federacija bih – Ramski Vjesnik

Kako je FBiH podijelila 30 milijuna općinama i gradovima

Uredništvo — Mon, 08 Nov 2021 08:47:31 +0000

Vlada Federacije BiH donijela je odluku o raspodjeli 30 milijuna maraka iz proračuna na ime pomoći općinama, gradovima i županijama kako bi pomogli njihovo funkcioniranje, posebno u godini obilježenom Covidom, piše Večernji list BiH.

Svih 80 općina dobile su ravnomjeran iznos od 125.000 maraka kao jednokratnu financijsku potporu proračunu. Zatim je raspoređeno 20 milijuna maraka na temelju Javnoga poziva.

Zanimljivo je reći kako samo osam općina i gradova nije dobilo niti jednu marku po ovome osnovu.

Važni projekti

Radi se očito o političkoj podobnosti, a ne kandidiranim projektima. Raspodjela novca između pojedinih općina je neizbalansirana.

O tome primjerice govori činjenica da je općina Doboj Istok dobila 425.000 što je više od Cazina ili pak Bihaća koji s iznad 61.000 stanovnika dobila 328.000 maraka.

Kada su u pitanju većinske hrvatske općine i gradovi Čapljina je dobila 345.000 maraka. Čak 220.000 maraka namijenjeno je za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju nove komunalne infrastrukture za prostorni obuhvat ADA.

Čitluku je pak dodijeljeno 375.000 maraka za i to 50.000 za rekonstrukciju gradske sportske dvorane te 100.000 izgradnju i rekonstrukciju javne rasvjete te još toliki iznos za rekonstrukciju lokalne putne infrastrukture.

Općina Domaljevac Šamac je ukupno dobila 345.000 maraka. Uz jednokratnu pomoć proračunu namjenski je usmjereno 22.000 maraka za vodovodnu mrežu u naselju Domaljevac – faza centar.

Fojnica je dobila 245.000 maraka, a tamo je 120.000 namjenski usmjereno za izgradnju poslovne zone te rekonstrukcije vodoopskrbe.

Gornji Vakuf/Uskoplje je dobila 505.000 maraka. Uz jednokratnu pomoć novcem iz federalnog proračuna će se financirati također rekonstrukcija vodovodne i kanalizacijske mreže u užem urbanom području ove općine za Fazu 2.

Grude također dobivaju nešto više od pola milijuna maraka iz federalne raspodjele. U dijelu kapitalnih projekata izdvaja se 220.000 maraka za održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta, dok za adaptaciju i uređenje crkve svetog Mihovila u Drinovcima odlazi 160.000 maraka.

U Jajcu se raspoređuje ukupno 365.000 maraka. Za izgradnju društvenog doma Vlasinje ide 160.000 maraka, a za rekonstrukciju ulice kralja Stjepana Tomaševića 80.000.

U Kiseljak odlazi rekordnih 585.000 maraka. Uz potporu protračunu čak 460.000 usmjereno je za za drugu fazu izgradnje nove zgrade Doma zdravlja.

U Kreševo ide 304.000 a financira se dogradnja dječjeg vrtića i rekonstrukcija lokalne ceste.

Ukupno 540.000 marak usmjereno je Kupresu koji uz novac za dovršetak sportske dvorane dobiva sredstva za rekonstrukciju vodocrpilišta i uređenja gradskog parka.

Livno dobiva 504.000, a najveći iznos novca ide za vodovodnu mrežu u Ljubunčiću.

Ljubuškom stiže 505.000 maraka s naglaskom na izgradnju cestovne infrastrukture u ulici fra Nikole Ivankovića.

Mostaru ide 625.000 maraka, a pola milijuna ide za rekonstrukciju raskrižja u središnjoj zoni, kružnog toka na željezničkoj postaji, Španjolskom trgu i raskrižju kod hotela Ero.

Neumu se izdvaja 423.000 maraka, a najviše novca ide u izgradnju pristupnih putem i uljare.

U Novome Travniku dobit će 385.000 maraka. Tamo će se graditi infrastruktura u zoni Neobarje i rekonstruirati sportska dvorana.

U Odžaku će prema raspodjeli otići 445.000 maraka. Financirat će se izgradnja kanalizacije te rekonstruirati Centar za kulturu.

