Radnici su viđeni kako podižu znak za Ministarstvo za promociju morala i sprječavanje poroka u zgradi u kojoj je bilo smješteno ministarstvo za ženska pitanja u glavnom gradu Kabulu.

U posljednja 24 sata na Twitteru se pojavilo nekoliko postova na kojima se vidi kako radnice iz ministarstva protestiraju ispred zgrade, i objašnjavaju da su ostale bez posla.

Nijedan zvaničnik talibana u petak nije odgovorio na zahtjeve za komentar o ovom pitanju.

Uprkos tome što su insistirali da će ovaj put vladati umjerenije, talibani nisu dozvolili ženama da se vrate na posao i uveli su pravila o tome kako se smiju odijevati na univerzitetima.

Nova talibanska vlada objavila je prije dvije sedmice da nema niti jednog ženskog člana, niti da će imati ministarstvo koje bi zastupalo njihove interese.

Iako su i dalje marginalizirane, afganistanske žene borile su se i stekle osnovna prava u posljednjih 20 godina, postajući poslanice u parlamentu, sudije, piloti i policajci.

Stotine hiljada žena ušlo je na tržište rada – što je u nekim slučajevima bilo neophodno jer su mnoge žene udovice ili sada izdržavaju muževe koji su invalidi u zemlji koja trpi dvije decenije sukoba.

Od povratka na vlast 15. augusta, talibani nisu pokazali nikakvu namjeru da planiraju poštivati prava žena.

Objava Talibani ukidaju ministarstvo za žene, umjesto njega ministarstvo za moral pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Užasne snimke s aerodroma u Kabulu prikazuju ljude kako padaju iz aviona u polijetanju s nekoliko stotina metara visine. Očajni Afganistanci pokušavaju se rukama i nogama držati za avion kao da se radi o kamionu. A dio sretnika zasigurno se domoglo nešto boljeg mjesta u skladištu stajnog trapa, prostoriji u koju avion uvlači kotače nakon polijetanja. – piše Slobodna Dalmacija

Prema dostupnim statistikama, šanse za preživljavanje su im naizgled dobre – čak 24 posto

Međutim, Američka zrakoplovna agencija FAA upozorava na okolnost da je veliki broj aerodroma smješten blizu mora, pa se ovakva statistika odnosi samo na one slijepe putnike koji su ili preživjeli ili im je tijelo pronađeno nakon pada s nekoliko stotina metara. Nakon pada s takve visine, zemni ostaci unesrećenih lišeni su svake koštane strukture, a ljudima koji se prinuđeni uklanjati njihove ostatke, u pravilu treba dugotrajna psihološka pomoć.

Treba imati u vidu da su Afganistanci, koji se upravo pokušavaju ukrcati na avion u Kabulu, vjerojatno radili za neku državnu ili međunarodnu instituciju. Odmazda Talibana je do sada uvijek bila strašna, pa je tako očajnim ljudima prihvatljivije smrzavanje na velikim visinama nego prepuštanju sudbini koju će im “studenti” (Talibani) odrediti. Malo je vjerojatno da će se netko od njih ukrcati u prtljažni ili putnički prostor. Još manje su šanse da će pronaći mjesto u tehničkom prostoru američkih  širokotrupnih transportnih aviona. Prostor za stajni trap nekako se nameće kao jedino mjesto za uspješno skrivanje, ali opasnosti su brojne. Evo na što sve treba misliti.

Dok je avion na zemlji, čak i dok rula po pisti i uzlijeće, sve izgleda prilično dobro

No, kad postigne sigurnosnu visinu, pilot će prebaciti položaj poluge kojom deblokira i uvlači stajni trap, a tada stvari postaju neugodne. Snažna hidraulika je neumoljiva i bilo bi dobro da “putnik” veoma dobro poznaje mehanizam sklapanja, odnosno, slaganja stajnog trapa prilikom uvlačenja. Ako i ostane mjesta, treba mu se na vrijeme prilagoditi ili će ostati zdrobljen još i prije nego što se poklopci zatvore i nastane potpuni mrak. Tako je nastala današnja fotografija ljudskog tijela koje pada iz zrakoplova na polijetanju.

Pretpostavimo da je poneki očajni putnik imao sreće, jer objektivno jako malo onih ljudi na aerodromu u Kabulu poznaje konstrukciju ovog ili onog tipa zrakoplova u kojemu upravo pokušava naći spas. Što ga čeka nakon što je uspješno izbjegao sve zamke avio-hidraulike. Prije svega, treba znati da prostor u kojemu su kotači nije hermetički zatvoren. Avion će se penjati na zadanu visinu kako to avioni inače rade. U putničkoj kabini će pritisak polako opadati ali će se zadržati na atmosferskom tlaku koji inače vlada na nekih 2000 metara. Poneki putnik će imati problema s ušima, manji broj njih s upalom sinusa imat će doista neugodno iskustvo, a naš “slijepi putnik” u prostoru stajnog trapa ulazi u ozbiljan problem čim avion postigne visinu od 3.500 metara. Ta se visina zove zona smrti. Bez duže prilagodbe, kako to rade alpinisti. Na ovoj se visini ne bi trebalo zadržavati dulje od pola sata, osim ako uza se nema bocu s kisikom. Na toj visini parcijalni tlak kisika opada do mjere da kisik u našim plućima ne može više doprijeti u krvotok.

