Objava U kakvoj Europi živimo? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najpopularnije europsko ime za djevojčice u svijetu je Maria, a ime dijeli oko 60 milijuna djevojčica diljem svijeta. Nakon Marije, najčešće ime je Ana (najviše ih ima u Portugalu), pa onda Rosa (francusko ime, najčešće u Meksiku). Slijede ih Elizabeth, Patricia, Anita, Andrea, Marina, Carmen i Angela.

Kada je o dječacima riječ, najpopularnije europsko ime u svijetu je Jose

Najviše imenjaka ima u Brazilu, a ime potječe iz Španjolske. Slijede John i Juan, najpopularnija muška imena u SAD-u i Meksiku. Prvo potječe iz Velike Britanije, a drugo iz Španjolske.

Četvrto najpopularnije je Jean (francusko ime najpopularnije u Kongu), a slijeda ga Robert (njemačko ime najčešće u SAD-u), Luis (najčešće u Kolumbiji, potječe iz Španjolske), Carlos (najčešće u Brazilu, potječe iz Španjolske), James (najčešće u SAD-u, potječe iz Francuske), te Antonio (talijansko ime najčešće u Brazilu) i Richard (njemačko ime najčešće u SAD-u).

Izvor: index.hr

Objava Ovo su najpopularnija europska imena za bebe u svijetu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Uz to, prvi epidemiolozi zemlje Alemka Markotić i Krunoslav Capak izjavili su kako će i sami pohoditi mise iako su baš oni sami preporučili da se mise gledaju putem različitih servisa. A i sam premijer je rekao da će ići na polnoćku ako bude mogao.

U ostatku Europe, u većini slučajeva dozvoljena su okupljanja uz ograničenje broja vjernika za polnoćke uz preporuke ostanka kod kuće te gledanja mise putem televizije i ostalih servisa, prenosi Index.hr. 

Očekuje se da će većina građana misu pape Franje pratiti putem televizije

U Italiji je ovog petka premijer Giuseppe Conte najavio kako će od 24. do 6. siječnja nastupiti novi lockdown. Od sljedećeg tjedna neće biti moguće putovati među regijama, a izlazak će biti dozvoljen jedino u slučaju odlaska u trgovinu.

Talijani će moći ići na misu, ali samo tamo gdje će biti moguće održati fizičku udaljenost i pridržavati se higijenskih standarda. No vlasti potiču što manje kretanja, a lokalnim policijskim službenicima bit će dozvoljeno rastjeravanje okupljanja na trgovima i ulicama, piše Politico.

Ipak, očekuje se da će većina građana Italije pratiti misu pape Franje koja će se prenositi na televiziji. Polnoćka će ove godine biti održana ranije, s početkom u 19:30 i s malobrojnim posjetiteljima. A Papa će Božićnu poruku izgovoriti pred praznim trgom. Uz to, svećenicima je preporučeno da drže četiri mise dnevno kako bi se smanjila gužva tijekom posjeta, javlja Vaticannews.

U Poljskoj je dozvoljen jedan vjernik na 15 metara kvadratnih u crkvama

Kad je riječ o Poljskoj, ona 28. prosinca uvodi karantenu, a tijekom Stare godine bit će uveden policijski sat. Kad je riječ o crkvama sada je dozvoljeno da imaju jednog posjetitelja na 15 metara kvadratnih. Jedna od najpoznatijih i najmasovnijih polnoćki u Poljskoj, ona u rudniku soli Wieliczka, održat će se pod strogim režimom i s ograničenim brojem ljudi. A neke tradicionalne mise uopće neće biti održane, kako pišu tamošnji mediji.

Španjolskim građanima preporučuje se da misu prate od kuće

Kad je riječ o Španjolskoj, crkve će ostati otvorene, no strogo je zabranjeno pjevanje i ljubljenje religijskih ikona. Tradicionalne polnoćke moći će se održati, no jedino uz poštovanje policijskog sata koji je određen po regijama. Ipak, građanima se preporučuje da mise prate od kuće putem televizije ili drugih servisa, piše El Confidencial.

