Zastupnici njemačkog Bundestaga na današnjem zasjedanju usvojili su odluke koje se tiču BiH, a između ostaloga usvojena je i rezolucija, prijedlog SPD-a, FDP-a i Zelenih, pod nazivom “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti”.

U Rezoluciji se od njemačke vlade traći prućanje jače podrške BiH u sprječavanju nacionalističke retorike. Za Rezoluciju, izuzev vladajućih, glasali su i predstavnici CDU-a, a protiv su bili članovi desničarskog AfD-a te krajnje ljevice. Također, Rezolucija je usvojena, iako je i Josip Juratović, zastupnik SPD-, za medije komentirao kako je ista “u mnogim točkama dobra, ali nepotpuna“.

Bundeswehr će ponovno sudjelovati u EU operaciji EUFOR Althea u BiH – s 518 glasova ‘za’ u petak većina Bundestaga je poimenično glasovala za nastavak misije

Protiv je glasalo 96 zastupnika, a tri su bila suzdržana. Predviđene zadaće uključuju potporu i koordinaciju obuke Oružanih snaga BiH, pomoć u stvaranju sigurnog okruženja i izvršavanje zadaća zapovijedanja, veze, savjetovanja, promatranja i potpore. Kaže se da je misija doprinos poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

“30 godina nakon početka rata, federalna vlada još uvijek ima veliki interes za održivu stabilizaciju Bosne i Hercegovine, u kombinaciji s razvojem prema mirnoj i demokratskoj ustavnoj državi koja samostalno može jamčiti slobodu i sigurnost svojih građana. Osim pomirenja i prevladavanja etničkih podjela, cilj je integracija Bosne i Hercegovine u EU i euroatlantsku zajednicu.

Aktualna politička zbivanja u Bosni i Hercegovini daju veliku zabrinutost, navode iz njemačke federalne Vlade

“Etničke podjele još uvijek oblikuju svakodnevni život, dominiraju politikom i blokiraju napredak i reformske procese. Nacionalistička i huškačka retorika ponovno su dio političkog diskursa”, poručuje Vlada.

Izuzev toga, parlament entiteta bosanskih Srba Republika Srpska je posljednjih mjeseci poduzeo konkretne pravne korake za daljnje odvajanje regije od države kao cjeline.

Osim toga, postoji rizik da bi ruski agresorski rat protiv Ukrajine i, neizravno, sukob između zapadne zajednice vrijednosti i država i Rusije mogao biti iskorišten od ruske strane kao katalizator za daljnju destabilizaciju BiH.

Posebno, bliske veze srbijanske vlade s Ruskom Federacijom i njezin utjecaj na entitet bosanskih Srba, Republiku Srpsku, doprinose ovim strahovima”, navodi se dalje u podnesku

Klubovi zastupnika SPD-a, Bündnis 90/Die Grünen i FDP-a pozivaju federalnu vladu da pruži veću potporu državi s obzirom na rastuće napetosti i pokušaje razdvajanja u Bosni i Hercegovini.

“Navodne etničke razlike iskorištava nacionalistička politička elita u zemlji u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama, pojačava i iskorištava za vlastito bogaćenje i održavanje vlastite vlasti”, pišu zastupnici u prijedlogu koji je usvojen.

Nadalje se navodi kako su “reforme su desetljećima blokirane kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju i pokroviteljstvo

Sada se pojedini politički čelnici sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje – ne samo da bi odvratili pozornost od zastoja i društvene frustracije za koje su same te političke snage odgovorne”.

“Posebno, političke akcije etno-nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana državnog Predsjedništva, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, osmišljene su kako bi uništile Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikih stanovništva. Prijetnja miru u jugoistočnoj Europi; neprihvatljivo je i zahtijeva “odlučan, čvrst otpor” Europske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice”, navodi se.

Između ostalog, zastupnici pozivaju federalnu Vladu da “odlučno pozove političko vodstvo Bosne i Hercegovine na deeskalaciju i smanjenje unutarnjih napetosti

Također bi trebala nastaviti snažno zagovarati sankcije u EU koje bi bile usmjerene na pojedince, institucije i tvrtke koje krše „suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu pravnu osobnost Bosne i Hercegovine.

Zašto je desničarski AfD protiv slanja njemačkih vojnika u BiH?

