U suštini, ovaj zakon predviđa tri stope PDV-a i to pet, 15 i 22 posto, međutim s obzirom na zaključak NSRS, SNSD će vrlo vjerojatno amandmanom tražiti nultu stopu PDV-a na osnovne životne namirnice.

U suštini, izmjene Zakona o PDV-u ići će na drugo čitanje, točnije u amandmansku fazu gdje će kako je najavljeno iz SNSD-a, shodno zaključcima NSRS tražiti nultu stopu PDV-a na osnovne životne namirnice i lijekove.

Nakon što prođe ta amandmanska faza u Domu naroda, izmjene Zakona o PDV-u vratit će se Zastupničkom domu Parlamenta BiH na usuglašavanje s obzirom da ga je Zastupnički dom usvojio po hitnom postupku, a nakon Doma naroda gotovo sigurno neće biti isti tekst.

Također, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH glasovima SNSD-a oborio je hitnu proceduru o izmjeni Zakona o trošarinama i o njemu će se odlučivati u redovitom postupku.

Objava Dom naroda nije suspendirao akcize na gorivo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

To znači da će poslovni subjekti imati pravo na subvencioniranje doprinosa u iznosu 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plaće za travanj 2020. godine i svaki sljedeći mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće, prenosi FENA.

Subvencioniranje doprinosa za svakog zaposlenog vršit se na način da se za mirovinsko – invalidsko osiguranje usmjerava 135,70 KM, za zdravstveno osiguranje 97,35 KM i za nezaposlenost 11,80 KM, ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20 posto i više u odnosu na ostvareni prosječni promet u siječnju i veljači 2020. godine, izvješćuje FENA.

Isplata najniže neto plaće zaposlenim nije uvjetovana istovremenim plaćanjem subvencioniranih doprinosa.

Zakonom se uspostavlja Garancijski fond na osnovu kojeg će, u ime i za račun Federacije garancije izdavati Razvojna banka FBiH. Garancije će se koristiti za osiguranje kreditnih linija kod komercijalnih banaka, u cilju ublažavanja i poboljšanja likvidnosti, te olakšanje pristupa financiranju poslovnim subjektima.

Inicijalna sredstva za osnivanje Fonda u iznosu do 80.000.000 KM osigurat će se preusmjeravanjem raspoloživih sredstava Vlade Federacije iz komisijskih poslova i raspoloživih sredstava namjenskih depozita Vlade Federacije koja se vode kod Razvojne banke.

S početkom primjene Zakona zatezna kamata na javne prihode neće se obračunavati i plaćati za dane trajanja stanja nesreće.

Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte, kao i na dohodak od samostalne djelatnosti za 2020. godinu.

Propisano je da će se održavanje stabilnosti pojedinih isplata na dostignutoj razini (mirovina, invalidnina i drugih socijalnih davanja) osigurati uštedama u okviru proračuna Federacije za 2020. godinu, a imajući u vidu posljedice pada prihoda izazvanih stanjem nesreće, kao i da se obveza uskladivanja mirovina, invalidnina, drugih socijalnih davanja i plaća neće vršiti u 2020. godini.

Stupanje na snagu ovog zakona omogućeno je danas nakon što ga je usvojio Dom naroda, a ranije Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Oporba: Korona zakon nova krađa građana

Aner Žuljević, zastupnik SDP-a u Domu naroda Parlamenta FBiH, na svom Facebook profilu donošenje ‘Korona-zakona’ ovako je komentirao:”Koalicija SDA HDZ SNSD DF SD je na Domu naroda sa 32 glasa upravo usvojila Korona zakon u kojem je: umirovljenicima ukradeno 80 milijuna; radnicima uskraćeno 406 KM;nezaposlenim uskraćeno 200 KM; onemogućen moratorij na kredite; onemogućene subvencije na struju; uskracen placeni dopust jednom roditelju;onemogućen imovinski karton poslodavaca kao instrument transparentnosti.
Nije mi iznenađenje za SDA, HDZ, SNSD, ali DF i SD neka je SRAMOTA što su građane u ovako teškim trenucima prepustili na milost i nemilost vladajucih hoštaplera. Zajedno kradu milijune na respiratorima i testovima, a građanima uskraćuju osnovne uvjete za život”.

/Republikainfo.com/

Objava Oporba: Korona zakon nova krađa građana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Novim zakonima određen je gradski teritorij, propisano svojstvo, organi, način izbora gradskog vijeća i gradonačelnika, uređeno donošenje privremene statutarne odluke i statuta te raspisivanje izbora.

Teritorij novih sedam gradova čine sva naseljena mjesta koja su se, prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku, nalazila u okviru ovih općina na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH je propisano da se grad, osim Ustavom FBiH, uspostavlja federalnim zakonom, na temelju sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, ili odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom centru, kao zaokruženom urbanom području, živi najmanje 10.000 stanovnika.

