U postupku odricanja od državljanstva stranke inače nisu dužne navesti druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH navode kako se uglavnom u neformalnim razgovorima kao stvarni razlozi ispisa navode povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje ili olakšano studiranje u inozemstvo.

– Veći broj osoba koje se odriču bh. državljanstva u potpunosti je integriran u sredinama u kojima žive u inozemstvu, čak puno više nego u BiH, rečeno je u Ministarstvu civilnih.

Simbolična naplata

Značajan je i broj onih koji mnogo bolje govore recimo njemački, nego maternji jezik. Odricanje od putovnice naše zemlje se najčešće vrši “u korist” državljanstva Njemačke i Austrije.

Gubici u demografskom smislu simobilčno se nadoknađuju novčano. Na ispisnicama država zarađuje određeni iznos novca. Od početka godine zarada iznosi nekoliko stotina tisuća KM. Taksa za ispis iz iznosi 800 KM, osim za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše Jugoslavije koji plaćaju taksu od 200 KM.

U 2020. bh. državljanstva se odreklo 3.138 i vrlo je moguće da ćemo i ovu godinu završiti sa sličnim brojem. U 2019. godini Bosna i Hercegovina je ostala bez 4.059 državljana. Poređenja radi, tijekom 1996, prve poslijeratne godine državljanstva BiH odreklo se tek šest ljudi. Do danas je Bosna i Hercegovina, kada se uračunaju i podaci iz prvih šest mjeseci godine, prešli brojku od 92.000 građana koji su se trajno ispisali iz knjige državljana.

Nepovoljne demografske trendove u Bosni i Hercegovini potvrđuju i nedavni statistički podaci, koji govore kako je prirodni priraštaj u zemlji negativan. I pored ovih činjenica, BiH nema populacijsku politiku na državnoj razini, jer su nadležnosti u toj oblasti podijeljene po entitetima, a u Federaciji po županijama.

Više je razloga za negativne demografske trendove, smatraju stručnjaci. Već 80-ih godina prošlog stoljeća bio je primjetan poremećaj u reprodukciji stanovništva Bosne i Hercegovine kao rezultat ubrzane demografske tranzicije, premda je apsolutni prirodni priraštaj u tom desetljeću, podsjećanja radi, iznosio više od 40.000, pa je čak 1982. čak bio veći od 46 tisuća. S obzirom na to da je imao tendenciju pada, 1990, dakle uoči rata, razlika između broja živorođenih i broja umrlih iznosila je manje od 38 tisuća, što iz sadašnje perspektive izgleda nestvarno.

Rat nas je unazadio

Uslijedio je rat koji je ostavio dugotrajne demografske posljedice, dok je u poratnom periodu zavladala društveno-ekonomska tranzicija koja se ogleda u nezaposlenosti, socijalnoj isključenosti, obespravljenosti i nefunkcioniranju institucija, što je generiralo nastavak iseljavanja.

– Podaci vitalne statistike zaključno s rujnom 2020, koje objavljuje Agencija za statistiku BiH, pokazaju da je broj živorođenih u Bosni i Hercegovini iznosio 19.378, a broj umrlih osoba, očekivano, veći od broja živorođenih, i dosegnuo je iznos od skoro 28 tisuća. Kao rezultanta, prirodni priraštaj ima negativni predznak, tako da je iznosio više od 8 500. Zbog svega navedenoga mjere za povećanje nataliteta i zaustavljanje odlaska ljudi iz zemlje, trebale bi biti u samom vrhu političke agende, rekao je nedavno profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Mirza Emirhafizović.

U cilju olakšavanja funkcije roditeljstva i povećanja socijalne senzibiliziranosti za obitelji, trebalo bi aktivirati raspoložive instrumente podrške – ne samo financijska izdvajanja, već i osigurati vrijeme za obavljanje obiteljskih obveza, te usluge za adekvatno dnevno zbrinjavanje djece zaposlenih roditelja.

/Izvor: Dnevni.ba/

Objava Bh. državljani se odriču državljanstva, broj umrlih veći od broja rođenih pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je istaknuto, u austrijsko državljanstvo prošle godine upisano je 1.033 državljana BiH. Na drugom mjestu su Turci sa 828 novoupisanih austrijskih državljana, dok su na trećem mjestu iz Srbije, 625 novoupisanih državljana. – pišu Nezavisne novine

S obzirom na to da svake godine u Austriji bude primljeno oko deset tisuća novih državljana, otprilike deset posto svih novih državljana dolazi iz BiH.

