“Pred nama je još jedan novi spot za pjesmu „Hajduk Mijat“. Već dugi niz godina imamo jednu plodnu i dobru suradnju sa SP Film obitelji Perić iz Tomislavgrada.

Oni su nam radili spotove za pjesmu „Divojka“, „Diva s vrana“ i „Lipa kao vila“, kazala je voditeljica skupine Biljana Glibo.

Za pjesmu „Hajduk Mijat“ uzeli smo kadrove filma Hajduk kojeg su producirali i snimili SP Film Perić.
Ova pjesma je ujedno i soundtrack za nadolazeću seriju “Harambaša i hajduci”.

Glazbu potpisuju Biljana, Milan i David Glibo, tekst fra Ante Marić, a aranžman Josip Vukoja.

Objava Etno skupina Čuvarice objavila spot “Hajduk Mijat” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tijekom večeri posebno su se zahvalile i prigodan dan uručile fra Andriji Joziću, ramskom gvardijanu. Veliko hvala uputile su i Bosiljki Bilić, Peri Križancu, Mariju Belji, koji je dizajnirao plakate, Ivanu Glibi i firmi UNITED OUTDOOR BH na jambo plakatu, Armandu Dediću, Jadranku Antunoviću, obitelji Šarčević, JU KŠC Prozor-Rama, JP Radio Rami, portalu rama-prozor.info, Marku Bošnjaku, Miri Vlajčiću, Zdravku Pavloviću, Anti Šimunoviću, kao i svima koji su na bilo koji način doprinijeli organizaciji ovog koncerta i sve ove godine bili uz Čuvarice. Po završetku koncerta druženje je nastavljeno u predvorju dvorane uz zakusku. 

Objava “Čuvarice” održale koncert u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na Melodijama je nastupila i Etno skupina “Čuvarice” iz Rame.

U dvorani Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače održane se u petak Melodije Mostara. U natjecateljskom dijelu programa izvedeno je 15 pjesama. Prije početka natjecateljskog dijela publika je glazbom zaplovila u prošlost; naime, izvedeno je 10 najuspješnijih pjesama sa prošlih festivala, sve od 1995. godine pa do danas.

Najviše ovacija pokupio je Marko Perković Thompson, s kojim je publika uglas pjevala pjesmu ‘Ne pitaj mene’ s kojom je 2000. osvojio prvu nagradu publike. Nastupio je i Tiho Orlić s pjesmom ‘Daleko je’, klapa ‘Hrvoje’, Paula Jusić i drugi.

Ovogodišnje Melodije Mostara, između ostalih, pratili su premijer Vlade HNŽ Nevenko Herceg, državni tajnik Ureda za Hrvate izvan RH Vlade RH Zvonko Milas, ministar MUP-a u Vladi HNŽ Slađan Bevanda… Nakon dvoiposatnog programa publika je saznala i pobjednika ‘Melodija Mostara 2018.’, a to je Diego Zuliani iz Istre. Nagradu mu je uručio Nevenko Herceg.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava Održane Melodije Mostara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sa sobom ga u grob odnose žene kojima su još kao djevojčicama na tijelo tetovirani kršćanski simboli koji su ih štitili od Turaka. Riječ je uglavnom o križevima, i to obvezno na šaci jer je to bilo jedino uvijek vidljivo mjesto na koži zbog običaja nošenja odjeće dugih rukava.

Otimanje ženske djece

Kako piše prof. dr. sc. Marko Dragić u jednom od svojih djela, poznata je predaja kako su Turci upadali u cincarska sela i otimali djecu, uglavnom žensku. Tako je od nekog bogatog Cincara beg zatražio kćer za ženu. Otac nije smio odbiti bega pa mu je rekao da dođe nakon mjesec dana kad sve bude spremno za svadbu. Djevojci su istetovirali križ na čelu pa je beg nije mogao uzeti za ženu. Otada su sve cincarske djevojke tetovirale križ na čelu i na rukama.

U tursko doba, kad su age i turski gospodari bili strah i trepet za katoličko pučanstvo, osobito žensko, žene su vjerovale kako ih samo Bog može od njih sačuvati. Zato su još od rane mladosti crtale križeve na rukama. Uz djevojčice, simbole na tijelu nosili su i mladići.