I u Orašje stiže 445.000 maraka. Novac ide za izgradnju Doma zdrablja i rekonstrukciju kino dvorane.

Posušje dobiva 505.000 maraka. Najveći dio novca je za rekonstrukciju ulice fra petra Bakule.

U Ravnom će dobiti 225.000 maraka, a uredit će se i asfaltirati lokalne prometnice u nekoliko naselja.

Stolac prema raspodjeli dobiva 585.000 maraka a najveći dio novca ide za nastavak izgradnje Dubravskog vodovoda te manji za Kulturni centar.

Široki Brijeg dobiva rekordnih 675.000 maraka od čega 550.000 ide za rekonstrukciju lokalnih cesta.

Usora iz federacije dobiva 305.000 maraka a 180.000 ide za dječji vrtić.

Za Vitez je planirano 358.000 maraka, a tim novcem izgradit će se prometnica i prometnica oko zgrade općine, vodovodna mreža te kanalizacijska mreža.

Žepče također dobiva visokih 585.000 maraka od čega je 300.000 namijenjeno za zgradu Osnovne škole, a 100.000 za pješačku stazu.

Izvor: Z. K. / vecernji.ba

Objava Kako je FBiH podijelila 30 milijuna općinama i gradovima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prepolovio se broj prvašića u Federaciji BiH

Uredništvo — Mon, 20 Sep 2021 17:41:37 +0000

U Federaciji BiH nastavlja se trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole, a iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti procjenjuju kako će broj prvašića upisanih u prvi razred osnovne škole biti od 2 do 3 posto manji u odnosu na prethodnu školsku godinu, tj. da će biti upisano njih 18.300, javlja Fena.

Riječ je o smanjenju od oko 50 posto u odnosu na školsku 2011./2012. kad je broj upisanih prvašića u osnovne škole iznosio 35.524

Što se tiče ukupnog broja učenika osnovnih škola u Federaciji BiH, također je evidentan trend njihovog smanjenja u prethodnim godinama.

“Prema našim procjenama i ove školske godine ukupan broj učenika će biti manji za 2 do 2,5 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu, tj. procijenjeni ukupan broj učenika osnovnih škola u FBiH je oko 171.500 učenika u ovoj školskoj godini”, potvrdila je Feni Nadija Bandić, pomoćnica federalnog ministra obrazovanja i znanosti.

Ocijenila je kako se prema pregledu broja upisanih učenika u prvi razred srednjih škola u prethodnom desetogodišnjem razdoblju, može konstatirati da je prisutan trend kontinuiranog smanjenja broja upisanih učenika.

Na osnovi informacija s kojima raspolaže Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti i ove školske godine nastavit će se trend smanjenja upisanih učenika u srednje škole i procjena je da će broj učenika upisanih u prvi razred srednje škole biti oko 2 posto manji u odnosu na prethodnu školsku godinu, odnosno da će broj upisanih učenika u prve razrede srednjih škola biti oko 19.270 učenika u Federaciji BiH.

Kada je u pitanju ukupan broj učenika srednjih škola u Federaciji BiH, također je evidentan trend smanjenja broja učenika u prethodnim godinama. Prema procjenama resornog ministarstva, i ove školske godine ukupan broj učenika će biti manji za 3 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu, tj. procijenjeni ukupan broj učenika srednjih škola u FBiH je oko 69.200 u ovoj školskoj godini.

Razlog zašto još uvijek nije moguće predstaviti preciznije podatke o broju učenika upisanih u prve razrede osnovnih i srednjih škola je taj što sva županijska ministarstva obrazovanja, od kojih Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti prikuplja podatke, još ne raspolažu s kompletnim podacima o broju upisanih učenika u prve razrede osnovnih i srednjih škola, a samim tim ni preciznim podacima o ukupnom broju učenika u osnovnim i srednjim školama, navodi Bandić.

Među najvažnijim uzrocima smanjenja broja upisanih učenika u prvi razred osnovne i srednje škole i smanjenja ukupnog broja učenika u Federaciji BiH, smatra se pad nataliteta, koji je posljedica teške ekonomske situacije u društvu i velike stope nezaposlenosti mladih koji planiraju obitelj

Među ostalim čimbenicima koji imaju utjecaj na smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama, dodala je, su migracije stanovništva (posebno iseljavanje obitelji s djecom školskog uzrasta), djeca pripadnici romske nacionalnosti kao posebno ranjiva kategorija i drugi učenici iz ranjivih grupa koji prekidaju obrazovanje prije njegovog završetka.