Prema navedenim statističkim podacima, najviše novoupisanih Austrijanaca porijeklom iz BiH bilo je deset godina ranije, 2008. godine – 2.207, dok ih je svake naredne godine bilo između 1.000 i 1.200.

Austrija zahtijeva od svih novoprimljenih u austrijsko državljanstvo da se odreknu prethodnog državljanstva. U slučaju da zemlja prethodnog državljanstva ne predviđa automatski ispis iz knjige državljana, Austrija ostavlja period od dvije godine da se osoba odrekne prethodnog državljanstva kako bi formalno bio odobren upis u knjigu državljana. Izuzetak od ovog pravila su samo osobe od izuzetne važnosti za austrijsku državu, iz čega se može zaključiti da se ogromna većina bh. državljana morala odreći svog državljanstva kako bi stekli austrijsko.

Više studija, analiza i izvještaja objavljeno je prošle godine koji pokazuju zabrinjavajuće negativne trendove iseljavanja iz BiH.

Tako je, primjera radi, izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda za BiH pokazao da BiH ima najveći negativni prirast stanovništva od svih zemalja u regiji, što se uklapa i u podatke o primanju bivših građana BiH u austrijsko državljanstvo.

Izvještaj MMF-a pokazao je, između ostalog, da je od 2000. godine populacija u BiH smanjena za pet posto, a da je od 1990. do kraja 2017. godine BiH napustilo više od 20 posto stanovništva.

“Niska stopa rađanja, uz visoku stopu imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Evrope, pogoršavaju demografske pritiske i ozbiljno utječu na ekonomski potencijal i troškove pružanja usluga”, navode u izvještaju.

Stevo Pašalić, ekspert za demografiju, upozorava da je BiH od 2007. godine ušla u prirodnu depopulaciju, odnosno ima veći broj umrlih nego rođenih.

“Međutim, treba također znati da je od 2000. godine globalno stanje takvo da su migracije znatno izraženije. Također, BiH je u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom periodu milijun ljudi”, rekao je Pašalić za “Nezavisne”.

Emanuel Salinas, menadžer Svjetske banke za BiH, rekao je za portal Emerging Europe da je jedan od velikih problema to što zbog komplicirane strukture, rigidnih zakona i nefleksibilnosti u zemlji, oko 40 posto produktivnosti bh. radnika ne bude iskorišteno.

“Tužni smo kada vidimo koliko talentiranih ljudi napušta zemlju u potrazi za prilikama koje ne mogu naći ovdje. Nadamo se da će se nove vlasti suočiti s ovim izazovom i poduzeti odlučne korake da olakšaju poslovanje u BiH”, rekao je Salinas.

Top 3 upisa u 2018.

• 1.033 državljana BiH
• 828 državljana Turske
• 625 državljana Srbije

Objava Svaki deseti novoupisani Austrijanac porijeklom iz BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je i nacrt proračuna institucija BiH za 2019. godinu. Kako piše Večenji list, u materijalu predstavljenom državnim ministrima navedeno je da BiH, po osnovi pristojbi od odricanja od bh. državljanstva, planira zaraditi između 1,200.000 i 1,400.000 KM.

Vjerojatno je bh. država jedinstven primjer u EU po ovom pitanju. Prema dokumentu izvršenja proračuna za prošlu godinu, u proračun je “leglo” 1,400.000 KM.

Uzimajući u obzir da pristojba za odricanje od bh. državljanstva iznosi 800 KM (za građane koji uzimaju državljanstvo neke od država u Europi i 200 KM za promjenu državljanstva na neku od država bivše SFRJ op.a.) nije teško zaključiti da se bh. državljanstva prošle godine odreklo oko 1500 građana, piše Večernji list.

Na ovih 800 KM ne prestaju muke bh. građana koji žele ići iz BiH. Prema svjedočenjima onih koji su prošli kroz ovu proceduru, preko plaćanja pristojbi i vađenjem potvrda ukupno ih dođe oko 5000 KM. U praksi ima primjera da pojedini građani na odricanje od bh. državljanstva čekaju godinama.

Posebno se to odnosi na osobe koje imaju dvojno državljanstvo BiH i RH. Domaće vlasti od takvih građana koji se žele odreći bh. državljanstva zahtijevaju da se prvo odreknu hrvatskog državljanstva, što nema logike.

S druge strane, bilo je slučajeva da su pojedine osobe koje su se odrekle bh. državljanstva izvadile bh. osobnu iskaznicu. U posljednjih 20-ak godina iz registra državljana BiH izbrisano je više od 78.000 ljudi. Odricanjem državljanstva, državni proračun prihodovao je oko 40 milijuna KM.