U Francuskoj za Božić neće biti policijskog sata

U Francuskoj, gdje je vrhovni sud ukinuo prvotnu vladinu odluku o ograničenju broja vjernika u crkvi na 30 proglasivši je nesrazmjernom i kršenjem vjerskih sloboda, bit će dozvoljene mise tijekom blagdana, Nova uredba propisuje osiguranje fizičke udaljenosti, a za Božić neće biti policijskog sata, pišu francuski mediji.

Švicarski svećenici traže ukidanje zabrane od 50 vjernika po crkvi za Božić

I u susjednoj Švicarskoj je ustavni sud početkom mjeseca ukinuo zabranu vjerskih službi u kantonu Ženeva te je sada moguće okupljanje 50 vjernika u crkvama. Protestantski i katolički čelnici zatražili su da se tijekom Božića ukine i ovo ograničenje, piše Church Times.

Belgijski premijer upozorio građane da ne provode “bezbrižan Božić”
I u Belgiji je vladina odluka o zabrani vjerskih službi do 15. siječnja ukinuta te je sad dozvoljeno 15 vjernika po crkvi. No tamošnji premijer Alexander De Croo upozorio je zemlju da bi mogla snositi posljedice zbog “bezbrižnog Božića”.

Nizozemski biskup održat će drive-in polnoćku

U Nizozemskoj je 15. prosinca uveden strogi lockdown u trajanju od pet tjedana. No on će popustiti za vrijeme božićnih blagdana pa će tako na misama biti dozvoljena prisutnost 30 ljudi, a kršćane se potiče da Božić slave kod kuće uz čitanje Biblije.

A biskup iz grada Landgraafa zato je odlučio misno slavlje održati kao drive-in misu na mjestu gdje se inače održavaju koncerti. Već 500 mjesta za automobile je prodano, javlja Vatican News.

U Njemačkoj mise uz prethodnu registraciju i bez pjevanja

Njemačka kancelarka Angela Merkel je sredinom prosinca, kada su u njenoj zemlji uvedene nove mjere, rekla kako se svi moraju voditi “filozofijom ostanka kod kuće”. Zajedno sa čelnicima saveznih država odlučeno je kako će se dozvoliti mise tijekom blagdana, no uz nošenje maski, održavanje fizičke udaljenosti i registraciju prisutnih. Uz to, pjevanje će biti zabranjeno.

Objava Polnoćke u Europi: U Nizozemskoj drive-in misa, u Poljskoj jedna osoba na 15 kvadrata pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dinamo je kao pobjednik skupine K imao status nositelja, kao i ostalih 11 pobjednika skupina te četiri najbolje trećeplasirane ekipe iz Lige prvaka. Kao nositelj hrvatski prvak će imati i prednost domaćeg terena pa će prvi susret 18. veljače igrati u Rusiji, a uzvrat 25. veljače na stadionu Maksimir. Ždrijeb osmine finala održat će se dan nakon uzvratnih utakmica.

Rusi stigli iz Lige prvaka, uzeli su Chelseaju bod

Krasnodar je u nokaut-fazu Lige prvaka stigao kao trećeplasirani u skupini Lige prvaka iza Chelseaja i Seville. Oba puta je izgubio od Seville (2:3 i 1:2), izvukao bod u okršajima s Chelseajem (0:4 i 1:1), a treće mjesto izborio je u izravnim duelima s Rennesom (1:0 i 1:1). Krasnodaru puno lošije ide u ruskom prvenstvu ove sezone, tek je osmi s 11 bodova manje od vodećeg Zenita, ali je u posljednje dvije utakmice s po 5:0 slavio protiv Lokomotiva i Rotora.

