Matičar Kazimir Zelenika izgubio je u jednom danu troje članova obitelji – oca, majku i najstariju kćerku Jadranku (1981.), no najviše ga boli što nalogodavci i počinitelji pokolja hodaju slobodno.

„Ja sam Kazo Kazimir Zelenika. Rođen sam 1956. ovdje na Uzdolu. Oženjen sam, imam ženu, jedanaestoro žive djece, petnaestoro unučadi. Jedno mi je dijete poginulo, najstarija kćerka Jadranka, koja je bila rođena 1981. godine, imala je 12-tu godinu kada je poginula. Poginula je 14. rujna 93. godine. Sa kćerkom Jadrankom poginuo mi je otac Ivan koji je bio rođen 1930., i majka Ruža rođena 1931. godine. Ubijeni su u mojoj kući. Otac i majka su ubijeni u sobi gdje su spavali. Mala je valjda ustala prije, izletjela je u hodnik i ona je ubijena na hodniku kuće. I zato mi je krivo kad Armija BiH kaže mi smo branili Bosnu i Hercegovinu. Kako si branio BiH, a svoju si zemlju napadao, Uzdol si napao, stanovništvo, stare ljude, nemoćne, babe, djedove, djecu. I ti kažeš braniš to, braniš Bosnu i Hercegovinu. Od koga si branio. Ovo je moja kuća, moja zemlja, moja župa“, priča Zelenika.

Ostatak obitelji sklonio se u Prozor, a da to nije bilo tako žrtava bi bilo kudikamo više. Malena Jadranka vikendom se vratila na Uzdol da bude s bakom i djedom.

Objava OŽILJCI: “Najviše me boli što nitko nije odgovarao i neće nitko ni odgovarati” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Šutnja je često jača i od riječi zna dobro Marko Perković Thompson koji je svojedobno uzeo lijepe novce da ne zapjeva tijekom jedne kampanje. I u pravu je. Šutnja često najviše govori, odnosno donosi, ili ne odnosi. Lijep najsvježiji primjer je potpuni izostanak reakcije političkih predstavnika Hrvata u BiH na presudu za zločin koji je počinila A BiH na Uzdolu i genocid koji je predvodio Ratko Mladić, komandant vojske Republike Srpske.

Manje hrvatske stranke nisu reagirale priopćenjima budući da smatraju da nisu meritorne, odnosno da je meritorna najveća, a najveća već odavno ne reagira na bilo što, pa i ono što se izravno tiče njegova naroda, a moglo bi se loše protumačiti u Sarajevu, Banja Luci,  ili Beogradu. Tako je lider HDZ-a i HNS-a šutio kada je predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva Milorad Dodik dao izjavu da je u Bleiburgu ‘trebalo sve pobiti’, što se direktno tiče Hrvata, koji i danas traže kosti sudionika Križnog puta, ali i ponovno po pitanju Ratka Mladića, koji nije činio samo zločin nad Bošnjacima. Dok žmiri na zločine Vojske RS-a, zločine Armije BiH Čović voli komentirati, premda bi svaki metak i granata upućeni hrvatskom narodu morali imati istu težinu.

“Danas se spominjemo stravičnog ubojstva osmero nevine hrvatske djece u Vitezu, koja su poginula 10. lipnja 1993. godine kada je igralište na kojemu su se igrali zvjerski granatirano. Desetljećima kasnije, za ovaj nečovječan i brutalan zločin nitko nije odgovarao”, napisao je na Tweetteru Čović.

Baš kao što je to napisao i neupitno trebao napisati, legitimni lider domaćih Hrvata morao je reći koju i o zločinu nad Hrvatima Uzdola i presudi Buzi po zapovjednoj odgovornosti za ubojstva djece, staraca, žena, ali i Mladiću, no nije. Zašto? To vjerojatno on zna.

Na HNS-u u Mostaru, izvještavajući o radu Čović je izjavio da nam je se luksuz baviti sobom, aludirajući na one koji ukazuju na greške u vlastitim redovima. Iz navedenog proizlazi da o Mostaru ne bi trebali govoriti.