Trend odricanja bh. državljanstva izražen je u razdoblju od 2012. do 2017. kada se, prema podacima, 21.870 građana odreklo bh. državljanstva. U prosjeku oko 3.500 građana BiH godišnje se odriče državljanstva BiH.

Samo u prvih šest mjeseci 2018. godine čak 2121 osoba podnijela je zahtjev za odricanje državljanstva, a godinu prije toga njih 4417 prestalo je biti državljanima BiH. Poražavajuća je činjenica da se u posljednjih 10 godina čak 41.368 osoba odreklo bh. dokumenata. No, sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima samo sa Švedskom, Srbijom i RH.

Objava BiH zaradila 1,4 milijuna KM od odricanja državljanstva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine realiziralo je niz projekata iz oblasti sporta, obrazovanja, kulture, znanosti i zdravstva u godini na izmaku, a ujedno su stvorene i pretpostavke da novi saziv Vijeća ministara nastavi s realizacijom ciljeva poput usvajanja strategije iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja i kulture.

Kazao je to danas novinarima u Sarajevu ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, dodajući da bi se trebao nastaviti rad na izmjenama zakona o deminiranju, o Agenciji za lijekove te o Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA).

Govoreći o projektima realiziranim u protekloj godini izdvojio je pomoć od 1,9 miliona KM za financiranje Europskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) koji će se ove godine održati u Sarajevu i Istočnom Sarajevu.

Komisija za izbor najboljeg sportaša dodijelit će državnu nagradu za sport Dušanu Bajoviću, a ministar je dodao da je ove godine podržano 146 sportskih subjekata s 1,35 miliona KM.

Kada je u pitanju obrazovanje, Ministarstvo je izradilo prilagođen priručnik za djecu migranata koja su se našla u BiH, a izrađen je i portal za online dopunsko obrazovanje za djecu u dijaspori.

Osmanović je kazao da je s entitetskim ministarstvima kulture zaključen Protokol o modelu predstavljanja BiH na Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti te će BiH predstavljati projekt “Zenica – Trilogija”, umjetnice Danice Dakić za koji će biti osigurano 180.000 KM.

Kroz sufinanciranje projekata institucija kulture u BiH u iznosu od 3.097.000 KM podržana su 123 projekta, a sredstava granta Međunarodne kulturne suradnje u iznosu od 390.000 KM podijeljena su na 47 projekata.

Ove godine obilježeno je 25 godina članstva BiH u Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), a “Branje trave ive na Ozrenu” upisano je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i to je treći element iz BiH.

Usvojena je Revidirana strategija razvoja znanosti u BiH do 2022. godine, a dodijeljena su grant sredstva u oblasti prevencije HIV-a i tuberkuloze u BiH.

Ministar je napomenuo da je u tijekuku izrada potrebnih dokumenata kako bi se potpisao Sporazum o socijalnoj sigurnosti između BiH te Češke i Belgije, kakav je potpisan sa Švicarskom.

U oblasti državljanstva i putnih isprava Ministarstvo je ažuriralo evidencije osoba koje podliježu reviziji državljanstva, te je u odnosu na utvrđeni broj od 11.463 osobe u 2017. godini, prema unaprijed utvrđenim parametrima putem pretraga izvršenih u bazama IDDEEA-e, taj broj smanjen na 9.879 osoba.

Trend ispisa bh. građana iz državljanstva nastavljen je i ove godine, iako je znatno manji, te je ispis zatražilo oko 4.000 osoba, među kojima je najviše osoba iz onih država s kojima BiH nema potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu.

Ministar Osmanović izrazio je žaljenje što u njegovom četverogodišnjem mandatu nije uspio riješiti pitanje pravnog statusa sedam institucija kulture od državnog značaja, dodajući da bi se u narednom periodu trebalo iznaći rješenje da se dio ostavi na nivou države, a ostale da budu na nivou entiteta.

/Izvor: Fena/

Objava Trend ispisa iz bh. državljanstva nastavljen i ove godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iako Trump tvrdi da može promijeniti tu ustavnu odredbu predsjedničkim izvršnim ukazom, to je daleko od sigurnog: time otvara put za proces promjene ustava koji ne uključuje predsjednički dekret.

Njegovi komentari objavljeni su neposredno uoči usijanih kongresnih izbora na kojima će američki predsjednik pitanje imigracije staviti na vrh svoje agende.