Krasnodar ima skuplju momčad od Dinama za 40 milijuna eura, napad predvodi Marcus Berg

Krasnodar na Transfermarktu ima čak šestoricu igrača koji vrijede više od 10 milijuna eura. Uz vratara Safonova, to su ofenzivci Vilhena, Wanderson, Cabella, Claesson i Sulejmanov. Ove sezone je 30-godišnji Cabella ključni igrač u ofenzivnom dijelu i Krasnodar najbolje igra kad je on u momčadi. Zabio je devet golova uz dvije asistencije, a najbolji strijelac momčadi je 34-godišnji Marcus Berg, bivši igrač HSV-a i PSV-a koji je u Rusiji od prošle godine. Berg je postigao 10 golova i upisao tri asistencije. Ukupna vrijednost momčadi Krasnodara je procijenjena na 116 milijuna eura, 40 milijuna više nego Dinamova.

Dinamo će pokušati ponoviti uspjeh iz 2019. godine

Nakon što je 49 godina čekao na europsko proljeće, Dinamo je u zadnje tri sezone dva puta prezimio u Europi.

U sezoni 2018./19. Modri su pod vodstvom Nenada Bjelice dogurali do osmine finala Europske lige u kojem su ispali od Benfice. Prošle sezone su zaključili europski put u skupini Lige prvaka, a ove sezone pod vodstvom Zorana Mamića osvojili su prvo mjesto u skupini EL-a s 14 bodova i jednim primljenim golom i sada ih čeka ogled protiv Krasnodara.

Težak ždrijeb za United i Arsenal, Zvezda na Milan

Već na startu nokaut-faze odigrat će se nekoliko derbija. Manchester United prolazak traži preko Real Sociedada, Arsenal preko Benfice, a Roma će igrati protiv Brage. Prvak Srbije Crvena zvezda igrat će protiv Milana, a Wolfsberger, koji je u skupini završio iza Dinama, ide na Tottenham.

Ove sezone finale je 26. svibnja u Gdanjsku. Osvajač Europa lige izborit će plasman u grupnu fazu Lige prvaka sljedeće sezone.

index.hr

Objava Dinamo saznao suparnika na startu nokaut-faze Europa lige pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zbog aktualne medijske hajke koja je nastala nakon informacije da će vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić u sarajevskoj katedrali 16. svibnja predvoditi misu za žrtve Bleiburške tragedije, nužno je podsjetiti što to civilizirana Europa kaže o komunističkim zločinima. Razvidno je da se ističe kako svako djelo valja nazvati pravim imenom: zločin je zločin ma tko god da ga je počinio; i jedan se zločin ne može nekim drugim pravdati.

Rezoluciju donosimo u cijelosti kako je objavljena na mrežnim stranicama EU parlamenta.

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir univerzalna načela ljudskih prava i temeljna načela Europske unije kao zajednice utemeljene na zajedničkim vrijednostima,

–  uzimajući u obzir izjavu koju su 22. kolovoza 2019. uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima dali prvi podpredsjednik Timmermans i povjerenica Jourová,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima usvojenu 10. prosinca 1948.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 12. svibnja 2005. o 60. obljetnici kraja Drugog svjetskog rata u Europi na dan 8. svibnja 1945.(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.,

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima(2),

–  uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.,

–  uzimajući u obzir svoju deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma usvojenu 23. rujna 2008.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 22. prosinca 2010. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi (COM(2010)0783),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. i 10. lipnja 2011. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi,

–  uzimajući u obzir Varšavsku deklaraciju od 23. kolovoza 2011. o Europskom danu sjećanja na žrtve totalitarnih režima,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 23. kolovoza 2018. dali predstavnici vlada država članica EU-a u spomen žrtvama komunizma,

–  uzimajući u obzir svoju povijesnu rezoluciju o situaciji u Estoniji, Latviji i Litvi usvojenu 13. siječnja 1983. kao odgovor na „Baltički apel“ koji je uputilo 45 građana tih zemalja,

–  uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se ove godine obilježava 80. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koji je uzrokovao ljudsku patnju dotad neviđenih razmjera i doveo do okupacije zemalja u Europi koja je potrajala desetljećima;

B.  budući da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima, otvorivši tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata;

C.  budući da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacističko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku Poljsku prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, čime je ta zemlja lišena neovisnosti, a poljski narod suočen s nezapamćenom tragedijom; te da je komunistički Sovjetski Savez 30. studenog 1939. započeo agresiju na Finsku, a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove Rumunjske (teritorije koji nisu nikad vraćeni) te pripojio nezavisne republike Litvu, Latviju i Estoniju;