Također, propisano je da grad predstavlja sjedište kantona i u slučaju neispunjavanja prethodnih uvjeta, priopćio je Ured Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.

Objava BiH naredni tjedan dobija sedam novih gradova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Klubu Hrvata biti će predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, aktualni predsjedatelj Doma naroda PSBIH Bariša Čolak (HDZ BiH), ministrica obrane Marina Pendeš (HDZ BiH) i dosadašnja predsjedateljica Doma naroda PFBIH Lidija Bradara (HDZ BiH), te Zlatko Miletić iz Demokratske fronte.

U Klubu Bošnjaka u državnom Domu naroda će biti Bakir Izetbegović (SDA), Asim Sarajlić (SDA), Amir Fazlić (SDA), Denis Bećirović (SDP) i Fahrudin Radončić (SBB).

Klub Srba u državnom Domu naroda iz Republike Srpske izabrani su Dušanka Majkić (SNSD), Lazar Prodanović (SNSD), Sredoje Nović (SNSD), Nikola Špirić (SNSD) i Mladen Bosić (SDS).

Ovime je formirana nova zakonodavna vlast u BiH na svim razinama vlasti.

/Republikainfo.com/

Objava Tko su zastupnici u Domu naroda Parlamenta BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako piše Anadolija, ukoliko do sutra ne bude uložena žalba na odluku SIP-a BiH o preraspodjeli mandata iz određenih županija bit će potvrđen izbor svih do sada 55 izabranih izaslanika iz deset županisjkih skupština.

Bez žalbi

Do srijede nije bilo uloženih žalbi, a SIP BiH je za pet mandata donio pojedinačne odluke o utvrđivanju rezultata izbora tako da bi se eventualna žalba koju je moguće uložiti još danas odnosila samo na pojedinačne kandidate.

U novi Dom naroda Parlamenta FBiH od ukupno 58 izabrano je 55 izaslanika i to po 17 iz bošnjačkog i hrvatskog, 14 iz srpskog, te svih sedam izaslanika iz reda ostalih.

Naime, i nakon primjene člana 10.16 Izbornog zakona BiH o preraspodjeli mandata unutar FBiH Klub Srba u Domu naroda Parlament FBiH brojat će 14 izaslanika od propisanih 17. Središnje izborno povjerenstvo BiH će u sljedećem razdoblju posebnim aktom propisati popunu Doma naroda Parlamenta FBiH za situacije kada određeni klub konstitutivnih naroda ili klub ostalih nije moguće popuniti i nakon drugog kruga raspodjele mandata.

Analiza Anadolu Agency rađena na bazi do sada izabranih 55 izaslanika pokazuje da će u budućem sazivu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH egzistirati izaslanici koji dolaze iz čak 14 političkih stranaka.

Najbrojnije stranke

Najviše izaslanika imat će koalicija HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP-HNS, HSP dr. Ante Starčević BiH, HDU BiH, HSS Stjepan Radić njih 14, a postom slijedi SDP sa ukupno 11 izaslanika te treća SDA sa devet izaslanika.  Po tri izaslanika imat će Srpska lista i Naša stranka, po dva DF, a-SDA, Laburistička partija, Liberalna stranka, SBB i Goraždanska priča. Po jednog izaslanika imat će PDA, Srpska napredna stranka i SBiH.

Kada je u pitanju nacionalna struktura izaslanika po strankama koalicija okupljena oko HDZ-a imat će 13 hrvatskih i jednog srpskog izaslanika.

SDP će imati šest srpskih, tri bošnjačka i dva izaslanika iz reda ostalih, dok će svih u slučaju SDA osam izaslanika biti iz bošnjačkog i jedan iz srpskog naroda.

Sva tri izaslanika Srpske liste su iz srpskog naroda, a kada je u pitanju Naša stranka ona će imati jednog hrvatskog i dva izaslanika iz reda ostalih.

Iz DF će biti jedan izaslanik iz hrvatskog i jedan iz reda ostalih isto kao u slučaju Laburističke partije i Goraždanske priče. Oba izaslanika SBB-a i a-SDA će biti iz bošnjačkog, a Liberalne stranke iz srpskog naroda. Izaslanik PDA i SBiH će biti iz bošnjačkog, a SNS-a iz srpskog naroda.

To praktično pokazuje da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najjača koalicija okupljena oko HDZ-a BiH koja će imati više od dvije trećine ukupnog broja izaslanika u Klubu hrvatskog naroda i moći će zatražiti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i osporavanje svih odluka na razini FBiH kada god budu željeli.

Najjača u Klubu bošnjačkog naroda bit će SDA, a u Klubu srpskog naroda SDP, koji ima tačno šest izaslanika koliko je minimalno potrebno da se predloži kandidat za potpredsjednika FBiH iz tog naroda.

