Nesagledive posljedice

Predviđanja ekonomskih stručnjaka da će pandemija koronavirusa i povratak dijela bh. radnika iz zemalja zapadne Europe te znatno manji priljev novca koji dijaspora šalje obiteljima dovesti do nesagledivih ekonomskih posljedica u zemlji, nažalost, i ostvarila su se. Svakom, pa i najmanjem laiku za ekonomiju, dovoljno je vidjeti zatvorene dućane i male biznise u cijeloj zemlji i shvatiti da je zbog nedolaska dijaspore i “tanjih” doznaka bh. društvo pretrpjelo nesagledive posljedice.

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su u prvom kvartalu 2020. godine novčane doznake iznosile 637 milijuna KM, što je za tri posto manje nego u istom razdoblju 2019. ili, ako vam je lakše, više od 19 milijuna KM manje. Ovdje treba navesti da je pandemija počela početkom ožujka i da se ovaj gubitak može pripisati samo tom mjesecu.

U drugom kvartalu 2020. bilo je još gore; dijaspora je u BiH poslala 554 milijuna KM, što je, u usporedbi s istim razdobljem lani, manje za čak 201 milijun KM. To praktički znači da je od travnja do kraja lipnja građanima BiH od njihovih rođaka i prijatelja dnevno, u prosjeku, stizalo oko 2 milijuna KM manje.

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić kazao je da su doznake iz inozemstva u prvih šest mjeseci 2020. godine iznosile 1,19 milijardi KM, što je manje za 17% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. On je naglasio da se takva dinamika očekuje i u drugoj polovini ove godine. Nije teško zaključiti da je u BiH prošle godine stiglo zasigurno 500 milijuna manje nego 2019.

Nakon pada doznaka uslijedila je ljetna “šok-terapija” i nedolazak dijaspore u domovinu, što će svakako napraviti daljnju dubiozu. O tome vam sigurno može reći svaki bh. trgovac, ugostitelj, taksist, frizer, stomatolog, liječnik, zlatar, automehaničar, zidar, vodoinstalater, stolar, arhitekt, klesar itd. Podaci za treći i četvrti kvartal sigurno neće biti bolji i kada budu objavljeni na godišnjoj razini, onda će se sigurno vidjeti da je istinita tvrdnja “da bh. dijaspora svojim doznakama čuva socijalni mir u BiH”.

Doznake kroz godine

Ukupni tekući transferi (osobni i ostali transferi) iz inozemstva u 2019. iznosili su 4,29 milijardi KM. Od tog, 2,95 milijardi KM otpada na novčane doznake iz inozemstva, a na ostale tekuće transfere, u koje spadaju i mirovine iz inozemstva, 1,34 milijarde KM. Iznos osobnih transfera povećan je u 2019. za 9,66% u odnosu na kraj 2018. kada su ovi transferi iznosili 2,69 milijardi KM. Iz inozemstva je u BiH, što se tiče novčanih doznaka, 2015. stiglo 2,37 milijardi KM, 2016. godine 2,43 milijarde KM, a 2017. godine 2,64 milijarde KM. Procjenjuju da doznake iz inozemstva od naše dijaspore najviše stižu iz zemalja zapadne Europe, odnosno Njemačke, zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije.

Objava Dijaspora dnevno slala oko 2 milijuna KM od travnja do srpnja 2020. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Kroz aktivnosti tehničke podrške se želimo fokusirati na osiguranje različitih oblika stručne pomoći poslovnom razvoju kompanija koje ispunjavaju uvjete. Poziv je otvoren za kompanije do pet godina. Ključni uvjet je da udio u vlasničkoj strukturi ili direktnu poslovnu vezu sa njima imaju članovi bosanskohercegovačke dijaspore”, napominju iz USAID Projekta “Diaspora Invest”

Potencijalni korisnici trebaju dostaviti svoj upit putem e-maila info@diasporainvest.ba ili na telefon 033 550 971. Nakon prvog kontakta bit će izvršene provjere o ispunjenosti uvjeta, te će korisnici biti dalje kontaktirani kroz Biznis centra bh. dijaspore.

“Tehnička podrška može uključiti asistenciju u aktivnostima fokusiranim na unapređenje proizvoda i usluga, razvoj procesa upravljanja, osiguranje ekonomičnosti i optimizacije proizvodnih procesa, uvođenje naprednih tehnoloških rješenja i opreme, obuku osoblja, proces certifikacije, istraživanje tržišta, izradu studija izvodljivosti, razvojne strategije, marketing i poslovnih planova. Potrebno je da obrazložite konkretne potrebe kompanije, te da ispunite osnovne uslove o starosti pravnog lica i postojanju dijasporske veze”, dodaju iz USAID Projekta “Diaspora Invest”.