D.  budući da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni;

E.  budući da, usprkos tome što su zločini nacističkog režima ocijenjeni i kažnjeni u okviru Nürnberškog procesa, još uvijek postoji hitna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina staljinizma i drugih diktatura;

F.  budući da su u nekim državama članicama komunističke i nacističke ideologije zakonom zabranjene;

G.  budući da je europska integracija od početka predstavljala reakciju na patnje prouzročene dvama svjetskim ratovima i nacističkom tiranijom koja je dovela do holokausta, odgovor na širenje totalitarnih i nedemokratskih komunističkih režima u središnjoj i istočnoj Europi te način da se suradnjom i integracijom prevladaju duboke podjele i neprijateljstva u Europi, prestane s ratovima i osigura demokracija u Europi; budući da je za europske zemlje koje su pretrpjele sovjetsku okupaciju i komunističku diktaturu, proces proširenja EU-a koji je započeo 2004. značio povratak u europsku obitelj kojoj pripadaju;

H.  budući da se europska tragična povijest ne smije zaboraviti kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji za pomirenje koje počiva na istini i sjećanju;

I.  budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

J.  budući da je prije 30 godina, 23. kolovoza 1989., obilježena 50. godišnjica Pakta Molotov-Ribbentrop te je u znak sjećanja na žrtve totalitarnih režima organiziran „Baltički put“, dotad nezabilježena demonstracija dva milijuna Litavaca, Latvijaca i Estonaca koji su se uhvatili za ruke i formirali ljudski lanac koji se protezao od Vilniusa do Rige, pa sve do Tallinna;

K.  budući da su, usprkos tome što je Kongres narodnih zastupnika SSSR-a 24. prosinca 1989. osudio potpisivanje Pakta Molotov-Ribbentrop, kao i drugih sporazuma s nacističkom Njemačkom, ruske vlasti u kolovozu 2019. odbacile odgovornost za taj sporazum i njegove posljedice te trenutačno promiču stajalište da su Poljska, baltičke države i Zapad pravi pokretači Drugog svjetskog rata;

L.  budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile staljinističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

M.  budući da otvoreno radikalne, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču na mržnju i nasilje u društvu, primjerice širenjem govora mržnje na internetu, što često dovodi do porasta nasilja, ksenofobije i netolerancije;

1.  podsjeća na to da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; podsjeća na to da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;

2.  naglašava da je Drugi svjetski rat, najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola, u kojima su ta dva totalitarna režima sa zajedničkim ciljem osvajanja svijeta podijelila Europu u dvije zone utjecaja;

3.  podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi;

4.  izražava svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teške kršenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajamčilo da se takvi zločini više nikada ne ponove; naglašava važnost očuvanja sjećanja na prošlost jer bez sjećanja ne može biti pomirenja te ponavlja svoj ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu;

5.  poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim;

6.  osuđuje manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU-u;

7.  osuđuje povijesni revizionizam i glorificiranje nacističkih kolaboracionista u nekim državama članicama EU-a; duboko ga brine sve veće prihvaćanje radikalnih ideologija i povratak fašizmu, rasizmu, ksenofobiji i drugim oblicima netolerancije u Europskoj uniji te uznemiruju vijesti iz nekih država članica o šurovanju političkih vođa, političkih stranaka i tijela kaznenopravnog progona s radikalnim, rasističkim i ksenofobnim pokretima različitih političkih denominacija; poziva države članice da najoštrije osude takva djela jer ona ugrožavaju vrijednosti EU-a, mir, slobodu i demokraciju;

8.  poziva sve države članice EU-a da 23. kolovoza obilježavaju kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima i na razini EU-a i na državnoj razini te da razvijaju svijest mlađih generacija o tim temama tako što će povijest i analizu posljedica totalitarnih režima uključiti u kurikulume i udžbenike svih škola u EU-u; poziva države članice da podrže dokumentiranje mučne prošlosti Europe, na primjer prevođenjem rasprava s Nürnberškog procesa na sve jezike EU-a;

