Objava PROMO: Vikendica s pogledom od milijun dolara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>No, postoje i ona mjesta koja se ne mogu novčano mjeriti. Jedno od takvih mjesta je Jaklićka planina nazvana upravo po naselju Jaklići ispod obronaka Raduše.

Na samom rubu Jaklićke planine prema Ramskom jezeru izgrađena je zanimljiva vikendica. Možda se čini prejako kazano kako pogled iz ove vikendice ili od nje vrijedi milijun dolara. Dođete li ovdje zasigurno ćete ostati bez daha. Ove fotografiji i video pokušavaju dočarati taj doživljaj. U koje god godišnje doba dođete doživljaj je poseban.
Sve što se pokušava izreći riječima manjkavo je spram onog doživljaja koji se postiže upravo tu. Da bi taj ugođaj bio potpun pobrinula se obitelj Pavlović gradnjom vikendice koju rado iznajmljuju za planinski mir i ugodan boravak na mjestu s kojeg pogled vrijedi milijun dolara.

Vikendica je s ugodnim smještajem i elegantno ambijentalna. Ima sve što je potrebno za ugodan boravak i odmor u dobrom snu i miru. Kako izgleda i što se sve nalazi u njoj možete pogledati na ovim fotografijama i video prilogu.
Kada to sve pogledate dovoljno je zapratiti instagram stranicu Planinski mir ili facebook stranicu. Također možete kontaktirati za sve informacije putem e-maila: [email protected] ili na broj: +436605117796
Ljubazni vlasnici će rado odgovoriti na sva pitanja i lako ćete s njima postići dogovor oko najma.
Objekt je prikladan za obiteljska, prijateljska ili romantična druženje u nezaboravnom okruženju.

















































Objava PROMO: Vikendica s pogledom od milijun dolara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava GDJE ZA VIKEND: Ramski pogledi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Rama u zadnje vrijeme napreduje i u turizmu. Ramsko jezero nije više samo prepoznatljivo u Bosni i Hercegovini, nego i puno šire. Često se mogu susresti u ljetno vrijeme posjetitelji iz svih krajeva Europe, čak iz skandinavskih zemalja. Dio njih se zadržava uz jezero gdje je sve više privatnih smještajnih kapaciteta. Brojne obitelji su svoje domove preuredili za smještaj turista, neki su izgradili i potpuno nove, a izgrađeni su i privatni kampovi za tu vrstu turističkih avanturista.
Ramsko jezero je tek prava cjelina sa svojom okolicom. S koje god strane se uspnete na neko uzvišenje ili planinu doživjet ćete očaravajući pogled. Kao najčešće destinacije za fotografiranje i pogled kao iz nekih filmova su Umna glava na Zahumu i Vidikovac na Jaklićkoj planini.
Do Zahuma je cesta asfaltirana, obnavljaju se kuće, grade se vikendice, otvoren je restoran „Zaum“ i svi ti objekti imaju svoje korisnike.
Jaklićka planina nalazi se sjeverno od Jaklića na oko 4 km udaljenosti i nadmorskee visine na 1200. Život ljudi u prošlosti uglavnom je bio nomadski (prtljanje sa stokom u planinu krajem proljeća, a silazak u kasnu jesen). Neke obitelji bi ostale preko cijele godine. Kuće su se sastojale od ukopanog podruma u zemlji (mogaza), prostorije sa ognjištem i spavaće sobe. Zbog brojnosti ukućana spavalo se u svakom slobodnom kutku. Obitelji su bile brojne, nerijetko po dvije ili tri u jednoj kući. Živjelo se od stočarstva i poljoprivrede. Svaki pedalj zemlje je bio obrađen. Voda za piće je bila sakupljanje kišnice s krovova kuća i štala, a na udaljenijim mjestima, podnožje Raduše, pravile bi se velike lokve obložene klesanim kamenom koje bi se napunile kišnicom i kao takve služile za pojenje stoke.
Jedan od najvećih zaljubljenika u Jaklićku planinu, Draševo i sve druge ramske ljepote Dragan Tadić je kazao: „Jaklićka planina je posebno mjesto. Ima svoju povijest i priče koje se mogu još čuti od starijih, nas koji smo kao djeca ljeti boravili tu. Svaka ona stara kuća bilo da je još ‘uzgor’ ili još samo malo proviruje iz niskog raslinja ili šumarka, ima svoju povijest života na ovim prostorima. Sve to može biti itekako zanimljivo posjetiteljima.“
Na Draševo i Jaklićku planinu izveden je dio radova za asfalitranje puta. I ovdje su izgrađene vikendice, obnavljaju se neke stare kuće, a vidljive su pripreme materijala za izgradnju novih objekata. Na ovoj destinaciji sve više se može vidjeti posjetitelja koji traže opuštanje i svježinu na ovom prostoru te prnoćište. Izgradnjom puta otvara se mogućnost za razvoj turizma, ali postoji opasnost od gubitka one autohtonosti i mira u Jaklićkoj planini. Kako god bilo mjesto će završetkom puta svakako postati sve češće odredište posjetitelja različitih profila. Dobrim gospodarenjem ovim prostorom mogu se ostvariti dobri turistički uspjesi.
