Kako se navodi u pojašnjenju revizora, ‘iskazani poslovni prihodi u iznosu od 186.695.180 maraka precijenjeni su za 154.941.293 maraka jer predstavljaju javni prihod (trošarina na gorivo) koji ne ispunjava uvjete za priznavanje u poslovne prihode sukladno Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 15 – Prihodi od ugovora s kupcima. Zbog navedenog, nisu mogli potvrditi iskazani financijski rezultat u iznosu od 131.676.282 maraka’.

Ne možemo utvrditi djelotvornost

Kada je u pitanju ‘revizija usklađenosti’, JP Autoceste FBiH dobilo je ‘mišljenje s rezervom’.

– Ne možemo potvrditi djelotvornost realizacije projekata jer nisu aktivirani i stavljeni u uporabu sukladno Planu aktivnosti na izgradnji autocesta i brzih cesta za 2020. Za završenu dionicu Zenica jug – Zenica sjever u iznosu od 484.705.059 maraka nije osigurana uporabna dozvola sukladno Zakonu o prostornom planiranju. Nadalje, za istu dionicu te za dionicu Svilaj – Odžak, izvršeno je povećanje prvobitno potpisanih ugovora za građenje za ukupno 42.357.128 eura. Obzirom da kreditna sredstva nisu realizirana sukladno Planu poslovanja i Planu aktivnosti na izgradnji autocesta i brzih cesta za 2020., Društvu je obračunata pristojba za nepovučena sredstva u visini od 3.178.213 maraka za tri ugovora potpisana s EBRD-om, navode revizori te ističu kako ‘nisu ispoštovane ni odredbe potpisanog ugovora za nabavu dva vatrogasna vozila, vrijedna 1.796.800 maraka’. U svome izvješću, revizori, također, konstatiraju kako tenderska dokumentacija za pojedine postupke nije sačinjena sukladno čl. 53. Zakona o javnim nabavama a u cilju jednakog tretmana i nediskriminacije potencijalnih ponuđača.

Previše uposlenika

Revizori institucija u FBiH naglašavaju i kako ‘Društvo ne vrši analizu opravdanosti zapošljavanja, poglavito zaposlenika na naplatnim mjestima, niti analizu troška/koristi uvođenja elektronskog sustava naplate u cilju smanjivanja rastućih troškova poslovanja’.

– Prijam u radni odnos nije vršen sukladno Zakonu o radu, čl. 20.a), koji nalaže obvezno provođenje postupka javnog oglašavanja, te je Društvo tijekom 2020. primjenjivalo izuzeća sukladno Uredbi o postupku prijama u radni odnos u javnom sektoru u FBiH. Također, izvršeno je zapošljavanje blagajnika za naplatno mjesto Zenica sjever, koje do kraja 2020. nije pušteno u rad, te su zaposlenici raspoređeni na druga naplatna mjesta. Za 91 kilometar autoceste je, zaključno s 31. prosincem 2020., zaposleno 120 blagajnika i 40 vođa smjene, za koje ukupan godišnji trošak iznosi 3.744.000 maraka bruto. Odnos ukupnog broja zaposlenih i izgrađene i puštene u promet autoceste iznosi 5,1 zaposlenih po kilometru autoceste, što je znatno iznad prosjeka europskih operatora autocesta, ukazuju revizori. U podrobnom se obrazloženju navodi kako ‘prosječan trošak po blagajniku iznosi 1.250 maraka neto (1.800 maraka bruto), što znači da se na godišnjoj razini izdvaja 1.800.000 maraka neto (2.592.000 maraka godišnje bruto)’. Nadalje, ukupni trošak za 2020. za 160 zaposlenih na blagajnama autoputa (blagajnici i vođe smjene) iznosio je 2.568.000 maraka neto (3.744.000 maraka bruto).

– Ističemo činjenicu da je sistematizacijom predviđeno ukupno 250 radnih mjesta (blagajnici i vođe smjene), a već ih je popunjeno 160 (dok dužina cijelog koridora V-c iznosi 273 km), navode revizori te iznose podatak kako ‘odnos ukupnog broja zaposlenih i izgrađene i puštene u promet autoceste iznosi 5,1 zaposlenih po kilometru autoceste (465 zaposlenih u odnosu na 91 km autoputa), dok prosjek europskih operatora autocesta iznosi 2,2 zaposlena po kilometru autoceste. Odnos sistematiziranih radnih mjesta i ukupne dionice Koridora Vc je 4,37 zaposlenih po kilometru autoceste (sistematizirana 1.194 radna mjesta, a ukupna dionica 273 km)’.

