(foto: Jasmin Keserović)

Prema medijskim informacijama na popisu osoba koje će biti izručene su radikalni islamisti Armin Ćurt, Senad Kasupović, Jasmin Keserović, Emir Ališić, Miralem Berbić, Hamza Labidi, Muharem Dunić, Emir Markota i Armin Dželko koji su zarobljeni nakon sloma Islamske države.

Oni su iz BiH ponajviše otišli tijekom 2013. i 2014., a zadnjih mjeseci nalazili su se u zatvorima ili zatočeničkim logorima na području Sirije i Iraka.

Odmah po dolasku u zemlju radikalni islamisti će biti prebačeni u pritvor, navodi Žurnal.

Za njih šestero raspisana je crvena Interpolova tjeralica i oni će odmah biti prebačeni u nadležnost Suda BiH, dok je za trojicom raspisana potraga te će ih preuzeti pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.

Žurnal je objavio kako je Keserović tijekom boravka u Siriji objavio nekoliko propagandnih video snimaka Islamske države u kojima je pozivao na ubijanje kršćana.

Posljednji takav pojavio se u lipnju 2016.

“Ustanite muslimani. Ubijajte kršćane i njihove sluge. U njihovim gradovima i državama. Postavljajte im eksploziv pod njihova auta, u njihove kuće, u njihove urede. Ubijajte ih snajperima i prigušivačima, ubijajte ih onako kako ste u mogućnosti, pa makar to bilo i nožem”, govorio je u videoporuci džihadist Keserović.

U BiH će, do kraja tjedna, biti izručen i Emir Ališić. Njegovo ratno ime u ISIL-u bilo je Evu Talha. Prema informacijama sigurnosnih agencija BiH, bio je pripadnik jedinice Beograđanina koji se preobratio na Islam Gorana Pavlovića, a držao je linije prema Oslobodilačkoj vojsci Sirije. Na teritoriji ISIL-a bio je sa suprugom Sadžidom, te sinom i dvije kćeri. S Ališićem je preselio u Raqu zajedno s posinkom Hamzom Labidijem koji će, također, biti izručen u BiH, tvrdi Žurnal.

U Raqi je uhićen i Armin Dželko koji je u Siriji ratovao u postrojbi komandosa kojom je zapovijedao državljanin BiH Bajro Ikanović koji je poginuo u Siriji.

Žurnal navodi da je Muatesim bilo ratno ime Senada Kasupovića. I on je bio pripadnik postrojbe komandosa, koja je poznata i pod imenom El Akas. Bio je oženjen sirijskom državljankom koja je doselila iz Damaska. Ratovao je na području grada Kobanea, gdje je ranjen u trbuh, te u iračkom gradu Baijiu gdje je pogođen u nogu. Zadnje godine proveo je u gradu Raqqi, gdje je i zarobljen. I za njim je raspisana tjeralica. Armin Ćurt, poznat pod imenom Abdulah, ratovao je na području Manbija i Al Babe u Siriji. Oženio se državljankom Sirije.

Devetorici koja će biti izručena vlastima Bosne i Hercegovine, navodi portal Žurnal, sudit će se zbog terorizma i prijeti im kazna dugotrajnog zatvora.

Nakon sloma Islamske države u BIH je do sada izručen samo radikalni islamist Ibro Ćufurović, protiv kojega je započeo postupak pred Sudom BiH.

(Izvor: HINA)

Objava BiH će biti izručeno 9 džihadista ISIS-a pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bit će to, ispostavit će se, posljednja poruka kćerke iz Sirije majci u Sarajevu.

Četverogodišnja djevojčica Iman kćerka je Ilde i Aldina Alibašića iz Sarajeva. Alibašić je poginuo u Deir-ez-Zoru početkom 2019. godine, boreći se na strani tzv. Islamske države. Rođena je u januaru 2015. godine u Manbidžu, u Siriji. Danas Iman i stotine druge djece u kampovima u Siriji zovu nevidljivom djecom “kalifata”.

Nakon poruke 1. marta, nastupila je tišina. Samrin odgovor neko je pročitao osam dana kasnije.