Poziv je otvoren do 30.01.2020. godine.

Objava USAID DIASPORA INVEST NUDI PRILIKE ZA TEHNIČKU PODRŠKU KOMPANIJAMA pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iako je prvi krug za predsjednika/predsjednicu Republike Hrvatske tek završio, jasno je da će u drugom krugu u utrci za Pantovčak biti važan svaki glas. SDP-ov Zoran Milanović sa 29,55% (562.779 glasova) relativni je pobjednik prvog kruga kojem su u ukupnom zbroju glasova Hrvati dali najviše povjerenja, a HDZ-ovka Kolinda Grabar Kitarović slijedi ga u stopu sa 26,65% (507.626 glasova). Jasno je da će se u ovoj tijesnoj utrci voditi borba za svaki glas. Između ostalog i u dijaspori, odnosno, BiH, piše Dnevni list.

Brkić dolazi po glasove dijaspore

Da je posrijedi snažnije ‘pecanje’ glasova u dijaspori govori i informacija koju su hrvatski mediji prenijeli odmah nakon Božića – Milijan Brkić, potpredsjednik HDZ-a, i službeno je postao stranački koordinator za teren Hrvatske i dijaspore u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović. Naime, očekuje se da bi Grabar-Kitarović za konačnu pobjedu trebala privući i što više glasova birača Miroslava Škore koji je u dijaspori postigao zavidan rezultat, te da bi Brkićev angažman u kampanji mogao tome pomoći.

“Svi su uključeni u kampanju, HDZ ima jako puno jakih aduta i svi trebaju biti angažirani. Milijan Brkić radit će, između ostaloga, na motivaciji birača u BiH i dijaspori”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković podsjećajući kako Brkić, porijeklom Hercegovac iz Klobuka, radi na izborima godinama, te da ga ne treba isticati kao pojedinca.

Jasno je da su u HDZ-u mišljenja da Brkić, kao dobar poznavatelj situacije na terenu, može dodatno mobilizirati glasače iz BiH, a sada zasigurno dobiva i dodatnu zadaću – da dio Škorinih glasača preusmjeri prema Grabar Kitarović.

Brkić ima puno prostora za djelovanje s obzirom na činjenicu da je u ukupnom zbroju-omjeru broja registriranih birača (92.663) u BiH i broja birača izašlih na izbore iznosi tek 17,7%.

Prema glasovima koje je osvojila i Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović u BiH, potvrđuje se da je tzv. “dijaspora” iz BiH i dalje podrška HDZ-u, dok je broj ostalih glasova više nego minoran. No, u ukupnom zbroju, glasovi iz BiH bitno ne utječu na konačan rezultat. No, u ovoj utrci gdje i Milanović i Grabar Kitarović ‘love’ svaki glas, ukoliko se “probude” birači, dijaspora bi mogla odigrati ulogu presudnog jezička na vagi upravo za kandidatkinju HDZ-a.

Kako se glasalo u BiH u prvom krugu

Na netom završenim izborima za predsjednika Republike Hrvatske, u Bosni i Hercegovini je glasalo ukupno 24.641 glasača s pravom glasa. Broj važećih listića je 24.568, a nevažećih 73 (0,3%). Prema podatcima Državnog izbornog povjerenstva RH te obrađena sva 44 biračka mjesta, Kolinda Grabar Kitarović dobila je 16.417 glasova (66,61%), Miroslav Škoro 6.278 (25,47%), a Zoran Milanović 1.131 (4,58%).

No, dok su i Škoro i Grabar Kitarović računali i ciljali na značajan broj glasova dijaspore, Zoran Milanović uporno ističe da “u BiH kod Hrvata ne ide po glasove”, očito ocjenjujući da je njihov broj značajno ne određuje konačan rezultat te želeći pridobiti naklonost birača u Hrvatskoj koji prema “bh. dijaspori” nisu naročito naklonjeni.

Ako ove rezultate glasovanja iz tzv. dijaspore, usporedimo s izborima za predsjednika Hrvatske iz 2014. godine, tadašnja kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović imala je potporu 80,06% od sveukupnih glasača, Ivo Josipović 12,36%, a Milan Kujundžić 4,65% itd.

