Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, potvrdio je za Nezavisne da je došlo do povećanja cijena na benzinskim pumpama u prosjeku od pet feninga. “U zadnjih pet dana u Republici Srpskoj je došlo do povećanja cijena na benzinskim pumpama u prosjeku od pet feninga, što je u skladu s povećanjem nabavnih cijena u prosjeku za sedam feninga”, kazao je Trišić.

Cijene će rasti zbog rafinerijskih cijena

Dodao je da se trenutno cijene kreću od 1,79 do 1,91 KM za BMB95 i 1,79-1,91 KM za ED5, te za TNG 0,96-1,10 KM zavisno od distributera i regije. “Cijene će rasti u narednom razdoblju, a to prvenstveno zavisi od ulaznih, odnosno rafinerijskih cijena. Siguran sam da će u narednom razdoblju doći do povećanja cijena goriva u Srpskoj”, kazao je Trišić. Prema njegovim riječima, u Federaciji BiH gorivo je poskupjelo već prije sedam dana, tako da ga benzinske pumpe prodaju po cijenama od 1,96 do 2,06 KM, što je za pet do 10 feninga skuplje u odnosu na Srpsku.

Cijene goriva u pandemiji

“Trenutne cijene goriva će biti na snazi u narednih pet dana, s tendencijom povećanja na blizu dvije KM”, zaključio je Trišić. Dodaje da je cijena nafte brent na burzi jučer iznosila oko 498 $ po toni ili 61 $ po barelu, što je porast od 75 $ po toni ili 10 $ po barelu, u toku siječnja na veljaču. “Ovo je najviši nivo cijene nafte u godinu dana, odnosno 20. veljače 2020. godine je zadnji put bio ovaj nivo brent nafte na burzi, a to je razdoblje prije pandemija i globalne krize izazvane covidom-19, te sadašnji rast cijena na neki način možemo promatrati i kao stabilizaciju ekonomskih prilika i tržišta.

Bez obzira na restrikcije koje su prisutne u EU, a tiču se pandemije, velike ekonomije žele da potaknu privredni rast i na takav način vrate makroekonomske parametre u stanje prije pandemije”, pojasnio je Trišić. Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON iz Prijedora, kazala je da je primjetno da je posljednjih nekoliko dana došlo do skoka cijena goriva. “Gorivo više nije luksuz, nego je pokretač proizvodnje i sigurno je da diktira puno drugih cijena i usluga”, kazala je Marić. Dodaje da se na proljeće mogu očekivati poskupljenja i drugih artikala.

Razlike od pumpe do pumpe

“Ovaj rat goriva koji ide od 1,50 KM od prije nekoliko mjeseci do sadašnjih 1,90 – 2 KM pokazuje koliko je već cijena goriva za tri-četiri mjeseca porasla i naravno da su ogromne razlike od pumpe do pumpe”, kazala je Marićeva i dodala da svakako postoji veliki utjecaj cijene goriva na svaki proizvod koji koristimo. Cijene nafte u srijedu bile su u porastu deveti dan zaredom, što je najduže razdoblje poskupljenja u protekle dvije godine, uslijed smanjenja dnevne proizvodnje i nade da će programi vakcinacije uticati na oporavak potražnje. Američki institut za naftu (API) priopćio je da su zalihe sirove nafte u SAD smanjene za 3,5 milijuna barela.

Analitičari su očekivali povećanje za 985.000 barela. U Londonu je cijena sirove nafte brent veća za 25 centi i sada je 61,34 dolara po barelu. U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za osam centi i iznosi 58,44 dolara po barelu. “Samo možemo spekulirati hoće li se ovako nastaviti”, rekao je analitičar iz firme PVM Stephen Brennock. Cijena sirove nafte brent je u porastu deveti dan zaredom, što je najduže razdoblje od prosinca 2018. do siječnja 2019. godine. Cijena svijetle sirove nafte je osmi dan uzastopno u porastu.

Objava Cijene goriva opet rastu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Redano po skupoći, iza Čitluka slijede Čapljinci, potom Mostarci i Gruđani, iza njih Ljubušaci, dok najjeftiniju vodu imaju Prozor-Ramljaci i Stočani.