9.  poziva države članice da osude sve oblike negiranja holokausta, uključujući trivijaliziranje i umanjivanje zločina koje su počinili nacisti i njihovi kolaboracionisti, te da spriječe pojavu trivijalizacije u političkom i medijskom diskursu;

10.  zalaže se za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima; potiče države članice da kroz opću kulturu promiču obrazovanje o raznolikosti našeg društva i o našoj zajedničkoj povijesti, uključujući obrazovanje o zvjerstvima počinjenim u Drugom svjetskom ratu, poput holokausta i sustavnog dehumaniziranja njegovih žrtava tijekom niza godina;

11.  nadalje, poziva na to da se 25. svibnja (godišnjica smaknuća heroja iz Auschwitza ritmajstora Witolda Pileckog) proglasi međunarodnim danom junaka borbe protiv totalitarizma koji će biti izraz poštovanja i počasti prema svima onima koji su, suprotstavivši se tiraniji, pokazali junaštvo i istinsku ljubav za čovječanstvo te će budućim generacijama služiti kao jasan primjer ispravnog stava koji treba zauzeti pred prijetnjom od totalitarnog porobljavanja;

12.  poziva Komisiju da pruži efektivnu potporu projektima za povijesno pamćenje i sjećanje u državama članicama kao i za aktivnosti Platforme europskog sjećanja i savjesti te da u okviru programa Europa za građane odvoji odgovarajuća financijska sredstva za komemoraciju i sjećanje na žrtve totalitarizma, kao što je to izneseno u stajalištu Parlamenta o programu Prava i vrijednosti za razdoblje 2021. – 2027.;

13.  izjavljuje da europska integracija kao model mira i pomirenja predstavlja slobodan izbor naroda Europe koji su se tako opredijelili za zajedničku budućnost te da Europska unija ima posebnu odgovornost za promicanje i zaštitu demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, ne samo unutar već i izvan Europske unije;

14.  ističe da su se, u svjetlu pristupanja EU-u i NATO-u, zemlje istočne i središnje Europe ne samo vratile u europsku obitelj slobodnih demokratskih zemalja, već da su se, uz pomoć EU-a, pokazale uspješnima u provedbi reformi i postizanju društveno-gospodarskog razvoja; naglašava, međutim, da ta mogućnost treba ostati otvorena i drugim europskim zemljama kako je utvrđeno u članku 49. UEU-a;

15.  tvrdi da je Rusija i dalje najveća žrtva komunističkog totalitarizma i da će njezin razvoj u demokratsku državu biti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunističkih zločina i veličanjem sovjetskog totalitarnog režima; stoga poziva sve dijelove ruskog društva da se suoče sa svojom tragičnom prošlošću;

16.  duboko je zabrinut zbog nastojanja sadašnjeg ruskog vodstva da iskrivi povijesne činjenice i umanji zločine sovjetskog totalitarnog režima te ih smatra opasnom sastavnicom informacijskog rata koji se vodi protiv demokratske Europe s ciljem da se ona podijeli te stoga poziva Komisiju da se odlučno suprotstavi tim nastojanjima;

17.  izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola;

18.  napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava;

19.  osuđuje činjenicu da ekstremističke i ksenofobne političke snage u Europi sve više posežu za iskrivljivanjem povijesnih činjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se čuju odjeci nekih aspekata totalitarne propagande, uključujući rasizam, antisemitizam i mržnju prema seksualnim i drugim manjinama;

20.  apelira na države članice da se pridržavaju odredbi Okvirne odluke Vijeća, tako da se suprotstave organizacijama koje šire govor mržnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu; te da efektivno zabrane neofašističke i neonacističke skupine i svaku drugu zakladu ili udrugu koja veliča i glorificira nacizam i fašizam ili bilo koji drugi oblik totalitarizma, poštujući pritom domaći pravni poredak i nadležnost;

21.  naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve;

22.  nalaže Predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ruskoj Dumi i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.