Također, usporedbom ovog broja glasova s brojem glasova drugog kruga predsjedničkih izbora iz siječnja 2014. godine, vidjet ćemo da je kandidatkinja HDZ-a dobila skoro isti broj glasova. Naime, tada je, od ukupno 1.114.954 glasa, iz dijaspore za Grabar Kitarović pristiglo 33.737 glasova, od čega je iz BiH bilo 16.160 glasova.

HDZ-ova baza konstantna

Iz ovoga bi se moglo zaključiti da je HDZ-ova baza u BiH ostala dosljedna svojoj kandidatkinji, pa čak i nešto povećala rezultat, ali da ona, u ukupnom zbroju-omjeru broja registriranih (92.663) i broja izašlih na izbore iznosi tek 17,7%.

Međutim, Škorinih 6.278 glasa šalje poruku da su se glasači iz BiH dodatno animirali te u jednoj mjeri i “probudili” iz glasačke apstinencije, dok Milanovićevih 1.131 glas naspram Josipovićevih 1.069 iz 2015. pokazuju da se po pitanju simpatizera SDP-a u BiH ništa značajno nije promijenilo.

Ipak, zbog registriranih 92.663 birača u BiH i 44 otvorena biračka mjesta jasno je da se očekivala još veća izlaznost i još značajnija potpora. No, njih 68.022, odnosno, 73% odlučilo je – ne glasati te se pomalo, ali sigurno, srušila teza da glasači iz BiH određuju ili ‘presuđuju’ predsjednika Hrvatske.

No, kako će to izgledati u drugom krugu ostaje vidjeti već 5. siječnja kada se bira novi predsjednik ili ostaje predsjednica Hrvatske, zaključuje Dnevni list.

Rektor Sveučilišta u Mostaru dio stožera kandidatkinje Gragar Kitarović

Hrvatski mediji izlaze s informacijom izravno iz stožera kampanje kandidatkinje Kolinde grabar Kitarović koje govore da je u njenoj ekipi angažirano pet novih članova, od kojih su najistaknutiji Milijan Brkić te kao vanjski suradnik Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru.

Inače, rektor Tomić dugogodišnji je član HDZ BiH, a i prije je surađivao s HDZ-om kao i u predizbornim kampanjama HDZ-a BiH još dok je bio dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta. Međutim, narušava li rektor Tomić svojim nesvakidašnjim i neuobičajenim političkim angažmanom dignitet akademskog zvanja, profesije i dužnosti te integritet i neovisnost samog Sveučilišta – ne dovodi se u pitanje.

Objava Može li dijaspora izabrati predsjednicu Hrvatske? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Posljednja statistika aktivnosti saborskih zastupnika u Saboru susjedne Republike Hrvatske ima dvojicu apsolutnih rekordera koji ‘dijele’ prvo mjesto – MOST-ovca Miru Bulja i Ivana Pernara iz Živog zida. Oni su se za riječ javili čak po 530 puta. Slijedi SDP-ovac Gordan Maras sa 509 javljanja, Branimir Bunjac, također zastupnik Živog zida sa 465 javljanja. Daleko manje javljanja ima sljedeći zastupnik, HDZ-ovac Branko Bačić sa 247 javljanja. Rekordnu aktivnost zastupnika MOST-a, Živogt zida i SDP-a, dobrim dijelom može se objasniti maratonskim sjednicama sabora kada se raspravljalo o (ne)povjerenju aktualnom ministru financija Zdravku Mariću.

No, kako stvari stoje po pitanju aktivnosti trojice saborskih zastupnika iz XI. izborne jedinice, tzv. dijaspore?

Očekivano, neovisni zastupnik Željko Glasnović i dalje je najaktivniji i od 151 zastupnika, on je u prvoj polovici tabele najaktivnijih – čak na 33. mjestu s 82 javljanja za riječ. Ovime je samo potvrđeno da, dolaskom Glasnovića u saborske klupe, tzv. hrvatska dijaspora, ima jednog od najaktivnijih saborskih zastupnika uopće, za razliku od prijašnjih godina kada su se na njihov račun smišljali čak i dobri vicevi.

Još uvijek je aktualna humoristična priča u kuloarima kako je jedan od tih zastupnika, tijekom svog četverogodišnjeg zastupničkog mandata u Hrvatskom saboru, samo kazao: “Zatvori vrata, promaja je!”.