Objava Autoceste FBiH imaju više uposlenika od zemalja EU s izgrađenim autocestama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Stotine milijuna državi od akciza na gorivo, a autoceste se rade mic po mic pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Skromno, kako kažu, zbog panedmije korona virusa, označen je početak radova na Sarajevskoj obilaznici. Početak radova označen je, ovaj put, bez radnih mašina, jer bi se sa radovima zaista trebali početi u ožujku. Ovom trasom automobili se još uvijek ne kreću iako je gradnja Zeničke zaobilaznice počela 2016. godine.

U nju je uloženo blizu 225 milijuna eura, ali nisu pribavljene sve potrebne dozvole. No to nije spriječilo nadležne da u promet puste dio autoceste, iako bez dozvole, po njemu su se kretala vozila, što je obustavljeno nakon izvještavanja N1. Samo sedam dana nakon svečanog otvaranja zatvorena je za automobile. Politika je pobijedila struku u ovom slučaju, kaže profesor Munir Jahić.

”Iskren da budem, ova dionica kod Zenice, da me je netko pitao kao građevinca, dobro bih razmislio da li da ovu varijantu prihvatim, jer je vrlo složena. Složena je u izgradnji, a bit će složena i u eksploataciji”, ističe Jahić.

N1 je izvještavala da niti jedna od tri podionice Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica te dio poddionice Gračanica – Tunel Zenica nema upotrebnu dozvolu, odnosno završen tehnički prijem. Danas, direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić kaže situacija je drugačija… ”Očekujemo u sljedećih nekoliko dana da dobijemo, već smo dobili dvije dozvole za najduže dionice, ostala je još ova mala dionica. (N1: U čemu je problem?) To su administrativne stvari koje ne bih danas o njima. Aktivni smo radimo, i vrlo brzo ćemo doći u poziciju pustimo”. Zenička zaobilaznica jedan je od najkompleksnijih dijelova koridora 5C, na njoj se nalazi oko 50 objekata, i koštala je blizu 225 milijuna eura.

Video

Objava Otvaranje pa odmah zatvaranje autoceste u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, predložena trasa ide kroz sredinu sela Garevac koje će biti doslovno raskomadano na četiri dijela, nastavlja preko D. Kladara i Čardaka. Oko 8 tisuća stanovnika koji su iz ova tri sela protjerani 1992. godine i kojima je uništena sva imovina danas su suočeni s ponovnim i bespovratnim gubitkom domova.

“Kako da se osjeća čovjek kojemu će rušiti kuću?“

Čeka li povratnike ponovno napuštanje domova ili će ostati faktički zarobljeno između željezničkih tračnica i autoputa i kako je ponovno strepiti za svoj dom i obitelj za Dnevni list je govorio Vlado Tokić, predsjednik Mjesne zajednice Garevac gdje živi oko 100 žitelja hrvatske nacionalnosti te oko 70 srpske. Usporedbe radi, prije rata u Garevcu je živjelo 2.500 stanovnika u oko 700 kućanstava.

“Kako da se osjećaju ljudi kad znaju da će im rušiti kući gdje žive. Pokušati ćemo se boriti da se trasa izmjesti na nenaseljeni dio sela, gdje su napušteni pašnjaci.  Entitetskom ministarstvu prometa uložili smo žalbe u Banja Luci, za što imamo podršku i Općine Modriča, i čekamo odgovor”, kaže za Dnevni list predsjednik MZ Garevac.

On kaže da su predstavnici Garevca imali sastanak sa potpredsjednikom Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josipom Jerkovićem i članom Predsjedništva HDZ BiH Davora Čordaša na ovu temu te da su obojica obećala pomoć koliko god bude u njihovoj moći.

“Bez obzira predstavljao nas netko ili ne, kada je u pitanju rušenje kuća, nije svejedno za takvo nešto podignuti ruku”, zaključio je Tokić, koji naglašava kako je za sutra, četvrtak, 10. listopada, najavljena javna rasprava o predloženoj trasi autoputa i plinovoda.

Župnik Stjepanović: Trasa ide preko sredine župne kuće

“Ova trasa prolazi točno preko sredine župne kuće i polovice dvorišta. Nevjerojatno je da se to tako predložilo, ali sačekajmo četvrtak i strpimo se jer tadaćemo vidjeti hoće li se trasa ipak izmijeniti ili ćemo imati ‘pošteni bezobrazluk’. Ljudi su uplašeni, u panici i razočarani, no ipak kažem sačekajmo još malo”, za Dnevni list kratko je komentirao i župnik u Garevcu Anto Stjepanović.

