljeva arheolozi su pronašli grobnicu faraona Tutmozisa II., koja je od otkrića Tutankamonove grobnice jedno od najvažnijih postignuća. Unatoč djelomičnoj pljački u antičko doba, u grobnici su pronađeni vrijedni pogrebni predmeti s kraljevskim kartušama, koji nude nove uvide u političke i religijske prilike tog razdoblja. Kraljevska kartuša je ovalni okvir koji se u starom Egiptu koristio za ispisivanje imena faraona hijeroglifima, a arheolozima je od velikog značaja jer im pomaže u identifikaciji vladara i točnom datiranju grobnica, hramova i predmeta.

Objava Deset najvažnijih arheoloških otkrića u 2025. godini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vjenčani su na taj dan 1976. pred fra Tihomirom Salapićem u Rumbocima u Rami. Imaju troje djece i četvero unučadi. Misu je predvodio fra Tomislav Crnogorac, samostanski i župni vikar.

“Redoviti su misari i sudionici u aktivnostima naše župe. Hvala im za svjedočanstvo braka”, istaknuli su iz Franjevačkog samostana i župe u Mostaru.

Objava Ilija i Mira proslavili 50 godina braka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Foto: dhissecreative / Canva

Foto: Canva

Foto: Shutterstock

Objava Najčudniji novogodišnji običaji na svijetu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Istraživači ciljaju na široku kliničku primjenu do 2030. godine, s potencijalnim životno važnim upotrebama u zonama katastrofa, ratnim područjima, vozilima hitne pomoći i ruralnim klinikama u kojima hlađenje i određivanje krvne grupe nisu moguće, prenosi N1.

Umjetna krv može trajati do dvije godine na sobnoj temperaturi i do pet godina uz blago hlađenje.

Znanstvenici, predvođeni prof. Hiromijem Sakaijem, razvili su univerzalno kompatibilnu umjetnu krv koristeći hemoglobin iz krvi kojoj je istekao rok, inkapsuliran u lipidne ovojnice — hemoglobinske vezikule (HbV), prenosi Istina.media.

Ključne značajke i prednosti

Univerzalna kompatibilnost: Nije potrebno određivanje krvne grupe, što je idealno za hitne slučajeve.

Dug rok trajanja: Može se skladištiti do dvije godine na sobnoj temperaturi, znatno dulje od prave krvi.

Sigurno i bez virusa: Koristi krv kojoj je istekao rok, ali je hemoglobin zatvoren u kapsule, čime se uklanja rizik od infekcije.

Transport kisika: Funkcionira poput prirodnih crvenih krvnih stanica, prenoseći kisik.

Spremno za hitne situacije: Idealno za zone katastrofa, bojišta i udaljena područja.

Status razvoja

Klinička ispitivanja: Prva faza ispitivanja na ljudima započela je u ožujku 2025. godine radi testiranja sigurnosti i učinkovitosti.

Cilj: Praktična, široko rasprostranjena primjena planirana je oko 2030. godine.

Ovaj proboj Sveučilišta Nara ima potencijal revolucionirati medicinu prevladavanjem logističkih izazova skladištenja i usklađivanja krvi.

Objava Japanski znanstvenici stvorili umjetnu krv koja odgovara svim krvnim grupama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Među zaustavljenima je i 22-godišnja djevojka iz Bosne i Hercegovine, koju je policija oko tri sata iza ponoći zaustavila na Mariahilfer Gürtelu. Ona se osobnim vozilom Audi A4 utrkivala s 24-godišnjim državljaninom Bugarske. Policija joj je izmjerila brzinu od 95 kilometara na sat, dok je njezin suparnik vozio 93 kilometra na sat.

Iako je bila brža, to nije imalo nikakav utjecaj na ishod postupanja policije.

Oboje su ostali bez vozačkih dozvola

Bugarski državljanin, prema navodima policije, već je 22. prosinca bio zabilježen zbog rizične vožnje, protiv njega je podneseno više prijava, a ranije mu je bila oduzeta i registarska pločica s drugog vozila. Policija navodi kako se tijekom postupanja ponašao agresivno te nije pokazivao spremnost na suradnju.