Neki su tu već ranije prepoznali te su izgradivši vikendicu stavili je na raspolaganje turistima koji žele drugačji turizam. Potvrdio je to dolazak posjetitelja iz Skandinavije tijekom prošlog ljeta.
Vidikovac na Jaklićkoj planini za mnoge je posebno mjesto. Tu je igrađen vrlo zanimljiv objekt koji će uskoro biti dostupan za unajmljivanje. Pokraj njega je postavljena klupa sa stolom gdje se može odmoriti i uživati u pogledu, a sličan mu se teško može pronaći u svijetu.
„Jaklićka planina kao i mnoga druga mjesta u Rami mogu biti zanimljiva za turizam, poglavito za onaj planinski i odmor u posebnom ambijentu. Kad god sam tu napunim se nekom posebnom enegijom. Važno će biti pravilno gospodarenje ovim prostorom da se ne bi previše uzurpiralo, narušio ambijent i privatnost. Vjerujem da će posjetitelji i svi oni koji tu dolaze voditi računa tome”, kazao je Tadić.
Opredjeljenje Općine Prozor-Rama za daljnji razvoj turizma pokazuje i Strategija razvoja u kojoj, među ostalim, stoji i izgradnja turističkog centra na Ramskom jezeru, zajedno s privatnim partnerima.
“Sve ono što radimo pomalo se odražava na turizam. Imamo destinacija koje su na neki način u korištenju, a imamo one koje su potencijalne i na koje računamo da će u idućem razdoblju biti puno više posjećene. Izgranja turističkg centra je u fazi ideje, ali približili smo se realizaciji. Mislimo da će naše zamisli biti ostvarive u razdoblju do 2027. godine, odnosno do kada nam je kreirana Strategija. Dio tih nastojanja je i promidžba, a radimo je vrlo dobro putem medija i društvenih mreža”, pojasnio je Josip Juričić, pomoćnik načelnika općine Prozor-Rama.
…
Objava GDJE ZA VIKEND: Ramski pogledi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Hoće li novi put Draševo i Jaklićku planinu učiniti poželjnom turističkom destinacijom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Jaklićani i svi oni koji imaju zemljište i svoje stare objekte u Jaklićkoj planini i Draševu raduju se ovom projektu. I prije nego što je započelo značajno proširenje i uređenje postojećeg puta dosta njih je izgradilo nove objekte za odmor ili obnovilo, odnosno zaštitilo postojeće.
U samoj Jaklićkoj planini, gdje je smješteno naselje vidljiva je gradnja novih objekata. Onima koji skoro svakog vikenda gore borave suvišno je o tome i govoriti. Mnogi su gore rođeni, odrasli i provodili ljeta stoga ne čudi nastojanje da se izgradi kvalitetan put kako bi mogli češće i više boraviti na Draševu i Jaklićkoj planini.
Da bi ovo zaista mogla biti zanimljiva turistička destinacija potvrđuje posjetitelj koji je usputnim boravkom u Rami zamijetio da se nešto radi i htio je otići na vidikovac. Bilo je zanimljivo vidjeti i čuti njegove reakcije nakon što je stigao u Jaklićku planinu i jedan prigodni vidikovac. U svojoj reakciji iskazao je čuđenje kako već nema smještajnih i restoranskih kapaciteta ovdje.
Tijekom našeg posjeta radovima privodili su se završni radovi tamponiranja i zatezanja. Kako doznajemo u općini Prozor-Rama asfaltiranje je predviđeno na proljeće. Radove izvode poduzeće “Putovi” d.o.o. Grude, a investitor je općina Prozor-Rama.
Objava Hoće li novi put Draševo i Jaklićku planinu učiniti poželjnom turističkom destinacijom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Izletom na Draševo pioniri HNK Rama proslavili osvajanje lige i ulazak u prvu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Nije zanimljiv samo plasman u višu razinu natjecanja, nego i odličan rezultat. U 18 kola odigrali su 18 utakmica u kojima su pobjedili svoje vršnjake. Pokazali su znanje, trud i igru srcem za svoj klub HNK Rama.
Osvajanje lige i plasman u Prvu proslavili su izletom na Draševo u nedjelju, 20. lipnja 2021. Njihov domaćin je bio Stipo Jelić Štef koji je na početku sezone obećao izlet ukoliko osvoje ligu.