Kako praktično vidimo i o Banja Luci ne trebamo govoriti, ni krvniku Mladiću. Onda nam preostaje skučen prostor – Sarajevo. Dakle, imamo lokacije gdje je politički isplatno šutjeti, i one gdje je politički poželjno govoriti, dok o ispravnom govorenju odavno ne vodimo brigu. 

Objava Imaju li ‘legitimni’ mišljenje o presudi Enveru Buzi za zločin na Uzdolu i Ratku Mladiću za genocid? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sutkinja Minka Kreho, predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH, rekla je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je zbog teške epidemiološke situacije i zaraženih kolega dogovoreno da se reducira broj ročišta koja se održavaju u isto vrijeme, kao i broj svjedoka.

Ona je naglasila da su tri vijeća Krivičnog odjeljenja u nemogućnosti da rade jer su sudije bolesne

“Tri vijeća su izbačena iz stroja. Na upravi i parnici isto tako. Pa da zaustavimo malo, ako ništa, širenje unutar Suda. Nije niko naredio obustavu suđenja, nego sudije procjenjuju kako se može suditi, može li se zakazati suđenje, je li nešto hitno”, kazala je Kreho, dodavši da se u naredne dvije sedmice, dok se stanje ne smiri, trebaju raditi samo hitni i predmeti pred kraj procesa.

Ona je navela da bi se trebalo na ročište pozivati po jednog svjedoka i voditi predmete s malim brojem optuženih.

“Nek se zarazi neko od svjedoka, reći će: ‘Sud je kriv, zarazio se na Sudu…’ Da se reducira, da se ne poziva po pet svjedoka, jer je nemoguće onda dezinfekciju uraditi”, pojasnila je Kreho.

Iz Suda je na upit BIRN-a BiH odgovoreno da se suđenja odvijaju u skladu s ranijim kriznim pravnim okvirom ove institucije.

“Predsjednici vijeća ili sudije pojedinci donose odluku o održavanju ili odgađanju suđenja u konkretnom predmetu shodno procjeni bitnih okolnosti”, naveli su iz Suda.

Prema informacijama iz ove institucije, usaglašeno je da se ranije zakazana suđenja sa službenog kalendara blagovremeno otkazuju ukoliko se sazna da je nalaz nekog od učesnika u postupku pozitivan

Jučer, 16. ožujka, na neodređeno vrijeme je odgođeno suđenje Predragu Bastahu, optuženom za zločine u Vlasenici. Za danas planirana ročišta za izjašnjenje o krivici sedmorice optuženih za zločine u Zvorniku, kao i u predmetu za zločine počinjene u Konjicu, također su otkazana.

Odranije najavljena četiri ročišta za četvrtak, 18. ožujka, sva su odgođena, kao i suđenja za kraj sedmice, osim predmeta u kojem su optuženi Dragan Vikić i ostali za zločine počinjene u Sarajevu.

Kako je BIRN BiH ranije pisao, nekoliko predmeta ratnih zločina s većim brojem optuženih na čekanju je duže od godinu dana jer Sud Bosne i Hercegovine, kako tvrde iz ove institucije, nema prostornih uslova za njihovo održavanje i jer su pojedini učesnici u postupku zaraženi koronavirusom.

Izvor: detektor.ba

Objava Otkazano suđenje Enveru Buzi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Apelacijsko vijeće je ranije uvažilo žalbu obrane i ukinulo prvostupanjsku presudu kojom je Buza osuđen na 12 godina zatvora jer je, kao vršitelj dužnosti zapovjednika Samostalnog bataljona “Prozor” ABiH, imao stvarnu i efektivnu kontrolu nad jedinicom koja je 14. rujna 1993. godine u ranim jutarnjim satima izvršila napad na selo Uzdol, gdje je na okrutan i svirep način ubijeno 27 civila hrvatske nacionalnosti, te odredilo održavanje pretresa.

Suglasnošću Tužiteljstva i Obrane, nije pročitana optužnica na ovom ročištu

Tužiteljica Sanja Jukić izjasnila se da je u obnovljenom postupku potrebno da se prihvate svi dokazi koji su provedeni pred Prvostupanjskim vijećem, te je planirano saslušanje tri svjedoka o akciji na Uzdolu, među kojima zaštićenog svjedoka “G” i izvođenje novih dokaza.

