Učenici su zajedno s učiteljima prigodno ukrasili svoje učionice,izrađivali nakit i božićne ukrase. Škola je mirisala na fritule i ukusni punč koje su učenici, s nastavnicom njemačkog jezika Gabrijelom Petrović, pripremili za roditelje i goste. Izložba rukotvorina učenika, njihovih roditelja i nastavnice hrvatskog jezika Božane Nikolić bila je dostupna za humanitarni prilog potrebitima.

Na današnjoj priredbi učenicu su pod vodstvom svojih učitelja izveli mnoštvo prigodnih pjesama, igrokaza i recitacija. Nastupajući u prigodnom programu pokazali su svoja umijeća i talente.

Kroz ove aktivnosti, ali i humanitarnu priredbu učenici i djelatnici ove škole su pokazali da njihovo srce i ovog Božića kuca za najpotrebnije. Dobrovoljni prilozi prikupljeni na božićnoj priredbi bit će uručeni obiteljima u potrebi.

“Pred nama su božićni blagdani i Nova godina. Oči našeg srca usmjerene su na otajstvo Božića, na otajstvo Boga koji postaje malen i dolazi nama, u naša srca, obitelji, u naše domove. Svim ljudima želimo čestit Božić i sretnu i blagoslovljenu 2026.godinu”, poručili su iz Osnovne škole “Ivan Mažuranić” u Gračacu.

Objava Priredba Osnovne škole “Ivan Mažuranić” povodom božićnih blagdana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Treća nedjelja došašća nešto je drukčija od ostalih, naziva se Gaudete, a ime joj dolazi iz latinskoga jezika i znači: “Radujte se!” Važnost one poruke zacrtao je sveti Pavao pozivom na radost dok iščekujemo Kristov dolazak. Ova svijeća koja je često druge boje, iznenađuje svojim značenjem i bojom. Ona poručuje da je radost bliže nego što mislimo.

Također, u sklopu manifestacije Advent u Rami, promovirana je slikovnica “Pravi smisao Božića” autorice Jelene Grčević. Autorica je još jednom u Ramu  donijela je mališanima i roditeljima simboličnu priču pisanu dječjim jezikom koja nosi poruku koja dotiče i odrasle. 

Slikovnica je ranije predstavljena diljem BiH, a autorica kaže da ova slikovnica vraća vjeru u jednostavnost blagdana i njihovu toplinu. Iako naslov upućuje na Božić, autorica se prije svega osvrnula na razdoblje došašća, a priča ispričana kroz likove šumskih životinja završava na božićno jutro.

Djeca kroz simpatičnu priču i likove uče o pravim vrijednostima kroz spomenuto razdoblje, a to su iščekivanje, nada i radost. Kao vjeroučiteljica u jednoj školi vidjela je da djeca Božić uglavnom povezuju s reklamama, poklonima i Djedom Božićnjakom, pa je dobila ideju i želju da djeci približi pravi smisao Božića, rođenje Isusa u njihovim srcima.

Večer su svojim nastupom uljepšale glazbene gošće: Iva Bešker, Diva Mišura i Petra Krešo. Promociju je moderirala Mirjana Bešker.

Grčević je u proteklih mjesec i pol dana diljem BiH održala 90 promocija.

Jelena je magistra religijske pedagogije i katehetike s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom i mladima

Tijekom djelovanja u župnim zajednicama, školama i humanitarnim projektima otkrila je koliko su djeca otvorena za duboke poruke kada im se pristupi jednostavno, s ljubavlju, vjerom i autentičnošću.

Sve je krenulo od basne u kojoj se životinje iz šume natječu u ukrašavanju borova koje potom uništava oluja. Tada shvaćaju prave vrijednosti poput zajedništva, molitve i ljubavi. Na sve to, da ukrasi mogu biti uništeni, ali dobra srca i vjera ne mogu, ukazivao je Mudri Jež.