Naime, Federacija BiH se nalazi u krajnje nezavidnoj situaciji i od 1. veljače je u potpunoj financijskog blokadi jer proračun za 2019. godinu koji je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH ne može stupiti na snagu bez potvrde u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Prve posljedice bile su obustava isplata početkom veljače kada je prestala mogućnost isplata obaveza iz 2019. godine. To prvenstveno iz razloga jer ne postoji bar odluka o privremenom financiranju do 31. ožujka 2019. godine, odnosno za prvi kvartal ove godine.

Istovremeno, OHR, Izaslanstvo EU u BiH, veleposlanstvo SAD-a i Njemačke u BiH upozorile su da Dom naroda Parlamenta FBiH u dosadašnjem sazivu nema legitimitet za donošenje odluka, pa tako ni potvrđivanje proračuna FBiH za 2019. godinu.

BUDUĆI SAZIV DOMA NARODA – 55 izaslanika

Klub bošnjačkog naroda Klub hrvatskog naroda Klub srpskog naroda izaslanici iz reda ostalih

SDA 8 HDZ BiH 13 SDP 6 SDP 2 SDP 3 DF 1 Srpska lista 3 NS 2

A-SDA 2 NS 1 LS 2 LP 1

SBB 2 LP 1 SDA 1 Goraž. priča 1 PDA 1 Goraž. priča 1

HDZ BiH 1 DF 1

SBiH 1 SNS 1

Objava Tko će sjediti u Domu naroda FBiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz reda hrvatskog naroda kandidirane su tri liste i izabrana su tri delegata i to Tomislav Martinović (HDZ BiH), Damir Džeba (HDZ BiH) te Iva Raguž (HDZ BiH) čije liste su dobile po 5 glasova.

Iz reda srpskog naroda kandidirane su dvije liste i izabrana su dva delegata i to Vesna Saradžić (SDP BiH) čija je lista dobila jedan glas i Zora Dujmović (HDZ BiH) s također jednim glasom.

Iz reda bošnjačkog naroda od dvije kandidirane liste izabran je jedan delegat i to Alisa Hajdarović (SDA) čija je lista dobila 9 glasova, dok je druga lista iz reda bošnjačkog naroda dobila jedan glas.

Lista iz reda Ostalih, predlagača Anera Žuljevića, dobila je jedan glas, a na osnovu ovih rezultata Središnje izborno povjerenstvo dodijelit će mandate.

Šerif Špago izjavio je kako će lista iz reda Ostalih biti u opticaju, odnosno kako će ju Središnje izborno povjerenstvo uvažiti pri popunjavanju Doma naroda u drugom krugu ako iz županija u kojima je predviđeno po uputstvu Povjerenstva ne bude izabrano dovoljno zastupnika iz reda Ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Također, dodao je kako izbor Predsjedavajućeg Skupštine HNŽ-a još nije završen te da je to obveza zamjenika predsjedavajućeg.

– Po informacijama s kojima raspolažem, čeka se razgovor i dogovor oko uspostave Skupštinske većine u HNŽ-u – izjavio je Špago.

Drugi predsjedavajući Tomislav Martinović kazao je kako je ovim okončan postupak izbora za Dom naroda te će ovaj materijal biti dostavljen CIK-u, a oni treba da dodijele mandate.

“Nije bilo tehničkih grešaka, kao ni iznenađenja. Jasno je da ćemo iz ovog kantona imati tri Hrvata, dva Srbina i jednog Bošnjaka u Domu naroda, a vidjet ćemo šta će se desiti sa zastupnikom iz reda Ostalih. Ovim smo ovaj izbor završili na jedan uspješan način”, kazao je Martinović.

Aner Žuljević iz SDP-a nosio je listu iz reda Ostalih, ali kaže da je odluka CIK-a o popunjavanju Doma naroda nelegalna i neustavna.

“Dobro bi bilo da u ovakvim stvarima Ustavni sud ne izbjegava svoju odgovornost, odluka CIK-a nas je vratila sto koraka natrag u odnosu na evropske vrijednosti za koje se svi zalažemo. Onaj ko je izabran u ovom kantonu, a ne izjašnjava se kao konstitutivni, nema više politička prava za izbor za Dom naroda. Jasno je da se radi o kršenju ljudskih prava i da se odluka može obarati na sudovima”, izjavio je Žuljević.

Zastupnica Demokratske fronte u Skupštini HNŽ-a Selma Drljević napustila je današnju sjednicu te je tim činom, kako kaže, željela iskazati stav politike koju ona predstavlja.

– Nisam htjela sudjelovati u provođenju odluke CIK-a koja je po pravnim ekspertima neustavna i anti-Daytonska, te iz tog razloga nisam željela sudjelovati u izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH – kazala je Drljević.