Zastupnici AFD-a nisu podržali slanje njemačkih vojnika u BiH te smatraju da “Zeleni ništa ne propituju kritički”.

“Ako šaljemo njemačku vojsku, to znači da mora postojati mandat UN-a, kao što to nije bio slučaj 1999. godine na Kosovu, to mora biti u njemačkom interesu, a ne kao što je to bio slučaj u Maliju. I za to mora postojati strategija za intervencija, a ne kao u Maliju, Iraku, na Kosovu, Afganistanu. Naravno da je stabilnost na Balkanu interes Njemačke. Dat ću nekoliko primjera, izbjeglice, kriminalitet, ali sa ponovnim angažmanom Bundescera u BiH se neće promjeniti ništa”, rekao je zastupnik AFD-a Lucassen Rudiger.

Dodik u Bundestagu nazvan separatistom

Liberal Tomas Aker u svom govoru osvrnuo se na odnose u regiji i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nazvao separatistom.

“Kada Vučić kaže da svoju zemlju odvesti u EU, moramo uzeti u obzir da saradnja s Dodikom i separatistima nije put ka EU. Ovdje je ključ da EU mora imati jedinstven nastup prema separatističkim snagama”, rekao je Aker.

Zastupnici Bundestaga naglasiil su značaj europskog puta BiH i dali podršku visokom predstavniku u BiH, Nijemcu Christianu Schmidtu

“Od ‘95 godine smo imali osam slobodnih izbora na državnoj razini, jako je važno očuvati taj faktor demokracije u BiH, zato podržavamo Christiana Schmidta u BiH svom snagom, s obzirom na predstojeću reformu Daytonskog sporazuma, po mom će se mišljenju morati raditi o tome kako će tri naroda urediti ravnopravnost, te zaštiti prava manjina”, rekao je Knut Abraham iz kluba CDU/CSU tokom rasprave oko slanja njemačkih vojnika u misiju Althea.

Objava Bundestag usvojio Rezoluciju o BiH: Njemački vojnici šalju se u BiH, kritike Dodiku i Čoviću, podrška Schmidtu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Studentica strojarstva i novoizabrana (najmlađa) zastupnica u novom sazivu Berlinskog parlamenta Klara Schedlich se prije četiri godine učlanila u stranku „Zeleni“, nakon što je maturirala.

“S prijateljima sam uvijek puno pričala o tome što nam sve smeta u školi, a kad smo završili školu, više nitko nije pričao o tome. I onda sam pomislila da ne možemo tako ostavljati sve probleme sljedećim generacijama”, rekla je Klara za DW.

I tako je počela pretraživati internet, tražiti načine kako da nešto napravi, kako da svijet učini boljim mjestom. Učlanila se u Zelene jer je, kako kaže za DW, oduvijek bila svjesna svih problema koji se tiču klimatske krize.

U Berlinskom parlamentu ubuduće želi dati glas mladima

“Mislim da politika uopće nije reprezentativna. U Berlinu otprilike živi trećina ljudi koji su mlađi od 30 godina, a u parlamentu je do sada bila samo jedna osoba mlađa od 30”, govori Klara.

Schedlich se u svom petogodišnjem mandatu želi fokusirati na obrazovanje i zaštitu klime. Želi motivirati mlade da se i sami uključe u politiku, pogotovo one, koji kao i ona, potječu iz migrantskih obitelji.

“Ako to naprave, oni mogu sami kreirati svoju budućnost. I nadam se da će ih se sve više odlučiti na to, i da će vidjeti koliko je to sve zabavno. Radiš na nečemu i onda se to ostvari”, kaže Klara Schedlich.

Nakon završene gimnazije, upisala je studij strojarstva. Pri kraju je studija, i sad je politika u prvom planu. Ali što je za nju uopće politika?

Politika je u stvari sve, shvatila sam da politika utječe na sve. Ako idemo u školu, ako se vozimo vlakom, to je sve pod utjecajem politike. I zato uvijek kažem ljudima da se ne mogu ne zanimati za politiku, jednostavno zato što se njihov život odvija u okvirima koje zadaje politika”, govori Klara.

Na pitanje, što će biti prva stvar oko koje će se angažirati u novom sazivu Berlinskog parlamenta, Klara je odgovorila: “Jako ću se zalagati za to da imamo više biciklističkih staza!”