Objava ADVENT U RAMI: Upaljena treća adventska svijeća i promovirana slikovnica “Pravi smisao Božića” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Početak crkvene godine

Svjetlost svijeća simbolizira svjetlost Božju koja na svijet stiže rođenjem Isusa Krista. Svijeće imaju i svoja pojedinačna značenja, prva simbolizira nadu, a druga mir.

Treća nedjelja adventa u kršćanskoj starini zvala se nedjeljom Radosti po početnim riječima ulazne pjesme: Gaudete! – Radujte se! Paljenje treće adventske svijeća podsjeća nas da je radost temeljna značajka cijelog došašća.

Četvrta svijeća se još naziva i Anđeoskom, njenim se paljenjem prisjeća svih onih koji su prvi objavili rođenje Mesije cijelom svijetu. Također se smatra da njeno paljenje donosi ljubav.

Na paljenje svijeća, u vrijeme došašća ili adventa, koje simboliziraju nadu, mir, radost i ljubav, ovom se prilikom pozivaju svi žitelji općine Prozor-Rama koji dočekuju kršćanski blagdan Božić te se u zajedništvu, na ovaj simboličan način, kroz došašće pripremaju za Božić.

Cijelo vrijeme došašća često se opisuje kao vrijeme iščekivanje, nade, budnosti i čežnje pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

Ranije je u Domu kulture bila organizirana zabavna božićna radionica kroz koju su članovi sekcija još jednom uz druženje u predbožićnoj atmosferi ukrasili cijeli Dom kulture. Dok su najmlađi bojili i crtali, oni nešto stariji su pravili paketiće i kitili bor. Neizostavno je bilo i pjevanje božićnih pjesama, kao i fritule.

“Ovogodišnji ‘Advent u Rami’ započeli smo božićnom radionicom. Imamo radionice crtanja i bojenja za najmlađe. Uglavnom su to božićni motivi. Pakirali smo paketiće i okitili cijeli Dom kulture. Također smo svi zajedno svirali i pjevali božićne pjesme, a na kraju kao poslasticu za sve smo imali fritule s kojima smo se počastili. Po završetku radionice smo se uputili do adventskog vijenca gdje smo upalili prvu adventsku svijeću”, kazala je voditeljica današnje radionice, Mira Džalto, za Ramski Vjesnik.

Obzirom da smo tijekom posjeta vidjeli već pripremljenu scenu u kinodvorani Doma kulture, upitali smo i što to Folklorno društvo “Rama tradicija” priprema za sljedeći petak.

“Bili smo vrijedni jer volimo sudjelovati u svakom adventu. ‘Ramska tradicija’ je tako pripremila igrokaz za Svetog Nikolu, pa smo već jednom probali i na pozornici. Igrokaz će biti izveden 5. 12. u 18 sati. Publiku očekuje spoj tradicije i modernog života, tako da ćemo imati neke bake koje će se upoznati sa životom svetog Nikole i ostat će iznenađene da je i ove godine ipak došao sveti Nikola”, najavila je igrokaz Mira, voditeljica folklorne sekcije u Kulturno-sportskom centru Prozor-Rama.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Objava Prvu adventsku svijeću nade upalili mališani iz sekcija Kulturno-sportskog centra pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bit će ovo odlična prilika za mališane i njihove roditelje da se uoči Božića od 19 sati okupe u multimedijalnoj dvorani župe Gračac i kroz simpatičnu priču i ilustracije saznaju što je to pravi smisao Božića kroz pero autorice Grčević.

Jelena je magistra religijske pedagogije i katehetike s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom i mladima. Tijekom djelovanja u župnim zajednicama, školama i humanitarnim projektima otkrila je koliko su djeca otvorena za duboke poruke kada im se pristupi jednostavno, s ljubavlju, vjerom i autentičnošću.

Iz te ljubavi je nastala i slikovnica “Pravi smisao Božića”, topla i simbolična priča koja, iako pisana dječjim jezikom, nosi poruku koja dotiče i odrasle. Jelena vjeruje da se prave vrijednosti najbolje prenose kroz osobno svjedočanstvo i primjer, kreativnost i bliskost s djecom.