Međutim, realno je za očekivati da avion nastavi penjanje da bi izbjegao protuavionske sustave Talibana i u, ostalom, da bi došao na visinu na kojoj avion leti učinkovitije, s manje otpora. S visinom opada i temperatura. Od minus 50 do minus 80 stupnjeva je temperatura s kojom treba računati na krstarećoj visini današnjih mlaznih aviona. No, sigurno je da će slijepi putnik skriven u stajnom trapu do tada već biti u dubokoj nesvijesti.

 AFP

Paradoksalno, nesvijest i niska temperatura bit će njegovi saveznici u preživljavanju. Barem na neko vrijeme. Naime, niska temperatura usporit će rad srca, metabolizam općenito i stoga smanjiti potrebu za kisikom. Nesvjestica će isto uštedjeti nešto na potrebama za kisikom koji kronično nedostaje. Problem je, naravno, što očajni putnik u takvom prostoru ne može nositi polarnu odjeću i od životne je važnosti da avion što prije krene na slijetanje (što je u slučaju bijega s američkim državljanima iz Afganistana gotovo pa nemoguće očekivati).

 AFP

Pri slijetanju vrebaju nove opasnosti. Na velikim visinama u krvi i tjelesnim tekućinama stvorit će se mjehurići dušika, baš kao i kod ronilaca koji zbog toga postupno izranjaju s velikih dubina. Ali avion se pak spušta kontinuirano s vertikalnom brzinom od najmanje 5 metara u sekundi. To će u tijelu putnika u dekompresiranom prostoru izazvati efekt sličan onome kad otvarate bocu gaziranog pića – mjehurići pucaju i izazivaju strašnu bol. Pretpostavimo da je  putnik iz naše priče i to preživio i da se na vrijeme probudio iz nesvijesti, prije nego što se otvore poklopci stajnog trapa a njegovo tijelo padne s nešto više do tisuću metara. Sad mu još samo preostaje da se nekako veže uz stajni trap jer će se avion približavati aerodromu brzinom od 150 do 160 čvorova, a to je kao da se držite za rasvjetni stup pri uraganu pete kategorije.

Koliko god šanse bile male, od 1947. do 2015. godine zabilježeno je, odnosno potvrđeno, 113 pokušaja “slijepog” prijevoza u stajnom trapu, od kojih je 86 završilo tragično.Još jednom, riječ je samo o onim pokušajima gdje je putnik kasnije pronađen, živ ili mrtav.

Tko su talibani?

– Talibani (učenici) pripadnici su radikalnoga islamističkoga pokreta koji su 1996–2001. vladali većim dijelom Afganistana. Pokret je nastao 1994. na području Kandahara, pod vodstvom mule Muhameda Omara. Pripadnici su uglavnom Paštuni, znatnim dijelom bivši polaznici medresa (talib je učenik, tj. student islama) u Afganistanu te u Pakistanu.

Nakon osvojenja Kabula (26. IX. 1996) talibani su Afganistan proglasili emiratom (priznali su ga Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati), te su uveli šerijat i provodili drastična kažnjavanja za njegovo nepoštivanje (zabranjeno je bilo školovanje djevojčica i žena, gledanje televizije, slušanje glazbe i dr.) – navodi Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

– Potkraj 1990-ih svoju su vlast nastojali proširiti na sjever Afganistana, progoneći Hazarijce, Tadžike i druge nepaštunske narode (Iran, Rusija i Uzbekistan pomagali su antitalibanske snage).

Znatnim su se dijelom financirali od raširene proizvodnje i prodaje opijuma. S pojedinim zapadnim naftnim kompanijama te Pakistanom i Turkmenistanom dogovarali su gradnju plinovoda i naftovoda preko Afganistana.

 AFP

Od 1998. talibanski režim bio je pod pritiskom SAD-a zbog pomaganja terorističke skupine Al-Qaide, predvođene O. bin Ladenom, a od listopada 1999. bio je i pod ograničenim sankcijama UN-a (u kolovozu 1998. Al-Qaida je napala američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, a SAD je potom raketama uništio nekoliko njezinih uporišta u Afganistanu).

Međunarodne osude talibanskoga režima izazvalo je i njegovo zatiranje ljudskih prava (posebno žena i djece), razaranje školstva, afganistanske kulturne baštine i dr. Nakon što je Al-Qaida izvela teroristički napad u New Yorku i u blizini Washingtona (11. IX. 2001., s približno 3000 poginulih), slijedila je vojna intervencija SAD-a i saveznika u Afganistanu (u listopadu 2001) i rušenje talibanske vlasti.

Nakon toga talibani se organiziraju u gerilu i poduzimaju bombaške napade, s uporištima u južnom dijelu Afganistana i dijelovima susjednog Pakistana.

Prije nego su talibani preuzeli Afganistan stanje je bilo ovakvo:

Afganistan je podijeljen između vladinih snaga, koje podržavaju međunarodne trupe, talibana i njihovih militantnih saveznika, ekstremističke skupine tzv. Islamske države (ID) i skupa manjih stranih terorističkih skupina. Sjedinjene Države i talibani potpisali su u veljači 2020. ključni sporazum čiji je cilj “donijeti mir Afganistanu”.

Sporazum predviđa dogovor o podjeli vlasti između afganistanske vlade i talibana i potpuno povlačenje svih stranih trupa, navodi Radio Slobodna Europa.