Budući da su Turci otimali kršćansku djecu i slali je u Tursku kako bi postala janjičari i sluge (kao što su oteli i djecu bosanske kraljice Katarine koja je BiH u nasljeđe ostavila Svetoj Stolici u Rimu sve dok joj se djeca ne vrate katoličkoj grudi i vjeri), katolici su tako željeli zaštititi svoje sinove i kćeri te ih zauvijek obilježiti kako bi znali kome pripadaju.

Prema običaju, na dan svetoga Josipa djevojke i mladići u dobi od trinaest do šesnaest godina su se “križićali”. Uz blagdan svetoga Josipa, “križićalo” se i na Blagovijest, Cvjetnicu, u dane Velikoga tjedna i na Ivandan (24. lipnja). To su uglavnom radile žene djevojčicama, a ponekad i djevojčice same sebi.

Proces je bolan, no bile su spremne to trpjeti jer su vjerovale kako će im to sačuvati čast. Neke žene koje su se bavile time bile su pravi majstori, umjetnice. U jednoj zdjelici pomiješali bi se med i usitnjeni ugljen od izgorjeloga drva. Prah je trebao biti sitan. Kad bi se pomiješao s medom, dobivala se crna smjesa. Tada su bake i mlade žene iglom umočenom u tu smjesu crtale križeve na rukama. Kad bi ih nacrtale, onda su ponovno manjom iglom bockale ucrtano mjesto. Ta smjesa ulazila je pod kožu i miješala se s krvi. Postupak se ponavljao i nekoliko puta dok bi crna smjesa postala plavkasta pod kožom. Tada bi se to zamotalo i držalo najmanje 24 sata. Ranice bi zarasle i crteži križa ostajali su za cijeli život. Prema riječima profesora Zorana Stojanovića iz Rame, simbolika je različita, ali se može često naći sličnost u ukrašavanju narodne nošnje, na stećcima i ukrašavanju uskrsnih jaja. Simboli su najčešće stilizirani križevi i grančice.

Tetovirali se i muškarci

Tetovirane su uglavnom ruke, ali je bilo žena koje su tetovirale i prsa te čelo. Dragić piše kako se vjerovalo da ih ti križevi štite od napasnika. Muškarci su također nekada tetovirali tradicionalne tetovaže, ali uglavnom na nadlakticama.

To je napravio i profesor Stojanović prije nekoliko godina, i to na tradicionalan način. – Majka mi je na ruci napravila tradicijsku tetovažu, i to na tradicionalan način – kaže Stojanović, koji je o toj temi govorio u više televizijskih emisija. Ističe kako mu je žao što taj običaj izumire jer je dio ramske tradicije.

U novije vrijeme nekoliko žena iz etno skupine “Čuvarice” iz Rame napravilo je tradicijske tetovaže, ali ne na tradicionalan način. Jedna od njih je i Biljana Glibo, voditeljica skupine, koja kaže kako je pravljenje tetovaže na tradicionalan način bolno te se zbog toga ne radi u posljednje vrijeme.

– Jedan od ciljeva našega društva je očuvanje tradicije našega kraja. Osim što čuvamo napjeve na jedinstven način, korištenjem modernije tehnike radimo i s djecom igre, plesove te običaje našega kraja. Time potaknute i iznad svega ljubavlju prema tradiciji, nas dvije članice etno skupine “Čuvarice” smo prije nekoliko godina napravile tetovaže na rukama, i to tradicionalne s motivima kakve su radile naše bake i majke, ali ne na tradicionalan način kao što se to nekada radilo “sicanjem”, nego u salonu za tetoviranje. Ponosno nosimo tetovaže i znamo često privući pozornost ljudi zbog toga – kaže Glibo. Dodaje kako je najmlađa žena koja nosi tradicionalnu tetovažu urađenu na tradicionalan način, prema njezinim saznanjima, rođena 1975. – Ima još “starijih” žena koje znaju raditi tetovaže na tradicionalan način u Rami, no to se više ne radi jer je postupak jako bolan – zaključila je Glibo.