Čitlučani i Međugorčani plaćaju vodu 1.30 maraka po kubiku bez uračunatog PDV-a, što bi s PDV-om iznosilo 1,5 maraka. 

I u Čapljini je voda među najskupljima u promatranim sredinama, te i Čapljinci plaćaju vodu 1.30 maraka po kubiku, dok u Prozor-Rami voda nije niti marku po kubiku, s PDV-om, te je razlika između najskuplje i najjeftinije vode u HNŽ-u i pola marke po kubiku. 

Objava Voda najskuplja u Čitluku, a najjeftinija u općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Koliki su uistinu troškovi pogreba i popratni troškovi u zemlji u kojoj se ne zna ni od čega ljudi žive, a kamoli od čega plaćaju pogreb?

Uz prosječnu plaću od 950 maraka i sindikalnu potrošačku košaricu od skoro 2 000 maraka, stanovnici Bosne i Hercegovine pravi su mađioničari preživljavanja.

O minimalnim mirovinama od 382 marke da i ne govorimo.

Upravo ti najugroženiji među nama nose breme strepnje do kraja života. Naime, umirovljenici u Bosni i Hercegovini nemaju osiguranu bezbrižnu starost.

Naprotiv, primorani su jesen svog života provoditi u grču svakodnevne borbe za golu egzistenciju i s mislima o još jednom ogromnom trošku, pogrebu.

Jer, apsurd življenja u Bosni i Hercegovini leži u groznoj činjenici da građani ove države nisu dočekali svoj mir nakon što zauvijek zatvore oči, već umiru s tegobnom i mučnom zadnjom mišlju, a ta je od čega će ih njihovi najmiliji pokopati.

Umrijeti u Bosni i Hercegovini – prisiljeni luksuz

I dok u uređenim zemljama građani mogu kupiti i pripremiti grobno mjesto, mnogim stanovnicima Bosne i Hercegovine taj izdatak je neizvodiv.

Jednostavno, cijene grobnih mjesta u Bosni i Hercegovini su preskupe.

Primjerice, za  dvojno grobno mjesto na mostarskom gradskom groblju Sutina potrebno je izdvojiti 2400 konvertibilnih maraka. Bez nadgrobnog spomenika, spomen ploče ili nišana.

I dok je na Centralnom gradskom groblju Vrbanja, u Banja Luci, za betonsku grobnicu potrebno izdvojiti skoro 4000 maraka, također bez oblaganja i dizanja spomenika, na sarajevskom gradskom groblju Bare cijena grobnog mjesta s nadgrobnim spomenikom ili nišanom kreće se od 4590 pa do 5280 maraka.

Dakle, možemo zasigurno zaključiti da cijena grobnog mjesta, s pristojnom nadgrobnom pločom, spomenikom ili nišanom, u Bosni i Hercegovini iznosi minimalno 5000 maraka.

Prilično zahtjevan i mnogima od nas nimalo beznačajan iznos za izdvojiti.

No, troškovi tu ne staju

Potrebno je izdvojiti i novac za lijes (uz cijenu koja se kreće od 600 maraka pa do 3000 maraka), zatim za vijence, osmrtnice (tiskane i online, koje svoju korist imaju u ogromnom dosegu i brzini objavljivanja), usluge pogrebnog poduzeća (ispraćaj, preodijevanje, prijevoz, itd.), usluge fotografa, naravno, vjerske obaveze, hrana i piće u domu ili svojevrsne daće u restoranu.

Kao što vidimo, cijena jednog pogreba, uz sve nabrojane obaveze, doseže i vrtoglavih 10 000 konvertibilnih maraka.

Izuzetno velika suma novca koja visi nad glavom svakog stanovnika Bosne i Hercegovine, kao Damoklov mač, jer nitko od nas ne zna kad će po posljednji put sklopiti oči i zauvijek napustiti svoje najmilije.

Može li se trošak smanjiti?

Da, srećom, postoje određene olakšice koje mogu znatno smanjiti onu astronomsku sumu od 10 000 maraka.

Kao najisplativiju olakšicu možemo spomenuti pripadanje određenom pogrebnom društvu ili Medžlisu Islamske zajednice.

Uz određenu mjesečnu ili godišnju naknadu u vidu članarine, ovisno o broju godina ili o dugoročnosti plaćanja, pripadnici sve tri konfesije stječu pravo na besplatne (ili cijenom umanjene) vjerske i ukopne sadržaje.