Dok je talibanska delegacija dolazila u Kabul na razgovore o puštanju zarobljenika i dok se afganistanska vlada i talibani pripremaju za pokretanje izravnih mirovnih pregovora, oko većeg dijela zemlje vode se žestoke borbe i opustošen je nasiljem, a zaraćene frakcije slijede strategiju “bori se i razgovaraj”.

Afganistanska vlada je sve do prije nekoliko tjedana kontrolirala glavni grad Kabul, provincijske prijestolnice, glavne centre i većinu okružnih centara, kako navodi Odlučna podrška (Resolute Support), misija koju u Afganistanu vodi NATO.

Oko 30 posto od 407 okruga u Afganistanu je u vladinim rukama, talibani drže oko 20 posto, a oko ostatka zemlje se vode borbe, prema časopisu Long War Journal.

Žene i djeca u Afganistanu:

 Joel Robine/AFP

Procjenjuje se da je oko 60.000 stalno angažiranih talibanskih militanata i oko 90.000 povremenih boraca. Međutim, vladine snage trpe rekordan broj žrtava, visoko su utučene i niskog morala. Za to se uvelike krivi pobunjene talibane, neučinkovito vodstvo u oružanim snagama i kroničnu korupciju.

Predsjednik Ašraf Gani izjavio je 2019. da je oko 45.000 afganistanskih vojnika i policajaca ubijeno otkako je preuzeo dužnost 2014. – ili nevjerojatnih 849 mjesečno. U 2018. vlada je prestala objavljivati informacije o smrtnim slučajevima.

Mediji su u ljeto prošle godine pislai kako talibani kontroliraju više teritorija nego ikad još od američke invazije koju je predvodio SAD 2001. godine kad su srušili fundamentalističku skupinu s vlasti.

Vodstvo fundamentalističke militantne grupe pobjeglo je u susjedni Pakistan, gdje je navodno dobilo utočište, obuku i oružje, optužba je koju je Islamabad odbacio. Iz svojih sigurnih utočišta u Pakistanu, talibani su vodili pobunu protiv afganistanskih i međunarodnih trupa.

Talibani su slijedili ono što sigurnosni stručnjaci nazivaju strategijom “izvana prema unutra” koju su učinkovito koristili drugi pobunjenici u Afganistanu, uključujući mudžahedine koji su se borili protiv sovjetskih i afganistanskih vladinih snaga u 1980-im.

Iz svojih utočišta u Pakistanu, talibani su zauzeli ruralna područja Afganistana i konsolidirali kontrolu nad većim dijelom seoskih područja, istovremeno dobijajući nove borce i resurse. Posljednjih godina talibani su krenuli u naseljenija područja s ciljem da ih izoliraju i potom zauzmu.

 Alexander Nemenov/AFP

Oko 20 stranih militantnih skupina djeluje u Afganistanu, uključujući pakistanske ekstremističke skupine poput Pakistanskih talibana, Laškar-e Jhangvi, Laškar-e Taiba, Jaiš-e Muhamed i srednjoazijskih militantnih skupina, uključujući Islamistički pokret Uzbekistana (IMU), Islamsku džihadsku unija i Islamski pokret Istočni Turkestan, militantna skupina koja se bori za neovisnost Ujgura u Kini.

Neke od tih skupina djeluju pod talibanskim kišobranom. Ne mogu djelovati u Afganistanu bez dopuštenja talibana. Svaka od ovih skupina ima jedinstven odnos s talibanima – operativno, ideološki ili ekonomski, navode stručnjaci.

Al-Kaida je u velikoj mjeri smanjena, sa samo nekoliko stotina boraca u Afganistanu. Ali ona ostaje presudni dio talibanske pobune. Dvije skupine su dugogodišnji partneri te su međuovisne, smatraju stručnjaci. Prema američkom State Departmentu, “primjena američko-talibanskog sporazuma zahtijevat će dugotrajno praćenje kako bi se osiguralo da ga talibani poštuju, budući da se vodstvo grupe nerado javno odriče s Al-Kaide”.

U skladu s tim sporazumom, talibani su se obvezali “spriječiti bilo koju skupinu ili pojedince, uključujući Al-Kaidu, da koriste tlo Afganistana kako bi ugrozili sigurnost Sjedinjenih Država i njihovih saveznika”.

Ovako je Glas Amerike 2001. pisao o talibanima:

Peter Tomsen bio je posebni američki izaslanik pri afganistanskom pokretu otpora krajem osamdesetih i početkom devedesetih. Gospodin Tomsen uspoređuje talibane s najgorim političkim zločincima moderne povijesti, kao što su Adolf Hitler i Josif Staljin.

“Talibane moramo smatrati – kako je to nedavno kazao i predsjednik u svojem govoru – totalitarnim pokretom poput nacista ili sovjetskih komunista, koji sve vidi bijelo ili crno i koji strogo kontrolira medije kako bi prenosili samo njegova stajališta. Talibanima nije važno što je točno, a što nije, što je ispravno, a što nije, sve dok se u javnosti stvara utisak koji oni žele stvoriti. To im je cilj.”