Obitelj živi u Splitu

Obitelj Klare Schedlich jednim dijelom potječe iz Dalmacije. Baka je rođena Splićanka.

“U Splitu živi jedan dio naše obitelji, svako ljeto idemo u Dalmaciju. Moja baka me podržava u mom angažmanu u politici, ona je savršena žena”, rekla je Klara.

A ta „savršena žena” je Bosiljka Schedlich. Ona je u Njemačku stigla 1968. godine, poznata je diljem Njemačke po svom humanitarnom angažmanu. Između ostaloga je utemeljila i zakladu koja se brine za ljude koje muče ratne traume. A upravo je baka i najzaslužnija za Klarinu vezu s Hrvatskom.

“Kod kuće se s djecom i unučadi uvijek pričalo na hrvatskom, a ljeto provodilo u Dalmaciji, u Splitu i na jednom južnodalmatinskom otoku”, kaže Bosiljka Schedlich.

Klara Schedlich je prošle godine dva semestra studirala u Zagrebu, bila je na razmjeni na FSB-u (Fakultet strojarstva i brodogradnje).
“Moja najbolja prijateljica je inače iz Splita, ali sad studira u Zagrebu i ona je bila razlog zašto sam otišla u Hrvatsku na razmjenu. Ja sam zapravo dosta povezana s Hrvatskom. I ta veza mi je jako bitna”, kaže Klara.

Noćna linija za Zagreb

Ali nije to jedina Klarina veza sa Zagrebom. U Zagrebu živi i njezin dečko. Veza je to na daljinu. Ali kako mlada političarka Zelenih putuje do Zagreba? Nije valjda avionom? „Ne, ne idem nikad avionom. Uvijek busom ili vlakom. Već postoji direktna autobusna linija Berlin-Zagreb, a uskoro se pokreće i izravna željeznička linija pa će nam biti lakše. Vožnja traje 14,5 sati. Ali ako se ide preko noći, onda je u redu…”

Klara Schedlich prati i zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni. Kaže da joj je drago da Zagreb ima „zelenog” gradonačelnika i da joj se čini da „u Hrvatsku polako stiže tema klimatske krize, vidjeli smo da su u Dubrovniku odlučili da ne smije stizati baš puno kruzera. Hrvatskoj bi zaštita okoliša morala biti važna tema. Ta zemlja živi od turizma, malo i od poljoprivrede.”

Klara Schedlich kaže da se o politici puno priča i u njezinom domu. A najviše diskutira s bakom Bosiljkom koja se zbog unuke nedavno i sama učlanila u Zelene.

“Ja naravno nisam objektivna, ali Klara je oduvijek bila mirna, sabrana, racionalna, prizemljena. Nije euforična i to mi se jako sviđa jer upravo takve jasne glave nam sada trebaju. Ali istovremeno ona osjeća cijeli svijet i to je preduvjet da može raditi dobru politiku”, zaključila je Bosiljlka Schedlich.

Objava Najmlađa zastupnica u Berlinu hrvatskih korijena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Treći entitet nije rješenje za Hrvate. Apsurd je da netko tko se izjašnjava kao Bosanac ili Hercegovac, ne može vršiti nikakvu funkciju u zemlji koja se upravo tako zove – BiH. Ustavne promjene u BiH nisu ‘njemačko pitanje’ nego pitanje ulaska BiH u EU”, kaže Josip Juratović, zastupnik u Parlamentu Savezne Republike Njemačke u intervjuu Radiju Slobodna Europa.

Kaže kako ”Hrvati jesu najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH, ali je pogrešno misliti da, ako se Hrvati stave na jedno mjesto i zatvore, ako se napravi jedna vrsta političke autonomije koja se može zvati treći entitet ili nekako drugačije, da će tako biti sigurniji i da će imati napredak”. ”To je pogrešan put, prosperitet može imati samo otvoreno društvo. Hrvati moraju kroz institucije sustava ostvariti punu jednakost i ravnopravnopravnost ali i da to nude drugima, posebno manjinama tamo gdje su Hrvati većinsko stanovništvo. Također, Hrvati se moraju dogovoriti s Bošnjacima i sa ostalima kako će uskladiti Federaciju BiH koja je sada nefunkcionalna – 140 ministara, 10 državica u državi… Potrebno je više jačati općine, koje bolje prepoznaju potrebe stanovništva”, mišljenja je zastupnik u njemačkom Bundestagu.