”Uvijek su mi govorili da je za to potreban ustavni amandman. Zamislite šta? Nije potreban. Sada mi govore da je samo potreban izvršni predsjednički ukaz”, izjavio je Trump u intervjuu za Axios.

Predsjednikovo protivljenje ustavnoj odredbi konkretno se odnosi na činjenicu da dijete rođeno u SAD-u od imigrantskih roditelja – bez obzira na to jesu oni liegalno u zemlji ili ne – automatski dobija američko državljanstvo.

”Mi smo jedina zemlja u svijetu gdje osoba koja dođe tu dobije bebu i ona je narednih 85 godina u suštini američki građanin sa svim pogodnostima koje to donosi. To je smješno. To je tako smješno da se mora ukinuti”, kazao je.

Trump je izjavio da je razgovarao sa svojim pravnim savjetnikom o toj temi i o promjenama u takvoj praksi. ”To je u procesu, to će se desiti – mojim izvršnim ukazom”, izjavio je američki predsjednik, prenosi AFP.

Objava Trump planira ukinuti pravo na državljanstvo stečeno rođenjem pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, kako nam je nakon nekoliko pokušaja dobivanja odgovora objašnjeno iz Konzularnog odjela Veleposlanstva Hrvatske u Sarajevu, samo Hrvati u BiH mogu biti sigurni kako će moći zadržati državljanstvo BiH ukoliko dobiju i hrvatsko državljanstvo, pišu Nezavisne novine,prenosi pogled.ba.

U Konzularnom odjelu su objasnili da je zakon u Hrvatskoj takav da bilo koja osoba koja želi uzeti hrvatsko državljanstvo mora priložiti dokaz o otpustu iz stranog državljanstva.

“Temeljem članka 8 Zakona o hrvatskom državljanstvu, stranac može steći pri rođenju hrvatsko državljanstvo ako zadovoljava ovim pretpostavkama: navršio je 18 godina i nije mu oduzeta poslovna sposobnost, da ima otpust iz stranog državljanstva, da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno prije podnošenja zahtjeva i da ima status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, da poznaje hrvatski jezik, latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje i da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj”, objasnili su oni.

Dodali su i to da osobe rođene na području Republike Hrvatske i imaju stalni boravak u Republici Hrvatskoj mogu pri rođenju steći hrvatsko državljanstvo, ali samo ukoliko prilože otpust iz stranog državljanstva.

“Stranac koji na privilegirani način (brak, hrvatski iseljenici i pripadnici hrvatskog naroda) stječe hrvatsko državljanstvo ne mora priložiti otpust iz stranog državljanstva, što znači da stjecanjem hrvatskog državljanstva zadržava i strano, te postaje dvojni državljanin.

U članku 2 Ugovora između Republike Hrvatske i BiH o dvojnom državljanstvu, državljanin BiH koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku koji je utvrđen propisima Republike Hrvatske, neće izgubiti državljanstvo BiH“, navedeno je.

Ovo, praktično znači da samo Hrvati i njihovi bračni partneri mogu zadržati državljanstvo BiH.

S obzirom na to da ugovor o dvojnom državljanstvu predviđa da se državljani Hrvatske ne moraju odreći hrvatskog državljanstva kada žele steći bh. državljanstvo, proizlazi kako građani Hrvatske i BiH nemaju jednaka prava koja proistječu iz ovog ugovora, navode Nezavisne novine.

Moguće je da je upravo to razlog zbog kojeg je iz RS-a u odgovoru na 496. pitanje iz poglavlja o političkim kriterijima upitnika EU odgovoreno kako Hrvatska i BiH zapravo nemaju sporazum o dvojnom državljanstvu, nakon čega je nastupila konfuzija u vezi s ovim pitanjem.

Iz Zavoda Vlade RS-a za odnose s javnošću ni nakon osam dana nema odogovora na pitanje tko je poslao u upitnik EU-a da Hrvatska i BiH nemaju sporazum o državljanstvu.

Podsjećanja radi, iz Direkcije za europske integracije BiH su rekli kako se očekuje sastanak radne skupine koja bi usuglasila odgovor na 496. pitanje, na način da se ovo pitanje do kraja razjasni, međutim nije jasno kada će se to dogoditi, niti koja formulacija će na kraju biti primijenjena.