Poslije toga od Ilde, do danas, ništa, kaže Samra za Radio Slobodna Europa (RSE), dok pokušava naći tačne informacije o tome šta se zapravo desilo njenoj kćerki i gdje je njena unuka.

U međuvremenu, različite informacije su nalazile put do Samre. Prvo su pojedini bh. mediji objavili kako je Ilda, zajedno s Iman i jednogodišnjim sinom te svekrom i svekrvom (Behudinom i Indirom Alibašić) izašla iz Baguza i odvedena u najveći kamp koji kontrolira kurdska administracija Al-Hol, kod grada Hasaka.

“Ja sam se tad obradovala, ponadala sam se da će iz tog kampa ipak jednom doći i kući. Skoro smo pa slavili, bili smo radosni. Mislila sam kako ću ih zagrliti, držati u svom naručju nakon toliko godina. Sve što svaka majka želi jeste da se nikad ne odvaja od svoje djece, da im pruži ljubav”, priča Samra.

Onda su stigle drukčije vijesti. Žene porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje jesu odvedene iz Baguza u kamp Al-Hol napisale su u rijetkim porukama svojim članovima porodica da je Ilda poginula, a uz nju i njen jednogodišnji sin, svekar i svekrva. Napisale su da su oni među onima koji su nastradali u Baguzu tokom bombardiranja.

‘Svi su šehidili, samo mala Iman ostala’

“Svi su šehidili, samo mala Iman ostala“, glasila je poruka Bosanki iz Sirije. Upravo tih dana, na Twitteru se pojavila fotografija djevojčice iz Baguza, povrijeđenog lica, zamotane u deku. Izvori s kojima RSE ima kontakte kazali su da je na fotografiji upravo Ildina kćerka Iman. Fotografiju s Twittera kasnije su podijelili su i strani novinari, humanitarni radnici, a regionalni direktor Međunarodnog komiteta Crvenog križa za Bliski Istok ispod fotografije napisao da rade sve da pomognu djeci bez roditeljskog staranja.​

Iman je iz Baguza sa sobom povela žena iz Sirije, zajedno sa svojom djecom, nakon čega su svi smješteni u kamp Al-Hol, govore izvori bliski RSE.

“Bila sam u Ildinoj sobi, gledam njene slike, kad me nazvala jedna žena i rekla da mi mora nešto reći i da joj oprostim što je ona ta… Pitam je šta je, kaže, svi su poginuli osim Iman. Ona je kod neke Sirijke, ona je uzela”, kaže Samra, koja je nakon ovoga odlučila da, iako ne zna zapravo šta se zaista dogodilo s njenom kćerkom, uradi sve da nađe unuku Iman, u slučaju da je sama.

“Treba ovo sve izdržati, sklopim oči, nju vidim… Ildu, kao da mi leži na onoj livadi, u onom crnom čadoru, dijete pored nje. I kako to dijete, ta curica, ako je to tako, bez igdje ikoga. Još ako nju izgubim… Ne znam je li to tačno Iman, čula sam dvije priče od osoba koje su u kampu. Ne znam šta je bilo s Ildom, ne znam. Da mi hoće neko nešto javiti, potvrditi.”

Samrina kćerka Ilda u Siriju je otišla 2013. godine. Prvo je njen muž Aldin Alibašić otišao sam, rekavši Ildinim roditeljima da ide raditi u Tursku, tada je radio kao IT za jednu firmu iz Sarajeva. Nakon pet-šest mjeseci, Aldin se vratio po Ildu i svoje roditelje.

“Ona i Aldin se znaju iz osnovne škole, počeli su se kasnije zabavljati. Poslije je ona htjela da se pokrije kad je upisala fakultet. Bilo nam je iznenađenje kad je rekla da hoće da se uda za Aldina, bili su mladi, ali smo prihvatili to. On je došao po nju i počeli su živjeti zajedno. Vremenom smo prihvatili to, počeli su dolaziti kod nas, mi kod njih”, priča Ildina majka Samra za RSE.