No, Glasnovićeva angažiranost i aktivnost u saborskim klupama zacijelo je ‘drmnula’ i ostala dva zastupnika iz tzv. dijaspore, HDZ-ovce dr. Božu Ljubića i Željka Raguža. Dr. Ljubića možda malo i više jer on bilježi 41 javljanje za riječ i stoga je na 65. mjestu po aktivnosti, dok Raguža malo toga može nagnati da ‘progovori’.

On je od 14. listopada prošle godine do 14. srpnja 2017., odnosno, za čitavih devet mjeseci, za riječ javio tek tri puta i na 133 je mjestu statističke obrade Informacijsko-dokumentacijske službe Hrvatskog sabora o aktivnostima saborskih zastupnika.

Međutim, na svu sreću, Raguž ipak nije zadnji jer čak devet saborskih zastupnika tijekom devet mjeseci nije niti ‘zucnulo’, osam ih se tek jednom javilo za riječ, a jedan se javio “čak” dva puta, prenosi dnevno.ba.

Objava AKTIVNOST ZASTUPNIKA ‘DIJASPORE’ U SABORU RH Raguž i dalje ima malo što za reći, Ljubić se ‘blago popravlja’, a Glasnović – najglasniji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Podsjećamo da se Javni poziv provodi s ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanja položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te pomoći ugroženim pojedincima- pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama.

Na otvoreni Javni poziv, Središnji državni ured zaprimio je 862 prijave u kategorijama, neprofitne organizacije, fizičke osobe te kategoriji ugroženi pojedinci.

Neprofitne organizacije izvan Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj koje se brinu za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske kao i fizičke osobe čiji projekti obuhvaćaju brigu za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske bili su u mogućnosti prijaviti projekte i aktivnosti iz područja kulture, obrazovanja, znanosti, sporta i ostalih područja s ciljem zaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, kao i unaprjeđenja svih oblika suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Zadani ciljevi i načini njihovog ostvarenja predstavljaju temelj za dodjelu bespovratnih sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske, namijenjenih potpori posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Temeljem provedenog Javnog poziva, a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, donijeta je Odluka o financijskoj potpori

Odluka o dodjeli financijske potpore nalazi se OVDJE

Objava Donijeta Odluka o dodjeli potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan RH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kraljevi dijaspore

Sada je zanimljivo pogledati tko je najviše profitirao od tog sustava glasovanja.

Uspoređujući podatke o broju glasova prikupljenih poštom, dobili smo zanimljivu listu:

• Ivan Fofić – 450 glasova,
• Vjekoslav Bešker – 436 glasova, i
• Mario Beljo – 387 glasova.

Nakon ove trojke koje „dijaspora obožava“, sa daleko manjim brojem glasova su ostali sudionici izbornog procesa. Na primjer, Zdravko Jozić je na četvrtom mjestu sa 80, a Marina Papak na petom sa 79 glasova pristiglih putem pošte iz inozemstva, ostali još manje, što je neusporedivo manje od trojke.

No, sve ove podatke treba sagledavati sa stanovišta izborne prijevare koja je odrađena djelomično uspješno po organizatore. Naime, za glasovanje putem pošte za Prozor – Ramu upućeno je 1260 kuverti sa glasačkim listićima, od toga velika većina na adrese u Republici Hrvatskoj. Međutim, veliki dio tih listića bili su popunjeni i potpisani bez znanja osoba na koje su naslovljene, i to lažiranjem i  krivotvorenjem potpisa tih osoba. To su činili organizatori te prijevare. U proces su uključivani javni bilježnici koji su pravili punomoći za podizanje kuverti sa glasačkim listićima od poštara i njihovu predaju na poštu nakon lažiranja potpisa i lažnog glasovanja, ali i drugih dokumenata i paketa, i to trajno.

Po onome što se može čuti u vrlo glasnim komentarima izbornog procesa, štete koje su po ugled pojedinih stranaka i pojedinih osoba nanesene djelomično uspjelom izbornom prijevarom, su velike. Traži se odgovornost kreatora ovih prijevara. Naime, dok je prije i tijekom izbora bila prihvatljiva krilatica „samo da mi pobijedimo pa ćemo sve riješiti“, netko se tako ponašao pa je iskreno sudjelovao u kampanji a netko je sve rješavao očito puno ranije i misleći samo na sebe.