Samo pola sata kasnije policijski službenici zabilježili su novu ilegalnu utrku, ovoga puta na Neubaugürtelu. Sedamnaestogodišnjak, čije državljanstvo nije poznato, vozio je brzinom od 95 kilometara na sat, dok je njegov 18-godišnji “protivnik” u vozilu marke BMW dosegnuo čak 113 kilometara na sat.

Obojici su oduzete probne vozačke dozvole, dok je starijem sudioniku utrke policija privremeno oduzela i vozilo BMW, prenose Nezavisne.

Objava BRZI I ŽESTOKI: 22-godišnjakinja iz BiH ostala bez vozačke zbog ulične utrke u Beču pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Singapur često prozivaju najčišćim gradom na svijetu. To ne čudi sve one koji su posjetili taj azijski grad s vrlo učinkovitim sustavom gospodarenja otpadom, redovitim čišćenjem javnih površina, ali i sa strogim zakonima o održavanju čistoće i visokim kaznama za njihovo kršenje.

Bacite li na javnu površinu neki manji otpad, poput opuška, globit će vas s kaznom od 300 singapurskih dolara, odnosno oko 200 eura. I to je cijena samo za prvi prekršaj. Budete li uhvaćeni u istom prekršaju, kazne se penju i na nekoliko tisuća eura.

Za prvi ozbiljniji prekršaj bacanja većeg komada smeća možete dobiti kaznu do 1000 singapurskih dolara ili 663 eura. Ista kazna čeka vas i ako budete uhvaćeni kako pljujete na javno dobro ili hranite ptice.

Kod ponovnih prijestupnika koristi se i taktika javnog sramoćenja, gdje ih se prisiljava da čiste javne površine od smeća u jarko obojenim prslucima i na popularnim turističkim odredištima.

U Singapuru se ponose s čistoćom javnih površina(Foto: Shutterstock)

Vlada koristi i modernu tehnologiju kako bi održala čistoću grada, javni red i mir. U dizalima su, primjerice, postavljeni uređaji za detekciju urina. U slučaju da se netko poželi olakšati u liftu, automatski se zatvaraju vrata, a uređaj javlja policiji da se netko nedolično ponaša.

Da je Singapur najčišći grad na svijetu, potvrdila je i ovogodišnja studija američke tvrtke Eagle Dumpster Rental, koja se bavi iznajmljivanjem kontejnera za otpad, uklanjanjem i prijevozom otpada za stambene, komercijalne i građevinske projekte.

Analizirali su najpopularnija turistička odredišta diljem svijeta i njihove prakse gospodarenja otpadom, percepciju čistoće javnih mjesta i koliko se stvara otpada po glavi stanovnika. U analizi su koristili brojke iz baze podatka o kvaliteti života Numbeo, baze podataka o gospodarenju otpada Atlas D-Weste, ali i lokalne resurse specifične za svaki grad.

Ispostavilo se da je Singapur uistinu najčišći grad na svijetu te da proizvodi tek 321 kilogram smeća po glavi stanovnika. Za usporedbu, najprljaviji grad na svijetu u istoj studiji proglašen je Rim – glavni grad Italije proizvede oko 654 kilograma smeća po glavi stanovnika.

Objava Bacite li opušak na cestu u najčišćem gradu na svijetu, globit će vas s 200 eura kazne pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bosna i Hercegovina se, prema istom izvještaju, nalazi na 56. mjestu globalne liste, u rasponu između 48. i 67. pozicije, s ukupnim indeksom sreće od 6,136.

Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, građani ove zemlje već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom.

Stručnjaci navode da se ključ ne krije u bogatstvu, već u načinu na koji je društvo organizirano.

Sociolog Jan Delhey objašnjava da se životna sreća temelji na tri stuba: materijalnoj sigurnosti, kvalitetnim odnosima i osjećaju smisla.

Finska je upravo na tim poljima izgradila stabilan sustav. Iako prosječna primanja nisu znatno viša u odnosu na mnoge europske zemlje, razlike među građanima su manje, a socijalna sigurnost izražena.