“I do godinu dana smo vjerovali da žive u Turskoj. Sve dok mediji nisu objavili da je Aldin Alibašić odveo cijelu porodicu u Siriju, gledali smo to na televiziji. Ilda se javljala i govorila da su u Turskoj, da im je lijepo, nikad nismo primijetili da nešto nije uredu. Poslije te emisije, pisali smo joj, pitali, onda se ona počela rjeđe javljati. Nije htjela reći gdje su. Poslije nam je ispričala da su prvo bili u mjestu Pendik na granici s Turskom, pa u Mambidžu, Al-Babu, Idlibu, pa onda dole u Al-Babu, kod Deir-ez-Zora. I na kraju u Baguzu.”

Nakon oslobađanja Baguza, o Ildi, njenom svekru i svekrvi, kao i jednogodišnjem sinu, zvanično ne zna se ništa. Za Iman se pretpostavlja da je među stotinama druge djece njezine sudbine u Al-Holu, a posljednje informacije koje je Samra dobila ukazuju da je djevojčica medicinski zbrinuta.

‘Djeca su žrtve rata i ne smiju biti kažnjeni za bilo šta’

Od 74.000 ljudi u kampu Al-Hol, većina su djeca, čak 65 posto. Oko 7.000 djece je stranog porijekla, odnosno roditelji su stranci. Nekoliko stotina djece u ovom prenatrpanom kampu je bez ikakvog roditeljskog staranja.

Joelle Bassoul, regionalna menadžerica za medije iz Save The Children organizacije koja djeluje u tri kampa u sjeveroistočnoj Siriji, za Radio Slobodna Evropa kaže da bi djeca, posebno bez roditeljskog staranja trebala biti prioritet kad je riječ o repatrijaciji u zemlje porijekla.

“Zabrinuti smo za dobrobit djece, ta djeca nisu odgovorna za posljedice svojih roditelja. Svako dijete bi trebalo imati jednaka prava i mogućnosti. Pozivamo zemlje da repatriraju svoje državljane, da se posvete rješavanju pitanja djece bez roditeljskog staranja kojih je u Al-Holu 335, prema podacima UN-a. Oni su žrtve rata i ne smiju biti kažnjeni za bilo šta”, rekla je Bassoul.

Humanitarni radnici sreću se s ozbiljnim traumama kod djece. Iz Save the Childrena kažu da im je neophodna psihološka pomoć, ali i da se čim prije sklone od sredine u kojoj su bili izloženi nasilju.’Pozivamo zemlje da repatriraju svoje državljane, da se posvete rješavanju pitanja djece bez roditeljskog staranja kojih je u Al-Holu 335, prema podacima UN-a.’- Joelle Bassoul, menadžerica Save The Childrena​

“Djeci treba mirna i sigurna okolina. Djeca moraju imati pristup normalnoj psihološkoj pomoći, a to nemaju ni sirijska djeca, a kamoli djeca stranih državljana. Jedini način da ova djeca ostvare svoja prava jeste u njihovim domovinama. Pitanje je šta su sve djeca proživjela, pokazuju znakove psihičke nestabilnosti, oni se moraju oporaviti od onoga što su vidjeli i doživjeli. Posebno je teško sa djecom bez roditelja, njima je jako teško pomoći. Imamo situacije da je npr. jedna žena iz neke evropske zemlje sa sobom uzela nekoliko djece različitih nacionalnosti, neka od njih ne znaju arapski, niti engleski, ne znamo čak ni odakle, ne možemo utvrditi koje su nacionalnosti i što se s njima zapravo dogodilo”, kazala je Bassoul.

Utvrđivanje identiteta ove djece je skoro nemoguće u ovom trenutku, jer u dijelu gdje su kampovi, koji kontroliraju kurdske snage, nema ambasada niti konzularnih predstavništava, zato iz humanitarnih organizacija apeliraju da se zemlje porijekla uključe i počnu proces repatrijacije svojih državljana i djece od kojih su mnoga rođena u Siriji.

“Strankinje nisu u istom dijelu kampa Al-Hol, one su odvojene, prisutni smo i tamo, ali kod neke djece je nemoguće utvrditi identitet, nacionalnost.”