U cijelom tom procesu, koji je pomno pripreman mjesecima prije izbora, posebnu ulogu imao je Ante Pavličević, kandidat za načelnika općine Prozor – Rama. Po objavama na facebook-u rukovodio je cijelim procesom, a kod istražnih organa postoji pismo koje je Ante Pavličević ostavljao kod domaćina kojima stiže pošta kako bi kod njih otklonio sumnju u ispravnost procedura, kojim pismom se prikazao kao organizator. U pokušaju da postane načelnik Prozora – Rame prikupio je čak 573 glasa putem pošte. No, tu brojku zatamnjuje činjenica da je najveći dio tih glasačkih listića osobno popunio i lažno na pratećim dokumentima potpisao, krijući se od policije po tuđim autima, stanovima i garažama. Kako je zamislio, nakon toga, obnašati vrlo odgovornu i tešku funkciju načelnika općine, ostaje potpuno nejasno.

A.B.Š.

Objava Koga dijaspora obožava? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kao što je to bio slučaj i na prošlogodišnjim redovitim izborima sa Sabor RH, Hrvati u BiH moći će glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Mostaru, pa se ni ovaj put ne očekuje velika izlaznost. Međutim, po prvi put se može očekivati prekid “monopola” koji je HDZ imao na sve mandate iz BiH i dijaspore, jer je više nego izgledno kako će im račune pomrsiti general HVO-a i HV-a Željko Glasnović.

Naime, on je na proteklim izborima na listi HDZ-a za XI. izbornu jedinci dobio uvjerljivo najviše glasova nego svi ostali kandidati, ali sada ide sa “Neovisnom listom Željko Glasnović”, koju su poduprle gotovo sve stranke s hrvatskim predznakom u BiH, osim HDZ-a BiH koji je radio listu zajedno sa HDZ-om RH, kao i pojedine braniteljske udruge. Dakle, izbori 11. rujna u BiH biti će svojevrsna borba HDZ-a BiH s oporbenim hrvatskim strankama u našoj zemlji.

Glasnović vs. HDZ

HDZ RH i BiH u ovu borbu idu s istim nositeljem liste kao za protekle izbore Božom Ljubićem, na listi je ponovno i Željko Raguž. Na listi su još Vjekoslav Jeleč, Danijel Glunčić, Davor Čordaš, Dragan Konta, Ivanka Mađar-Šimić, Ružica Šapina, Miroslav Piplica, Ankica Gudeljević, Dario Španović, Ivanka Barić, Goran Čogelja i Miro Grabovac. Iako su nagovarali Glasnovića da bude četvrti na njihovoj listi, ovaj se odlučio na svoju listu, dobivši podršku “pravaških” stranaka u BiH, HDZ 1990., Hrvatski savez HKDU-Hrast te dio Udruga iz Domovinskog rata. Listu nosi Glasnović, drugi je predsjednik “devedesetke” Ilija Cvitanović, zatim Pero Barbarić Pepi (predsjednik HKDU-Hrast), Vesna Pinjuh, (predsjednica HSP Herceg-Bosne), Ante Zovko, Mirjana Ljubas-Ljubić, prof.dr Ivan Dragičević, dr. Mladenka Perković, Spomenka Šimović i Željko Koroman (HSP BiH).

Pravo malo čudo bi se trebalo dogoditi da ove dvije liste ne uzmu sve mandate iz XI. izborne jedinice. Zagrebački gradonačelnik i rođeni Gruđanin Milan Bandić, čija Stranka rada i solidarnosti na izbore idu u koaliciji s Radomirom Čačićem, Nansi Tireli, Ljubom Jurčićem (također rođenim Gruđaninom) i drugima, za XI. izbornu jedinicu ima asa u rukavu u liku legendarnog nogometnog trenera Miroslava Ćire Blaževića. Slijede  Ivana Buntić, Grgo Luburić, Ivica Džambas, Marija Antić itd. Iznenađenje prošlih izbora MOST ponovno ima listu za BiH i dijasporu, ali umjesto Jurice Popovića nosi ju Gordan Grgurić, slijede Robert Postaj, Zrinko Amerl, Ivana Medić, Ante Čikotić, Ivana Šunjić, Mato Petrušić.