Vasvija Vidović, odvjetnica optuženog Buze, rekla je da ostaje kod ranije priloženog podneska, te predložila saslušanje svjedoka

Ona se izjasnila da je potrebno da se prijedlog Tužiteljstva odbaci, dodavši da je svjedok “G” ranije saslušan, te su se “stekli uvjeti da se iskaz može čitati”.

Vidović se protivila i saslušanju druga dva svjedoka koje je predložilo Tužiteljstvo.

“To bi otvorilo vrata da Tužiteljstvo izmijeni optužnicu”, kazala je ona i dodala da bi to optuženog moglo dovesti u teži položaj. Rekla je da Tužiteljstvo nije ulagalo žalbu na činjenično stanje.

Predsjedavajući Apelacijskog suda Tihomir Lukes kazao je da su na snazi još uvijek mjere zabrane za Buzu

Lukes je naveo da se prihvaća prijedlog Tužiteljstva BiH da se saslušaju svjedoci, te je za dokaze obrane rekao da je potrebno da se reproducira iskaz svjedoka i ponovo sasluša svjedok kojeg je Obrana predložila.

Nastavak suđenja je zakazan za 5. ožujak.

Objava Počelo obnovljeno suđenje Eneveru Buzi za zločin na Uzdolu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Buza imao sve pod konrolom

Objava Ukinuta prvostupanjska presuda Enveru Buzi, komandantu Armije RBiH, zbog zločina nad Hrvatima Uzdola pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Buzin odvjetnik Ismet Mehić u izjavi za Hercegovina info kaže da Sud nije uvažio materijalne dokaze, a među kojima su najvažniji oni iz kojih je razvidno da akcijom na Uzdol nije zapovijedao Buza, nego Sefer Halilović, odnosno njegov zamjenik.

Podsjetimo, sudsko Vijeće je utvrdilo da je Buza, kao vršitelj dužnosti zapovjednika Samostalnog bataljona Prozor ABiH, imao stvarnu i efektivnu kontrolu nad jedinicom koja je 14. rujna 1993. u ranim jutarnjim satima izvršila napad na selo Uzdol, gdje je na okrutan i svirep način ubijeno 27 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je najmlađa žrtva imala deset godina.

“Utvrđeno je da su napad izvršile jedinice Samostalnog bataljona pod kontrolom Buze, kao i dio pripadnika policije, koji su također bili pod kontrolom optuženog… Jedini zaključak Vijeća jeste da su stradale žrtve bile civili koji nisu sudjelovali u borbenim djelovanjima”, kazala je predsjedavajuća sutkinja Željka Marenić.

Govoreći o funkciji optuženog, sutkinja Marenić je kazala da nitko nije sporio da je u inkriminirano vrijeme Buza bio zapovjednik Samostalnog prozorskog bataljona.

“Niti jednu tvrdnju Odbrane Vijeće nije moglo uzeti za istinitu jer nemaju uporište u drugim dokazima ili nalazima vještaka koji bi potkrijepili te tvrdnje… Vijeće je utvrdilo da je Buza imao informacije koje su mu omogućavale da zna da su počinjeni zločini nad civilima. Da ubojstva civila nisu mogla ostati nepoznata proizlazi iz niza dokumentacije”, rekla je Marenić.

“Dokazi upućuju da optuženi niti pismeno niti usmeno nije naredio pomoćniku da provede istragu, niti su uzete izjave od sudionika. Vijeće je moglo zaključiti opstrukciju od strane Buze jer se oglušivao po pitanju istrage”, stoji u presudi.

Nasuprot tome, Buza je u završnoj riječi kazao da se za Uzdol “ne osjeća odgovornim, a još manje krivim”.

Dodajmo i da se zločin na Uzdolu dogodio u sklopu akcije Neretva 93. koju je vodio Sefer Halilović. Međutim, Haaški tribunal je utvrdio da isti nije imao zapovjednu moć, premda postoje i potpisani dokumenti koji potvrđuju suprotno. Izuzevši Buzinih nadređenih, obitelji ubijenih traže procesuiranje i direktnih izvršitelja zločina, koji, kako kažu i dalje mirno šeću po Prozoru.

