Nakon odluke Slovenije, srbijansko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da Srbija neće postati prihvatni centar te da će jednake mjere primjenjivati na svojim južnim i istočnim granicama.

Naš ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić sinoć je za RTL izjavio da od ponoći i Hrvatska mijenja pravila. I na naš će teritorij moći samo oni s valjanim putnim ispravama.

Zatvaranje granica potvrdio je sinoć i slovenski premijer Miro Cerar. To ne znači, pak, da će Slovenija u cijelosti onemogućiti podnošenje zahtjeva za azil, iako je nedavno pooštrila zakon koji se odnosi na međunarodnu zaštitu. Cerar najavljuje da će Slovenija ukloniti žičanu ogradu prema Hrvatskoj samo ukoliko i Hrvatska bude kontrolirala vlastitu granicu i onemogućila ulazak ilegalnim migranata.

Vidjet ćemo kako će se dogovor o zaustavljanju ilegalnih migranata na vanjskim granicama Unije provoditi, pri čemu je ključan budući dogovor s Turskom, ali i postupanje Grčke koja do sada nije ispunjavala svoje obveze u migracijskoj krizi niti otvorila predviđenih 50.000 smještajnih kapaciteta za migrante, poručuje slovenski premijer.

A na grčko-makedonskoj granici, gdje je blokirano više od 14 tisuća migranata, stanje je sve napetije. Ljudi, koji su prešli tisuće kilometara bježeći od rata i siromaštva, ne žele vjerovati da neće moći nastaviti put prema zapadnoj Europi. Javio se naš reporter Vjeran Mišurac.

hrt.hr

Objava Od ponoći zatvorena tzv. balkanska izbjeglička ruta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovaj put je izbjegnuta tragedija samo zahvaljujući talijanskim spasiocima koji su pritekli u pomoć migrantima.
BBC navodi da su ratovi i sveopća nesigurnost doprinijeli velikom povećanju broja ilegalnih migranata koji iz sjeverne Afrike i sa Bliskog istoka žele doputovati u Europu u potrazi za boljim životom.

Grčki ministar obrane Kostas Isichos rekao je za BBC da Europa mora učiniti više kako bi se spriječile ove tragedije te da za ilegalne migrante mora osigurati krov nad glavom.

Predstavnik UN-a za migrante Francois Crepeau nedavno je upozorio da pasivnost Europe zapravo dovodi do otvaranja čitavog tržišta krijumčarenja ljudi, gdje brojne osobe nastoje zaraditi na transportu migranata.
Osim što se transportuju morem, što je jedan od najrizičnijih oblika putovanja u ovom trenutku, ilegalni migranti se nastoje prebaciti i takozvanom balkanskom kopnenom rutom koja je manje rizična.

Economist navodi da su Njemačka, Francuska i Velika Britanija primile neočekivano veliki broj ilegalnih migranata koji su stigli upravo preko Balkana.
Švedska je, kako je navedeno, primila najveći broj Sirijaca koji su stigli ovom rutom.
Dnevnik.ba

Objava Mapa ilegalnih migracija: Balkanska ruta jedna od najsigurnijih pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.