Aktivno stvara sadržaje koji povezuju vjeru, igru i duhovni rast. Njezin rad možete pratiti na instagram stranici “Pomozi mojoj nevjeri”.

Objava NAJAVA: Promocija slikovnice “Pravi smisao Božića” u župi Gračac pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Uz pomoć nastavnika učenici su za svoje vršnjake i sve prisutne goste pripremili bogat program od 15 točaka. Publika je tako mogla uživati u čestitkama, pjesmama, plesu i igrokazima. Program su vodile Nevenka Sičaja i Petra Šarčević.

Nakon uvodne riječi ravnatelja škole Slavka Bilića led je probila recitatorska sekcija sa “Školskom čestitkom”.

“Dragi roditelji i nastavnici, iskreno svih pozdravljam. Kroz cijelo ovo obrazovno razdoblje imamo sekcije koje su pripremile ovu božićnu priredbu. Nadam se da ćete uživati, da će obasjati veseljem i ljubavlju sve ono što je potrebno za ovo blagdansko raspoloženje. Želim vam čestit Božić i sretnu Novu godinu. Ja sam još malo ovdje ravnatelj, pa vas svih  pozdravljam još jedanput i zahvaljujem svima koji su me pomogli na bilo koji način. (…) Budućem našem ravnatelju, našem Tihi, želim uspjeh i da svi pomognemo njemu i svima u školi”, kazao je ravnatelj Bilić istaknuvši kako je devet godina djelovanja prošlo bez ikakvih problema.

Potom su oni najmlađi osjetili čari pozornice, I. razredi su izveli pjesmu “Djetešce nam se rodilo”. Rama ima bogatu tradiciju koju njeguje kroz razne kulturno-umjetničke skupine, a folklorna sekcija OŠ “Marko Marulić” prisutne je vratila u neka prošla vremena izvedbom točke uz tradicijske božićne pjesme.

Objava FOTO: Božićna priredba učenika i djelatnika Osnovne škole “Marko Marulić” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Danas je majko, vaš dan

Objava Od Materica do Božića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Božićna čestitka Ramskog Vjesnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Unatoč pandemiji i različitim ograničenjima brojni Ramljaci koji su raseljeni po svijetu pristigli su u Ramu. Iz Hrvatske i drugih eurupskih zemalja došli su u svoj kraj k roditeljima ili u svoju kuću kako bi sa svojom obitelji proslavili najradosniji kršćanski blagdan Božić.

U Rami se još uvijek njeguju brojni običaji pa tako i većina božićnih.

BOŽIĆNI OBIČAJI U RAMI: Faljen Isus! Dobro nam došla Badnja večer

Objava FOTO: Mise Polnoćke u ramskim župama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U okolici Prozora u mjestima Kovačevo polje, Rumboci, Varvara i Šćit badnjaci su tri ciplje. Iza večere ih unosi starješina držeći ih pred sobom vodoravno u obje ruke. Pozdravlja: “Faljen Isus! Dobro nam došla Badnja večer i ujtrašnje sveto Porođenje Isusovo” – “I s tobom Bog dao zajedno!” Postavi ih u križ. Na srednjem usiječe križ. Neki ostave glavnju u žito sime u okno, poslije bace u vatru.

U Krančićima, Donjoj Vasti, Ljubuncima, Šćipama, Uzdolu, Smrčevu, Dobraču, Ivanjcima, Pajićima u prozorskom kotaru iza molitve domaćin unosi badnjak, tri komada. Unosi jedan po jedan na ramenu. Lupa na vrata, a ukućani otvore. Čim hrupi na vrata domaćica ga posipa ječmom. “Faljen Isus i Marija” – “Uvik!” – “Evo, ja nosim badnjak!” – “Fala Bogu, kad imamo i kad nosimo.” Domaćin bi stavio badnjake na ognjište, jedan na drugi. Pospe ih slamom, ječmom i zalije vinom, pritom govoreći: “U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.”