 HNS-HSU imaju svoju listu

Iako ni ovaj put za BiH i dijasporu nema liste SDP-a, tu su njihovi koalicijski partneri HNS i HSU sa listom koju nosi Jozo Tomić, a iza njega su Andrea Brekalo, Ninoslav Sušilović, Krasnodar Vasić, Jozo Radoš, Anđa Križanac itd. Listu za XI. izbornu jedinicu ima i koalicija na čelu sa Stipom Petrinom, u kojoj je između ostalih i OraH, a nosi ju Andrej Ferdinand Novak, slijede Vjeran Prezelj, Željko Ivanišević, Dijana Sedlar, Ivan Guina, Željka Maršanić Hidanović te Mihaela Volenik. Liste imaju i Hrvatska stranka reda (nisi ju mr. sc. Dražen Katić, tu su još Dijana Vogrinc, Mirko Paulić, Antonio Pelivan, Fahreta Ahmetović, Mato Matanović), Demokratska stranka žena (Antun Radeljak, Nevenka Ramić, Nenad Grmovšek, Borislav Jelinčić, Mira Ninić, Marija Bašić), Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske  (Nada Dorić, Zdenka Oreč, Ivan Lozar, Željko Novaković, Višnja Novaković, Marko Nikić, Heiko Sudar, Tibor Trstenjak, Petra Kurolt). Od ostalih stranaka i koalicija spomenimo još Akciju mladih (Vjekoslav Rubeša, Vlado Vrgoč, Sanja Slavić, Filip Šušnjar), te stranku Pametno (dr. sc. Jerko Markovina, dr. sc. Željko Porobija, Lana Ivičić, dr. sc. Igor Arambašić).

Stranke, koalicije, kandidati u XI. izbornoj jedinici

AUTOHTONA – HRVATSKA STRANKA PRAVA – A – HSP

1. DARKO TOLIĆ
2. BOŽO POSAVAC
3. ANTONIJA RADOŠ
4. ZORAN IVIĆ
5. GORAN KINDA
6. DANIJEL GLAVINA
7. BOŽE ŠKARO
8. DRAGOSLAV MATOŠEVIĆ

“BANDIĆ MILAN 365 – STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI” – “STRANKA

RADA I SOLIDARNOSTI”

NARODNA STRANKA – REFORMISTI – REFORMISTI

NOVI VAL – STRANKA RAZVOJA – NOVI VAL

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – STJEPAN RADIĆ – HSS – SR

BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO – BUZ

1. MIROSLAV BLAŽEVIĆ
2. IVANA BUNTIĆ, mag. iur.
3. prof. dr. sc. GRGO LUBURIĆ
4. IVICA DŽAMBAS
5. MARIJA ANTIĆ
6. KRISTINA MARIJANOVIĆ, dr. med.
7. NIKOLINA KOVAČIĆ
8. IVANA BANDIĆ
9. BOŠKO MASLAĆ
10. dr. sc. DRAGAN KOVAČEVIĆ, dipl. oec.
11. ILIJA ŠAHINOVIĆ, mag. ing. agr.
12. SVJETLANA JURIŠIĆ, dipl. ing. prom.
13. IRENA MADŽAREVIĆ, dipl. polit.
14. MARIJO PEJIĆ, prof.

HRVATSKA STRANKA PRAVA – HSP

HRVATSKA ČISTA STRANKA PRAVA – HČSP

AKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU – ABH

OBITELJSKA STRANKA – OS

1. IVAN LOZO
2. JOZO RADOŠ
3. ZORAN PRLIĆ
4. MARKO JONJIĆ
5. IVICA VLADAVA
6. DUŠAN ROGULJIĆ
7. DAMIR STANILOVIĆ
8. MARIO KOVAČ
9. DEAN SIMČIĆ
10. DRAGAN HIDANOVIĆ
11. MARIN ČIČEK
12. HRVOJE JURČEVIĆ
13. IVICA KUTLEŠA
14. GRGO JELAVIĆ-MITROVIĆ

HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ – HSP AS

HRVATSKA KRŠĆANSKA DEMOKRATSKA UNIJA – DR. MARKO VESELICA

– HKDU – DR. MARKO VESELICA

DEMOKRATSKI SAVEZ NACIONALNE OBNOVE – DESNO

UJEDINJENA STRANKA PRAVA – USP

HRVATSKA DEMOKRATSKA STRANKA – HDS

1. ROMEO PAVLIĆ
2. DOMINIK VALIDŽIĆ
3. MARIO BREŠIĆ
4. ANDRIJANA IVIĆ
5. ŽELJKO ĐAPIĆ
6. JASNA RADIĆ, dipl. ing. arh.
7. MONIKA BOBINAC FILIPČIĆ, dipl. oec.

