Odluka je priopćena u pismu koje je 17. srpnja 2025. upućeno predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Marta Kos, članica Europske komisije zadužena za proširenje, u pismu je podsjetila da je Komisija još 18. lipnja naglasila kako Agendu treba dostaviti do samita lidera Zapadnog Balkana, održanog 1. srpnja u Skoplju. Budući da se to nije dogodilo, Komisija je, navodi Kos, bila prisiljena djelovati.

“Iako razgovori u BiH i dalje traju, do danas nije dostavljena finalizirana i usuglašena Reformska agenda”, stoji u pismu. Komisija stoga, kako je naglašeno, ne može zadržati puni iznos prvotno namijenjen Bosni i Hercegovini.

Kos je navela da su rokovi za provedbu strogi i da Komisija mora osigurati “homogeno, uredno i vjerodostojno” izvršavanje proračuna. Podsjetila je da su i ostale zemlje u regiji već usvojile svoje agende, a da je isplata sredstava vezana isključivo uz poštivanje kalendara reformi. Svako prekoračenje predviđenog roka znači automatsko smanjenje iznosa.

U dokumentu se navodi da su pravila ista za sve korisnike Regionalnog jamstvenog fonda te da Komisija očekuje jednak tretman i odgovornost.

Ukoliko Bosna i Hercegovina do 30. rujna ne dostavi konačan dokument, predviđeno je novo smanjenje — dodatnih 10 posto, upozorila je Kos.

“Molim vas da ovu činjenicu imate na umu prilikom planiranja investicija”, zaključila je svoje pismo bh. vlastima.

Objava BiH ostala bez više od 100 milijuna eura, Europska unija prijeti dodatnim rezanjima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Otvaranje pregovora

”Ono što smo imali priliku čuti protekle sedmice je, zaista, jedna historijska najava da će BiH imati priliku da otvori pregovore sa Evropskom unijom. I to je jedan vrlo značajan momenat koji otvara prilike. Ono što je važno naglasiti da je ovo jedan poklon Evropske unije, da je odluka donesena iz geopolitičkih razloga. Rat u Ukrajini, sve veći utjecaj Rusije i drugih razloga regionalnog karaktera. Jednostavno BiH bi morala iskoristiti takvu priliku, ali to će prvo značiti jednu ozbiljniju promjenu rada. Napredak kada govorimo o 14 prioriteta u nekim segmentima je potpuno izostao, u segmentu medijskih sloboda je značajno gori neko od prije nekoliko godina. Ukoliko želimo da iskoristimo ovu priliku morat ćemo raditi na skoro pa potpuno drugačiji način od onoga što smo vidjeli do sada. Nema nekih velikih razloga za slavljenje kada se govori o reformskim procesima”, kazao je Džidić.

VIDEO

“Ovo što možemo reći za sadašnju vlast jeste da vidimo mnogo više nastojanja da se dođe do kompromisa, da se dođe do usvajanja zakona i da smo vidjeli usvajanje određenog broja ključnih zakona koje je Evropska unija naglasila. Međutim, stručne analize organizacija su naglasile primjedbe. Ono što je važno objasniti je da su ovi zakoni bili poboljšanje, uvedene su neke novine, ali generalno neki zakoni nisu postigli ono što su trebali. Kada krene proces screeninga, kada krene analiza, mi ćemo imati vrlo jasne standarde koje ćemo morati dosegnuti. Neće biti pomjeranja crvenih linija. Vrlo je jesno šta su standardi i ovaj dosadašnji način rada sa kompromisom svih strana koji ide nauštrb kvalitete zakona neće biti moguć”, kazao je.

Izvor: federalna.ba

Objava DENIS DŽIDIĆ: Dinamika pregovora na EU putu ovisit će isključivo od nas pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Info dan bio je namijenjen ciljnim grupama koje projekt uključuje, a to su mladi ljudi, organizacije koje se bave pitanjima mladih, radnici koji rade s mladima, kao i eko-socijalna poduzeća.

Projekt je ispred Agencije za lokalni razvoj predstavile Jelena Nikolić i Tomislava Vladić, a danas su predstavljeni dosadašnji rezultati projekta koji su važni za djelovanje ciljnih grupa. Okupljene je na samom početku Info dana pozdravio direktor Agencije Danijel Burečić. Osim Agencije kao partnera na projektu iz Bosne i Hercegovine, također ga provode i Diesis Network iz Belgije, HUB Nicosia sa Cipra, Mladi Ambasadori iz Srbije, CDP Globus iz BIH, Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid i Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore te CEDRA ili Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj iz Splita.