Prema određenim pokazateljima, neredovito pohađanje nastave često može biti rani znak upozorenja da je dijete u riziku od prekida obrazovanja prije njegovog završetka, upozorava pomoćnica federalnog ministra obrazovanja i znanosti.

Jedna od preporuka Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti za poboljšanje takvog stanja je neophodnost osiguranja svoj djeci predškolskog uzrasta mogućnosti da budu uključena u programe predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu.

Inače, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti svake godine izrađuje Informaciju o upisu učenika u osnovne i srednje škole u tekućoj školskoj godini i kao sveobuhvatan informativno-analitički dokument, koji se temelji na podacima dobivenim od županijskih ministarstava obrazovanja, dostavlja Vladi FBiH na razmatranje. To će biti realizirano i ove godine, nakon što županijska ministarstva obrazovanja budu imala objedinjene podatke.

Objava Prepolovio se broj prvašića u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bijela kuga i masovan odlazak mladih opustošili dijelove Balkana

Uredništvo — Sun, 19 Sep 2021 09:54:26 +0000

Natalitet u BiH je u drastičnom padu. Više ljudi umire nego što se rađa. BiH postaje zemlja staraca. Ekipa Okanala posjetila je nekoliko seoskih škola u blizini Goražda. Neke od njih su ugašene, a neke broje svega 30 učenika od nekadašnjih 800. Mještani kažu idu trbuhom za kruhom, a sela pusta, škole zatvorene.

Negativan prirodni priraštaj i odlazak stanovništva poremetit će i ekonomiju zemlje predviđaju stručnjaci

Područna osnovna škola Mehmedalija Mak Dizdar u Sadbi. Jedna smjena drugi i treći razred ukupno sedam učenika. Matematika, Bosanski i likovno. Svi u svojim obavezama. Haris Begić jedan je od četiri učenika drugog razreda. Kaže da su bliski ali da bi volio da ima više prijatelja.

Amna Baljić je treći razred.Voli da čita. Voli da piše, ali najviše da se u školskom dvorištu igra

“Voljela bih da nas ima više jer je uvijek zabavnije da se igra. Na tjelesnom npr. ne možemo da se igramo između dvije vatre jer nas je malo, a da nas ima više mogli bi više da igramo i bilo bi zabavno”, kazala je Amna.

Učiteljica Narcisa Hotović Gluhačević skoro dvadeset godina je učiteljica u ovoj školi. Kaže da je iz godine u godinu sve teže. Učenika sve manje. Kaže voli svoj posao, ali ukoliko ne bude djece budućnost ovog područja je neizvjesna.

“Situacija je vrlo teška i alarmantna, iz razloga što žalosno je kad udješ u odjeljenje, imamo sve uslove, ali malo đaka. Ja se sjećam kad sam ja počela raditi 2001. puno više đaka je bilo”, govori učiteljica Narcisa.

Na istoj tabli, u isto vrijeme, dva učenika, jedno drugi, drugo treći razred. Jedno radi matematiku, drugo piše rečenice. Među njima je i Aida. Vrlo živahna i znatiželjna djevojčica. Kaže, živi daleko.

“Daleko je naša kuća, tako me bole noge da ne mogu da stojim”, pojašnjava Aida.

Došli smo da dočekamo i starije učenike. Roditelji ih dovode u školu. Neki od njih su također bili učenici ove škole. Ermin Bardah danas dovodi svoje dijete, a sjeća se kako je bilo dok je on išao u ovu istu školu.

“Bilo je puno življe. Uvijek su bila dva odjeljena a i b. Bilo je puno više učenika i bilo je još područnih škola koje su trenutno zatvorene. Žalosno. Stanje je katastrofalno u odnosu na broj učenika”, prisjeća se Ermin.