MOST NEZAVISNIH LISTA – MOST

1. GORDAN GRGURIĆ
2. ROBERT POSTAJ
3. ZRINKO AMERL
4. IVANA MEDIĆ
5. ANTE ČIKOTIĆ
6. IVANA ŠUNJIĆ
7. MATO PETRUŠIĆ
8. BARBARA TRŠINSKI VEVEREC
9. MIRKO SOLDO
10. IVANA ĐOJIĆ
11. IVAN DOMAGOJ DRMIĆ
12. MARINA VUICA
13. IVANKA KROLO
14. IVICA RELKOVIĆ

PAMETNO

ZA GRAD

1. dr. sc. JERKO MARKOVINA
2. dr. sc. ŽELJKO POROBIJA
3. LANA IVIČIĆ
4. dr. sc. IGOR ARAMBAŠIĆ
5. IVANA MARŠIĆ
6. JULIJA REGNER
7. MARKO VUKUŠIĆ

AKCIJA MLADIH

1. VJEKOSLAV RUBEŠA, mag. oec.
2. VLADO VRGOČ
3. SANJA SLAVIĆ
4. FILIP ŠUŠNJAR
5. SANJA FRANKOLA JEDREJČIĆ
6. ANDREJ STARČEVIĆ
7. ANET TROPE

BRANITELJSKO DOMOLJUBNA STRANKA HRVATSKE – BDSH

1. NADA DORIĆ
2. ZDENKA OREČ
3. IVAN LOZAR
4. ŽELJKO NOVAKOVIĆ
5. VIŠNJA NOVAKOVIĆ
6. MARKO NIKIĆ
7. HEIKO SUDAR
8. TIBOR TRSTENJAK
9. PETRA KUROLT

DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA – DSŽ

1. ANTUN RADELJAK
2. NEVENKA RAMIĆ
3. NENAD GRMOVŠEK
4. BORISLAV JELINČIĆ
5. MIRA NINIĆ
6. MARIJA BAŠIĆ

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ

1. dr. sc. BOŽO LJUBIĆ
2. ŽELJKO RAGUŽ
3. dr. sc. VJEKOSLAV JELEČ
4. DAVOR ČORDAŠ
5. DANIEL GLUNČIĆ
6. DRAGAN KONTA
7. mr. sc. IVANKA MAĐAR-ŠIMIĆ
8. RUŽICA ŠAPINA
9. MIROSLAV PIPLICA
10. ANKICA GUDELJEVIĆ
11. DARIO ŠPANOVIĆ
12. IVANKA BARIĆ
13. dr. sc. GORAN ČOGELJA
14. MIRO GRABOVAC

HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

1. JOZO TOMIĆ
2. ANDREA BREKALO
3. NINOSLAV SUŠILOVIĆ
4. KRASNODAR VASIĆ
5. JOZO RADOŠ
6. ANĐA KRIŽANAC
7. MLADEN BELICZA
8. VESNA ROJE
9. MIRA PEJIĆ
10. ZRENKA BOJČIĆ
11. PETAR LACIĆ

 HRVATSKA STRANKA REDA – HSR

1. mr. sc. DRAŽEN KATIĆ, dipl. ing.
2. DIJANA VOGRINC
3. MIRKO PAULIĆ
4. ANTONIO PELIVAN
5. FAHRETA AHMETOVIĆ
6. MATO MATANOVIĆ

NEOVISNA LISTA

1. ŽELJKO GLASNOVIĆ
2. ILIJA CVITANOVIĆ
3. PERO BARBARIĆ
4. VESNA PINJUH
5. ANTE ZOVKO
6. MIRJANA LJUBIĆ
7. prof. dr. sc. IVAN DRAGIČEVIĆ
8. MLADENKA PERKOVIĆ
9. SPOMENKA ŠIMOVIĆ
10. ŽELJKO KOROMAN

NEZAVISNA LISTA STIPE PETRINA – NLSP

SLOBODNA HRVATSKA – SH

POKRET ZAJEDNO

ODRŽIVI RAZVOJ HRVATSKE – ORaH

1. ANDREJ FERDINAND NOVAK
2. VJERAN PREZELJ
3. ŽELJKO IVANIŠEVIĆ
4. DIJANA SEDLAR
5. IVAN GUINA
6. ŽELJKA MARŠANIĆ HIDANOVIĆ
7. MIHAELA VOLENIK

DL

Objava DONOSIMO: Svi kandidati koji kreću u borbu za glasove Hrvata u BiH i dijaspori pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Promjenjiva politika RH događala se i sa zastupnicima iseljeništva u Hrvatskom saboru. Njihov broj stalno se smanjivao. Najprije je (1995.) bilo 12 zastupnika. Već na sljedećim izborima broj se prepolovio. Danas ga predstavljaju tri. Jednako simbolično i bez velike koristi kao kada ih je bilo 12.