Izlet je bio pravi domaćinski. Stipo je angažirao svog prijatelja Josipa Rimca iz Livna koji je pravi majstor za spravljanje gulaša. Pored toga pripremio je za dečke i goste roštilj te janjetinu s ražnja.
Uz mlade nogometaše na izletu su sudjelovali njihovi treneri i medicinska služba koja ih prati na utakmicama.
Toplo i sparno vrijeme nije umanjilo uživanje u ugodnom ambijentu na Draševu.
S obzirom na viđeno u nedjelju, ali i ranije Draševo je zasigurno jedna od najljepših izletničkih destinacija u Rami.
Objava Izletom na Draševo pioniri HNK Rama proslavili osvajanje lige i ulazak u prvu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Je li istinita poslovica: “Tko ne voli životinje, ne voli ni ljude”? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Tko god da je barem jednom otvorio neke od svetih knjiga, a na našem području su nam svakako najbliskije Biblija i Kuran. Tako je jdnostavno opisano kako je Bog stvorio svijet i što je sve dao čovjeku da gospodari njime.
Nedavno smo objavili fotografiju jednog “divljeg livanjskog konja”. Dosta smo se dvoumili hoćemo li fotografiju objaviti upravo bojeći se što se može dogoditi ako neki saznaju za konja na Draševu. Ipak, vjerovali smo u zdrav ljudski razum.
Međutim, kod nekih ljudi je to izostalo. “Svoje ubilačke nagone pokazali su na bespomoćnoj životinji te su u divljeg konja na Draševu ispalili tri metka u srijedu, 17.02.2021. oko 15 i 40.” Tvrdnje nekih mještana koji gravitiraju ovom području ne treba uzeti zdravo za gotovo. Veoma korisno bi bilo da veterinar utvrdi uzrok uginuća konja. Postoji mogućnost i uginuća zbog nekih zdravstvenih komplikacija.
U svakom slučaju, uvijek je postojao strah od ubijanja.
Ako je doista konj ubijen i ljudi su spremni pucati u životinju, u ovom slučaju u konja, koji nikome ne smeta i nezaštićen je, tko zna na što su sve spremni.
Policija je izvršila očevid te je utvrđeno da je konj usmrćen s tri metka.
Objava Je li istinita poslovica: “Tko ne voli životinje, ne voli ni ljude”? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Potpisan Ugovor za izgradnju puta Jaklići – Draševo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>U uredu načelnika općine Prozor-Rama 9. prosinca 2020. godine potpisan je Ugovor za izgradnju puta Jaklići Draševo. U ime općine kao investitora Ugovor je potpisao načelnik dr. Jozo Ivančević, a u ime izvođača Putovi d.o.o. Grude Rajko Ćutuk, direktor poduzeća .
Vrijednost radova je 1.502.749,13 KM bez PDV-a, a rok završetka radova je 180 dana od uvođenja u posao.
Nakon potpisivanja Ugovora načelnik Ivančević je kazao: “Kao što smo i najavili prije izbora, nastavljamo s realizacijom planiranih projekata. Ovo je samo jedan od vrijednih projekata koji će biti realiziran u narednom razdoblju.”
Nakon završetka puta na Draševu i Jaklićkoj planini otvaraju se turističke, ali i druge mogućnosti.
Objava Potpisan Ugovor za izgradnju puta Jaklići – Draševo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Video: Doživi prirodu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Foto: Draševo – Odredište za pustolovinu u svako godišnje doba pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Donosimo nekoliko fotografija prijelaza iz zime u proljeće. Uskoro objavljujemo jedan zanimljiv video koji su pripremili naša stranica i Udruga “Memoria”.
Sada vas prepuštamo ovim fotografijama i mašti.
Objava Foto: Draševo – Odredište za pustolovinu u svako godišnje doba pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>
Objava Foto: Razglednica Draševa i Jaklićke planine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Ramsko „srce“ s Draševa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>S juga su Draževo i okolica omeđeni izduženom uzvisinom Rat (najviši vrh 1153 m) i paraklazom normalnog rasjeda, vezanog uz nastanak Ramske tektonske kotline s miocenskim jezerom. S geološkog zemljovida i terenskom potvrdom je vidljivo da je njihova podloga, vapnenci i mjestimice dolomiti, najvećim dijelom nastala u trijasu, ali s manjim (izoliranim) dijelovima i u periodi juri – oko Jaklića štala i kuća (danas i vikendica) i Debelog briga (1314 m).