(1)        SL C 92 E, 20.4.2006., str. 392.

(2)        SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(3)        SL C 8 E, 14.1.2010., str. 57.

(4)        SL C 137 E, 27.5.2010., str. 25.

KT

Objava Europa je izjednačila nacističke i komunističke zločine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Zbog oluje širom Evrope otkazani letovi i utakmice, vjetrovi puhali 150 km/h pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Broj migranata koji iz Turske ulaze u Europu značajno se povećao prošle godine, kada su ljudi koji su bježali od sukoba u Siriji i Afganistanu preplavili tu zemlju, a zatim krenuli u Grčku, izjavio je Fabrice Leggeri, izvršni direktor Frontex-a, Europske agencije za kontrolu granica i obalsku stražu. ”Više od 82.000 migranata pokušalo je ući u Europu bez odobrenja 2019. godine, što je 46 posto više nego prethodne godine” – izjavio je Leggeri, prenosi Reuters.

”To je, uglavnom, posljedica situacije u Siriji, ali i nestabilnosti u Afganistanu i promjene politike prema afganistanskim državljanima od strane iranskih i pakistanskih vlasti”- rekao je Leggeri novinarima. Odbio je okriviti tursku obalsku stražu, rekavši da dobro radi na presretanju ljudi koji odlaze.

EU se složila 2016. godine da Turskoj dodjeli do šest milijardi eura za pomoć izbjeglicama i druge poticaje da ubjedi vladu u Ankari da zaustavi migrante koji odlaze u Grčku. Od prošlog ljeta, međutim, otoci na istoku Grčke bore se da ublaže prenatrpanost u izbjegličkim kampovima. Frontex je rekao da je broj dolazaka prošle godine bio najveći od kada je sporazum EU-Turska stupio na snagu.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan rekao je da njegova zemlja ne može sama da snosi teret smještaja 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica, a u prošlosti je prijetio da će “otvoriti kapije” migrantima koji će krenuti u Europu.

On traži više novca iz EU-a, a čini se da će europska strana vjerojatno pristati. Ankara je također tražila političku i financijsku pomoć EU-a u uspostavljanju sigurnog područja na sjeveru Sirije, gdje bi ljudi koji bježe od sukoba mogli dobiti utočište ili biti poslani iz Turske, ali Europljani se nerado uključuju, navodi Reuters.

Objava Europu čeka novi migrantski val pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Konstatirano je da je BiH u ranoj fazi uspostave funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnosti da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar EU.

“BiH je u 2018. godini ostvarila realni rast BDP-a od 3,6%, dok se u ovoj godini, zbog slabljenja ekonomske aktivnosti u okruženju, bilježi usporavanje ekonomskog rasta. Konstatiran je pozitivan trend rasta izravnih stranih ulaganja od 43% u prvoj polovini 2019., dok je u prvih osam mjeseci tekuće godine zabilježen rast vanjskotrgovinskog deficita za oko 10%. EU je i nadalje glavni vanjskotrgovinski partner i na njega se odnosi 2/3 ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH“, podatak je iznesen na sjednici.

Europska komisija ocijenila je da se BiH treba posvetiti ubrzanju i unaprjeđenju procedura donošenja odluka, unaprjeđenju poslovnog okruženja i efikasnosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih poduzeća. Država treba usmjeriti posebnu pozornost na kvalitet obrazovanja i njegovu usmjerenost na potrebe tržišta rada i kvalitetu fizičkog kapitala, poput transportne i energetske infrastrukture. Ujedno poziva da se osigura održivu političku potporu i odgovornost za ekonomske i socijalne reforme kroz izradu akcijskog plana za provedbu dokumenta zajedničke socio-ekonomske reforme 2019.-2022. godina. BiH je pozvala i da izradi i dostavi program ekonomskih reformi za razdoblje 2020.-2022. godina.