Objava Skupština HNŽ-a izabrala izaslanike za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Odluka je, prema riječima predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Branka Petrića, donesena na temelju Ustava i Izbornog zakona. “Time su se stvorili uvjeti za nesmetan izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Mi smo to uradili i uz to što postoje sporenja treba li to raditi SIP ili zakonodavac. Koristili smo sve principe koji sadrži najveći zajednički sadržitelj, poštujući principe pariteta, koji se provlači kroz sve ustave u BiH”, rekao je Petrić na konferenciji za novinare u Sarajevu, održane nakon sjednice SIP-a, piše Deutsche Welle.

Osim Popisa stanovništva iz 2013. godine, bit će primijenjen i princip 1/1/1, prema kojem će u Gornji dom Parlamenta FBiH biti delegiran po najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – Bošnjak, Hrvat ili Srbin – iz svakog od 10 kantona, te Ostali, ukoliko su birani u skupštine tih kantona.

Kako se i očekivalo, usvojeni prijedlog, a koji je zagovarala i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), izazvala je buru reakcija na drugoj strani, pa žalbe na odluku SIP-a već pljušte, a kako je očekivao i sam Petrić.

Kreću žalbe

“Stranka demokratske akcije (SDA) smatra da je SIP bio dužan poštovati Ustav FBiH, prema kojem se Popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u priopćenju SDA, koja odluku SIP-a kvalificira političkom, te naglašava kako će pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti te odluke.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP) je reagirala još oštrije, ocjenjujući da je SIP BiH svojom odlukom… prekršio Ustav FBiH, Izborni zakon BiH i Daytonski mirovni sporazum, te izvršio udar na ustavno uređenje BiH sa jasnom namjerom da se država podijeli na tri etničke teritorije”, te dodala da se takvom odlukom  “pokušavaju u praksi legalizirati rezultati etničkog čišćenja”.

Demokratski front (DF) Željka Komšića sličnog je stava, a i Hrvatski narodni sabor (HNS) u BiH, prema neslužbenim informacijama, mogao bi se žaliti na odluke CIK-a, za koju smatra da nije ustavna, no prije svega tražiti izmjenu Izbornog zakona u skladu sa apelacijom Bože Ljubića.

“Ova je odluka neustavna, pa i nezakonita”, rekla je u izjavi za medije u Mostaru Borjana Krišto, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH pojašnjavajući kako je Ustavni sud BiH upravo izbrisao odredbe koje utvrđuju način izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH”.
“Središnje izborno povjerenstvo (SIP) kao tijelo koje treba organizirati i provoditi izborne rezultate po Izbornom zakonu BiH nema nikakve ovlasti donositi odluku i propisati koliko koja županija daje izaslanika. Ovime se SIP stavlja u ulogu zakonodavca”, pojasnila je Krišto. Navela je kako je odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin “posve suprotna odluci Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić iz 2016. godine”.

Jedini koji su pozdravili donošenje odluke SIP-a, kao dalji napor na izgradnji institucija, bili su predstavnici američke administracije – Veleposlanstvo SAD i Izaslanstvo EU u Sarajevu.

Bez obzira temelji li se odluka SIP-a na Popisu stanovništva iz 1991. ili 2013. godine, problem je bilo teško izbjeći, smatra stručnjak za Ustavno pravo, dr. Kasim Trnka, budući da bi u oba slučaja neka od strana bila nezadovoljna i žalila se na konačnu odluku.

Kriza na pomolu?

No šta, prema njegovom mišljenju, mogu donijeti apelacije na odluku SIP-a? U svakom slučaju, nove političke krize, prvenstveno u FBiH, kao i neizvjesnost njenim građanima.

Konačna odluka SIP-a, ili kako je u nekim bh. medijima nazvana – povijesna, prema njegovom mišljenju, izazvat će velike probleme.

“Nastupit će upućivanje žalbi Sudu BiH, a vjerojatno i Ustavnom sudu BiH, a ta procedura će dugo potrajati i očigledno na vidiku nema doglednog formiranja Doma naroda FBiH, a zatim uopće ni konstituiranja izvršne vlasti u FBiH. U tom slučaju, ulazimo u jednu ozbiljnu političku krizu iz koje ja ne vidim načina kako izaći, pogotovo ako sve to skupa potraje do ožujka iduće godine, kada ističe mogućnost privremenog financiranja (entitetskih institucija) i kad se neće dobiti proračun FBiH za sljedeću godinu (2019.), čime se dovode u pitanje sve obveze prema administraciji, prema učiteljima, nastavnicima, umirovljenicima, invalidima i svima onima koji ovise o proračunu”, upozorava Trnka u razgovoru za Deutsche Welle.

Kako je sve započelo? Trnka, prije svega, podsjeća na apelaciju Bože Ljubića (HDZBiH) Ustavnom sudu BiH 2014. godine, kojom se traži da “u Domu naroda FBiH treba osigurati legitimno predstavljanje svakog konstitutivnog naroda”, pri čemu se ukida odredba po kojoj je iz svake županije trebao biti predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ako u župnaijskoj skupštini ima takav zastupnik.