Alpinskim orogenetskim, započeli prije oko 200-tinjak mil. godina, i neotektonskim pokretima (a koja traju i do danas) izdigla se navedena područja, izgrađena od geoloških struktura bora, rasjeda i navlaka. Međutim, tijekom epohe oligocena (33,9 – 23,03 mil. god.) i miocena (23,03 – 5,33 mil. god.) došlo je do procesa ekstenzije i izgradnje Ramske tektonske kotline s miocenskim jezerom odnosno razdvajanja nekad jedinstvenog geološko-geomorfološkog područja, da bi tijekom pliocena i pleistocna (kao i danas) došlo do kompresije i boranja miocenskih naslaga (terena) pravcem ZJZ-ISI. To nam potvrđuju tektonske i paleontolološke analize i zaključci. Područje današnjeg Draševa polja, prije epohe miocena, bilo je nekoliko desetaka kilometara četvornih površinski veće, da bi tijekom oligocena i miocena, jugoistočno od Idovca (1955 m), došlo do rasjedanja i nastanka normalnog rasjeda, čije se krovinsko krilo spustilo u Draševo, na današnju lokaciju i smanjilo mu prvobitnu površinu. U zadnjih 200-tinjak mil. godina Draševo i njegova okolica se endomorfološkim procesima izgrađuju, a potom i oblikuju egzomorfološkim procesima – najvećim dijelom korozijskim, ali i derazijskim procesima.
Krški reljefni oblici „razasuti“ su Draševom u obliku škrapa, kamenica, uvala i ponikava (a sjeverozapadno, prema Idovcu, je i urušena vrtača s izvorom hladne i bistre vode – Ledenica ili Samograd). Međutim, u geološkom smislu, Raduša planina dijelom je izgrađena i od stijena iz ere paleozoika, pa predstavlja u strukturnomorfološkom smislu Središnje Dinaride koji prema jugu – u dodiru s Ramskom tektonskom kotlinom, prelaze u Vanjske Dinaride (karbonatna platforma i navlake). Dijelom dobro očuvani fosili, u plitkim tropskim vodama Tethys oceana, dokazuju nam postojanje bujnijeg života, iz perioda trijasa i jure, u razdoblju od 237,0 do 145,0 mil. godina.
Sl. 1. Crvena krivulja –„naš“ put (od naselja Jaklići) većim je dijelom i javna staza; strelice pokazuju fosilne ostatke iz perioda trijas i jura; crtice – značajniji rasjedi
Sl. 2. Područje Draševa i njegove bliže okolice – pogled sa sjeveroistoka
Sl. 3. Draševo i Debeli brig (strelica)
Sl. 4. Draševo – viđeno s Debelog briga (strelica – Ramsko jezero)
Sl. 5. Jaklića štale, kuće i vikendice, smještene na oko 1200 m nadmorske visine – pogled s jugozapada (s planine Plišavice)
Sl. 6. U Jaklića planini
Sl. 7. Draševo
Sl. 8. Vapnenac s ostacima koralja iz periode jure – lijas i doger (starost od 201,4 do 163,1 mil. godina)
Sl. 9. Koralji u vapnencima na Debelom brigu (starost od 201,4 do 163,1 mil. godina)
Sl. 10. Ramsko jezero i okolica – pogled s vrha Sajine planine (strelica – jug)
Sl. 11. Lijepo fosilizirani krinoid – donja i srednja jura – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)
Sl. 12. Lijepo fosilizirani koralji – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)
Sl. 13. Koralji, krinoidi i spužve – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)
Sl. 14. Koralji, morski ljiljani i spužve (Calcispongiae) – Debeli brig
Sl. 15. Odlično fosiliziran morski ljiljan s drškom, iz periode jure (epoha malm – starost oko 163,1 – 145,0 mil. godina) – Jaklića planina
Sl. 16. Ramsko „srce“ – vapnenac s mnoštvom srcolikih, fosilnih, prereza megalodontida – Jaklića štale… (Jaklića planina – Draševo – Raduša planina)
Sl. 17. Ramsko „srce“- lijep i ukrasan gornjotrijaski kokina vapnenac – pun fosilnih, srcolikih presjeka velikih školjki megalodontida (gornji trijas – starost od 237,0 do 201,4 mil. godina) – Jaklića štale… (Raduša planina – Jaklića planina – Draševo)
Sl. 18. Draševo – bez izvora vode (strelica – sjever)
Sl. 19. Pogled s Rata
Sl. 20. U okolici Draševa
Sl. 21. Na Sajini… (strelica – sjever)
Literatura i izvori
Topografska karta 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Konjic, Vojnogeografski institut, 1968. – 1985.
Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1 : 1 000 000
Živanović, M., Sofilj, J., Pamić, J., 1975: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Prozor, K 34-12 (redigirao i ur. Dimitrijević, M.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-45.
Phanerozoic and precambrian chronostratigraphy 2016,
https://engineering.purdue.edu/Stratigraphy/charts/Stratigraphic_Chart_GTS2016.pdf (20.07.2018.)
Objava Ramsko „srce“ s Draševa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>