Dodaje kako je podizanje retorike uobičajena stvar u BiH, odnosno ritual, a koji rade političari. ”Retorika gospodina Milorada Dodika su već poznati rituali koje upotrebljava svako malo da podiže tenzije. Na kraju krajeva to je i provokacija, prije svega prema bošnjačkom narodu. Možda radikalniji elementi iz tog naroda pokušaju odgovoriti na sličan način. I tako, naizmjenično. Na taj način održava se klima nepovjerenja. Time se osigurava vlast nacionalnih vođa. Za mene je to neprihvatljivo i nadam se da će narod konačno i u Republici Srpskoj uvidjeti da se na taj način ne ide dalje, da taj put nikamo ne vodi. Na kraju krajeva, i narod u Republici Srpskoj je pogođen nezaposlenošću i neizvjesnošću, mladi isto tako napuštaju Republiku Srpsku kao što odlaze i iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine. Normalno bi se i tamo svaki roditelj trebao upitati ima li smisla tako graditi budućnost – da djeca napuštaju zemlju, a da roditelji misle da su im se djeca tamo snašla. U okruženju gdje su svi puni nacionalnog ponosa, mislim da je to nešto zbog čega bi svi trebali propasti u zemlju od srama. To nije samo u Republici Srpskoj nego je i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Kroz takva prepucavanja da bi se osigurala vlast, širi se strah od sukoba i rata, i jednostavno paralizira cijela država. I vidi se, iz dana u dan, kako ona propada”, ističe Juratović.

Dodaje kako je često u BiH i u razgovorima je sa političarima, pošto je član Odbora za vanjsku politiku i potpredsjednik parlamentarne skupine za prijateljstvo s Bosnom i Hercegovinom. ”Moram Vam reći, što me zapanjuje, da i velika većina političkih aktera, odnosno nositelja dužnosti, na neki način osjeća nemoć, pa čak i strah. Jednostavno su izloženi volji i nevolji tih nacionalnih vođa koji stalno potpiruju strah i mržnju jednih prema drugima kako bi blokirali sve. Fali onaj zadnji korak – da se kaže: “Dosta je, moramo sada krenuti dalje. Jako dobro se zna što smo potpisali za ulazak u EU, mi želimo u EU, mi želimo demokratski sustav”. Zna se da se u Europsku uniju ne može bez demokratskog sustava, on se bazira prije svega na ljudskim pravima, na jednakosti, na ravnopravnosti svih građana, bez obzira kojoj nacionalnosti ili kojoj grupi oni pripadaju. Dakle, sve se zna, a država je paralizirana i niko nije tu da kaže ‘Dosta’ tim nacionalnim vođama, dosta je bilo tih dvadeset, trideset godina paralize cijelog društva, zavitlavanja, širenja straha, mržnje itd.”, ističe Juratović za RSE.

Prema njemu, moramo krenuti dalje, sa ostalim zemljama u susjedstvu, da konačno i taj dio Europe bude ravnopravni član Europske unije i da se stvori nova perspektiva. ”Kad razgovaram sa političkim predstavnicima Bosne i Hercegovine, permanentno imam osjećaj da sve to što ja govorim oni sve potvrđuju, ali nitko se ne usudi javno reći. Ili možda postoji još jedan drugi problem, a to su mediji, barem jedan dio medija, koji povećava tiraž kroz sijanje netrpeljivosti, mržnje… Ustvari, žive od tih nacionalnih vođa i njihovih prepucavanja, umjesto da se pokrenu pozitivne priče, koje postoje u Bosni i Hercegovini. Ja sam bio prije dva tjedna u Sarajevu. Tamo su bili poduzetnici cijele regije, koji su jasno rekli da žele mir, stabilnost, da žele uređene države, kako bi mogli graditi radna mjesta i dati budućnost ljudima, da ostanu u svojoj zemlji, a ne da moraju ići trbuhom za kruhom”, jasan je Juratović.

Bljesak.info

Objava Josip Juratović: Treći entitet nije rješenje za Hrvate u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.