U istom razdoblju protekle godine bilo je posječeno 5 533 četvornih kilometara, dakle za 51% posto manje.

Istodobno su kazne za ilegalnu sječu i ekološku štetu najniže u posljednja dva desetljeća, otkako su uvedene 2000. Tako je u 2020. propisano samo 13 kazni u ukupnom iznosu oko 10 000 eura, dok su npr. 2013. iznosile 4 milijuna eura. Što znači da je u prve dvije godine vlasti predsjednika Jaira Bolsonara novčani iznos kazni za kršenje ekoloških propisa smanjen za 93% u odnosu na prethodne četiri godine, prenosi ika.

U Bolsonarovoj vladi propisi po kojima se dodjeljuju financijske kazne izmijenjeni su u toj mjeri da ih je gotovo nemoguće dosuditi, što je Bolsonaro i obećao u izbornoj kampanji 2018. Među njegovim biračima su, naime, zemljoposjednici koji su se stalno žalili na stroge ekološke standarde.

T.M.I., KT

Objava Sječa amazonske prašume veća za 51 posto pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon 26 godina postojanja kompanija Amazon je uvrstila Bosnu i Hercegovinu na svoju listu čime je omogućena prodaja, ali i kupovina preko ove najveće trgovine na svijetu.

Objava U BiH omogućena kupovina na Amazonu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Visoki brazilski dužnosnik koji je želio ostati anoniman BBC-ju je kazao da Bolsonarova vlada potiče krčenje šuma, prenosi Hina.

Brazilska agencija je iznijela podatak po kojemu je u najvećoj tropskoj prašumi svijeta u samo mjesec dana iskrčeno 920 četvornih kilometara šuma.

Podaci o porastu krčenja šuma od 88,4 posto su preliminarni, no upućuju na to da bi službeni godišnji podaci, koji se temelje na detaljnom snimanju i mjerenjima u posljednjih godinu dana, mogli premašiti prošlogodišnju brojku.

U posljednjih 11 mjeseci iskrčeno je 4565 četvornih kilometara, što je 15 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine te je ekvivalent veličini jednog i pol nogometnog igrališta.

Tendencija pojačanog krčenja šuma osobito je izražena nakon Bolsonarova dolaska na vlast. Ekolozi upozoravaju da će predsjednikovi pozivi na razvoj Amazonije i njegove kritike upućene državnoj Agenciji za zaštitu okoliša zbog previsokih kazni, samo potaknuti drvosječe i vlasnike privatnih imanja na daljnje uništavanje šume, jer im to donosi velik profit.

Kišno razdoblje u travnju nakratko je utjecalo na smanjenje naglog porasta krčenja šuma, no s početkom sezone suše u svibnju sječa je nastavljena nesmanjenim intenzitetom.

Pluća svijeta

Premda brazilski ministar okoliša Ricardo Salles tvrdi da njegovo ministarstvo provodi sve mjere koje pridonose borbi protiv nezakonitog krčenja šuma, podaci brazilske svemirske agencije govore suprotno.

Amazonska prašuma ili Amazonija najveća je svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike oko rijeke Amazone. Istodobno je to područje s najvećom svjetskom bioraznolikošću. Područje prašume proteže se kroz devet država, a najveći dio ili oko 60 posto je u Brazilu. Amazonija je ključna u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i nije bez razloga nazvana “plućima svijeta”.

Zbog nekontrolirane sječe javljaju se problemi poput erozije, poplava, a istodobno se uništavaju staništa mnogih biljaka i životinja. Ondje žive mnoga domorodačka indijanska plemena.

“Sada u Amazoni vlada sušno razdoblje, a to je idealno vrijeme da poljoprivrednici, trgovci drvetom i oni koji otimaju javna zemljišta započnu sa sječom i ilegalno zarađuju na uništenju te pritom ulaze sve dublje u prašumu”, kaže koordinator brazilskog GreenPeacea za javnu politiku Marcio Astrini.

“Upravo u ovom trenutku vlada bi trebala povećati broj inspekcija, a događa se nešto nelogično – država im je smanjila proračunski dio. Istodobno se predsjednik države bori protiv inspektora, a ministar za zaštitu okoliša ih progoni, ne dopuštajući im da obave svoj posao”, kaže Astrini te poziva javnost na “otpor kako se ne bi dopustilo provođenje ovakve represije”.

Objava Svake minute iskrči se jedno i pol ‘nogometno igralište’ amazonske prašume pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Brazilu je podignuta optužnica protiv rudara. Ključni dokaz je ručno izrađeno veslo koje je pronađeno kod rudara, a vjerojatno je pripadalo izoliranom plemenu, jednom od posljednjih takvih na svijetu.

“To pleme nije imalo kontakt s civilizacijom, čak ni naša agencija Funai za domorodačka pitanja nije imala puno podataka o njima. Provodimo izvide, ali teritorij za istragu je ogroman”, izjavio je tužitelj Pablo Luz de Beltrand, potvrdivši da se zločin dogodio u drugom najvećem rezervatu domorodaca u Brazilu.

Rudari su navodno svoj čin otkrili hvalivši se u jednom lokalu, gdje je i pronađeno ručno izrađeno veslo. “Hvalili su se tada da su im raskomadali tijela i bacili ih u rijeku”, izjavila je koordinatorica agencije Funai.

Na ispitivanju su rudari tvrdili kako je riječ bila o samoobrani, odnosno o situaciji “ubij ili budi ubijen”.

(Izvor: Vijesti.hr)

Objava DOŠLI NA NJIHOVU ZEMLJU TRAŽEĆI ZLATO Rudari u amazonskoj prašumi izmasakrirali domorotce pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.