No, mnogi hrvatski povratnici ogorčeni su i na hrvatske predstavnike u vlasti Republike Srpske za koje tvrde da su znali za trasu autoputa i plinovoda koji ugrožava njihova sela ali da su šutjeli. Oni ih demantiraju.

Član Predsjedništva HDZ BiH i bivši ministar izbjeglih i raseljenih u Vladi RS za Dnevni list kaže: “Naši ljudi u RS-u uvijek su imali našu potporu. Mi poštujemo njihovu volju i hrvatski političari ne prodaju Posavinu niti šute, dolaze im izravno i ne kupuju glasove. Pratimo od početka ovo pitanje i učiniti ćemo sve kako se naši ljudi ne bi bojali za svoje domove”, kratko je kazao za Dnevni list Čordaš.

Dopredsjednik RS-a: Predložena trasa je neprihvatljiva

Također, na pitanje o predloženoj trasi autoputa i plinovoda, dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, Josip Jerković, kaže da su problemi povratnika Hrvata u ovom entitetu uvijek prioritet u njegovom radu.

“Kao dopredsjednik entiteta RS iz reda hrvatskog naroda, uvijek sam bio uz svoj povratnički narod.  Sve što smeta njima, smeta i meni, i protiv toga ću se odlučno i snažno boriti bez obzira na cijenu. Kada je u pitanju ovaj prijedlog, Hrvati iz Garevca, odnosno povratnici iz ove tri mjesne zajednice (MZ Garevac, MZ Donji Kladari i MZ Čardak) koje, imaju razlog za veliku brigu, jer trasa autoceste koja je predložena, nikako i nikome nije prihvatljiva. Želim istaknuti da će se 10. listopada 2019. godine održati javna rasprava na kojoj će Hrvati povratnici iskazati svoje nezadovoljstvo i ja ih u tome svakako podržavam”, kazao je Jerković za Dnevni list.

On je naglasio kako je nedopustivo da se “sada nečijim nestručnim i vrlo besramnim potezom pokušava uništiti više stotina domova”.

“Mi smo jučer (ponedjeljak, 7. listopada,) održali sjednicu Regionalnog odbora HDZ BiH Posavina u Garevcu, na kojoj smo, kao prvu točku dnevnog reda predložili trasu autoceste Vukosavlje – Brčko – Bijeljina. O svemu nas je upoznao predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Modriča Petar Gagulić, koji živi u Garevcu. Jednoglasno je usvojeno da trasa koja je predložena nikako nije prihvatljiva, te zahtijevamo da se nađe drugo rješenje, kako bi se zaobišle kuće i društveni objekti. HDZ BiH Regionalnog odbora Posavina se protivi takvoj trasi, te će isto tako stati uz rame povratnika i ljudi koji žive na tim prostorima. Isto tako, jučer smo u Garevcu razgovarali sa mještanima i dogovorili jednoglasno da nećemo prihvatiti takav suludi projekat, dok se trasa ne izmijeni”, zaključuje dopredsjednik RS-a, koji naglašava da je on biran isključivo dva mandata glasovima Hrvata te da će se boriti za interese Hrvata do iznalaženja boljeg rješenja kako se ne bi rušile kuće, vrtovi, prateći objekti.

Jerković je rekao da je mjerodavnom ministarstvu prometa i veza RS već poslao dva dopisa te da su mu iz ministarstva potvrdili da će konačnu trasu imati nakon javne rasprave u četvrtak.Kako se čini, za povratnike je sutra ‘Dan D’ – ostanak ili odlazak.

/Izvor: Dnevni list/

Objava Hoće li vlasti RS-a izmijeniti trasu koji prolazi kroz sela hrvatskih povratnika? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, JP Autoceste Federacije kao nositelj aktivnosti na izgradnji autocesta u Federaciji do sada je implementiralo investicijski ciklus zahvaljujući prihodima koji se prikupljaju po osnovi akciza za naftne derivate – gorivo koje su bile dostatne za realizaciju izgradnje dijela putne infrastrukture zajedno s međunarodnim financijskim institucijama (EIB, EBRD, OPEC i dr.).

U trenutku realizacije ovoga dijela putne infrastrukture, JP Autoceste je bilo kreditno sposobno da redovito servisira svoje obveze.

– Međutim, iz ovog prethodnog investicijskog ciklusa JP Autoceste bilježe znatan iznos zaostalih obveza čime se financijska sposobnost za otplatu kredita značajno izmijenila u odnosu na prethodni ciklus. Nadalje, putem nadležnog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, JP Autoceste su pokrenule inicijativu za stvaranje novog duga kod raznih međunarodnih financijskih institucija (EIB, EBRD, OPEC, Kuvajtski fond i dr.) kako bi uspješno pokrenuli novi investicijski ciklus – priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Redovita procedura za stvaranje vanjskog duga je jasno definirana Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH i ista se primjenjuje za sve razine vlasti i javna poduzeća, pa tako i JP Autoceste.