Trinaesta, Oreškovićeva Vlada mogla bi biti sretna za dijasporu. Optimizam pobuđuje i činjenica što iz nje dolazi premijer. Stranka u budućoj vlasti (HDZ) također joj je sklona. Sve su to dobre predispozicije za konačno jasno artikuliranje suradnje iseljene i domovinske Hrvatske. Trenutačno, rješenje bi bilo osnivanje ministarstva useljeništva. Dugoročno, dijaspora se treba ustrojiti kroz svoj sabor sastavljen od svih Hrvata svijeta. Koji bi činili iseljenici sa svih kontinenata te Hrvati iz BiH. Oni trebaju imati poseban status jer nisu dijaspora.

Dijaspora bi iz svog sabora mogla davati zastupnike za Sabor RH, predlagati svog ministra, osnovati svoju banku, imati svoj holding, izraditi svoj adresar, imati kanal na HRT-u… Iseljeništvo bi sigurno znalo iznjedriti strategiju povratka i ulaganja. Prije svega, kako dosadašnje iseljavanje pretvoriti u prednost i kako u budućnosti potaknuti održivi povratak. Sinergija iseljene i domovinske Hrvatske može biti najjači gospodarski i intelektualni resurs. Poticajnim povratkom iseljenici mogu osigurati opstanak onima koji sada razmišljaju otići.

Takvo ministarstvo useljeništva ima prigodu postati ministarstvom spasa Hrvatske – demografskog i ekonomskog. Vladajući bi na čelo tog resora trebali staviti najboljeg mogućeg kandidata jer o njegovim će rezultatima ovisiti i koliko će se svi zajedno zadržati na vlasti.

Večernji List

Objava Dijaspora se vraća nakon što je tri puta izbačena iz Vlade RH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvatski državljani koji žive u BiH ili privremeno borave u BiH, moći će na izborima glasovati na trideset i tri biračka mjesta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.

Za glasovanje se registriralo nešto više od 22 tisuće hrvatskih državljana.

Najveći je broj aktivno registriranih birača koji imaju prebivalište na području koje pokriva generalni konzulat u Mostaru i tamo ih se za glasovanje prijavilo oko 15 tisuća. Za glasovanje na jednom od dvadeset birališta koja će biti otvorena u Osnovnoj školi Petra Bakule prijavila su se i 994 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Za glasovanje u Sarajevu, gdje će u Srednjoj ekonomskoj školi biti otvoreno osam biračkih mjesta, aktivno se registriralo nešto više od tri tisuće birača s prebivalištem u BiH te 364 koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. U generalnom konzulatu u Tuzli bit će otvorena tri birališta, a tamo se aktivno registriralo 2178 hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH te njih 79 koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. U generalnom konzulatu u Banjoj Luci bit će otvorena dva birališta, a tamo se za glasovanje aktivno registriralo 490 birača s prebivalištem u BiH te 238 s prebivalištem u Hrvatskoj.

Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji se nisu aktivno registrirali za glasovanje, mogu na dane izbora pravo na glasovanje dokazati potvrdom za glasovanje koju će im izdati diplomatsko-konzularno predstavništvo u Bosni i Hercegovini.

U BiH, prema neslužbenim podacima, ima 264 tisuća hrvatskih državljana s biračkim pravom.

Na izborima za Hrvatski sabor provedenim prije četiri godine, u BiH je bilo otvoreno 30 biračkih mjesta, a glasovalo je oko 17.000 birača.

Inače, u sklopu XI. izborne jedinice glasovat će se u 48 država na 114 biračkih mjesta. Najviše ih je u BiH (33) te Njemačkoj (18). Procjenjuje se da je ukupno u XI. izbornoj jedinici registrirano oko 410 tisuća birača. Za tri saborska mandata iz „dijaspore“ ove će se godine natjecati kandidati s 11 prijavljenih listi.

Hrvatski parlamentarni izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni izbori u modernoj Hrvatskoj na kojima će birači moći iskoristiti preferencijski glas, što znači da na listi za koju budu glasovali mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred svim ostalima s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste imat će prednost pred drugim kandidatima bez obzira na poredak i mjesto na kojem se nalazi.

Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na četiri godine. U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, “dijaspora”, to jest birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, 12. izbornoj jedinici.

Iskustvo moderne Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrt stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su, samostalno ili s partnerima, osvajali vlast i većinu u parlamentu.

Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku “socijalistička”, a Sabor bio trodoman, činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.

pogled.ba

Objava Izbori RH: Birališta u BiH otvorena danas i sutra pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.