“Međutim, ta odredba koja je poništena u Izbornom zakonu BiH i danas postoji u Ustavu FBiH. Istina, Borjana Krišto (HDZ BiH) je pokrenula postupak i traži ocjenu i te odredbe iz Ustava FBiH, koja je još na snazi i sad je vrlo problematično pitanje, ako već Izborna komisija treba donijeti neku odluku, hoće li se pridržavati izmijenjenog Izbornog zakona ili će poštovati odredbu Ustava FBiH i osigurati iz svake županije predstavljanje najmanje po jednog predstavnika konstitutivnih naroda?”, naglašava Trnka.

Moguće rješenje u zakonodavstvu kojeg nema

Dodaje da je Izborni zakon sam po sebi “dosta kontradiktoran u nekim svojim odredbama”, a u jednoj od takvih odredaba kaže da će se “zakonom urediti način izbora izaslanika iz županijskih skupština u Dom naroda FBiH”, što bi značilo da predstavnici zakonodavne vlasti – parlamentarci, to trebaju urediti.

“Istina, ne kaže se je li to državni ili entitetski zakon, dok s druge strane, jedna druga odredba u Izbornom zakonu kaže da će ‘Izborna komisija nakon svakog popisa stanovništva vršiti preraspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH’”, podsjeća Trnka.

Izbornoj komisiji BiH je dan nezahvalan zadatak da donosi političke odluke, a trebala bi, napominje Trnka, biti zadužena za korektnu izbornu administraciju. O političkim pitanjima, posebno ove vrste, trebao bi odlučivati Parlament. No, Parlamenta nema, budući da nešto više od dva mjeseca nakon općih izbora u BiH nisu konstituirani ni državni, niti Parlament FBiH.

Kao vrsni znalac Ustavnog prava i sam priznaje da BiH ima kompliciran sustav kao rijetko koja druga država. Dodatni problem u cijelom slučaju odluke o delegiranju predstavnika županije u Dom naroda FBiH, je i pitanje šta je ‘starije’, odnosno da li bi primat trebao imati Izborni zakon države ili Ustav entiteta, u ovom slučaju FBiH?

Što je starije…?

“Ustav je u hijerarhiji pravnih akata na vrhu te hijerarhije… S druge strane, u komparativnom Ustavnom pravu u složenim državama je dosta različita situacija. U Njemačkoj ili Austriji prednost se daje saveznom zakonu, iznad ustava federalne jedinice. U nekim drugim zemljama nije tako”, kaže Trnka i pojašnjava kako Njemačka, na primjer, “ima svoje savezne republike i te republike imaju svoje zakonodavstvo, ali savezni zakon ima prednost u odnosu na, kako bismo mi rekli, entitetske zakone”, odnosno zakone saveznih republika.

Odluka SIP-a bi, prema mišljenju dr. Trnke, mogla imati i dalji diskriminatorni karakter, budući da bi se “takozvano legitimno predstavljanje moglo ostvariti tamo gdje je veća koncentracija” nekog konstitutivnog naroda, na primjer, Hrvata u Zapadnoj Hercegovini ili Bošnjaka u većinsko bošnjačkim kantonima.

“Tako bi, na primjer, Hrvati širom BiH od Tuzle do Sarajeva ostali prikraćeni za mogućnost da budu predstavljeni u Domu naroda FBiH, a isto važi i za Bošnjake, jer, na primjer, Bošnjak u Livnu neće imati nikad šanse da bude predstavljen ili Bošnjak u Mostaru”, smatra Trnka.

Posebno je pitanje, dodaje, koje se bez rješenja povlači još od 2000. godine – zastupanje Srba, kao konstitutivnog naroda, u Domu naroda Parlamenta FBiH, u koji bi trebalo biti izabrani ukupno njih 17 iz 10 kantona. Takvi problemi često se rješavaju i na način ekspresne promjene nacionalnosti, pa neki izabrani predstavnici preko noći postaju Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, a sve za potrebu položaja, što nije isključeno ni sada.

(Raspodjela mandata u Domu naroda FBiH koja slijedi odluku SIP-a po pitanju raspodjele mandata u Domu naroda FBiH: Kanton 1 – Unsko-sanski kanton; Kanton 2 – Posavski kanton; Kanton 3 – Tuzlanski kanton; Kanton 4 – Zeničko-dobojski kanton; Kanton 5 – Bosansko-podrinjski kanton; Kanton 6 – Srednjebosanski kanton; Kanton 7 – Hercegovačko-neretvanski Kanton 8 – Zapadna Hercegovina; Kanton 9 – Kanton Sarajevo; Kanton 10 – Livanjski kanton)

(Izvor: DW)

Objava NA POMOLU NAJVEĆA POLITIČKA KRIZA: Kako je odluka SIP-a otvorila Pandorinu kutiju u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Prisutno je 15 izaslanika što ne čini većinu tako da je sjednica završena”, kazala je predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara.
Podsjetila je da je na početku sjednice u 13 sati bilo quoruma, ali da je potom primjetila da u dvorani nema dopredsjedavajućeg Doma Jasenka Tufekčića, kao ni predsjednika Kluba Bošnjaka Osmana Ćatića.