Upravo su članice ovog udruženja Gabriela Jukić i Maja Alujević gostovale na današnjem Info danu. Ovo udruženje djeluje od 2013. godine na području promoviranja društvenog poduzetništva, održivog razvoja i društvenih inovacija.

CEDRA je brojne EU i druge projekte, koji se provode kroz suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora, pripremala, mentorirala, provodila i administrativno vodila. CEDRA Split je nositelj izrade Strategije razvoja ljudskih potencijala SDŽ i gradskih programa za mlade više JLS-ova uključivo i ruralnih gradova.

Program

Mladi su i oni koji rade s mladima na početku današnjeg programa čuli nešto u projektu, kao i pozitivnim praksama eko-socijalnog poduzetništva. Predstavljeni su i pozitivni primjeri iz Rame, kao što je Zadruga “ProVita”, Javno komunalno poduzeće “Vodograd”, a u projektu su učešće uzeli i mladi iz Srednje škole Prozor baveći se temama samozapošljavanja i poduzetništva mladih. Sudjelovali su i oni koji s mladima rade, poput Veslačkog kluba “Rama”, Centra za socijalni rad, Općine Prozor-Rama i drugi.

Predstavljena je i edukativna e-knjiga “Igrificirano obrazovanje o eko-poduzetništvu, nakon čega su mladi i oni koji s mladima rade pristupili interaktivnoj web platformi Eco-SE-E-lab te kroz grupni rad pristupili igranju igara.

Za sve sudionike na Info danu je organiziran zajednički objed.

O projektu

Projekt “Building capacities for innovation in the eco-social entrepreneurship education”, u nastavku BC4ESE, sufinanciran kroz ERASMUS+ program Europske Unije i provodi se od siječnja 2022. do siječnja 2025. godine. Provodi ga konzorcij partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Belgije, Crne Gore, Srbije i Cipra.

Tema projekta je neformalno obrazovanje mladih za eko-socijalno poduzetništvo, a glavne aktivnosti umjerene su na razvoj inovativnih alata i metodologija u području digitalnog obrazovanja mladih te jačanje kapaciteta organizacija koje rade s mladima. Socijalno poduzetništvo u svojoj srži sadrži tri ključne stvari, a to su profit, briga o ljudima i planetu. Eko-socijalno poduzetnici tako preuzimaju brigu o ekonomiji, društvu i ekologiji.

Projekt će proizvesti četiri isprepletena rezultata (outputa):

O1: E-knjiga (Analiza),

O2: Edukativna e-knjiga (igrificirano “gamificirano” ESP obrazovanje)

O3: Interaktivna web platforma (Eco-SE-E-lab),

O4: Online obuka za neformalno obrazovanje za mlade praktikante

Kroz provedbu aktivnosti i stvaranje četiri rezultata planira se uključiti 600 pojedinaca (iz javnog, privatnog i civilnog sektora), 250 mladih praktikanata i na kraju 60 mladih ljudi za pilot testiranje.

Partneri na ovom projektu imaju cilj uspostaviti inovativni okvir u području digitalnog obrazovanja mladih, koji se temelji na principima neformalnog obrazovanja, kao što su učenje temeljeno na igricama i obrazovanje po uzoru.

Ovaj međusektorski eko-socijalni razvoj omogućit će lokalnim organizacijama, mladim praktikantima i mladim ljudima da aktivno pridonose pametnom, održivom i uključivom razvoju ciljanih područja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Belgiji i na Cipru. To će povećati kapacitet partnera za razvoj i provedbu visokokvalitetnog digitalnog rada s mladima koji podučava i promiče eko-socijalno poduzetništvo u zemljama partnera.

Više informacija o projektu na sljedećim stranicama i profilima:

https://ecosocent.eu/

https://www.facebook.com/bc4ese/

https://www.instagram.com/bc4ese/#

https://www.youtube.com/@bc4ese145/featured

Objava Agencija za lokalni razvoj održala Info dan o projektu za obrazovanje mladih za eko-socijalno poduzetništvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nebitna putovanja u Europsku uniju iz trećih zemalja podliježu privremenom ograničenju putovanja. To ne dovodi u pitanje mogućnost država članica da ukinu privremeno ograničenje nebitnih putovanja u EU za potpuno cijepljene putnike, prenosi Fena.

Kako je navedeno u preporuci Vijeća, ovaj će se popis ažurirati svaka dva tjedna.

Prema pravilima Europske unije “sigurne zemlje” su one koje imaju do 75 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana.