Tri glavnje se ostavljaju za Novu godinu, a što ostane metnu u hambar, jer je blagoslovljeno. “Za žito je to dobro. Kad čovjeka boli grlo, ostrugala bi se ogarina i popila. Čovjeku bi odmah bilo lakše. Lug bi se ostavljao i za glavobolju, pio bi se s vodom ili namazivao.

Steranje slame poseban doživljaj za djecu

U Hudutskom su tri badnjaka. Domaćin ih nosi na ramenu. Pepeo od badnjaka bi se nosio na njivu i ostavljao na jednoj hrpici “da ne obije led”. Također bi se posipao i po kupusu. Glavnja ostane za Novu godinu i što ostane, nosilo bi se u vinograd sevep (zbog) leda.

U nekim selima župe Uzdol (Krančići) i nekim drugim ramskim selima, dok se peče pečenica, janje ili prase, u trbuh se zašije tunja ili jabuka. Pod pečenicu se stavi tepsija ili tava u koju kapa mast. Kad čeljad sjedne na Božićno jutro objedovati, pili bi kapljevinu. Njome se također maže vrat volovima. Ako bi boljela prsa ili glava, malo bi se namazalo i odmah bi bilo bolje. Neki su je radi bolesti pili. Pečenica se peče na badnji dan iza podne, kako bi bila gotova do večeri.

U Rami, kao i u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, na Badnju večer bi se sterala slama kod ognjišta, gdje bi se poredala djeca koja bi, koliko bi znala, sudjelovala u molitvi i slušala priče starijih, koje bi im vraćale sjećanje kako je to nekada bilo.

U Krančićima i susjednim selima, prije molitve, a nakon što se namiri blago, jedna mlada (nevista) bi donijela slamu i prosipala je po kući i sobi. Prekrstila bi se i dok bi je sterala pozdravljala bi Gospu i govorila: “Fala Bogu, kad nam se Isus rodio na slami.” Kada bi završila rekla bi: “Čestit vam Badnji dan! Domaćine, ajte u sobu, prostrta je slama!” Slama bi ostala u kući tri dana, na svetog Ivana bi se davala stoci ili bi se stavljala pod voćke.

Samo je jedna Božićna pjesma 

Na Badnji dan se tradicionalno postilo, ne zbog toga jer je Crkva to tražila, nego se jednostavno pojavio i očuvao običaj. Na siniji u Rami nije bilo bogate trpeze, tek malo oraha, jabuka, pogače te graha, koji se jeo samo na Badnju večer i sadio tek toliko da ga ima za taj jedan obrok.

U Krančićima i susjednim selima iznese se na sofru kuruza i grahova čorba, u koju se pomiješa pšenica za kešketa i crveni luk. Krsti se i domaćin zahvali Bogu, što su se ukućani iskupili i što je dočekan Badnji dan i sveto Porođenje. Domaćin nalije čašicu rakije i nazdravi svima ukućanima: “Čestiti vam došo Badnji dan!” Svi odgovore: “Čestita ti i vira i duša!”

Iza večere se englediše ili razgovara, pjevala bi se tzv. Božićna pjesma, narod je pod tim imenom podrazumijevao pjesmu “U sve vrime godišća”. Muški bi se brijali, žene češljale, umivale, a djevojke redile

Tijekom večeri bi čaša zatim išla od domaćina i naokolo. Netko popije dvije, netko tri, tko je malo jači i po četiri, djeca i ženskadija po jednu ili po dvije rakije. Trojstvo se ne pali kod večere. Kad bi se završilo, zahvalilo bi se Bogu jednim Očenašem, jer su svi ukućani bogato blagovali te se moli Boga da daje i onima koji nemaju, da blaguju.