Finsko društvo karakterizira visoka razina jednakosti, od tržišta rada do obiteljskog života. Roditelji imaju podjednaku ulogu u odgoju djece, dok država osigurava dostupne i kvalitetne usluge brige i obrazovanja.

Obrazovni sustav temelji se na jednakim šansama za svu djecu, uz snažnu individualnu podršku

Posebnu ulogu ima i povjerenje u institucije. Građani vjeruju da sustav funkcionira, da su pravila jasna i da će u kriznim situacijama dobiti podršku. Tome doprinosi i snažna povezanost s prirodom, koja je sastavni dio svakodnevnog života.

S druge strane, Bosna i Hercegovina se nalazi znatno niže na listi sreće. Stručnjaci navode da razlozi leže u dugotrajnoj političkoj nestabilnosti, ekonomskoj neizvjesnosti, visokoj nezaposlenosti, odlasku mladih i slabom povjerenju građana u institucije.

Istraživanja ipak pokazuju da sreća nije isključivo određena genetikom. Veći dio osjećaja zadovoljstva može se razvijati kroz kvalitetne društvene odnose, aktivan životni stil, osjećaj svrhe i osobni angažman.

Objava Finska opet najsretnija zemlja svijeta, evo na kojem je mjestu BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Dok Kolosej stoji, stajat će i Rim, kad Kolosej padne, past će i Rim. Kad padne Rim, past će i svijet“, drevna je izreka o najvećem amfiteatru Rima i antike, odnosno najvećem kazalištu uopće. Izgradnju neuništivog diva je započeo car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca, a od kamena i betona gradilo ga je čak 60 tisuća robova. Završen je oko 80. godine naše ere. Koristio se za razne spektakle, gladijatorske borbe, kao i javna pogubljenja. Borbe su se održavale pred 60 tisuća ljudi, od kojih je 10 tisuća stajalo. Također, napravljeno je i 76 ulaza, pa čak i pokretni krov koji je štitio gledatelje od sunca i kiše. Ogromna konstrukcija platna s konopcima pružala je sjenu za gledatelje, piše Punkufer.hr

Procjenjuje se kako je u areni za vrijeme borbi život ukupno izgubilo više od pola milijuna ljudi i više od milijun životinja. Ponekad bi se ubilo 10 tisuća životinja u samo jednom danu.

Svi stari Rimljani imali su pravo besplatnog ulaska u Kolosej, a za vrijeme spektakla dijelila se i hrana. Festivali su trajali dugo, neki i do 100 dana, tako da su se ovdje nekad odvijale i prave bakanalije. S vremenom su Kolosej uništile mnoge prirodne katastrofe. Potresi iz 847. i 1231. godine napravili su najviše štete i „najzaslužniji“ su za današnji izgled arene.

Kolosej – 2(Foto: Profimedia)

Kolosej je imao složen sustav podzemnih hodnika, poznatih kao hipogeum. Ondje su čekali gladijatori i držale su se životinje, prije nego što bi stigli u arenu. Jedan od tunela starih 2000 godina, koji su nekoć koristili rimski carevi i ugledni gosti, kako bi neopaženo ušli u Kolosej bez miješanja s pukom, otvorio se za javnost tek nedavno i posjetiteljima nudi rijedak uvid iza pozornice antičke arene.

Skriveni tunel

Prolaz dug 55 metara nosi ime po caru Komodu, nemilosrdnom vladaru koji je u tunelu preživio pokušaj atentata. Komod je i sudjelovao u gladijatorskim borbama; odjeven kao Herkul ubijao je nemoćne borce i životinje. Prema podacima Arheološkog parka Koloseja, jednom prilikom je pred oduševljenom publikom odrubio glavu noju.

Komodov tunel otkrili su francuski arheolozi u 19. stoljeću, a nedavnom obnovom uređena je rasvjeta koja oponaša prirodno svjetlo. Kroz staklene zidove posjetitelji mogu promatrati iskapanja na djelu – i zamišljati kako je nekoć bilo carevima na putu do Koloseja.

Objava Otkriven nakon 2000 godina: Tajni prolaz za elitu koji je vodio do gladijatorske arene pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.