“Zatim je od tog Kluba zatražena pauza iako sjednica nije ni počela. Sazvan je Klub Bošnjaka i evo to je trajalo do skoro 17 sati. U tom trenutku sam odlučila da priopćim da nema quoruma za održavanja sjednice”, kazala je Bradara novinarima, prenosi FENA.

Prema poslovničkim i ustavnim odredbama ona je odlučila uputiti zahtjev kojim se Prijedlog zakona o izbornim jedinicama proglašava destruktivnim po vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda. Taj akt je potpisao dopredsjedavajući Doma naroda Drago Puzigaća.

“Ono što je procedura kod ovakvih zakona i ono što bi bilo dobro da mi taj mehanizam provodimo češće jeste da se oko nekih važnih pitanja tri kluba u Domu naroda trebaju izjasniti po tom pitanju i da svaki od prijedloga treba dobiti nadpolovičnu većinu od sva tri kluba naroda. U slučaju da neki Prijedlog zakona, što je pobrojano u listi vitalnih nacionalnih interesa, ne dobije većinu, smatra se da je postupak završen u Domu naroda i da ne mora ići na Ustavni sud”, pojasnila je Bradara.

Bradara: Klub hrvatskog naroda zaštititi će Puzigaću

Ovom prilikom komentirala je i smjenu potpredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Drage Puzigaće, koju je pokrenuo Klub Srba u tom Domu, i koja se treba razmatrati na sljedećoj redovitoj sjednici 26. srpnja.

Naime, njegova smjena se traži jer je, kao dopredsjedavajući Doma, potpisao Bradarin zahtjev kojim se Prijedlog zakona o izbornim jedinicama proglašava destruktivnim po vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda.

“Smatram da su se svi izaslanici do sada korektno ponašali u ovom domu i mislim da samo zato što je dopredsjedavajući doma Puzigaća ustvrdio nešto što piše da piše – to nije nikakav razlog za njegovu smjenu i mi ćemo nastojati iz Kluba hrvatskog naroda zaštiti Puzigaću”, zaključila je Bradara.

Za podsjetiti je da su navedeni zakon predložili su izaslanički klubovi Stranke demokratske akcije, Saveza za bolju budućnost BiH, Demokratske fronte, Socijaldemokratske partije BiH i izasanik u Domu naroda Predrag Kojović (Naša stranka) jer smatraju da zakon ima ustavni osnov i da će otkloniti blokade koje su se i dosad pojavljivale u konstituiranju Doma naroda Parlamenta BiH.

Zakon je jednoglasno usvojen u Zastupničkom domu, pri čemu tom vanrednom zasjedanju nisu nazočili izaslanici HDZ-a BiH, smatrajući da je zakon u suprotnosti s Ustavom BiH, presudom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, kao i s Ustavom FBiH.

Naime, Ustavni sud BiH naložio je izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnosi na popunu delegata u Domu naroda u FBiH. Političke partije SDP, DF, SBB, SDA i NS traže da iz svakog kantona u Domu naroda FBiH bude najmanje po jedan delegat iz sva tri naroda u BiH, kako bi u Domu bili zastupljeni svi narodi iz svih županija. HDZ, pak, traži da se predstavnici naroda u Dom naroda FBiH biraju isključivo iz onih sredina u kojima su većina. Takav prijedlog HDZ-a iz oporbe ocjenjuju kao antieuropske vrijednosti i nove etničke podjele u zemlji.

Klub Srba želi Puzigaćinu smjenu

Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Jasenko Tufekčić rekao je da će se na sjednici tog doma zakazana za 26. srpnja razmatrati smjena dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće, nakon čega će Zakon o izbornim jedinicama biti vraćen na sjednicu Doma koja će uslijediti nakon toga.

Zahtjev za smjenu Puzigaće Klub Srba je pokrenuo nakon što je podržao zahtjev predsjedavajuće tog doma Lidije Bradare da se Prijedlog zakona o izbornim jedinicama proglasi destruktivnim po vitalni nacionalni interes.

Zahtjev za smjenu su potpisali delegati Kluba Srba Slaviša Sućur (SDP), Predrag Kojović (Naša stranka), Vesna Saradžić (SDP BiH) i Draženka Subašić (DF).

