Pobijedit ćemo! Gledajte!, poručila je Hrvatska vojska na mimohodu 30. svibnja 1995.

Svrha vojnog mimohoda na Jarunu bila je podizanje morala građanima Hrvatske prije posljednje velike bitke za objedinjavanje hrvatskog teritorija. U trenutku vojnog defilea o njoj javnost nije, naravno, imala pojma niti je znala što se uskoro sprema. A spremala se  – Oluja!

Samo dvadesetak dana ranije  Hrvatska je u veličanstvenoj oepraciji Bljesak oslobodila cijelu Zapadnu Slavoniju
Bio je to strahovit poraz Srba i njihove vojske, a sada se pred njihovim očima na Jarunu pojavila respektabilna sila na koju nisu računali.

Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL

Prvi mimohod 1995. poslao je poruku ne samo Srbiji, nego i cijelom vojnom i političkom svijetu koji nisu mogli vjerovati da su Jarunom prošle rakete S-300. Svima je to bio šok, ali i znak da se vojna ravnoteža snaga bitno pomakla na hrvatsku stranu.

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga dr. Franjo Tuđman uz ratnog ministra obrane Gojka Šuška najprije je obišao i pregledao postrojene nizove pješačkih i mehaniziranih postrojbi Hrvatske vojske.

Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL

Nakon intoniranja hrvatske himne i prijavka koji je predsjedniku Tuđmanu predao načelnik Glavnog stožera stožerni general Janko Bobetko

– Gospodine vrhovniče, postrojbe za mimohod spremne su za pregled. Prijavak predao stožerni general Janko Bobetko !

Tuđman je pozvao na minutu šutnje za sve one koji su ali život za slobodnu hrvatsku državu, a onda je zapovjedio da mimohod krene.

Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL

– Pozovam da minutom šutnje odamo počast svima onima koji su živjeli, patili, umirali i ginuli za slobodnu Hrvatsku državu.

U tom trenutku nad Jarunom su zatutnjila tri aviona MiG-21 za kojima se nebom rasprostrla crveno-bijelo-plava boja, a zatim je uz zvukove fanfara i koračnicu krenuo mimohod kojim je zapovijedao general-bojnik Ivan Basarac.

Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL

Pred prepunim tribinama nizali su se pripadnici povijesnih postrojbi predvođenih sinjskim alkarima, pa postroji gardijskih brigada, Hrvatske kopnene vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Hrvatske ratne mornarice, Ministarstva unutarnjih poslova.

Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL

Tutnjila su u mimohodu oklopna vozila, protuoklopni topovi, Maljutke, Fagoti, haubice, dalekometni PZO sustav Strijela 10-CRO proizveden u Hrvatskoj, višecijevni lanseri raketa Grad, Vulkan, Tajfun, Grom, Uragan, tenkovi, nadlijetali su ih helikopteri Mi-17, Mi-8MTV-1, Mi-24 i Mi-24V, a na jezeru su svoje sposobnosti demonstrirali policijski gliseri, desantni gumeni čamci, amfibijska rasklopna inženjerijska splav, dvosjedna ronilica proizvedena u Hrvatskoj.

Na Jarunu je tog dana bilo 140 tisuća ljudi

Redatelj Krešimir Dolenčić koji je režirao prvo svečano postrojavanje tadašnjeg Zbora narodne garde na nogometnom stadionu u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici imao je čast režirati i mimohod 1995. na Jarunu.

Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL

– Te 1991. godine smisao je bio da se pokaže kako Hrvatska ima vojsku. Narodu se trebao ojačati moral jer je rat tek bio pred nama – ispričao je svojedobno za Express Krešimir Dolenčić.

Foto: Sinisa Hancic/PIXSELL

– Sljedeći put režirao sam mimohod na Jarunu 30. svibnja 1995. godine. Tek nakon Oluje shvatili smo zašto je taj jarunski mimohod imao smisla. Bilo je to demonstriranje vojne sile uoči  konačne oslobađajuće akcije. Program je počeo u osam ujutro nastupima dječjih zborova, zatim su svirali bendovi, a vojni mimohod bio je samo dio programa. Ljudi su došli na Jarun družiti  se i roštiljati, a kako se poslije saznalo, taj dan na zagrebačkom jezeru bilo je 140 tisuća posjetitelja – prisjetio se Dolenčić mimohoda na Jarunu.