/Izvor:  K. Perić, Hercegovina.info/

Objava Buzin odvjetnik najavio žalbu, kaže da njegov klijent nije zapovijedao akcijom na Uzdol pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za podizanje optužnice bile su potrebne 23 godine, a do izricanja presude 26 godina.

U optužnici i tijekom postupka dokazano je da  su pripadnici Samostalnog bataljona Prozor u ranim jutarnjim satima 14. rujna 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križ, Zelenika i Raiči, te na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Buza je bio fizički u blizini i promatrao tijekakcije. Iako je znao za djela – imao je dostavljene i dostupne informacije o zločinima i bila je potrebna istraga – on je samo sačinio zabilješku i propustio poduzeti određene radnje kako bi se procesuirali počinitelji zločina.

U zločinu u Uzdolu najmlađa žrtva je bio desetogodišnji Stjepan Zelić, a najstarija Luca Zelenika, koja je imala 87 godina.

Buza je presudom proglašen krivim što je za vrijeme rata u BiH postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava o zaštiti civila.

Vijeće je utvrdilo da je Buza, kao vršitelj dužnosti komandanta Samostalnog bataljona Prozor Armije BiH, imao stvarnu i efektivnu kontrolu nad jedinicom koja je 14. rujna 1993. godine u ranim jutarnjim satima izvršila napad na selo Uzdol gdje je na okrutan i svirep način ubijeno 27 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je najmlađa žrtva imala deset godina.

Utvrđeno je da su u napad izvršile jedinice Samostalnog bataljona pod konotrolom Buze, kao i dio pripadnika policije, koji su također bili pod kontrolom optuženog… Jedini zaključak Vijeća jeste da su stradali žrtve bili civili koji nisu sudjelovali u borbenim djelovanja”, kazala je predsjedavajuća sutkinja Željka Marenić, javio je BIRN BiH.

Buza je presudom oslobođen obaveze plaćanja troškova postupka, a obitelji žrtava su upućeni na parnicu. Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.

Budući da se Buza brani sa slobode pravomoćnost presude također će sačekati na slobodu uz mjere zabrane napuštanja BiH, oduzimanja putonice i zabrana izdavanje nove te javljanje u policiju savakih 15 dana.

Hoće li pravosudni organi sada započeti pravni progon stvarnih nalogodavaca i izvršitelja zločina?

Izricanje presude pratili su članovi obitelji ubijenih i druga rodbina i prijatelji koji su nakon izricanja presude iskazali svoje ogorčenje tako malom kaznom i neprocesuiranjem stvarnih nalogodavaca i izravnih počinitelja.

,,,

Objava Enver Buza proglašen krivim za zločin na Uzdolu i osuđen na 12 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prvostupanjska presuda u ovom predmetu trebala je biti izrečena 27. rujna, ali iz Državnog suda su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) naveli kako je izricanje presude pomjereno “radi tehničkih razloga”.

Prema optužnici, pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona Prozor ABiH, na teret stavljeno da je propustio poduzeti mjere da počinitelji budu kažnjeni.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u studenom  2016. godine.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Pomjereno izricanje presude Enveru Buzi za 30. rujna 2019. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Branitelj Ismet Mehić je u završnoj riječi ocijenio da iz dokaza proizilazi da Buza nije komandovao snagama za vrijeme akcije u Uzdolu i da nije bio u obavezi da preduzima aktivnosti nakon akcije.

Mehić je kazao da žrtve u Uzdolu nisu imale status civila, osim njih nekoliko, i da je bilo riječ o pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i naoružanim mještanima.

Iz dokaza proizilazi, rekao je, da optuženi nije komandovao Prozorskim bataljonom u akciji izvedenoj sa 13. na 14. rujna 1993. godine. Kako je naveo, pripadnici bataljona su bili pretpočinjeni i njima je komandovao Zićro Suljević.