Osim Bosne i Hercegovine, novom ažuriranom listom je status “sigurne zemlje” ukinut i za Moldaviju, dok su Čile, Kuvajt i Ruanda dodane na listu kao zemlje iz kojih je dozvoljeno putovati.

Objava BiH ponovno na popisu rizičnih zemalja za EU pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Popriličan je pritisak na zemlje članice da nabave cjepivo za sebe”, rekla je von der Leyen za Funke Media Group.

No šefica EK naglasila je financijsku potporu EU-a inicijativi COVAX i naporima Svjetske zdravstvene organizacije da se siromašnijim zemljama osigura pristup cjepivima.

“EU je u ovu inicijativu uložila 2,2 milijarde eura. COVAX je već isporučio 30 milijuna doza u 52 zemlje”, rekla je von der Leyen.

Mehanizam koji omogućuje bloku da izravno dijeli cjepiva s drugim zemljama neće započeti “dok ne budemo imali bolju proizvodnu situaciju u EU”, navela je šefica Komisije.

Von der Leyen je glasno zagovarala osiguranje cjepiva ljudima diljem svijeta još na proljeće 2020. godine. No većina doza isporučuje se bogatim zemljama.

(Izvor: HINA)

Objava EU trenutno ne može isporučivati cjepivo siromašnim zemljama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Marinko Marčeta, vozač kamiona iz Podbrda, kod Mrkonjić Grada, koji teretnjakom krstari širom Europe, kaže da je novonastala situacija i te kako pogodila i njega i njegove brojne poznanike.

“Poznato je da smo svi mi, kada dolazimo kući, pri povratku u EU nosili šteku cigareta. Tako smo ostvarivali značajne uštede. To, međutim, više nije moguće. Sada u EU smijemo prenijeti samo dvije kutije cigareta. Naravno da je to udar na naše budžete, pošto su cigarete u inostranstvu dosta skuplje”, ističe Marčeta za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, kutija cigareta koje puši u BiH košta pet maraka, a u Sloveniji 3,70 eura, dok u Njemačkoj, gdje provodi najviše vremena, za jednu kutiju izdvaja oko sedam eura.

“Računica je jasna. I te kako se isplatilo pri svakom odlasku na posao ponijeti sa sobom šteku cigareta. Uštede nisu bile male. Međutim, s obzirom na novo pravilo, te dvije kutije koje mogu ponijeti ispušim dok dođem do Slovenije ili Njemačke”, napominje Marčeta.

Iz Carinske uprave Hrvatske je za “Nezavisne novine” potvrđeno da su izmjene propisa o unosu akciznih duhanskih proizvoda u osobnom prtljagu putnika stupile na snagu 1. siječnja 2021. godine, a odnose se na one koji putuju iz trećih zemalja, gdje spada i BiH

“Od tog datuma pri unosu robe u carinsko područje EU u osobnom prtljagu putnika oslobađanje od uvoznih davanja odnosi se na sljedeće količine duhanskih trošarinskih proizvoda: 40 cigareta, 20 cigarillosa (pri čemu se cigarillosom smatraju cigare neto težine do tri grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje, 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama novih duhanskih proizvoda”, precizirali su iz Carinske uprave Hrvatske.

Dakle, te količine je moguće unijeti bez plaćanja uvoznih dažbina (carina, PDV, akciza).  Do 31. prosinca 2020. godine pri ulasku u EU oslobađanje od uvoznih davanja odnosilo se na 200 cigareta (odnosno 10 kutija tj. jednu šteku).

Moglo se unijeti i 100 cigarillosa, 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje. U EU se, bez plaćanja dažbina, do posljednjeg dana prošle godine moglo ići i s 250 grama grijanog duhanskog proizvoda, te 25 mililitara e-tekućine.

Objava Novo pravilo za građane BiH, u EU sa samo dvije kutije cigareta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Stožer je donio Odluku o izmjeni odluke o privremenoj zabrani prelaska graničnih prijelaza Republike Hrvatske, čime je izmijenio njeno trajanje do 19. studenoga, javlja Hina.

Ograničen režim prelaska graničnih prijelaza Hrvatske tako se uglavnom odnosi na državljane trećih zemalja, dok državljani Europske unije i država schengenskog prostora imaju slobodan prolazak.

Granicu smije prijeći više kategorija stranih državljana, odnosno osoba koje nemaju državljanstvo Europske unije, a status i uvjete prelaska granice mogu provjeriti na stranicama MUP-a.

Objava Hrvatska produžila odluku o zabrani prelaska granica pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u ožujku iduće godine, kada slijedi ljetno računanje vremena.