Objava Drugi o nama: ‘Križićanje’ izumire pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Održan koncert Etno skupine “Čuvarice” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tekst pjesme napisao je Žarko Madžar, glazbu Biljana, Milenko i David Glibo, a aranžman Josip Vukoja Joco. Pjesma pjeva o sretnoj ljubavi momka i djevojke. Djevojku u spotu glumi Marija Petričević (aktivna članica Etno skupine “Čuvarice”), a momka Branimir Uložnik. Ostale uloge u spotu su: majka – Kata Jelić i momci – David Glibo, Ivan Vlajčić i Milenko Glibo.

U suradnji s Produkcijskom kućom SP Filma – Studio Perić spot je sniman u Ljubuncima i na Šćitu.

(tomislvcity.com)

Objava Ramske “Čuvarice” snimile spot za pjesmu “Divojka” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Demant voditeljice Etno skupine “Čuvarice” donosimo u cijelosti.

Etno skupina „Čuvarice“

                                                                                                            Ramski Vjesnik

Ja sam Biljana Glibo, magistra sam etnomuizikologije i glazbene kulture, voditeljica HKUD-a „Rama“ i etno skupine „Čuvarice“.

Dana 28.svibnja 2017. godine objavili ste dokument  u kojem se spominje etno skupina „Čuvarice“ gdje su preko udruge“ Eko- Klanac“ dobili novčana sredstva.  Za udrugu „Eko-Klanac“ nismo  čuli niti znamo da postoji, a kamo li da smo dobili novac. Etno skupina „Čuvarice“ djeluje pri HKUD-u „Rama“ imamo svoj  račun otvoren kod Unicredit bank i uredno vodimo knjige.  Naši sponzori nisu ni Općina Prozor-Rama niti ijedna politička stranka nažalost, nego su dobri ljudi i prijatelji skupine koje uvijek imenujemo i javno se zahvalimo. Preko nas nitko neće“ prati“ novac bezobzira tko to bio. Mi radimo  i djelujemo transparentno, doprinosimo uvelike razvoju kulture i promicanju  Rame već godinama bez ikakve potpore.  Ovom prigodom poručujemo  da bi se mnogi, a posebno političari trebali ugledati na etno skupinu „Čuvarice“ da se konačno počne nešto raditi  za dobrobit Rame i  ljudi koji žele živjeti i ostati ovdje.

Mir i Božji blagoslov!

Objava Etno skupina “Čuvarice” demantira da je dobila novac preko udruge “Eko Klanac” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Video: “Čuvarice” snimile novi spot za pjesmu ‘Moj dragane’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Nastojimo od zaborava otrgnuti tradicijski zvuk ramskoga kraja, izvoditi etno i duhovnu glazbu na svoj autentičan način, ali i stvarati vlastite skladbe, nadahnute glazbenom baštinom naše rodne Rame, kazala je  za Večernji list Biljana Glibo, voditeljica etno-skupine Čuvarice. Ova glazbena etno-skupina ima brojne nastupe, posebno na humanitarnim koncertima.

Čuvarice su snimile i vlastiti nosač zvuka “Mojoj Rami”, a autori skladbi su Biljana Glibo, njezin suprug Milan Glibo i sin David. Milan i David su instrumentalisti u skupini. Skupina je snimila i spot za pjesmu “Opadaj lišće”, koji se često emitira na glazbenoj televiziji CMC te drugim televizijskim postajama. Čuvarice će s pjesmom “Divojka” nastupiti na Melodijama Mostara 2017., što će se u velikoj dvorani Hrvatskog doma “Herceg Stjepan Kosača” održati 21. travnja. Stihove Žarka Madžara zajednički su uglazbili Biljana Glibo te Milan i David Glibo, a aranžman skladbe “Divojka” potpisuje Josip Joco Vukoja.

– Kad smo preslušali ovu skladbu Čuvarica, nimalo nismo dvojili hoćemo li je uvrstiti među 16 skladbi u natjecateljskom dijelu Melodija Mostara 2017. Od svojih početaka naš festival pruža mogućnost hercegovačkom etnu i izvođačima iz Hercegovine da se na najbolji način predstave. Velika je niska pjesama nadahnutih hercegovačkim etnom s Melodija Mostara, koje su postale hitovi i evergreeni, kaže Kristijan Čarapina, direktor Melodija Mostara.