Međutim, neki stručnjaci misle i drugačije. Novinar i stručnjak za južnu Aziju Eric Margolis, autor knjige “Rat na vrhu svijeta” ne prihvaća takvu karakterizaciju talibana. “To mi zvuči kao predratna dezinformacija. Jasno je da su takve karakterizacije usmjerene na jačanje zapadne podrške korištenjem posebnih riječi u vezi s talibanima, kao što su “nacisti” ili “koncentracijski logori”, za koje se zna da će ih mediji prenijeti.

To je veliko pretjerivanje. Talibani nisu nacisti. Oni su nazadni, primitivni, uskogrudni brđani, koji se ne razlikuju posebno od bilo kojeg plemena u drugim dijelovima Afganistana, na sjeveru Pakistana, u ruralnoj Indiji ili, čak i u Saudijskoj Arabiji, u kojoj bi se zapravo osjećali kao kod kuće. Mnogi su Afganistanci podržali talibane, zato što su uveli red, nakon višegodišnjeg razdoblja kaosa, nasilja, silovanja i pljačkanja poslije sedmogodišnjeg građanskog rata, makar taj red uveli i drakonskim mjerama.”

Veleposlanik Tomsen na to odgovara da, iako se ovaj povijesni trenutak znatno razlikuje od nacističkog ili staljinističkog razdoblja, talibanski čelnici često koriste metode slične onima koje su koristili nacisti i staljinisti. “Da ste Afganistanac, koji već četiri-pet godina živi pod talibanskom vlašću, bila bi vam kristalno jasna totalitarna priroda tog režima. Radi se o čitavom nizu pravila uvedenih ne samo protiv žena, već i protiv cijelog stanovništva, koje provodi vojska. Na televiziji smo mogli vidjeti tajno snimljene video-zapise, na kojima se vidi kako talibani na stadionu pogubljuju jednu ženu i kako vješaju muškarce na vratnice. I ne zaboravimo na uništenje Budinih statua…”

Kakva je situacija sada?

Situacija u glavnom gradu Afganistana, Kabulu, brzo se mijenja s ulaskom talibana u grad i zauzimanjem većine njegovih dijelova, uključujući i predsjedničku palaču. To se dogodilo dok je afganistanski predsjednik Ashraf Ghani bježao iz zemlje, a snage sigurnosti u gradu su nestale, piše redakcija Radija Slobodna Europa.

Iako je mnogo toga nepoznato, evo nekoliko ključnih pitanja koja stoje iza ratom razorenog Afganistana jer ekstremna islamistička skupina preuzima kontrolu nad cijelom zemljom.

Što se dogodilo s demokratski izabranom afganistanskom vladom?

Međunarodno priznata vlada u Kabulu uvelike se urušila.

Predsjednik Ashraf Ghani odletio je 15. kolovoza iz Afganistana, predajući vlast talibanima nakon što su njihovi borci opkolili Kabul, a zatim ušli u glavni grad. Spustio se u susjedni Tadžikistan i prema izvještajima odlazi u treću zemlju.

Ključni članovi uprave Gana – uključujući prvog potpredsjednika Amrulaha Saleha, žestokog talibanskog kritičara, savjetnika za nacionalnu sigurnost Hamdullaha Mohiba i Fazela Fazlija, voditelja predsjednikova administrativnog ureda – također su pobjegli iz zemlje.

Tko sada upravlja?

Čini se da su afganistanske sigurnosne snage djelomično kontrolirale grad do kasno navečer 15. kolovoza, ali brzo su ga predale talibanskim borcima.

Nakon što su se u početku obavezali da neće ući u grad, talibani su rekli da su svoje borce poslali u “neke dijelove” grada, navodno radi održavanja reda i sprječavanja pljačke.

Bilo je izvješća o sporadičnim pucnjavama u gradu, ali čini se da nije bilo većih borbi.

Viđeni su neki afganistanski vojnici i policija kako napuštaju položaje, skidaju uniforme i bježe s oružjem.

Talibanski borci brzo su preuzeli kontrolu nad svim vladinim zgradama, a talibanski zapovjednici prikazani su kako prolaze predsjedničkom palačom u središtu Kabula i skidaju afganistansku zastavu u, kako se čini, uredu predsjednika Ashrafa Ghanija.

 Joel Robine/AFP

Međunarodna zračna luka Kabul nastavlja kontrolirati nekoliko tisuća američkih vojnika koji osiguravaju odlazak stranih diplomata, stranaca i Afganistanaca koji su radili za strane subjekte iz Kabula.

Omar Samad, bivši afganistanski diplomat u Europi, rekao je da “posvuda postoje sigurnosne jedinice, ali da nema zapovjednika otkad je najviši ešalon napustio zemlju”.

15. kolovoza Hamid Karzai, utjecajni bivši predsjednik Afganistana, najavio je stvaranje “koordinacijskog vijeća” koje će nadzirati miran prijenos vlasti.

U tročlano vijeće ulaze Abdullah Abdullah, drugi najviši vladin dužnosnik u Kabulu, i Hekmatjar Gulbuddin, jedan od najzloglasnijih bivših vojskovođa Afganistana i bivši vođa ekstremista.

“Čini se da ovaj savjet vlada”, rekao je Ali Adili, istraživač u Afganistanskoj analitičkoj mreži, nezavisnom istraživačkom centru u Kabulu.

“Međutim, nije jasno tko je dao ovlaštenja za taj savjet”, dodao je. “Formiranje vijeća još nije donijelo povjerenje stanovnicima Kabula.”