Dosad su zemlje bile spore u repatrijaciji državljana, a neke su odbile prihvatiti ljude koji su otišli u Siriju i Irak. Izuzetak je Kosovo koje je iz Sirije repatriralo 110 ljudi, od kojih četvero boraca, 32 žene i 74 djece. Vraćeno je još devetero djece koja su izgubila roditelje u ratu.

Osim Kosova, Njemačka je prihvatila više od desetero djece i Francuska petero siročadi.

Bosanska siročad u Al-Holu

Prema nekim izvorima, najmanje četvero djece bosanskih državljana je u Al-Holu bez roditeljskog staranja, te još dvoje djece žene porijeklom iz BiH koja je živjela u Austriji. Agonija porodica poput one koju proživljava Samra je sve teža, kako kažu, jer nemaju nikakvih zvaničnih informacija, niti se imaju kome obratiti.

“Prosto ne mogu da vjerujem. Isplačem se, odjednom tajac. Ne znam šta da mislim. Brinem se za to dijete, s kim je, boli li je šta, nedostaju li joj roditelj, ne zna jezik, ona zna bosanski, ne zna arapski. Šta dijete od četiri godine… ne znam. Sutra bih išla tamo, ali šta onda. Ne znam. Visim u zraku, ništa ne znam”, kaže Samra koja, u slučaju da je istina da joj je kćerka poginula, želi makar unuku vratiti u BiH.

Samra se obratila Međunarodnom komitetu Crvenog križa. Pisala je o Iman i Ildi, te o informacijama koje je dobila o tome da je Iman sa ženom iz Sirije.

“Nadam se da će neko nešto javiti, da će naći Iman, ili Ildu ako je živa, ako je u nekom od kampova. Rekli su da su moja pisma proslijedili u Siriju.”

U razgovoru s Elmirom Camićem iz Međunarodnog komiteta Crvenog križa u Sarajevu, saznali smo da je samo u kampu Al-Hol više od 74.000 ljudi, od toga 60.000 njih je stiglo u posljednja tri mjeseca, 90 posto su žene i djeca.

„U kamp dolaze jako iscrpljeni, izgladnjeli, istraumatizirani često, čak i ranjeni. Humanitarna situacija je jako loša. Kapaciteti za smještaj već odavno nisu dovoljni, porodice s djecom moraju spavati pod otvorenim nebom. Prema nekim informacijama, već deseci djece su umrli zbog ovakvih uvjeta i neadekvatne njege. Posebno smo zabrinuti za djecu bez roditeljskog staranja, a njih je nekoliko stotina. Djeca su najmanje kriva za bilo šta što se desilo i zaslužuju iskrenu i poštenu mogućnost za integraciju u društvo. To zahtijeva ozbiljan i stručan pristup i bilo kakva dehumanizacija ili stigmatizacija je možda najveći izazov po tom pitanju. Mi iz Međunarodnog komiteta smo spremni pružiti stručnu pomoć tamo gdje je ona potrebna i moguća.”

Bosna i Hercegovina se s pitanjem povratka bh. državljana suočila tokom 2018. godine, kada je i najavljeno formiranje koordinacionog tijela pri Vijeću ministara zaduženog za povratak bh. državljana koji su ili u zarobljeništvu ili u kampovima za žene i djecu. Dosad je u BiH deportiran jedan bh. državljanin. Riječ je o Ibri Ćufuroviću koji je u zatvoru na sjeveru Sirije bio 17 mjeseci.

O djeci i ženama se ne govori iako je u kampu Roj na sjeveru Sirije, pretpostavlja se, oko 31 bh. državljanin. U najvećem kampu Al-Holu je oko 43 žene s djecom iz BiH. Još četvero djece je bez roditeljskog staranja. Jedna od njih mogla bi biti djevojčica Iman.