Ovo je jedno od posljednjih pomjeranja kazaljki, jer Odbor Europskog parlamenta izglasao je da se 2021. ukine pomjeranje sata, koje se desetljećima događa dva puta godišnje – u ožujku i listopadu, piše N1.

Objava U nedjelju počinje zimsko računanje vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ja sam od samog početka bio protiv politike otvorenih granica… Politika otvorenih granica nije samo pridonijela tome da se velik broj ljudi uputio u smjeru Europe nego je dovela i do ogromnog preopterećenja u mnogim dijelovima srednje Europe, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz koji je u vrijeme izbjegličke krize obnašao funkciju ministra za integracije Austrije.

On je kazao kako su zbog politike otvorenih granica krijumčari ljudima zaradili ogromne svote te da su istodobno bezbrojni izgubili život prilikom pokušaja prijelaza Sredozemlja.

Austrijski kancelar je podsjetio kako su ga zbog njegovog tadašnjeg stava napadali i gurali u ekstremno desni ugao, ali da je on, kao tadašnji ministar za integraciju, bio svjestan da integracija ovisi o broju novopridošlih.

Sretan sam da pet godina nakon izbjegličke krize u Europi vlada jedna potpuno drugačija politika, rekao je Kurz za dpa.

On odbija njemački prijedlog o reformi sustava za azil unutar EU-a koji predviđa prihvatne centre na vanjskim granicama Europske unije odakle bi se izbjeglice razmještalo po zemljama članicama.

Mislim da raspodjela po Europi neće funkcionirati jer većina članica na to gleda sa skepsom, rekao je Kurz. Dodao je kako treba uzeti u obzir da preko središnje sredozemne rute sve više osoba dolazi zbog ekonomskih razloga, prije svega iz Tunisa.

To nisu stvarne izbjeglice nego migranti iz ekonomskih razloga, zaključio je Kurz te dodao kako se ne smije dopustiti da turski predsjednik Tayyip Redcep Erdogan izbjeglice koristi kao bi ucjenjivao Europu.

hrt.hr

Objava Kurz: Otvaranje granica prije pet godina bila je greška pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sud je proučio učinkovitost mjera Europske komisije (EK), objedinjenih u Inicijativi EU-a za oprašivače u cilju zaštitite pčela, osa, leptira i drugih kukaca, i zaključio da mjere nisu pomigle u zaštiti oprašivača.

Europska komisija preporučila je u travnju 2018. zabranu triju aktivnih substanci pesticida nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele. Njihova vanjska upotreba je tada zabranjena, ali je više država članica zatražilo hitno izuzeće u pogledu upotrebe tih pesticida na svojem teritoriju.

Spomenuti se pesticidi i dalje koriste u plastenicima i staklenicima.

Pčelari u zapadnoj Europi upozorili su na stalni pad broj pčela i kolonija unazad 15 godina.

Ugroženo 76 posto proizvodnje hrane u Europi

Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) ističu da se time ugrožava čak 76 posto proizvodnje hrane u Europi koja ovisi o oprašivanju odnosno oprašivačima, jednom od najugroženijih čimbenika u ekosustavima diljem EU-a.

Revizori su zaključili da ne samo da EU nije uspio zaustaviti pomor pčela i ostalih kukaca već da su europska pravila o pesticidima jedan od glavnih uzroka drastičnog pada oprašivača u prirodi.

Zakoni koji su trenutno na snazi, obrazlaže ECA, “uključuju procjene rizika na temelju smjernice koja je zastarjela i nije u skladu s pravnim zahtjevima i najnovijim znanstvenim spoznajama”.
Sud ističe da zemlje članice i dalje, potpuno legalno, koriste pesticide za koje se vjeruje da su odgovorni za pomor pčela i košnica.

EK najavljuje smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto i umjetnog gnojiva za 20 posto do 2013.

EP je u prosincu 2019., usvojio rezoluciju u kojoj se ističe da se Inicijativom EU-a za oprašivače trenutačno ne može zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promjene, prenamjenu zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste, te su zastupnici zatražili od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dostatnim sredstvima.

“Kako bi se pridonijelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, manja upotreba pesticida mora postati glavni cilj buduće Zajedničke poljoprivredne politike”, poručili su zastupnici u rezoluciji.

U EU-u, oko 84 % vrsta usjeva i 78 % vrsta divljeg cvijeća ovisi, barem djelomično, o oprašivanju putem životinja. Skoro 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a izravno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog svijeta.

(Izvor: HINA)

Objava IAKO NE IZGLEDA VAŽNA VIJEST EU nije uspio zaštititi pčele i leptire, ugroženo 74% proizvodnja hrane u Europi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.