Nadalje je nejasno hoće li se vijeće formirati nakon što su talibani 15. kolovoza počeli ulaziti u Kabul.

Kakva će se vlada vjerojatno pojaviti?

Afganistanski ministar unutarnjih poslova Abdul Satar Mirzakawal rekao je da će vlast biti predana privremenoj administraciji.

Čini se da su talibani odbacili optužbe, inzistirajući na tome da očekuju potpunu predaju vlasti.

“Bojim se da će talibani izravno preuzeti vlast ili ćemo imati privremenu vladu koja će u biti predstavljati talibane”, rekao je Harun Rahimi, docent prava na Američkom sveučilištu u Afganistanu u Kabulu.

“U tom slučaju budući politički sustav vjerojatno neće biti uključiv, što će mnoge Afganistance navesti da ga smatraju nametnutim i nelegitimnim”, dodao je.

Američki dužnosnici rekli su da Washington neće priznati talibansku vladu ako ekstremistička skupina nasilno preuzme vlast.

Talibani su ranije izjavili da su za prijelaznu vladu ako se Gana povuče. Međutim, nije jasno hoće li ispuniti obećanje.

“Sada kada je Gana pobjegla, u sljedećih dan-dva znat ćemo idemo li prema širokom aranžmanu ili jednopartijskom sustavu, iako znakovi ukazuju na sveobuhvatnije prijelazno razdoblje”, rekao je Samad.

Farhadi, bivši savjetnik afganistanske vlade, rekao je u utorak da bi, ako bi postojao sveobuhvatniji privremeni aranžman, talibani vjerojatno dominirali, ali da bi moglo biti mjesta za druge političke aktere, iako je očekivao da će to biti manje poznate ličnosti ljudi iz sadašnje političke elite.Kabul.

“Talibani će vjerojatno formirati vladu po svom izboru, s predstavnicima svih provincija i etničkih skupina, ali ne nužno s političkim ličnostima koje poznajemo”, rekao je Farhadi.

Što će se dugoročno dogoditi?

Vjerojatno će u Kabulu postojati vlada u kojoj dominiraju talibani, kažu analitičari.

Tijekom njihove ranije vladavine vlast je bila centralizirana u rukama “amira ul-mominina” ili vođe vjernika.

 AFP

Objava Bježeći iz Afganistana ljudi padaju iz aviona pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema informacijama koje je objavilo osoblje američkog veleposlanstva u Afganistanu, puca se na kabulskom aerodromu, javlja Guardian. Veleposlanstvo je američkm državljanima savjetovalo da ostanu gdje jesu te da pronađu neko sigurno mjesto i čekaju daljnji razvoj situacije.

CNN javlja kako je američka zastava u američkom veleposlanstvu u Kabulu spuštena, što je završni korak u evakuaciji ambasade. Američki je veleposlanik evakuiran te je sada na aerodromu.

Očekuje se kako će proces evakuacije završiti tijekom večeri. Na kabulskom će aerodromu ostati mali dio diplomata. U zgradi veleposlanstva je još samo nekoliko zaštitara, no i oni će otići uskoro.

Sigurnosna situacija u Kabulu i zračnoj luci brzo se mijenja, javlja Reuters

Talibani su u međuvremenu objavili kako su zauzeli i predsjedničku palaču u Kabulu nakon što je afganistanski predsjednik Ashraf Ghani, kako je ranije objavljeno, napustio državu. Afganistanska vlada za sada nije potvrdila ove talibanske navode.

Brojne su ulice Kabula zakrčene automobilima, a ljudi žure do svojih domova ili zračne luke, kažu stanovnici afganistanske prijestolnice.

Na Redditu je objavljena snimka snimka velikih gužvi koje su nastale na cestama prema aerodromu

CNN-ova reporterka u Afganistanu Clarissa Ward upravo je javila kako je na aerodromu kaos. Cesta koja vodi prema zračnoj luci potpuno je zakrčena – tisuće ljudi pokušavaju se probiti do zračne luke.

Talibani su danas ušli u prijestolnicu Afganistana Kabul, a afganistanski ministar je objavio da vlada predaje vlast u ruke prijelaznoj administraciji, dok su američki diplomati helikopterom evakuirani iz veleposlanstva

Visoki dužnosnik afganistanskog ministarstva unutarnjih poslova rekao je za Reuters da talibani pristižu “sa svih strana” u glavni grad, ali nije naveo detalje. Guardian prenosi izvještaje iz kabulske bolnice kako je “više od 40 osoba” ozlijeđeno u sulobima u predgrađima afganistanske prijestolnice.

Da će Afganistan pasti, više nije upitno, jedino je pitanje trenutka kada će to biti i službeno objavljeno, a prema najnovijim informacijama koje stižu putem Glasa Amerike, medijske kuće u vlasništvu američke vlade, to bi se moglo dogoditi vrlo brzo.

Dopisnik Glasa Amerike iz Pakistana Ayaz Gul, objavio je da su, prema neslužbenim informacijama do kojih je došao, afganistanski predsjednik Ashraf Ghani i potpredsjednik Amrullah Saleh podnijeli ostavke tijekom sastanka s talibanskim vođama, koji se danas održao, a na kojem se razgovaralo o predaji Kabula i mogućoj uspostavi ‘prijelazne vlasti’.