Veliki broj pripadnika katoličke vjeroispovijesti koji žive u Bosni i Hercegovini zadržali su običaj iz davnina, a taj je da se u vidu plaćanja misa potpomogne obitelji pokojnika u organizaciji pogreba.

Isto tako, pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti solidariziraju se u troškovima pogreba kroz dobrovoljne priloge koji se prilažu u posebno pripremljenu kutiju za pripomoć ožalošćenoj obitelji.

Treba reći i da pripadnici braniteljskih i boračkih udruženja, preko Ministarstva branitelja – boraca, imaju određena prava u slučaju smrti (primjerice, pravo na naknadu troškova sahrane te pravo na naknadu za podizanje nadgrobnog spomenika ili spomen obilježja, itd.).

Također, uštedu od nekoliko stotina maraka obitelj pokojnika može postići ako, umjesto tiskanih osmrtnica objave online osmrtnicu.

Kao još jedna olakšica koja bi se mogla iskoristiti bila bi da se, tijekom aktivnog životnog razdoblja, na kredit kupi i otplati grobno mjesto.

Kroz ovaj vid svojevrsne investicije osigurava se mjesto ukopa, a obitelj se oslobađa najvećeg izdatka koji je potreban u procesu pogreba.

I da, i ova olakšica dolazi kao svojevrstan apsurd pa možemo zaključiti da stanovnici Bosne i Hercegovine ne samo da žive na dug već i da se pripremaju za smrt kroz dug, a uz dug i umiru.

Realnost BH društva, nažalost.

Objavio je portal osmrtnicama.ba

Objava Cijena smrti – Koliko košta umrijeti u BiH? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Galaxy Note oduvijek je važio za moćan telefon izuzetnih performansi, a Note20 serija nastavlja tu tradiciju, nudeći korisnicima sve ono što očekuju od Galaxy uređaja. Note20 linija posjeduje najbrži procesor u historiji Galaxy ekosustava i spaja vrhunsku tehnologiju sa najboljim mobilnim iskustvom u klasi, bez žrtvovanja vrhunskog dizajna na koji su korisnici navikli. Note20 i Note20 Ultra dolaze u nježnim, neutralnim tonovima koji prebrođuju aktualne trendove, sa završnim matslojem koji neutralizira otiske prstiju i tragove. Prvi put u Note seriji, Galaxy Note20 Ultra odlikuje Dynamic AMOLED 2X displej uz stopu osvježavanja ekrana od 120Hz koji se automatski prilagođava sadržaju koji prikazuje, kako bi baterija trajala što duže. Uz pametnu dugotrajnu bateriju i mogućnosti super brzog punjenja više od 50 posto kapaciteta za samo 30 minuta, korisnici više ne moraju da brinu da li će im se telefon ugasiti.

Također, Samsung i dalje ostaje lider na polju 5G tehnologije uz hiperbrzu 5G konekciju. Galaxy Note20 uređaji automatski pretražuju i preporučuju mreže sa najvećim protokom, kao i stabilne Wi-Fi 6 konekcije za različite streming usluge. Kada je u pitanju sigurnost, korisnici mogu biti uvjereni da im je uređaj siguran zahvaljujući Samsung Knox sustavu. Još jedan novitet je i Nearby Share funkcija koja omogućava brzo i lako dijeljenje sadržaja između telefona koji koriste Ultra-wideband tehnologiju (UWB) . Jednostavnim uparivanjem Note20 Ultra sa drugim Galaxy uređajem sa UWB opcijom, Nearby Share će automatski izlistati kontakte sa kojima korisnik može da dijeli sadržaje.

Objava DETALJNO: Samsung predstavio pet novih moćnih Galaxy uređaja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Poskupjelo gorivo u Federaciji BiH – cijene od sada pratitite putem aplikacije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Cijena američke nafte pala u minus pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema podacima aplikacije Ministarstva trgovine FBiH, u Sarajevu se litar dizela plaća od 1,66 do 1,91 KM, dok za litar benzina treba izdvojiti od 1,56 do 1,96 KM.