/Izvor: 24sata.hr/

Objava Hrvatska je na Jarunu te 1995. pokazala svu svoju vojnu moć pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Proslavit će ga na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Još prošle godine, 30. svibnja bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, bio je državni blagdan i neradni dan.

Iako su se sve vlasti od 2001., kada je tadašnja, lijeva koalicija na čelu sa SDP-om, ozbiljnije promijenila kalendar blagdana, trudile prikladno obilježiti te dane, oni među običnim građanima nikada nisu zaživjeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj sa Danom državnosti, 30. svibnja.

Upravo je to bio jedan od argumenata HDZ-ovoj većini da prošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vrati Dan državnosti na 30. svibnja.

Prijepori oko ‘pravog’ datuma državnosti će, sasvim sigurno, trajati, no ono što nije sporno je činjenica da velik dio građana s posebnom emocijom pamti 30. svibnja 1990. i opisuje ga pojmovima posebno, svečano, uzbudljivo.

Poseban dan, velik događaj

I povjesničar Ivo Perić u svojoj trotomnoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru piše kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno „u izuzetno svečanom ozračju“. „Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je Perić.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, on se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Glavaš i Jovanović zastupnici iz 1. saziva

U tom sazivu bili su i danas aktualni zastupnici Branimir Glavaš (HDSSB) i Željko Jovanović (SDP), tada zastupnici HDZ-a i Saveza socijalističke omladine (SSOH).

„To je bilo nešto veličanstveno, nešto što se nikada ne može izbrisati iz sjećanja“, kazao je Glavaš prisjećajući se 30. svibnja 1990.

Dan je, kaže, počeo svečanom misom u zagrebačkoj katedrali na kojoj je bio cijeli novi državni vrh, a koju je služio kardinal Franjo Kuharić, slijedio je ulazak demokratski izabranih zastupnika u Sabor i veličanstvena masa građana koja maše hrvatskim zastavama na punom Trgu svetog Marka.

Glavaš spominje i dizanje hrvatske zastave sa „prvim bijelim poljem“ na jarbol ispred Sabora i skidanje stare zastave sa socijalističkim obilježjima. „Tadašnja milicija prvi puta skida zvijezde petokrake sa svojih šapki i umjesto njih stavlja naljepnice sa grbom s prvim bijelim poljem, metalnih grbova nije bilo“, rekao je.

Dojmljiv je, ističe, bio odlazak državnog vrha, nakon konstituiranja Sabora, na središnji zagrebački trg koji je bio „krcat“, kao i okolne ulice.

I Jovanović ističe da ga za taj dan vežu „vrlo lijepa i pozitivna sjećanja“. „Konstituiranje je bilo popraćeno jednom dozom optimizma, svi koji smo  bili u tom prvom sazivu zaista smo očekivali da će Hrvatska u narednih 30 godina biti jedno puno bolje društvo nego što je bilo tada. Na žalost, mislim da taj cilj nije ostvaren u punom opsegu“, kaže zastupnik.

Smatra kako sada, uoči Dana državnosti i parlamentarnih izbora, građani imaju priliku odabrati novi početak za Hrvatsku i osigurati da u narednih 30 godina postane bolje društvo u kojem će svim ljudima biti omogućeno da uživaju u životu, da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, posao od kojeg će moći živjeti kako to priliči 21. stoljeću.

Povjesničar Perić navodi kako je HDZ, pobjednik prvih demokratskih izbora, odmah nakon objave rezultata 2. izbornog kruga krenuo u dogovore o prijenosu vlasti te kako je 14. svibnja 1990. održana sjednica Glavnog odbora HDZ-a na kojoj su utvrđeni „funkcionari u novoj središnjoj vlasti Republike“,  određen 30. svibnja kao dan konstituiranja Sabora i „zaključeno da taj datum treba ostati ‘u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti’“.

/Izvor: Hina/

Objava Hrvatska ponovno slavi Dan državnosti 30. svibnja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovaj datum odabran za praznik prisjećanje je na prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. godine.

Na tom zasijedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene povijesne granice, a Bosna i Hercegovina je definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je BiH tom odlukom definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Rezolucijom ZAVNOBiH-a izraženo je da BiH nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, već i srpska, i muslimanska, i hrvatska.

Danas se ovaj državni praznik se na području RS-a nikako ne obilježava, dok je u FBiH službeno proglašen neradni dan. Na područjima gdje žive Bošnjaci istaknute su brojne zastave BiH, a na područjima gdje su Hrvati u većini nekih posebnih obilježavanja nema.