Iman na arapskom znači vjerovanje i dok, kako kaže, dnevno stotinu puta gleda djevojčicu, na jednoj fotografiji nasmijanu, na drugoj povrijeđenu i preplašenu, njena nana Samra u Sarajevu čvrsto vjeruje da će pronaći Iman i, ako je istina ono što je čula o smrti Imanine majke i mlađega brata, barem nju čim prije dovesti na sigurno, piše RSE.

Objava DJEVOJČICA IZ BiH ‘DIJETE KALIFATA’: Svi su poginuli osim nje! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europom su zavladali strah i panika nakon sloma kalifata. Prema informacijama, između 6 i 8 tisuća osoba iz Zapadne Europe te oko 3 tisuća njih s područja Balkana, a najviše iz zemalja bivše Jugoslavije, otišlo je ratovati na strani terorističke organizacije Islamska država u Siriju i Irak.

Nakon nestanka te krvoločne tvorevine problem je nastao zbog njihova mogućeg povratka u domicilne zemlje. Veliki su ih broj uhitile Sirijske demokratske snage (SDF) koje sačinjavaju Kurdi i Arapi te su pod američkim zapovjedništvom. Unatoč apelima da svaka zemlja prihvati svoje državljane, većina zemalja EU na to se oglušila jer ne žele ugroziti svoju nacionalnu sigurnost, što je prisililo američkog predsjednika Donalda Trumpa da zatraži da Europa “preuzme natrag 800 boraca terorističke organizacije Islamske države” i izvede ih pred sud.

Za razliku od zemalja EU, BiH je odlučila prihvatiti svoje državljane koji su se borili na strani terorističke organizacije Islamske države i koje je uhitio SDF. Naime, BiH je dobila popis s imenima deset bivših ISIL-ovaca zarobljenih u Siriji koji bi trebali biti izručeni toj zemlji.

Prihvaćanje zarobljenika podrijetlom iz BiH dio je suradnje BiH i SAD-a, koje su pozvale zemlje da prihvate i procesuiraju pred domaćim sudovima sve koji su otišli ratovati u Siriju. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je za Večernji list kako je njegovo ministarstvo u stalnoj komunikaciji s međunarodnim službama kao i međunarodnim organizacijama u vezi s državljanima BiH koji su ratovali na strani ISIL-a.

Apel žena džihadista

– Imamo čak i popis tih ljudi. Međutim, od svih imena na tom popisu koji smo dobili samo za dvojicu vjerujemo da su državljani BiH. Za ostale još uvijek provjeravamo kako bismo utvrdili sve činjenice, jesu li državljani BiH. Ako se potvrdi da jesu, mi ćemo ih primiti natrag. Jedan je 24-godišnji Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše, koji je bio pastir kod Huseina Bilala Bosnića, osuđenog za terorizam. Ćufurović je otišao u Siriju 2013., a za njim je raspisana i crvena Interpolova tjeralica. Od Agencije za identifikaciju dokumenata BiH dobili smo obavijest da te dvije osobe nisu imale dokumente BiH, te da su vjerojatno iz BiH izašle s lažnim dokumentima – kazao je ministar Mektić napominjući kako BiH ne može svojim državljanima zabraniti povratak u domovinu bez obzira na to što su ratovali na strani terorista.

– Ali, ako se potvrdi da su bili na strani terorističke organizacije ISIL, odmah nakon povratka lišit ćemo ih slobode te uhititi i uz kaznenu prijavu predati Tužiteljstvu BiH da ih procesuira – naglasio je ministar Mektić ističući kako njegovo ministarstvo raspolaže podacima da je oko 300 državljana BiH otišlo na ratište u Siriju.

– Više od 50 njih je poginulo, a oko 50 ih se već vratilo i svi su oni procesuirani. Procjena je da ih je još oko 200 ostalo dolje. Sada više nemamo točne informacije jesu li svi uhićeni i gdje se nalaze – kazao je ministar Mektić .

– O vremenskom trajanju provjera, sa SAD-om će biti precizirani detalji povratka naših državljana iz Sirije, koji su prekršili Kazneni zakon BiH, za što im prijeti do deset godina zatvora – kazao je ministar Mektić ističući da se provjeravaju podaci za žene i udovice ISIL-ovaca iz BiH koje su iskazale želju da se vrate u zemlju putem pisma u kojem mole da ih BiH vrati natrag s njihovom maloljetnom djecom u normalan život, kakav su nekad imale.