Vlada Federacije BiH ovu odluku donijela je na prijedlog Ministarstva trgovine FBiH, a istu odluku istog dana je donijela i Republika Srpska.

Nakon što je Vlada FBiH donijela odluku o ograničenju marže na cijene nafte na 0,25 KM po litru, premijer Vlade FBiH Fadil Novalić je kazao kako se “u vrijeme epidemiološke krize zbog koronavirusa nitko neće obogatiti na račun drugih”.

Novalić je rekao da će ova mjera će pomoći građanima i gospodarstvenicima u FBiH da što lakše prebrode teret krize pandemije koronavirusa.

“Svjedočimo tome da su se cijene nafte na svjetskom tržištu gotovo prepolovile. Za to vrijeme na domaćim benzinskim crpkama nismo imali značajnije pomjeranje cijena. Ovom odlukom smanjujemo marže koje su bile prilično visoke, čak i 50 feninga po litru. Maržu smo sada ograničili na 25 feninga po litru. Najvjerojatnije ćemo ubrzo čuti naftaše kako je ovo miješanje u slobodno formiranje cijene. Međutim, takva primjedba u ovakvim vremenima nije opravdana. Naglašavam, nikada FBiH od rata do danas nije se miješala u slobodno tržište. Možemo primijetiti i to da se FBiH nikada od rata do danas nije našla u ovakvoj krizi”, kazao je Novalić.

On je naglasio i kako je namjera vlasti u FBiH da obavežu naftaše da svoje cijene usklađuju s cijenama na svjetskom tržištu.

“Ovom mjerom želimo stati na kraj monopolu u nelojalnoj konkurenciji. Ne mogu se naftaši pozivati na svjetske cijene samo u slučajevima kada one rastu”, dodao je premijer Novalić te nastavio: “U ovoj krizi neće biti nitko tko će izgubiti sve i neće biti nitko tko neće izgubiti ništa, ali konačno neće biti nitko tko će se na njoj bogatiti.”

Objava Cijene goriva najniže u posljednjih 10 godina; Novalić: Nitko se neće bogatiti na račun drugih pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Potrošačima u BiH sve se više plasiraju proizvodi s gramažom manjom od uobičajene, dok cijena tih artikala nije smanjena, suglasni su u udruženjima za zaštitu interesa potrošača. I sami kupci su svjesni toga, jer odavno, primjerice, čokolada od 100 grama to više nije. Također, primjera radi, iako smo donedavno bili navikli da kupujemo vrećicu čipsa od 50 grama, sada je taj proizvod kod nekih proizvođača težak svega 30 grama.

“Iako na poleđini piše točna gramaža proizvoda, ono što zavara kupca je vizualno isto pakovanje, ali i cijena koja ne naslućuje da je manje proizvoda”, ističu iz udruženja za Nezavisne novine.

NEVJEROJATNO Proizvođači smanjili gramažu, ostavili istu cijenu i to pravdaju “manjim brojem članova u obitelji”

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, rekla je da proizvođači manju gramažu određenih proizvoda pravdaju i time što je “smanjen broj članova u obiteljima”.

“Najveća obmana je to što su proizvodi kojima je smanjena gramaža ostali i dalje u istom pakiranju i tek kada kupac okrene poleđinu proizvoda, onda vidi da ima manje grama nego ranije”, kazala je Marić.

Dodaje da skoro više nema artikla kojem nije smanjena gramaža. “Iako je prvo manja gramaža počela s čokoladama, onda su postupno skoro svim proizvodima počeli smanjivati gramaža. Tako smo ranije imali gotove juhe za četiri osobe, a sad je to često pakiranje za dvije-tri osobe”, pojasnila je Marić.

Navela je i još jedan primjer da pakiranje šećera više nije od kilogram, nego od 900 grama. “Tu smo imali najviše reakcija kućanica, a posebno u jesenjem razdoblju, kada se prave sokovi ili džemovi”, dodaje Marić za “Nezavisne” te ističe da je u zemljama regije, poput Srbije, došlo do smanjena gramaže čak i ulja.

Kako objašnjava Marić, na ovaj način proizvođači ne krše zakon, jer su na poleđini naznačili točnu gramažu proizvoda.