Do ‘prijelazne vlasti’, izvjesno je, neće doći s obzirom da su Ghani i Saleh, prema novinaru Gulu, svu vlast predali talibanima

Nakon toga su, također neslužbeno, napustili i Kabul i Afganistan, a prema dosad nepotvrđenim informacijama, odletjeli su u susjedni Tadžikistan iz čijeg bi glavnog grada Dušanbea trebali nastaviti put na treću, zasad nedefiniranu lokaciju.

Talibanski izvori rekli su za Glas Amerike da je ostavka afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija prihvaćena tijekom razgovora u Kabulu. Tvrde i da će afganistanski starješine, a nije jasno uključuje li to i Ghanija, otputovati u Dohu u Kataru gdje će se realizirati detalji prijenosa vlasti na talibane. Iz Ghanijevog ureda još nisu komentirali ovu informaciju.

Talibanski pregovarači otišli su u nedjelju u predsjedničku palaču kako bi razgovarali o predaji vlasti, rekao je ranije afganistanski dužnosnik koji je htio ostati anoniman iz straha od talibanske odmazde.

Foto: Afganistanske djevojčice na ulicama Kabula, Wakil Kohsar/AFP

Wall Street Journal je, pozivajući se na neimenovanog visokog dužnosnika afganistanske vlade, objavio da službeni Kabul, ili bolje reći ono što je od njega ostalo, u dogovoru s Amerikancima talibanima predlaže da sljedeća dva tjedna ne zauzimaju glavni grad već da ih iskoriste za pregovore o zajedničkoj prijelaznoj vlasti. Isti dužnosnik je dodao da sumnja da će talibani prihvatiti taj prijedlog.

Glasnogovornik talibana: Očekujemo miran prijenos vlasti

Talibani očekuju miran prijenos vlasti sljedećih nekoliko dana, kazao je ranije glasnogovornik talibana, u trenutku dok su talibanski borci ulazili u afganistanski glavni grad Kabul uz vrlo malo otpora afganistanskih vladinih snaga.

Suhail Šahin kazao je i da će militantna islamistička skupina štititi prava žena, kao i slobodu medijskih djelatnika i diplomata.

“Uvjeravamo ljude, posebno u gradu Kabulu, da su njihovo vlasništvo i njihovi životi sigurni”, kazao je talibanski glasnogovornik za BBC.

“Naše vodstvo instruiralo je naše snage da ostanu na ulazima Kabula i da ne ulaze u grad”, kazao je glasnogovornik

“Očekujemo miran prijenos vlasti”, kazao je dodajući da talibani očekuju da se to dogodi “u sljedećih nekoliko dana”.

Šahin je iznio u glavnim crtama politički okvir koji talibani predviđaju za povratak radikalnog islamističkog pokreta na vlast, 20 godina nakon što su ga međunarodne snage svrgnule nakon napada 11. rujna 2001.

Kabul, Wakil Kohsar/AFP

“Želimo uključivu islamsku vladu, što znači da će svi Afganistanci biti zastupljeni u ovoj vladi”, uvjerava Šahin dodajući: “Razgovarat ćemo o tome u budućnosti, kada se dogodi mirna tranzicija”.

Glasnogovornik grupe također je istaknuo da međunarodna veleposlanstva i njihovi zaposlenici neće biti na meti talibanskih boraca te da bi trebali ostati u zemlji

“Nema rizika za diplomate, humanitarne organizacije, bilo koga. Svi bi trebali nastaviti raditi kao i do sada. Neće im nanijeti štetu, trebali bi ostati”, rekao je.

Afganistanci na ulicama Kabula, Wakil Kohsar/AFP

Odbacujući strahove od povratka zemlje u doba prve talibanske vladavine, uz vrlo strogu primjenu islamskih pravila, Šahin je rekao da talibani sada žele otvoriti “novo poglavlje” tolerancije.

“Želimo surađivati ​​sa svim Afganistancima, želimo otvoriti novo poglavlje mira, tolerancije, s mirnim suživotom i nacionalnim jedinstvom za državu i narod Afganistana”, kazao je glasnogovornik talibana za BBC.

On je kazao i kako bi skupina uskoro trebala preispitati svoje odnose sa Sjedinjenim Državama, koje su do sada obilježila dva desetljeća sukoba, najavivši otvaranje “novog poglavlja suradnje”.

Afganistanci na ulicama Kabula, Wakil Kohsar/AFP

Naredili snagama da ne napadaju Kabul

Talibani su ranije naredili svojim snagama da ne napadaju Kabul, glavni grad Afganistana, već da zauzmu položaje ispred ulaza u grad, priopćili su u nedjelju.

Pošto je Kabul velik i gusto naseljen grad, talibani nisu namjeravali ući silom, naveli su u priopćenju. Umjesto toga, militanti su održali pregovore s afganistanskom vladom o mirnom zauzimanju Kabula, dodaju.

Priopćenje je objavljeno kad su društvenim mrežama počeli kružiti nepotvrđeni izvještaji o ulasku talibanskih boraca u grad

U međuvremenu je glavni grad Afganistana postao poprište scena meteža s mnoštvom ljudi koji žele podići svoje ušteđevine, kupiti hranu i otići kući svojim obiteljima.