Predsjednik Vlade ŽZH-a Zdenko Ćosić nedavno je poručio kako se na području ove Županije slavi sv. Kata, a ne Dan državnosti BiH.

Objava Dan državnosti BiH koji se ne slavi u cijeloj državi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je tom prigodom prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čiji su govor putem radija i televizije pratili milijuni građana.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Odluka kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja donesena je 8. listopada 1991. godine.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora.

U povodu Dana Državnosti, zajednički vijenci predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bit će položeni na Oltar Domovine na Medvedgradu, na groblju Mirogoju ispred spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid bol”, ispred Središnjega križa branitelja i na grob prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Kardinal Josip Bozanić služit će Svetu misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku, na kojem se očekuje dolazak državnih dužnosnika i uglednih uzvanika iz diplomacije, te kulturnoga i javnoga života.

Objava Hrvatska slavi Dan državnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine.

Hrvatska je u to vrijeme, a još od kolovoza 1990. godine, izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom pa je hrvatski narod ustao u obranu Domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije je od 1. srpnja 2013. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora.

Državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković položili su vijence i zapaliti svijeće na Mirogoju i to kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Potom su nazočili  svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali koju predvodi zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.

Solisti, zbor, baletni ansambl i orkestar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u povodu Dana državnosti izvest će u nedjelju navečer na otvorenoj pozornici na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava operu Jakova Gotovca “Ero s onoga svijeta” u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem maestra Nikše Bareze.

Obilježavanje 26. obljetnice proglašenja neovisnosti i suverenosti Hrvatske završava svečanim primanjem u Uredu predsjednice Republike.

(Izvor: HINA)

Objava Hrvatska slavi Dan državnosti: 26. obljetnica proglašenja neovisnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zakonom o proglašenju 25. studenog Danom državnosti Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da na taj dan poslodavci, ustanove, organi uprave kao i druga pravna lica ne rade, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Objava U Federaciji BiH petak neradni dan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dnevnik.ba

Objava U srijedu neradni dan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Poziv na Svečanu akademiju povodom Dana državnosti BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava 25. studenog neradni dan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Izložbu je otvorio Veleposlanik Republike Hrvatske Ivan Del Vechio, koji je istakao važnost i vrijednost ove izložbe.

O izložbi su govorili Snježana Mutapčić, povjesničarka umjetnosti iz Sarajeva i fra Ivan Jelić, župni vikar župe i svetišta sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju.
Prisutnima su se obratili fra Ivan Šarčević, gvardijan Franjevačkog samostana sv. Ante na Bistriku i fra Tomislav Brković, gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit.

Naslov izložbe ''Slikari ramskoga kruga'' svojim imenom, osim što upućuje na točnu prostornu destinaciju i toponimsku odrednicu, usmjerava i na ishodište terminskog određenja te pokriva i ostala značenja.

"Štoviše, iskazuje i jasno određeni lokalitet strukturiran od malenog naseljenog mjesta i skladnog arhitektonskog kompleksa koji čine crkva i franjevački samostan, modro, nepregledno jezero i lijepa zelena dolina kroz koju teče istoimena rječica", rekao je Jelić.

Veleposlanik Republike Hrvatske Ivan Del Vechio istakao je kako je izložba slika jedna od potvrda da BiH i Hrvatska imaju zajedničku kulturu te da slike, pejzaži Rame, predstavljaju zajedništvo.
Vezano za obilježavanje Dana državnosti podsjetio je da je Hrvatska prije 22 godine, nakon duge i teške, turbulentne historije, konačno uspjela realizirati svoju samostalnost i biti međunarodno priznata država. Ponosni smo na tu činjenicu, kazao je Del Vechio.

Podsjetio je i na članstvo Hrvatske u NATO-u koje traje pet godina i na to da je Hrvatska nedavno postala članicom Evropske unije. To je ocijenio kao dostignuće koje je hvale vrijedno. Mislim da bi svaki objektivni analitičar historijskih dešavanja to ocijenio vrhunskim uspjehom, naglasio je Del Vechio.

Mišljenja je da je Hrvatska napravila mnogo pozitivnih koraka, ali da je mogla i više, a naglasio je da će čelnici te države u budućnosti nastojati osigurati evropsku, sigurnu, i perspektivnu sredinu svim njenim građanima. 

Izvor: http://prozor-rama.org

Objava Otvorena izložba „Slikari ramskoga kruga“ povodom Dana državnosti Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.