“Iako proizvođači tako nisu prekršili zakon, oni potrošače dovode u zabludu da kupuju proizvod od 100 grama, a zapravo kupuju manji”, zaključila je Marić.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, kazao je da je jedan od problema to što kod smanjene gramaže proizvoda ostaju iste cijene.

“Primjera radi, ranije smo imali pakiranje čokolada od 100 grama, a sad su smanjene i na 70 grama, a cijene su ostale iste. Tako je faktički došlo do povećanja cijena do 30 posto”, kazao je Vasilić.

Da je manje grama, a ista cijena određenih proizvoda jedan vid tihog poskupljena, smatra i Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banja Luke.

“Trebalo je možda na prednjoj stranici omota naznačiti da je u pitanju manja gramaža, tako, recimo, potrošači bivaju u zabludi da kupuju čokoladu od 300 grama, a zapravo je u pitanju ona od 270 grama”, istaknuo je Srdić.

Većina kupaca uglavnom kupuje po navici određeni brend, ali se u najvećem broju slučajeva ne informira koje je zapravo gramaže proizvod. Banjalučanka Maja S. ističe da uglavnom ne obraća pozornost kada je gramaža u pitanju sve dok ne otvori proizvod.

“Kupila sam bombone koje su ranije imale 100 grama pa sam se iznenadila kad sam vidjela da su teške samo 80 grama. Ili, recimo, u velikoj vrećici bude samo nekoliko komada čipsa”, kazala je ona.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, kaže da manje grama određenih proizvoda po istoj cijeni dovodi potrošača u zabludu.

“Takav ‘crni rast’ cijena ne može više nitko kontrolirati”, rekla je za Nezavisne.

Objava Prevara kupaca: Cijena ista, a gramaža manja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošlog tjedna pala 6,3 posto, na 54,47 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,4 posto, na 50,32 dolara.

Pad cijena posljedica je širenja koronavirusa u Kini, od kojeg je dosad umrlo više od 900 ljudi, a zaraženo ih je više od 40.000.

Izvan Kine zabilježeno je više od 320 slučajeva zaraze tim virusom u 27 država i regija.

Strah od zaraze

Kako raste broj umrlih i zaraženih, strahovanja od pandemije i dalje su velika. Tim više što je još puno nepoznanica o koronavirusu, uključujući stopu smrtnosti i načine širenja.

Kinesko je gospodarstvo, pak, pod pritiskom jer je niz gradova u karanteni, a brojni zrakoplovni letovi otkazani. Mnoge su tvornice zatvorene, a nabavni lanci prekinuti.

To bi, smatraju analitičari, moglo izazvati više gospodarske štete nego što se očekivalo, unatoč brojnim gospodarskim poticajnim mjerama kineskih vlasti. Očekuje se da će se rast kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju osjetno usporiti.

Očekuje se slabija potraga za naftom

Tako su, primjerice, analitičari JPMorgana smanjili procjene rasta kineskog gospodarstva u prvom kvartalu s prethodnih 6,3 na 4,9 posto, dok su procjenu rasta globalnog gospodarstva u prvom tromjesečju smanjili za 0,3 postotna boda.

Zbog toga se očekuje i slabljenje potražnje za naftom. Grupa Euroasia procjenjuje da će se potražnja za naftom samo u Kini, najvećem uvozniku nafte u svijetu, smanjiti za čak tri milijuna barela dnevno u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Zbog toga Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom razmatraju mogućnost daljnjeg smanjenja proizvodnje nafte za 600.000 barela dnevno kako bi pružili podršku cijenama.

OPEC+ grupa crpi više od 40 posto nafte u svijetu, a trenutno ograničava proizvodnju za ukupno 1,7 milijuna barela dnevno ili gotovo dva posto globalne potražnje.

Cijene nafte pale za oko 20 posto

No, ruski ministar energetike Aleksandar Novak kazao je u petak da Moskvi treba nekoliko dana da analizira naftno tržište i da će stajalište o značajnijem ograničenju proizvodnje pojasniti sljedećeg tjedna.

Novak procjenjuje da bi zbog epidemije koronavirusa globalna potražnja za naftom u 2020. godini mogla pasti za 150.000 do 200.000 barela dnevno, što je relativno konzervativna procjena, piše Reuters.