Objava Samo Hrvati iz BiH sigurni da neće izgubiti ni hrvatsko ni bh. državljanstvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema službenim evidencijama državljanstva BiH – koja prema rezultatima posljednjeg popisa ima nešto više od 3,5 milijuna stanovnika – od 1996. godine do danas odreklo se točno odreklo 76.065 osoba. Statistika pokazuje kako je riječ o godišnjem prosjeku od oko tri i pol tisuće onih koji se odluče trajno vratiti putovnicu BiH a to čine uglavnom kako bi na zakonit način stekli državljanstvo neke druge zemlje. Čini se i kako je interes za odricanje od državljanstva sve veći jer je samo u prvih šest mjeseci ove godine takav zahtjev nadležnim tijelima podnijelo više od 2100 osoba dok je prošle godine njih 4417 završilo postupak raskidanja formalnih veza s državom u kojoj su rođeni. U proteklih deset godina državljanstva BiH odrekla se 41 tisuća osoba.   BiH do sada ima potpisane ugovore o dvojnom državljanstvu samo s Hrvatskom, Srbijom i Švedskom a zemlje poput Njemačke u kojima živi najveći broj iseljenika iz BiH postavljaju vrlo rigorozne uvjete za stjecanje vlastitog državljanstva uvjetujući to odricanjem od drugih državljanstava. Pri podnošenju zahtjeva za odricanje od državljanstva BiH zainteresirani uglavnom navode kao to čine da bi uz njemačko stekli i državljanstva Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke ali i Srbije, Hrvatske te Crne Gore. Iako su pristojbe koje plaćaju kako bi ih izbrisali iz matičnih knjiga u BiH “paprene” za lokalne uvjete ni to nije razlog koji bi smanjio zanimanje za odricanje od državljanstva.  Ta pristojba u načelu iznosi 800 konvertibilnih maraka odnosno 400 eura no ukoliko je razlog podnošenja zahtjeva stjecanje državljanstva neke od zemalja s područja bivše Jugoslavije onda se plaća iznos od 200 KM odnosno 100 eura.

(Izvor: Vecernji.hr)

Objava Državljanstva BiH se od završetka rata odreklo 76 tisuća osoba pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Čovjek i žena s mađarskim državljanstvom nude brak u zamjenu za novčanu naknadu”. “Potrebna žena iz Švicarske, za fiktivni brak. Svaki dogovor je moguć”. “Tražim normalnu djevojku iz Mađarske za brak, čisto fiktivno zbog dobijanja papira. Neka se jave samo ozbiljne i normalne. Imam završen fakultet i nikada nisam bio u sukobu sa zakonom”.

Ovo su samo neke od ponuda koje se mogu naći online, a preko kojih državljani Srbije traže svoju sreću van svoje zemlje.

Među njima prednjače za sklapanje fiktivnih brakova s mađarskim državljanima.

– Dosta ljudi želi mađarsko državljanstvo kako bi u državama EU mogli  raditi nesmetano. Neki od njih rade za inozemne firme, pa često putuju, a poslodavci traže da posjeduju putovnice EU – kaže N. M.

Među onima koji su se na ovaj potez odlučili je i Beograđnin Vladimir S. koji je “sreću“ pronašao u braku s Hrvaticom.

– Upoznao sam je preko interneta i vrlo lako smo se dogovorili. Poslije nekoliko mjeseci održavanja fiktivne veze preko interneta, vjenčali smo se u Hrvatskoj. Sad sam prijavljen u njenom stanu iako i dalje živim u Beogradu, a nadam se da ću uskoro imati u rukama putovnicu EU, priča Vladimir za portal 24. sata.rs.

Prema riječima Marije K. koja u živi u Njemačkoj, posljednjih godina joj se sve više ljudi obraća za pomoć kako bi se dočepali papira iz EU.

– Nekoliko prijatelja me je zamolilo da im pomognem da dođu u Njemačku, jer nakon završenog fakulteta godinama ne mogu da se zaposle u Novom Sadu. Imam prijatelje i u drugim državama koji su se iz Jugoslavije odselili početkom devedesetih godina i kažu da je kod njih ista situacija. Nitko nije gadljiv na novac. Iz tog razloga inozemni državljani pristaju na sklapanje fiktivnih brakova za određenu naknadu. Toga je uvijek bilo, ali u posljednjih pet godina je u porastu – objašnjava ona.

Novosađani u većini slučajeva stupaju u kontakt sa strancima posredstvom državljana Srbije koji žive u Europskoj uniji, ili se povezuju putem internet portala za upoznavanje.

Brak u Mađarskoj košta 3.000 eura, u Austriji košta 5.000, a u Kanadi, Engleskoj i Njemačkoj 6.000 eura. Donedavno  je brak u Njemačkoj koštao 5.000 ali je zbog povećanog interesa ta cijena povećana.

fokus.ba

Objava Cjenik lažnih brakova za papire u zemljama EU pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.