Kako bi dovršila uspostavu okvira za sanaciju banaka sukladno direktivama EU-a te do kraja godine pristupila Multilateralnoj konvenciji OECD-a o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim pitanjima, Komisija je pozvala BiH da usvoji zakon o osiguranju depozita. Ocijenjeno je i da je u oblasti statistike nužno poboljšati suradnju i koordinaciju nadležnih institucija, uspostaviti kompletan i konzistentan sustav nacionalnih računa, definirati NUTS III regije, te se pripremiti za naredni popis stanovništva ali i provesti popis poljoprivrede.

Pododbor za ekonomska i financijska pitanja i statistiku je jedno od zajedničkih tijela BiH i EU osnovanih sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u cilju praćenja njegove provedbe.

Objava I Europa zabrinuta zbog odlaska iz BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Meteorolozi kažu a ovaj toplinski val diljem Europe uzrokuje iznimno vruć zrak koji dolazi iz sjeverne Afrike.

Francuske su vlasti izdale važna upozorenja zbog velikog rizika od vrućina.

Jučer je njihova ministrica zdravlja Agnès Buzyn upozorila na teške uvjete. Podsjetimo, zbog toplinskog vala 2003., u toj je zemlji zabilježeno 15.000 smrti više nego inače.

Za gotovo cijelu zemlju na snazi je narančasto upozorenje, što je drugi najviši stupanj upozorenja nakon onog crvenog, a lokalne vlasti izdale su i savjete o tome kako se rashladiti i zaštititi.

I španjolske su vlasti upozorile na značajan rizik od šumskim požara u nekim područjima.

Iako se već u posljednjih nekoliko dana temperature penju, očekuje se da će do kraja tjedna biti još toplije. U srijedu je u Njemačkoj u Brandenburgu zabilježen novi njemački rekord za lipanj. Izmjereno je 38.6 stupnjeva Celzijevih.

Radzyn u Poljskoj i Doksany u Češkoj također su zabilježili nove rekorde, s temperaturama od 38.2 i 38.9 stupnjeva.

Najviše temperature do sada izmjerili su i dijelovi Francuske i Švicarske. Čak su i na velikim nadmorskim visinama temperature bile oko 30 stupnjeva Celzijevih.

Meteorolozi upozoravaju da će se vrućine dodatno pojačati tijekom narednih dana, pa bi tako u petak dijelovi sjeverne Španjolske mogli mjeriti i 45 stupnjeva Celzijevih.

Zbog ekstremno visokih temperatura, neke su francuske škole odgodile važne ispite, a neke su čak i zatvorile svoja vrata. Nekoliko gradova, uključujući i Pariz i Lyon, ograničili su promet kako bi pokušali smanjiti učinke zagađivanje tijekom velikih vrućina, piše BBC.

Ekstremne će vrućine Velika Britanija izbjeći, no u Londonu se u subotu očekuje najviše 30 stupnjeva Celzijevih.

Iako se ovakvi toplinski valovi pojavljuju i prirodno, stručnjaci upozoravaju da će se zbog klimatskih promjena oni događati sve češće, piše Jutarnji list.

Visoke temperature ne mimoilaze ni BiH

Federalni hidrometeorološki zavod i za sljedeća tri dna izvješćuje o vrlo toplom vremenu. Ipak već sutra, petak 28. lipnja, u Bosni se ujutro očekuje umjereno do pretežito oblačno, uz mjestimičnu kišu i pljuskove, uz postupno razvedravanje tijekom dana dok će u Hercegovini biti sunčano. Očekuje se jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 20 do 24, a najviša dnevna od 24 do 29, na jugu od 28 do 33 stupnja.

I u subotu se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i jutarnje temperature od 10 do 16, na jugu od 20 do 24, a najviše dnevne od 24 do 29, na jugu od 28 do 33 stupnja. Nedjelja u cijeloj BiH će biti sunčana i s temperaturama od 29 do 34 stupnja.

Ipak ove temperaturne vrijednosti, mjerene na otvorenom često su daleko više, pa se u četvrtak oko 14 sati u Mostaru na pojedinim mjestima mjerilo 39 stupnjeva.