Bilo kako bilo, od pojave koronavirusa cijene nafte pale su za oko 20 posto jer je Kina najveći svjetski uvoznik nafte. Lani je, procjenjuje se, uvozila oko 10 milijuna barela dnevno.

I dok OPEC već dulje vrijeme smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje već je neko vrijeme povećavaju.

U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim razinama, a izvješće tvrtke Baker Hughes, objavljeno u petak, pokazalo je da je prošlog tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan treći put u posljednja četiri tjedna – za jedno postrojenje, na njih ukupno 676.

Objava Cijena nafte pala peti put zaredom zbog koronavirusa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Cijena naftnih derivata benzina i dizela u odnosu na početak prošle godine bila je skuplja u Federaciji u prosjeku za oko 15 do 20 feninga, pokazalo je istraživanje Dnevnog Avaza, a na temelju podataka Ministarstva trgovine Federacije BiH.

Tako je cijena benzina u siječnju prošle godine iznosila 1,98 KM, a u siječnju ove 2,19 feninga. Cijena dizela bila je 1,97 KM, dok se ove godine u prosjeku kretala oko 2,25 KM.

Razlog za povećanje cijena, kako je rekao ministar Zlatan Vujanović, leži u činjenici da je naša država ovisna o uvozu naftnih derivata i rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu najčešće automatski utječe i na porast cijene naftnih derivata na domaćem tržištu.

– Proteklu godinu karakteriziralo je snažna fluktacija cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, a što je u konačnici utjecalo i na rafinerijske cijene naftnih derivata – kazao je ministar Vujanović.

Prema njegovim riječima, na visinu cijene naftnih derivata u BiH utječu i drugi čimbenici u vezi s tečajem dolara, rafinerijske cijene derivata, kao i izmjena normativa u pogledu visine javnih prihoda koji su sadržani u cijeni naftnih derivata.

– Bitno je naglasiti da su se cijene na benzinskim crpkama u proteklom razdoblju uvijek kretale u određenom rasponu. Cijena je, dakako, jedan od kriterija vrednovanja koji se najčešće apostrofira pri kupovini i u direktnoj je vezi s razinom životnog standarda – kazao je Vujanović.

No, gledajući cijene naftnih derivata, gorivo je bilo najskuplje u listopadu prošle godine. Prosječna cijena benzina iznosila je 2,37 KM, a dizela 2,40 KM. Ali, nakon toga uslijedio je blagi pad.

Ovisi od pumpi

Podaci Ministarstva trgovine pokazuju da je u veljači prošle godine cijena benzina u prosjeku bila slična današnjoj.

Točnije, cijena benzina kretala se do 2,15 KM. Danas je prosječna cijena od 2,18 do 2,26 KM zavisno od benzinskih crpki. Na nekima je cijena benzina 2,11 KM, a na pojedinim i do 2,31 KM.

 Aplikacija o promjenama cijena goriva

U Federalnom ministarstvu trgovine, kako je istaknuo Vujanović, okončan je projekt elektronskog vođenja obavještenja o promjeni cijena i marži koji će stupiti na snagu početkom svibnja.

Riječ je o tome da će svi potrošači putem aplikacije moći besplatno imati uvid u važeće cijene na zadanom lokalitetu.

– Značaj ove aplikacije je u tome što brzo i jednostavno pronalazi benzinsku crpku s najnižom cijenom i daje uvid u važeće cijene svih raspoloživih vrsta naftnih derivata, kao i druge relevantne podatke o benzinskoj crpki– kaže Vujanović.

Šta kažu predviđanja stručnjaka

Prema prognozama OPEC-a, očekuje se da će prosječna cijena nafte u 2019. godini iznositi oko 70 dolara po barelu, a svjetska agencija za praćenje cijena “Argus” predviđa da će cijena “brenta” u prvom kvartalu biti oko 65 dolara po barelu, da će porasti na 68 dolara u drugom kvartalu i da će u trećem kvartalu dostići 70 dolara.

Cijena će u četvrtom kvartalu 2019. godine premašiti 80 dolara za barel. Prema “Argusovoj” projekciji, prosječna cijena “brenta” bit će ispod 70 dolara u čitavoj 2019. godini.

(Izvor: Dnevni Avaz)

Objava Sve skuplje za 20 feninga u odnosu na godinu dana prije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.