Zaključno s 30.11.2020. godine, broje više od dvije tisuće dužnika PDV-a i akciza te oko 87 carinskih dužnika.

Najveći PDV i akcizni dužnik je i dalje poduzeće GRAS Sarajevo s preko 21 milijuna maraka duga. Slijedi Bosmal s preko 10 milijuna dugovanja. Treća je kompanija Monter iz Brčkog s preko 7.5 milijuna maraka duga.

Na četvrtom mjestu je Federalna direkcija robnih rezervi s dugom od preko 6.2 milijuna maraka. Na petom mjestu je Radiotelevizija Bosne i Hercegovine s dugom od skoro pet milijuna maraka.

Valja dodati kako je jedan od PDV i akciznih dužnika i Grad Mostar koji ima neizmirene obveze u iznosu od 281,793.00 maraka.

Što se tiče carinskih dužnika, Unis fabrika cijevi iz Dervente duguje preko 25.6 milijuna maraka. Drugi na listi je Euro Lab iz Banjaluke s dugom od preko četiri milijuna maraka. Centrum Bus je treći s dugom od preko 3.7 milijuna maraka. Vimar Visoko je četvrti, duguju preko 2.5 milijuna maraka.

Svi obveznici koji ne žele da se nađu na javno objavljenoj listi dužnika i time ugroze svoju poslovnu reputaciju, trebaju izvršiti uplatu dugovanja po osnovu neizravnih poreza. U dokumentima ispod nalaze se svi dužnici čiji dug je veći od 25.000 KM.

Carinski dug na dan 30.11.2020.
PDV I AKCIZNI DUŽNICI NA DAN 30-11-2020

Objava Tko su najveći dužnici za porez u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Poduzeća i državne institucije u BiH po osnovu PDV-a duguju državi 366 milijuna KM, dok istovremeno država uzima kredite MMF-a i traži druge zakonske načine da uzme novac od građana. Prema riječima glasnogovornika Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Ratka Kovačevića, otkako je od početka 2006. godine počela primjena Zakona o PDV-u, dug je po osnovu prijavljenog a neuplaćenog PDV-a s naknadnim teretom prinude, zaključno sa 15. ožujkom ove godine, iznosio milijardu i 208 milijuna KM.

Prinudne naplate

Od ovog iznosa UNO je uspio naplatiti 842 milijuna KM, dok nešto više od 16.000 poreznih obveznika duguje spomenutih 366 milijuna. Ova dugovanja su i dalje u postupku prinudne naplate. U proteklom periodu obračunata je i zakonska zatezna kamata od 98 milijuna KM, od čega su do sada naplaćena 73 milijuna.

“Kada uzmemo do sada ukupno naplaćene prihode po osnovu PDV-a i ukupan trenutni dug, može se reći da se radi o veoma dobrom pokazatelju uspješnosti naplate dugovanja, koji iznosi 69,70 posto i veći je od mnogih zemalja članica EU”, ističe Kovačević.

UNO je, osim redovnih postupaka prinudne naplate, počeo i s nekim novim metodama prinudne naplate, kao što je prodaja vrijednosnih papira putem Banjalučke i Sarajevske burze, a polako se kreće i u prodaju nepokretne imovine date u zalog radi osiguranja plaćanja dugova ili zaplijenjene u postupcima prinudne naplate.

Kovačević ističe kako, nažalost, postoji i određen broj kompanija koje su u vlasništvu nekih od državnih organa, a koje su veliki dužnici PDV-a. Upravo ti državni organi morali bi se više uključiti u rješavanje problema ovih dugovanja, s obzirom na to da su u vlasničkoj strukturi tih kompanija. “UNO je već ranije dostavio kompletne informacije Tužiteljstvu BiH kad su u pitanju svi dužnici čiji dug prelazi 100.000 KM. U tim informacijama detaljno je objašnjeno za svakog pojedinačnog dužnika kako je dug nastao, koje sve metode prinudne naplate su pokušane u cilju naplate duga i šta je sve poduzeto. Poslije ovoga krenuli smo i u pripremu svih informacija za Tužiteljstvo BiH i za sve one dužnike čiji je dug ispod 100.000 KM”, objašnjava glasnogovornik UNO

Dodaje kako je već ranije uspostavljen poseban tim od službenika Tužiteljstva BiH i UNO, koji je prošle godine i proširen, te da je puno posla već urađeno u okviru istražnih radnji i pripreme optužnica kada su u pitanju predmeti iz oblasti neizravnih poreza, a posebno PDV-a. Samo lani je UNO BiH Državnom tužiteljstvu BiH proslijedio 160 izvještaja o postojanju osnova sumnje da je počinjeno neko od kaznenih djela iz oblasti neizravnih poreza, kao i dopuna ranije podnesenih izvještaja, informacija i obavještenja, prema kojima se procjenjuje da je proračun BiH oštećen za 29 milijuna KM.