– Nas tri, bosanske državljanke, apeliramo da nas BiH vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali – dio je pisma 22-godišnje Sarajke koju je u Siriju odveo muž prije četiri godine, koje je objavljeno u medijima BiH.

Sarajka koja je poslala pismo jedna je od oko 700 žena i 1500 djece u kampu Roj, blizu grada Kamišlija na sjeveru Sirije. Društvo u kampu su joj još dvije Bosanke, koje su s njom od rujna 2017. godine, otkad su pobjegle iz Islamske države. Stručnjak za sigurnost, Željko Cvrtila uvjeren je će sigurnost BiH, ali i Hrvatske, te ostalih zemalja u regiji ovisiti o tome kako će se vlast BiH postaviti prema džihadistima povratnicima.

– To moramo gledati s dva aspekta. Ako BiH prihvati svoje državljane natrag, a neće biti nikakvog kaznenog postupka, onda će to biti zasigurno velik sigurnosni problem. Ako ih prihvate, onda bi ih trebali pravno istražiti i, ako ima elemenata, kazneno ih progoniti, tada je to druga situacija – kazao je Cvrtila ističući kako bi se moglo reći da Bosna polako počinje slijediti neke ideje europskih država.

– BiH mora promijeniti kazneni zakon jer do sada je onaj tko je priznao krivnju dobio minimalnu kaznu, a u ovim slučajevima to nije prihvatljivo. Jer ako se nekom dokaže krivnja za zločine i dobije kaznu od godinu dana, to naprosto nije sigurnosno prihvatljivo kako za BiH tako i za Hrvatsku te ostale države u okruženju ali i za samu EU – napomenuo je Željko Cvrtila naglašavajući kako bi to tada značilo da je BiH pod nekim istočnjačkim pritiscima postala mjesto za zbrinjavanje džihadista.

Opasniji su ovi povučeni

Prema neslužbenim informacijama oko 50-ak državljana BiH nalazi se u zarobljeništvu SDF-a snaga te su uhićeni u gradu Mayadinu pokraj Deir el-Zoura nakon što su pobjegli iz glavnog grada kalifata Rake, a neki i iz iračkog grada Mosula. Njih između 70 i 100 uspjelo je pobjeći do provincije Idlib, gdje i danas žive.

Većina ovih pripadnika vehabijskog pokreta došla je u Siriju 2013. godine u grad Azaz na granici s Turskom. U Siriju su ulazili bez problema jer su ih Turci puštali i legalno i ilegalno. Nakon što je teroristička organizacija Islamska država proglasila kalifat, svi su iz Azaza otišli u glavni grad kalifata, u Raku. Kasnije su se širili i na ostale gradove kao Al Bab, Sarrin, Kobane, ali nakon što su ih Kurdi protjerali, 2015.godine većina ih je otišla u Irak u grad Mosul.

Veliki ispit za obavještajne službe u regiji bit će njihovo vraćanje bez obzira na njihovo procesuiranje jer u zatvorima zasigurno neće biti doživotno. Vraćaju se s krvoločnom ideologijom s kojom su svi spremni poginuti na Alahovu putu, zbog čega su i otišli na ratišta u Siriju i u Irak. Isto tako, službe moraju biti spremne i za mnoge pristaše koje ima ISIL u BiH, koji i financiraju ovu organizaciju i koji dijele njihove stavove i ideologiju.

Oni su mnogo opasniji jer su tu, povučeni i čekaju.

Džihadisti koji bi se mogli vratiti u BiH

VILDAN KLJUČO iz Mostara, borio se u redovima Jabhat Al-Nusre od 2013., danas se nalazi u Idlibu

MURADIF HAMZABEGOVIĆ HAMZABEG živi u Azazu (teritorij pod kontrolom proturskih skupina). Od 2013. godine bavio se prevoženjem budućih boraca ISIL-a iz Bosne u Siriju kombijem. I sam se borio u ISIL-u, a kad su oni protjerani iz Azaza, on je tu ostao. Poznato je da je u Siriji stekao velik kapital i da novčano pomaže bosanske teroriste u Siriji, kao i da one koji žele bježati u Tursku. Njegova supruga živi u Tuzli i vrlo često putuje na relaciji Tuzla – Azaz.