Očenaš se molio i za pokojne, za duše kojih se nema tko spomenuti. Nakon večere bi se sjedilo i razgovaralo. Neki bi išli na sijelo, dok bi drugi otišli spavati. Iako, postoji izraz da se čudo ne spava, pa se te noći ne bi lijegalo u obične postelje nego bi se malo prileglo na slamu…

Božić

Donedavno je na Božić (25. prosinac) narod išao na misu zornicu kada su se slavile tri mise zaredom (do Drugog vatikanskog koncila, na Božić ujutro, obično oko pet sati, slavile su se tri mise jedna za drugom). Oblačile bi se košulje i druga odjeća koja se pripremala u došašću. Cure bi se posebno naburečile. U Gornjoj Rami koja se na misu sabirala u samostanskoj crkvi na Šćitu, bilo je ugodno za uho čuti i za oko gledati povorke s upaljenim bakljama koje bi sa svih strana, približavajući se samostanu, pjevale Božićnu pismu. Božićna pismapjevala se i u crkvi i to tako što bi se spontano izmjenjivali muškarci i žene trudeći se čije će pjevanje biti glasnije i bolje. Postilo se do poslije mise.

Kako su sela bila dosta udaljena od crkve, muškarci bi stavili u džep ili za pas ili u šarpelj bočicu šljivovice i komad suha mesa da se može poslije mise zornice čestitati Božić s rođacima, prijateljima i susjedima, nazdravljajući rakijom uz koji komadić suha mesa. Pred crkvom bi se pjevala ganga i bećarac, a uhvatilo bi se kolo za kolanje i igranje. Poslije bi se narod razišao svatko svojoj kući na obiteljski ručak.

U Božićno vrijeme, posebno na svetkovinu Svetog Stjepana, mnogi bi se crkveno vjenčavali i pravili svatove. Uz svatove su bile vezane i užine na Stipandan i Ivandan. Mladoženje, koji su se pred Božić vjenčali, išli bi na konak punici i puncu. Na Novu su godinu nekada bile užine poslije mise, nevezano uz ženidbu.

U Gornjoj Rami Stipandan se na poseban način slavi na Šćitu, gdje se okupe svi iz župe Rama-Šćit i Rumboka i mnogi odseljeni u Prozor ili čak Zagreb i druge krajeve Hrvatske. Poslije mise bude pjesma, igra i veselje uz rakijicu. Treći dan Božića, Ivandan, na isti se način slavi u Rumbocima.

Objava BOŽIĆNI OBIČAJI U RAMI: Faljen Isus! Dobro nam došla Badnja večer pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Zar nije sramota da Elektroprivreda na Rondou napiše ‘sretni blagdani’ umjesto Sretan Božić i Nova Godina.

Je li EP već postupila po naputku EU da ime Božić vrijeđa ostale koji ne slave taj Božić. Zar nekome  smeta evo što za Bajram po cijeloj BiH stoji ‘Bajram šerif mubarek olsun’, na svim ulazima i izlazima u gradove. Meni osobno ne smeta, ali bi direktor Gilja trebao ovo promijeniti, ili je već dobio naputk da ovako stavi”, piše i pita čitatelj portal Hercegovina.info.

Direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja izgleda želi u EU prije svih ostalih. Podsjetimo, nedavno su procurile interne smjernice iz tijela EU koje su poslane osoblju o korištenju raznih izraza u komunikaciji, a koje su sugerirale da se ne koristi općeniti pojam “božićni praznici” već više “praznici”.

Postojanje takvog dokumenta odmah su iskoristili euroskeptici i političari iz krajnje desnice, najviše iz Italije, gdje je i prvi put objavljena vijest o postojanju takvih smjernica Europske komisije. Predstavljali su to kao da Europska komisija “želi zabraniti spominjanje Božića”.
Europska komisija je priznala da su takve smjernice poslane, ali da je to bio tek “interni dokument pripremljen na tehničkoj razini s ciljem povećanja spoznaje o inkluzivnosti u komunikaciji”.

Objava Tko je ukrao Božić? Ispred EP HZ HB izbjegnut Božić, piše samo “sretni blagdani” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.