Tufekčić je u komentaru za agenciju Patria rekao da sjednica Doma naroda nije ni održana, jer nije bilo kvoruma. Na sjednici Doma naroda 26. srpnja razmatrat će se smjena dopredsjedavajućeg Puzigaće, imenovanje novog dopredsjedavajućeg Doma naroda iz reda Srba, nakon čega će se Zakon o izbornim jedinicama u FBiH ponovo vratiti u raspravu na Dom naroda.

Dunović: Srbin iz SNSD-a štiti HDZ

Neodržavanje, kao i zbivanje koje je uslijedilo u Domu naroda komentirao je i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović (DF).

Navodi da dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Drago Puzigaća svojim potpisom tvrdi da je povrijeđen vitalni nacionalni interes.

“Naime, po želji HDZ-a njihov koalicijski partner SNSD je naredio Puzigaći, koji je njihov član, da potpiše zahtjev kojim tvrdi da je povrijeđen vitalni nacionalni interes. Smatram da je važno znati dvije stvari. Drago Puzigaća, kadar SNSD-a je izabran glasovima SDA, HDZ-a i SBB-a. Još tada sam tvrdio da SNSD ne smije ući u vlast na razini Federacije BiH u bilo kojem kapacitetu. Prijedlogom Zakona o izbornim jedinicama bila bi riješena i popuna Kluba Srba, a Puzigaća štiteći interese HDZ-a ne želi riješiti taj problem. Toliko o tzv. zaštitnicima Srba”, zaključuje potpredsjednik Dunović na kraju svog priopćenja za javnost.

Oglasili se i iz SDA: Podrška smjeni Puzigaće

“Izaslanici SDA, SDP, DF, SBB i Naše stranke u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH su svojim koordiniranim i jedinstvenim djelovanjem danas su osujetili HDZ i SNSD u provedbi plana rušenja Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH u Domu naroda, koji su ranije dogovorili predsjednici HDZ i SNSD Dragan Čović i Milorad Dodik”, reakcija je iz SDA.

“Današnje izjašnjenje potpredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Drage Puzigaće da Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH spada u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa nije imalo podršku Kluba delegata iz reda srpskog naroda i podneseno je bez njihove suglasnosti. S obzirom da, zbog nepostajanja kvoruma, vanredna sjednica koja je bila zakazana za danas nije otvorena, niti je utvrđen njen dnevni red, Puzigaćino izjašnjenje ostalo je bez ikakvog pravnog učinka”, smatraju u toj najjačoj nacionalnoj stranci Bošnjaka u BiH.

Oni podržavaju zahtjev za smjenu Drage Puzigaće, koji su danas podnijeli izaslanici iz Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH. “Izaslanici SDA će na redovnoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH koja je zakazana za 26. srpnja glasati za Puzigaćinu smjenu i imenovanje novog potpredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta”, priopćeno je iz te političke partije.

SDP: Za Puzigaću je kriv SDA

Ni iz SDP-a nisu ostali bez reakcije na događanja u Domu naroda.
“Današnji ishod sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH, u svezi s razmatranjem zakona o izbornim jedinicama, pokazuje kako se BiH i njeni građani pokušavaju napraviti taocima politika koje zloupotrebljavaju sve mehanizme blokada, ne bi li ostvarili privatne interese i proveli planove kojim razaraju svaki napredak i iskorak BiH.

Jasno je da su HDZ i SNSD danas pokazali kako su spremni na svaku vrstu blokade, čime su na najbolji način potvrdili nužnost izmjena ustavnog sustav koji je očito postao kočnica svakog napretka BiH zbog čega se mora mijenjati”, priopćili su iz SDP-a.

U toj stranci smatraju da SNSD-ov izaslanik Drago Puzigaća nije jedini krivac, nego odgovornima smatraju i SDA, koju okrivljuju za imenovanje Puzigaće za potpredsjednika Doma naroda Parlamenta FBiH.

“Danas im je on to lijepo vratio jer je upravo Puzigaća bio ključni faktor koji je zaustavio čak i mogućnost da se o zakonu o izbornim jedinicama uopće glasa!?”, navode u SDP-u i tvrde da je “krajnje vrijeme da političke snage, koje zaista žele napredak i razvoj BiH, učine sve što je u njihovoj moći i poraze one politike koje su dovele zemlju pred najveću političku krizu od kraja rata”.

U SDP-u očekuju da će sljedeći tjedan na redovnoj sjednici Doma naroda Puzigaća biti smijenjen.

/Republikinfo.com/

Objava DINASTIJA U DOMU NARODA Sjednica nije ni održana jer nije bilo quoruma, Bradara povukla vitalni interes, SNSD-ovac Puzigaća potpisao, Srbi traže njegovu smjenu, ali zaštititi će ga HDZ – svi konsternirani pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz ureda predsjedavajuće Doma naroda Lidije Bradare, koja je i na čelu Komisije za europske integracije, član je Parlamentarne komisije za reviziju te je i predsjednica Administrativne komisije, zadužene da odlučuje o naknadama, nije rečeno tko su ti izaslanici.