STEVO PAJIĆ (MUHAMMED AL-SERBI) porijeklom iz Srbije živio je u Austriji. Ostao invalid kao pripadnik Jabhat al-Nusre. Živi u Jisr al-Shughuru u Siriji. Glavna je veza za slanje novca balkanskim teroristima u Idlibu

EDIN ZUKIĆ (ABDULAH MUHADŽIR, ranije poznat kao EBU MUHAMMED) u Siriju je došao polovinom 2013. i do početka 2014. godine bio je pripadnik ISIL-a. Potom je prešao u Jabhat al-Nusru, a u zadnje dvije godine pripadnik je Turkestanske islamske partije (ekstremno radikalne terorističke skupine sastavljene uglavnom od Ujgura iz Kine). Od početka do danas istaknuti je promotor terorističkih skupina u Siriji i jedan od najistaknutijih Bosanaca za vrbovanje novih ratnika. Poznato je da je njegovom zaslugom veći broj muškaraca i žena s Balkana došao u Siriju. I danas aktivno poziva ljude s Balkana da “učine hidžru” i priključe se teroristima u Idlibu preko Telegram kanala Vojnici Sama, Telegram računa Hidzra Dzihad Info, YouTube kanala Minber Sama, kao i FB-stranice Učenje islama i vjernice te FB profila Abdullah Zukić

MUNIB AHMETPAŠIĆ (MUGIRE) iz Zenice, 2013. otišao u Siriju i borio se u redovima Jabhat Al-Nusre. Nalazi u gradu Atmah u provinciji Idlib

NUSRET IMAMOVIĆ iz Gornje Maoče bio je vođa vehabijske zajednice u tom mjestu do 2013. kad je otišao u Siriju. Iako je stigla nepotvrđena informacija da je poginuo, postoji informacija i kako danas živi u mjestu Darkush (provincija Idlib) te da više nije vojno aktivan i da radi kao vehabijski imam na širenju ideologije

MEHMET MEŠINOVIĆ Harisov sin AZUR KARAŠULJIĆ (ABDULLAH BOSNY) iz Brčkog, nalazi se u mjestu Jisr al-Sughur provinciji Idlib

JAHJA VUKOVIĆ (ABDUL AZIZ) iz Bosne, kao maloljetnik sa 16 godina bio je snajperist. Živi u Jisr al-Shughuru s majkom i dva brata koji su također borci Jabhat al–Nusre

ELVEDIN ZUKIĆ (EBU JAHJA) pobjegao je iz Rake u Idlib u mjesto Jisr al-Shughur

DEJAN RUŽIĆ (EBU HUREJRE) bio u Austriji, sad se, poput većine, nalazi u mjestu Jisr al-Sughor

ALMIR ĆALEM (EBU AMMAR) iz Kozarske Dubice. Iz provincije Raka pobjegao u Idlib u mjesto Jisr al-Shughur

ALDIN GANEVIĆ (SAAD SANDZAKI) iz Novog Pazara, živi u gradu Jisr al-Sughur. Sudjelovao u zločinima nad civilima kao pripadnik Jabhat al-Nusre

FIKRET ZUKIĆ iz Banovića živi u gradu Jisr al-Sughur. Cijelu obitelj radikalizirao je njegov sin Edin. On i njegov brat Elvedin u Siriju su došli 2013., borili se prvo u ISIL-u, pa u Jabhat a-Nusri, pa u Turkestanskoj islamskoj partiji. Fikret i njegova supruga Mina u Siriju su došli dvije godine poslije sinova