“Naravno, na Tužiteljstvu BiH je da procijeni u kojim slučajevima će poduzimati istražne radnje i, eventualno, ići u smjeru podizanja optužnice”, kaže Kovačević, piše ‘Dnevni avaz’. Prodaja nekretnina dužnika kao način naplate nije bila moguća sve dok nisu usvojene Izmjene i dopune Zakona o postupku prinudne naplate, kojima je propisano da UNO može na zaplijenjenu nepokretnu imovinu registrirati zakonsku hipoteku.

UNO je u 2016. godini prvi put u FBiH u postupku prinudne naplate prodao vrijednosne papire (obveznice) koji su bili u vlasništvu jednog poreznog dužnika i tako zatvorio dug po osnovu PDV-a od 190.652,32 KM. Riječ je o Javnom poduzeću Rudnici ugljena Tušnica iz Livna. U RS je 2015. godine UNO započeo prinudnu naplatu neizravnih poreza prodajom vrijednosnih papira u slučaju firme ‘R&S Company’ d.o.o. iz Prnjavora.

Objava Poduzeća i državne institucije duguju 366 milijuna KM poreza pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iako se broj dužnika smanjuje, Austrija i dalje ostaje država s najvećim opsegom kredita u CHF – on je, prema podacima Nacionalne banke Austrije, krajem studenoga iznosio 29,5 milijardi eura.

Stalno upozoravali

Austrijske financijske institucije godinama su upozoravale na opasnost dizanja kredita u stranim valutama. Financijska nadzorna ustanova (FMA) 2008. jasno se izjasnila da banke ne smiju izdavati kredite denominirane u švicarskim francima ako klijenti ne zarađuju u toj valuti. Pritom treba imati na umu da takva odluka nije jednoznačno pokrila cjelokupno stanovništvo Austrije – dio stanovnika u pokrajini Vorarlberg na zapadu države redovita mjesečna primanja dobiva u francima budući da rade u Švicarskoj.

Banke su potom pokušavale – s više ili manje uspjeha – nagovoriti dužnike da konvertiraju kredite iz franaka u eure. Konverzijom kredita opseg je smanjen za 45 posto i u proteklih sedam godina je oko 120.000 kredita u francima prebačeno u eure. Dio dužnika ipak nije prihvatio tu mogućnost i opirao se konverziji.

S jedne strane u tom je smjeru djelovala krovna udruga za zaštitu potrošača. Jasno su se izjasnili da su protiv agitacije banaka, protiveći se tome da banke nagovaraju klijente na konverziju kredita. Dužnicima su savjetovali da ne prenagljuju, da je svaki slučaj različit te da nije moguće jednim potezom pera riješiti problem. Dužnicima su preporučili da kontaktiraju s neovisnim savjetnicima te da pri odluci o mogućoj konverziji kredita u obzir uzmu individualne parametre, poput datuma dizanja kredita, roka otplate…

Visoke kamatne stope

S druge strane dužnici nisu odmah pohrlili konvertirati kredite u eure i zbog viših kamatnih stopa. Osim presude Vrhovnog suda 2013. kojom je ugovor klijentice s bankom za kreditiranje u švicarskim francima proglasio ništetnim jer je financijska savjetnica klijenticu nagovorila da kredit iz domaće prebaci u stranu valuti, nije bilo većih pravnih ili financijskih akcija. Zasad se ne govori o intervenciji države, no – kažu nam financijski stručnjaci – ona nije ni potrebna. Ova se situacija ne doživljava kriznom jer je trenutak istine za sve kredite još daleko – vrhunac iskupa glavnice očekuje se od 2018. do 2020.

Vrijednost podignutih kredita u švicarcima (u milijardama CHF)

Zemlje eurozone
Austrija 626
Njemačka 5207
Francuska 3552
Luksemburg 318
Grčka 330
Italija 2859
Zemlje izvan eurozone
Mađarska 104
Poljska 183
Hrvatska 47
Slovačka 32
Bugarska 27
Velika Britanija 4485
Češka 101

vecernji.hr

Objava Austrija: Kredit u CHF samo ako je i prihod u CHF pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.