Ured za reviziju institucija u FBiH konstatirao je u svom izvještaju o radu Parlamenta FBiH u 2017. godini da je za pet članova Komisije za europske integracije Doma naroda, za samo tri održane sjednice, isplaćena naknada od ukupno 18.800 KM, a da pri tome neki od članova koji su primili naknadu, nisu prisustvovali nijednoj od te tri sjednice, piše Dnevni avaz.

”Parlamentarnoj komisiji odgovornoj za reviziju za sedam članova ispred Doma naroda isplaćeno je 26.950 KM za devet sjednica. Za jednog člana komisije nije evidentirano prisustvo niti jednoj sjednici”, dio je izvještaja.

Primaju plaću a ne rade. Zato razmislite sada pred izbore koga birati.

Objava 4.200 KM za ništa. Primaju plaću a ne rade pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović kazao je kako je mišljenja da se parlamentarna većina ne može dogovoriti niti oko mnogo lakših stvari nego što je to Izborni zakon. Naime, zastupnici Zastupničkog doma PSBiH nisu danas prihvatili da o izmjenama Izbornog zakona koje predlaže SDP raspravljaju po hitnom postupku. Te izmjene predviđaju da se unutarnji prag na izbornim listama vrati na 10 posto koliko neki kandidat treba imati od ukupno osvojenih broja glasova neke stranke da bi ušao u zakonodavno tijelo. SDP smatra da prag od 10 posto predstavlja najbolji balans između volje stranke koja formira kandidatsku listu za izbore i volje građana. Bećirović je novinarima kazao i to da je pozicija SDP-a jasna. ”Naš prijedlog nije samo kozmetičke prirode jer tretira specifično pitanje čija je suština u tome da građani BiH prilikom glasovanja i na otvorenim listama mnogo više utječu na to tko će biti izabran u neko zakonodavno tijelo, a ne da to rade lideri političkih stranaka sa ogromnim cenzusom, jer tada ne može doći do izražaja volja građana”, rekao je te dodao kako u ovakvoj situaciji ne treba zaobilaziti činjenicu da se u BiH živi po Daytonskom ustavno-pravnom poretku, koji je predviđen Anexom 10, dok je međunarodna zajednica sastavni dio tog poretka. ”Stoga bi se međunarodna zajednica trebala mnogo ozbiljnije uključiti u događanja u BiH”, rekao je. Dodao je da je nemiješanje međunarodne zajednice u svoj dio posla dovelo do nestabilnije situacije u BiH, kao i do infiltriranja “nekih drugih krugova koji nisu euroatlantski”.

Međutim, predsjedavajući Kluba zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Staša Košarac smatra kako, osim tehničkih potreba da se izmijeni Izborni zakon, postoje mnogo veće potrebe. Te potrebe, pojašnjava, rezultat su presuda Europskog suda za ljudska prava, i drugih, te stoga trebaju biti u fokusu Parlamenta, tako da je na temelju tih presuda neophodno ući u izmjene i dopune Zakona. Mišljenja je da u ovom trenutku ne treba mijenjati tehničke karakteristike Izbornog zakona, budući da ni svi prethodni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona nisu bili prihvaćeni. ”Naš stav je da je u izbornoj godini suludo mijenjati Izborni zakon te da postoji prenaglašena potreba pojedinih za brigom oko tog zakona”, kazao je Košarac, dodajući da se na izmjenama Izbornog zakona radi u zadnjim mjesecima njihovog mandata, umjesto da je to rađeno na početku.

Zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović (SDA) mišljenja je da na današnjem dnevnom redu nemaju nijednu temu u vezi s Izbornim zakonom koja je urgentna u BiH, a po njemu to je popuna Federalnog Doma naroda i Grad Mostar, dok umjesto toga razgovaraju o tehničkim pitanjima. ”Ta tehnička pitanja bitna su za Izborni proces i u tom kontekstu imamo zakon koji je predložio SDP. Nemamo ništa protiv tog rješenja, podržali smo hitnu proceduru i spremni smo podržati i samu suštinu zakona”, kazao je Džaferović. Izrazio je očekivanje da će u BiH konačno biti postignut konsenzus na europskim principima oko izmjena i dopuna Izbornog zakona. Ukoliko politički subjekti koji sudjeluju u tom procesu budu poštovali odluke Europskog suda za ljudska prava, odluke Ustavnog suda BiH te Ustav Federacije BiH, Džaferović zaključuje da je onda moguće da će u sljedeća dva mjeseca doći do cjelovite izmjene Izbornog zakona, u pogledu ključnih političkih pitanja, ali i u pogledu tehničkih aspekata izbornog procesa.

(Izvor: Bljesak.info)

Objava Izborni zakon je tako daleko pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.