Američki helikopter leti iznad ambasade u Kabulu, Wakil Kohsar/AFP

‘Ostavili ključeve u autu i krenuli pješice prema aerodromu’

Brojne su ulice Kabula zakrčene automobilima, a ljudi žure do svojih domova ili zračne luke, kažu stanovnici afganistanske prijestolnice.

“Neki su ljudi ostavili ključeve u automobilu i krenuli pješice do zračne luke”, rekao je jedan stanovnik telefonski Reutersu.

Drugi kaže da “svi ljudi bježe kući strahujući od borbi”

Posljednjih dana su brojni Afganistanci napustili domove u unutrašnjosti i stigli u Kabul, strahujući od povratka radikalno islamističke vladavine.

Američki dužnosnici rekli su da se njihovi diplomati helikopterima prevoze do zračne luke iz veleposlanstva u utvrđenoj četvrti Vazir Akbar Kan.

Nove američke postrojbe raspoređene su kako bi pomogle u evakuaciji, nakon strelovitog napredovanja talibana do Kabula u roku od nekoliko dana.

Objava Talibani ušli u Kabul – Spuštena zastava SAD-a u američkoj ambasadi, predsjednik Afganistana pobjegao iz države pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Glasnogovornik policije u sjevernoj pokrajini Nimroz rekao je da je glavni grad Zaranj pao u ruke islamista zbog nedostatka vladinih snaga.

Strani vojnici privode kraju svoje povlačenje iz Afganistana, a talibani su intenzivirali napade kako bi porazili vladu koju podržavaju Sjedinjene Države.

Talibani su proteklih mjeseci zauzeli desetke okruga i graničnih prijelaza i pritisnuli nekoliko glavnih gradova pokrajina, uključujući Herat na zapadu i Kandahar na jugu.

Zaranj je prvi pokrajinski glavni grad koju su osvojili pobunjenici otkako se SAD s talibanima dogovorio o povlačenju američkih snaga u veljači 2020 godine.

Lokalni izvor rekao je da su talibani zauzeli guvernerov ured, sjedište policije i kamp blizu iranske granice.

Talibanski izvori rekli su da skupina slavi vojni uspjeh te da će pad Zaranja podići moral njihovih boraca u drugim pokrajinama. Zapovjednik talibana, koji je htio ostati anoniman, rekao je da Zaranj ima stratešku važnost jer se nalazi blizu granice s Iranom.

“Ovo je početak i gledajte kako će druge pokrajine uskoro pasti u naše ruke”, rekao je.

Talibani su u petak u Kabulu ubili vodećeg medijskog i informacijskog dužnosnika afganistanske vlade.

Ubojstvo Dawe Khana Menapala, čelnika vladinog Centra za medije i informacije (GMIC), zadnje je u nizu koje talibani izvršavaju kako bi oslabili lvadu Ašrafa Ganija vladu koju podržava Zapad.

Najviši američki diplomat u Afganistanu Ross Wilson na Twitteru je napisao kako ga je ražalostilo ubojstvo Menapala kojeg je nazvao prijateljem i kolegom čija je karijera bila usredotočena na davanje istinitih informacija svim Afganistancima.

“Ova ubojstva napad su na ljudska prava i slobodu govora Afganistanaca”, naglasio je Wilson. Hina

Objava Talibani zauzeli prvi glavni grad neke afganistanske pokrajine i ubili vodećeg dužnosnika vlade pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zrakoplov nacionalne kompanije Ariana Afghan Airlines srušio se u planinskom djelu Deh Jak u istočnoj pokrajini Gazni dok je letio iz Kabula za Herat. Sudbina putnika još nije poznata, prenose svjetski mediji.

Lokalni mediji javljaju kako je u zrakoplovu bilo ukupno 83 ljudi. Poletio je u 13:15 sati po lokalnom vremenu.

Objava Srušio se putnički zrakoplov s 83 ljudi u Afganistanu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ova odluka znači da se talibani, afganistanska vlada i Sjedinjene Američke Države neće suočiti ni sa kakvom istragom zbog njihovih navodnih zločina koji se uglavnom odnose na razdoblje 2003. i 2004, javlja Reuters, a prenosi tribun.hr.

Kao dodatne razloge suci su naveli neuspjeh u prikupljanju dokaza u ranoj fazi, izostanak suradnje uključenih vlada i vjerojatne visoke troškove.

Osim toga, „trenutne okolnosti situacije u Afganistanu su takve da izgledi za uspješnu istragu i kazneno gonjenje čine vrlo ograničenim“, kazali su suci koji su odbacili istragu glasanjem dva naprema jedan.

Američki predsjednik Donald Trump odluku je nazvao „velikom međunarodnom pobjedom“ i osudio ICC zbog njegovih „širokih, neobuzdanih, tužiteljskih ovlasti,“ kao i zbog onoga što on smatra prijetnjom američkom suverenitetu.

„Svaki pokušaj optuživanja američkog, izraelskog ili savezničkog osoblja naići će na brz i snažan odgovor,“ kazao je Trump.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Bolton, oštar kritičar ICC-a, nazvao je odluku „opravdanjem“ žestoke politike SAD-a protiv suda i „teškog poraza” za tužitelje.

Bolton je novinarima rekao kako bi čak i slučajevi svrgnutog sudanskog predsjednika Omar al-Bashirai venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, kojeg Washington želi svrgnuti, trebali biti u nadležnosti njihovih matičnih zemalja, a ne ICC-a.