(Jutarnji list/Republikainfo.com)

Objava Užarena Europa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ipak, iako se očekivalo suprotno, iz Bruxellesa su izostale konkretnije poruke i stajališta o izboru Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, a koja je bila i temeljna vodilja

“Tri su glavne poruke koju su ministri poslali Bosni i Hercegovini – da se vlast formira što je prije moguće, drugo da se 100 posto fokusira na reformsku agendu, koju građani BiH, pogotovo mladi, očekuju, a što je povezano s europskom perspektivom zemlje. Također se treba fokusirati na reformu izbornog zakona i na zabrinutost koja iz toga proizlazi”, rekla je Mogherini na konferenciji za novinare nakon sastanka. No, kazala je i da “među ministrima vajskih poslova zemalja članica EU-a postoji dogovor o intezivnoj prisutnosti u BiH kao i radu sa svim političkim liderima”, ali i da će se o pitanju BiH razgovarati i na sjednici Vijeća za vanjske poslove u prosincu.

Međutim, ovakav odgovor na inicijativu svih 11 hrvatskih zastupnika više je nego neočekivan, “mlak” i neodređen.

Podsjetimo, da je na nedavnoj tzv. večeri zahvale, HDZ-a BiH koji su pomogli tu stranku i doprinijeli odličnom izbornom rezultatu, predsjednik ove stranke, Dragan Čović je kazao:”Čut će se, vrlo skoro, i iz Bruxellesa da nema Bosne i Hercegovine bez hrvatskog naroda, do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijelu BiH bez bilo kakve unutarnje podjele”.

Suprotstavljenost stajališta Mogherini i Čovića očitava se i po pitanju formiranja vlast – visoka predstavnica vanjske i sigurnosne politike EU-a ističe žurnost formiranja vlasti, dok Čović ističe:”Nema uspostave vlasti bez izmjena Izbornog zakona”.

Tko će “nadigrati” i koja će biti cijena – ostaje za vidjeti.

Stoga je današnji odgovor iz Bruxellesa svakako razočaravajući. No, očekivan za dobre poznavatelje EU diplomacije koja je i ovaj put potvrdila svoju nesklonost ishitrenim izjavama.

Podsjetimo i da je ovu temu u Vijeću zatražilo svih svih 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu koji su, krajem listopada, uputili zajedničko pismo predsjednicima EP-a, Europskog vijeća i Europske komisije povodom ishoda općih izbora u BiH, izražavajući duboku zabrinutost činjenicom da su, kako su istaknuli, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i to već treći put, izabrali Bošnjaci, dok je golema većina Hrvata glasovala za drugog kandidata – što nipošto ne doprinosi održivosti i funkcionalnosti BiH kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda, kako predviđa Daytonski sporazum.

Zastupnici su tada u pismu poručili da očekuju sveobuhvatnu raspravu o stanju u BiH na sljedećem sastanku EU-ova Vijeća za vanjske poslove:

“Krajnje je vrijeme da institucije EU-a i države članice shvate i prihvate da je jednakost triju konstitutivnih naroda nužnost, ne samo zato što je takvom postavljena u Daytonskom sporazumu, nego zato i što je to jedini koncept koji jamči dugoročnu održivost i napredak BiH. Nadamo se da će drugi dionici razmotriti ovaj poziv na razboritost, kao i ranije apele Europskog parlamenta, uključujući i zadnju Rezoluciju o BiH iz 2017. o ključnoj važnosti osiguravanja legitimnog zastupanja u funkcionalnoj demokraciji. Tendencije zagovaranja centralizacije ili separatizma ne vode funkcionalnoj BiH i nastavljaju polarizirati zajednice. BiH svoje teškoće može prevladati samo dogovorom triju naroda kojim će se osigurati da svaki od njih ima jednak i ujedinjujući udio u njihovoj zemlji”, pisali su hrvatski europarlamentarci.

Ipak, u izjavi visoke predstavnice Mogherini o većini toga – niti riječi.

(Republikainfo.com/V. Soldo)

Objava Hladan tuš iz Bruxellesa: Mogherini niti riječi o Komšiću – formiranje vlasti prioritet pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.