HARIS MEŠINOVIĆ (EBU ADEM) iz Rake pobjegao u Idlib

JASMIN GRABUŠ (EBU UMEJR) iz Brčkog, nalazi se u mjestu Ariha u provinciji Idlib, 2013. došao u Siriju i do početka 2014. bio pripadnik ISIL-a, a nakon toga se pridružio Jabhat al-Nusri

GORAN PAVLOVIĆ ABDULAH (EBU UBEJDE) rodom iz Beograda, prešao na islam. U Siriji je od 2013. godine

(Izvor: Večernji list)

Objava Tko su džihadisti koji se vraćaju u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najnovije prijetnje Islamske države upućene regiji, a na prvom mjestu Srbima i Hrvatima, treba shvatiti ozbiljno, upozoravaju stručnjaci za sigurnost. S druge strane, nadležni u zemljama regije poručuju da, u suradnji sa sigurnosnim službama, prate situaciju i da su spremni odgovoriti na eventualne prijetnje.

“Tako nam Alaha, nismo zaboravili Srbe kare. Nismo zaboravili vaše ubijanje muslimana u Bosni i na Kosovu… Mi sa vama imamo jako dug nerješen račun, koji ćete platiti svojom krvlju…”, tako glasi poruka Srbima, slična je poslana i Hrvatima. Potencijalnu prijetnju džihadista regiji treba shvatiti ozbiljno, poručuju upućeni. “Pretnje koje su uputili pojedinim državama, u 80 posto slučajeva su realizirane. Moramo imati u vidu da oni imaju veoma jaku infrastrukturu u regiji koju su počeli izgrađivati 1990. godine, pa naovamo, znači ovo je treće desetljeće”, kaže profesor Fakulteta sigurnosti Milan Mijalkovski. Nadležni umiruju – građani Srbije su sigurni, poručuju ministri policije i obrane, prenosi Radio-televizija Srbije.

“Ministarstvo obrane, u suradnji sa svim sigurnosnim službama, konstantno prati situaciju i spremno je odgovoriti na sve izazove. Poduzet ćemo sve potrebne mjere kako bismo, kao do sada, očuvali mir i sigurnost građana”, ističe ministar obrane Srbije Zoran Đorđević. Prijetnje Balkanu upućene su preko online magazina Rumijah, koji Islamska država od sredine 2016. godine koristi za propagandu, ali prije svega za regrutiranje novih članova. Dijeli se preko društvenih mreža i blogova na nekoliko jezika, pa i na bošnjačkom.

“Oni idu na pripadnike muslimanske vjeroispovjesti. Dakle, autori tih portala nastoje da indoktriniraju prvenstveno mlade i čine to uglavnom preko interneta. Ali i preko predavanja koja njihovi šejkovi drže u prepunim dvoranama”, kaže dekan Fakulteta sigurnosti u Banja Luci Predrag Ćeranić. Otuda podatak da je najviše džihadista izvezla Bosna i Hercegovina. Na ratištima u Siriji bori se i oko 70 državljana Kosova. Jedan od njih stradao je prije dva dana. Prijetnja za regiju su i povratnici, dodaje “RTS”. “Oni se nalaze pod posebnim sigurnosnim režimom i pod posebnim režimom prismotre, jer jako je važno da se u zatvorima ta radikalna ideologija ne proširi i da ne dođemo u situaciju da od jednog potencijalnog teroriste koji se vratio sa ratišta, dobijemo pedeset”, kaže zamjenik ministra unutarnjih poslova u kosovskoj vladi Milan Radivojević.

Takav pristup je preporuka za sve zemlje koje su potencijalna meta. “Uglavnom udaraju po gotovim proizvodima, već proizvedenim teroristima, malo koja zemlja poduzima mere da sprečava uzroke, a to znači da spreči islamiste da proizvode teroriste”, dodaje Milan Mijalkovski. Islamski teroristi i ranije su upirali prst ka Balkanu. U srpnju 2015. godine Srbiju su označili kao početnu metu, a godinu dana ranije zaprijetili su da će Balkan postati mjesto sa kojeg će pokoriti Europu.

Bljesak.info

Objava Stručnjaci za sigurnost: Prijetnje terorista Balkanu treba shvatiti ozbiljno pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.