Tužitelji ICC-a kazali su tijekom 2015. da su imali dokaze koji ukazuju da su međunarodne snage u Afganistanu provodile fizičko i psihičko zlostavljanje nad zatočenicima. Također su primijetili da postoje dokazi o zločinima koje su počinili talibani i snage koje su podržavale afganistansku vladu.

Tako je ovaj, na primjeru presuda iz ratova na području bivše SFRJ, cirkusantski sud još jednom je pokazao svoje klaunsko naličje.

KT

Objava Haaški sud zbog „nepraktičnosti“ odbio istražiti ratne zločine u Afganistanu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sudeći po Afganistanskoj komisiji za sigurnost novinara (AJSC), broj poginulih dokumentiran je u 121 slučaju nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

– Kao i u 2017, i u prošloj godini su  ISIL i talibani odgovorni za većinu takvih slučaja nasilja, konkretno 50 slučaja – navodi AJSC u izvještaju.

Od ukupnog broja nasilnih incidenata, 11 ih je počinjeno nad novinarkama i medijskim radnicama.

Osim pogibije, brojni novinari suočeni su s rizicima od ranjavanja,  pritvaranja i otmice u Afganistanu, navodi se u izvještaju.

U 2018. godini ukupno su 34 medijske organizacije prestale s radom u Afganistanu iz različitih razloga.

Broj stradalih izvještača u prošloj godini pokazuje neznatno smanjenje u odnosu na  20 ubijenih novinara u 2017. godini.

Nasilni incidenti također su u opadanju u protekloj godini u odnosu na  169 slučajeva evidentiranih u 2017., prenosi Anadolu Agency.

Objava U Afganistanu ubijeno 17 novinara u prošloj godini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prvi afganistanski sportisti na Zimskoj olimpijadi su  alpski skijaši Sajed Alishah Farhang i Sajjad Husaini, koji će se u Južnoj  Koreji natjecati u veleslalomu. Za nastup na igrama pripremali su se četiri godine, prenosi STA.

Naučili su skijati prije šest odnosno sedam godina u afganistanskom skijaškom centru  Bamyjan, a trenutno se pod vodstvom švicarskog trenera  Andreasa Hannija pripremaju u St. Moritzu.

– Olimpijski nastup za mene  znači  ostvarenje sna. Afganistan nije samo rat, kod nas se događaju i  druge stvari i jedna od tih je skijanje – kazao je 26-godišnji Husaini, koji je počeo skijati 2012, nakon povratka iz Irana, gdje je boravio 13 godina kao ratna izbjeglica.

– Ovo je naša četvrta zima priprema u Švicarskoj za Olimpijske igre. Napravili smo veliki napredak – izjavio je 27-godišnji Farhang.

Njihove pripreme za Olimpijske igre financirale su inozwmnw organizacije.

Objava Afganistan prvi put na Zimskim olimpijskim igrama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Najmanje 40 mrtvih u napadu na hotel Intercontinental u Afganistanu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U jedinici je 45 pripadnika, od kojih su i tri žene, a bit će u misiji podrške miru, čime i Oružane snage u BiH daju svoj doprinos sigurnosti u svijetu.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić istaknuo je da je BiH bila mjesto u kojem su dolazili vojnici drugih zemalja kako bi se, nakon teškog rata održao mir, a sada njeni vojnici pomažu drugim zemljama u stabilizaciji sigurnosnih prilika.

-Autoritet koji su pripadnici naših OSBiH imali i imaju u okviru mirovnih snaga je neupitan – rekao je Ivanić podsjetivši da to pokazuje snagu i profesionalnost naših ljudi.

Načelnik Zajedničkog štaba OSBiH generalpukovnik Anto Jeleč je istaknuo da iskustva stečena u ovim misijama imaju nemjerljiv značaj za OSBiH.

Podsjetio je da peta rotacija 6. pješadijske brigade odlazi u misiju “Odlučna podrška“ da bi zamijenili svoje kolege na poslovima jačanja kapaciteta sigurnosti u Afganistanu.

-Naša zadaća tamo je stvaranje sigurnih uvjeta za život, prvenstveno onima koji borave u bazi i odlaze na teren i obučavaju snage sigurnosti Afganistana. Dosad smo postigli zavidne rezultate i odgovorili na sve izazove i zadatke i dobili pohvale od naših partnera – naglasio je Jelač.

Zamjenik ministra obrane BiH Sead Jusić podsjetio je da su OSBiH važne ne samo zbog sudjelovanja u misijama mira u svijetu već i zbog pomoći građanima.

Najavio je da će uskoro biti riješena i neka statusna pitanja vojnika, između ostalog i to da im se vojna karijera u OSBiH ne bi morala završiti s 35 godina života.

Brigadni general Radovan Ilić je dodao da je ova jednica uspješno osposobljena te se nada da će ispuniti očekivanja u profesionalnom smislu, te da OSBiH na ovaj način pokazuju spremnost da se održi kontinuitet sudjelovanja u misijama mira.

I kapetan Filp Končar je rekao da su pripadnici ove jedinice u proteklih šest mjeseci prošli zahtjevnu obuku da bi isto toliko vremena proveli u misiji u Afganistanu.

Fena.ba

Objava U mirovnu misiju u Afganistan ide 45 bh. vojnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.