Po prijemu zahtijeva koji se dostavlja standardnom procedurom, Federalno ministarstvo financija  prvo vrši provjeru da li je predmetni projekt uključen u Program javnih investicija te pristupa procjeni kreditne sposobnosti krajnjeg korisnika.

– Nakon završene analize, Federalno ministarstvo financija je utvrdilo da JP Autoceste neće imati dostatan iznos prihoda za uredno servisiranje obveza po novim kreditima po kojima su pokrenute inicijative bez uvođenja dodatnih akciza, odnosno povećanja prihoda od putarina za izgradnju autocesta i bit će ugroženo poslovanje JP Autoceste, a posljedično i likvidnost proračuna FBiH – istaknuto je u saopćenju Federalnog ministarstva finansija.

Vlada Federacije BiH je podržala inicijative za novo zaduženje i pokretanje novog investicijskog ciklusa, ali uz uvjet „da se efektivnost ovih kredita veže za uvođenje dodatne akcize na naftne derivate od 0,10 KM/l kako bi se osigurala dugoročna održivost duga JP Autoceste Federacije BiH i ublažili rizici po proračun Federacije BiH“ sukladno analizama kreditne sposobnosti.

Federalno ministarstvo financija je o svemu informiralo JP Autoceste, te je na svim sastancima održanim na ovu temu, kako u prostorijama Vlade FBiH tako i u Federalnom ministarstvu financija, sa JP Autoceste pokušalo iznaći model kako bi se ponovno pokrenula izgradnja putne infrastrukture.

Međutim, prema dostavljenim informacijama vezano za očekivani novčani tok evidentno je da novi ciklus zahtijeva dodatno povećanje akciza sukladno očekivanim projekcijama prihoda u narednom razdoblju.

Uvažavajući sve navedeno, jasno je da Federalno ministarstvo financija nema ovlaštenja da izdaje suglasnosti ili potpisuje bilo kakve kreditne sporazume za izgradnju putne infrastrukture s obzirom da je svako novo zaduženje uvjetovano dodatnim povećanjem akciza, a sve s ciljem dugoročne održivosti duga JP Autoceste, kao i smanjenjem potencijalnih rizika za proračun Federacije BiH, navodi se u saopćenju Federalnog ministarstva financija.

Objava Autoceste FBiH neće imati dostatan iznos prihoda za servisiranje duga bez akciza pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

'Samo u subotu je stiglo 14 tisuća putnika, do kraja vikenda bit će ih oko 37 tisuća. Budući da smo pozitivno iznenađeni ovom sezonom očekujemo konstantan porast prometa sve do kraja sezone', rekao je Josip Paljetak iz Zračne luke Čilipi

Rekordi na cestama uzrokovali su i gužve. Ipak, u nedjelju se puno lakše vozilo nego u subotu. Na Lučkom bez većih zastoja. Autoceste ovog vikenda broje višemilijunsku zaradu.

'Od petka ujutro u 6 do subote ujutro u 6 sati ušlo je 51.550 vozila prema moru što je 15 posto više nego istog dana prošle godine. U ova tri dana vikenda očekujemo između 215 i 220 tisuća vozila kroz naplatnu postaju Lučko', rekao nam je Nil Marović, koordinator na naplatnoj postaji Lučko.

Gužve se opet očekuju u utorak – nakon povratka domaćih gostiju s produženog vikenda. Iz HAK-a vozače pozivaju na oprez zbog najavljene kiše.

'Zbog tih povremenih lokalnih pljuskova, mokrih i skliskih kolnika nažalost učestalih odrona vožnja u koloni, uvijek treba paziti na sigurnosni razmak', objašnjava Irena Belamarić iz HAK-a.

Još uvijek je više vozila koji putuju prema moru – optimizam za turističku sezonu.

'Najave za mjesec kolovoz kakve su bile obistinjuju se i dolazak, također su dobre najave za mjesec rujan', kaže ministar Lorencin. Iako je sam ministar priznao da srpanjska rupa nikad nije bila veća – danas je zadovoljan i srpnjom.

'Srpanj je prošao odlično', poručuje ministar.
Ministar smatra kako turizam ove godine nije podbacio. Unatoč udarnom vikendu pravi pokazatelj uspješne sezone pokazat će zarada od turizma.

dnevnik.hr

Objava Vikend najvećih brojki u prometu: Evo tko je oborio rekorde pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.