Čuvarice se vesele nastupu na mostarskom festivalu. – Oduševljeni smo činjenicom da ćemo biti dijelom ovogodišnjih Melodija Mostara, najboljeg glazbenog festivalu u BiH, kazala je Glibo.

Objava Etno Čuvarice iz Rame s pjesmom ‘Divojka’ na Melodijama Mostara 2017. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Temeljni cilj organizacije ovoga Susreta zborova jest skupljanje naših zborova iz cijele BiH. Mi danas ovdje imamo sudionike iz Rame, Bugojna, Mostara, Jajca, Kreševa, Novog Travnika, Ružića, Humca, Gradnića i župe Gradina. Ovaj skup je uistinu jedno bogato druženje i lijep način očuvanja naše pjesme i tradicije u cijeloj BiH. Naglasak smo stavili na očuvanje zborskog pjevanja koje se pojavljuje kroz proteklih stotinjak godina na našim područjima kao razvijen oblik pjevanja. Ovdje u Gradnićima je  treći Susret zborova, prvi je bio u Rami a drugi u Bugojnu. Nadamo se da ćemo i u budućnosti organizirati ovakve susrete zborova u manjim lokalnim sredinama jer cilj ovih susreta zborova je i razvijanje manjih lokalnih sredina i njihove kulture – kazao nam je Vedran Vidović predsjednik UHAKUD u BiH.

Na Susretu zborova u Gradnićima nastupili su:  Mješoviti župni zbor Sv. Ante – Humac, Vokalna skupina Arabella – Rama,  Etno skupina Čuvarice – Rama,  Ženski vokalni ansambl HKD Napredak – Bugojno, VIS Providenza – Župa sv. Luke i sv. Marka Cim/Ilići, Nikola ŠOP HKD Napredak – Jajce, Mještoviti zbor HKD Napredak – Kreševo, Lampoši – Dolac na Lašvi, Župni zbor sv. Ivan Krstitelj – Ružići, Muški vokalni ansambl “Benedictus” – Humac, Mješoviti župni zbor Gradina – Župa Gradina i Mješoviti župni zbor Sv. Blaž – Gradnići. Dobrodošlicu u Gradniće članicama i članovima pjevačkih skupina poželio je fra Nikola Rosančić, župnik župe sv. Blaža – Gradnići, koji je također predvodio sv. Misu prije nastupa pjevačkih skupina.

Nastupe dvanaest pjevačkih skupina s posebnom pozornošću pratili su mr. art Katja Krolo Šarac, doc. i mo. don Dragan Filipović. Ovo dvoje vrsnih glazbenih stručnjaka dali su svoje osvrte na nastupe pjevačkih skupina na okruglom stolu koji je, uza sudjelovanje voditelja pjevačkih skupina, također održan u Gradnićima.

– Prof. Katja Krolo Šarac i ja smo pozvani da voditeljima, kao netko tko je studirao glazbu i kao malo iskusniji, kažemo ponešto o tome na koji način vodit zbor, te na koji način pjevati da bi se pjevanje zborova u našim crkvama oplemenilo i unaprijedilo – kazao nam je don Dragan Filipović i naglasio da je najvažnije da se zborovi sastaju, slušaju jedni druge i razmjenjuju iskustva.

Objašnjavajući da na Susretu zborova ne postoje formalne ocjene ili pak konkurencija između pjevačkih skupina, don. Dragan Filipović osvrnuo se i na dva ranije održana Susreta.

– Moja iskustva su vrlo pozitivna zato što smo se sastajali na okruglim stolovima i zato što smo iskreno i otvoreno razgovarali o onome što bi trebalo popraviti. Znam da bi trebalo odrediti neke pjesme koje bi svi zborovi izvodili pa da to ocijenimo, ali ne, imamo zborove onakve kakve imamo i pokušavamo to što imamo popraviti na bolje. Ne želimo davati nekakve minuse nikome, sve je to dobro kada se ljudi sastaju i pjevaju na slavu Bogu. Ako čovjek da sve od sebe što ima, onda je to za pet. Možda je to za tri, ali ako je dao sve od sebe, znači to je za pet. Vjerujem da je to u Božjim očima petica – izjavio je don Dragan Filipović.

uhakud.info

Objava Arabelle i Čuvarice sudjelovale na 3. susretu zborova u Gradnićima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.