Obrana se osvrnula na planiranje operacije “Neretva 93”, istaknuvši protivljenje Buze da se akcija izvodi preko Uzdola i njegovo razrješenje zbog toga.

“Optuženi nije bio u obavezi da preduzme nužne mjere da kazni počinioce. I da je imao tu obavezu, on to nije mogao učiniti jer su sve žrtve bile odvezene u Hrvatsku, u Split”, kazao je Mehić.

Kako je dodao, na zahtjev drugih Buza je zadužio zamjenike i pomoćnike da utvrde pogibije nakon akcije i izvještaj je dostavio nadležnoj komandi Šestog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH). Napomenuo je da je poslije bila formirana posebna komisija, ali da je njen rad prekinut na zahtjev tadašnjeg načelnika Uprave vojne sigurnosti Jusufa Jašarevića, koji je tražio da se “to ostavi za bolja vremena”.

Branitelj je iznio niz zamjerki na nalaz vještaka Tužilaštva, navodeći da nije baziran na materijalnim dokazima, da je nedorečen i netočan. Posebno je naglasio da u nalazu nedostaje određeni broj stranica, izrazivši sumnju da su izvučeni dijelovi koji idu u prilog optuženom.

Obrana je navela i da Buza nije optužen po zakonu bivše Jugoslavije koji je bio na snazi u vrijeme kada su djela počinjena, izrazivši čuđenje zbog takvog poteza Tužiteljstva.

Buzi je, kao nekadašnjem komandantu Samostalnog bataljona Prozor, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinitelji zločina u Uzdolu budu kažnjeni. Prema optužnici, pripadnici ovog bataljona su 14. Rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

U svom završnom obraćanju optuženi je istakao da “ne postoji naredba kojom on naređuje napadna dejstva”. Rekao je i da, sve i da je Samostalni bataljon Prozor imao obučene ljude i odgovarajuću opremu, nikada ne bi naredio napad na Uzdol, jer je to “taktička glupost”.

Optuženi je dodao da je nakon “pritisaka iz Šestog korpusa” poduzeo sve što je bilo moguće, ali da nije komandovao akcijom i da stoga smatra da nije bio dužan da preduzima dalje radnje.

“Izražavam žaljenje za nevino poginulim, ali se ne osjećam odgovornim, a još manje krivim”, kazao je Buza.

Sudsko vijeće zakazalo je izricanje presude za 27. septembar.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Presuda Enveru Buzi zakazana za 27. ruj a pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tužiteljica Sanja Jukić je rekla da je 14. rujna 1993. u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči ubijeno 27 civila, da se u školi u Uzdolu nalazila Treća bojna brigada Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) gdje je bilo borbi, ali da nijedan vojnik nije poginuo u ovim zaseocima.

„Iz iskaza svjedoka se moglo čuti da nitko od civila nije pucao, da nijedan vojnik Armije BiH i HVO-a nije ranjen u zaseocima. Oni su ranjeni i ubijeni u i oko škole u Uzdolu. Zločin je ubiti civila u svojoj kući, pred svojom kućom, osobe koje nisu učestvovale u sukobu“, rekla je tužiteljica.

Ubojstva su, prema njenim riječima, izvršili pripadnici Samostalnog prozorskog bataljona, čiji je komandant bio optuženi Buza koji je, kako je rekla, rukovodio akcijom na Uzdol i ta jedinica je jedina koja je sudjelovala u napadu.

„Sve ove žrtve su namjerno ubijene, nikako u unakrsnoj vatri. Ustrijeljene su iz neposredne blizine, neke od njih u leđa. Jedna od žrtava je pretučena, a ubijena su i djeca”, rekla je tužiteljica.

Prema riječima tužiteljice, optuženi je znao da su njegovi potčinjeni počinili ratni zločin i da Obrana nije izvela nijedan dokaz kojim bi opovrgla stav Tužiteljsva.

Pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinioci budu kažnjeni.

Nastavak suđenja je 27. kolovoza 2019. kada će završne riječi iznijeti Obrana.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Za zločin na Uzdolu Tužiteljstvo zatražilo da se Buzu proglasi krivim i osudi na najstrožu kaznu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.