Nastavnik Suad Begić u ovoj školi počeo je raditi 2007. Djece je bilo puno. Više odjeljenja istih razreda

“Budućnost škole je upitna, s obzirom na mali broj učenika. Ja sam 2007. počeo raditi i prvi razred je imao dvadeset učenika. Od tada do danas taj broj se sveo na pet učenika, a imali smo razred koji ima samo jednog učenika”, govori o tužnoj statistici nastavnik Suad Begić.

Meliha Tatarin majka je jednog osnovca. Dvoje djece je već završilo ovu školu. Kako kaže, svaki dan dovodi dijete u školu. Prevoza nema jer je mali broj učenika. Kaže da je u periodu dok je školovala stariju djecu do danas situacija se drastično promijenila.

“Sin najstariji je 1994. godine bilo ih je 20 u razredu, kćerka 98, jedanaest dvanaest ih je bilo, a sad treće dijete 2012., samo dva učenika u razedu. Ja nikad ne bi otišla odavde nikad. Ti možeš otići bilo gdje, ali za omladinu nema ništa. Voljela bi da se vrate, da bude više djece da narod oživi”, kazala je Meliha.

Okolna sela su bez ljudi. Masovno napuštaju ova područja, a generalno se i manje djece rađa. To su glavna dva razloga pada nataliteta

“Opao je broj, ta djeca koja dolaze pješače po pet kilometara. Sami su društva više nemaju. Djeca koja su bila su završila i to je tako” ističe nastavnik Begić.

Škole su pravi pokazatelj koliko djece se manje rađa ali i koliko je napustilo ovo područje, ali i državu.

“Problem je što narod ne želi da živi na selu. Svi više vole grad, svi odlaze u grad. Ima jako puno omladine ovdje koju sam ja učila, imaju kuće rade, na poslu su ali ne žele da žive na selu. Odlaze u Goražde, Sarajevo, kupuju stanove, a naše škole ostaju prazne”, poručila je učiteljica Narcisa.

A primjer je područna škola u Selu Posestra. Nekada četvorogodišnja škola, sada je zatvorena. Direktor škole Mehmedalija Mak Dizdar Samir Imamović upravo je u ovoj školi u Posestri počeo raditi.

“Tada je bila u funkciji škola. Bilo je petnaestak učenika, kombinovana odjeljenja, prvi drugi treći razred. Svake godine se smanjivao broj učenika. Na kraju je škola ostala bez učenika”, kazao je Imamović.

Samir tvrdi da je jedan od razloga što ovdje više i nema mladih bračnih parova. Ostaju starci. A oni koji su porijeklom s ovih prostora porodice zasnivaju u inostranstvu. Kako kaže od pet područnih škola dvije su zatvorene, a i ostalim prijeti isto.

“U Beriću jedan učenik ima u prvom razredu. Ukupno ima tri učenika, prvi četvrti i peti razred. U Beriću je bilo osamsto učenika, sada 28. Prošle godine 38 u Beriću, sada 28. Deset učenika fali od prošle godine. I to je ono što je alarmantno i to je ono što je problem cjelokupnog društva”, poručio je direktor Samir Imamović.

I u samom porodilištu u Goraždu sve se manje beba rađa. Tako da je 229 beba rođeno 2018. a ove godine svega osamdeset devet beba. Gradonačelnik Goražda smatra da je veliki problem odlazak stanovništva.

“Prije rata grad Goražde, odnosno opština imala je 38.000, a sad cijeli kanton ima 23.000 stanovnika. Glavni problem je što ljudima nismo obezbjedili dostojanstven život, problem je broj djece u osnovnim i srednjim školama. Područje kojem ja pripadam Ilovača i od Ilovače prema Orahovcima prema Brzacima, Brzača ove godine nema nijednog đaka, Ilovača oko 40 učenika, faktički do Sadbe broj učenika, skoro pa za par godina biće izbrisan biće nula, istakao je Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda.

Da bi se situacija promijenila potrebno je zaustaviti iseljavanje. A da bi se to podstaklo potrebno je mladim ljudima dati preduslove za život. To bi sve promijenilo.

“Trebalo li da se puno svi angažujemo, da ulažemo u djecu najviše, jer djeca su naša budućnost, bogatstvo.

A dobar primjer je i Armina Adilović, učenica sedmog razreda. Najbolja učenica koja je predstavljala ovu školu na kantonalnim takmičenjima.

“Puno volim ovu školu. Voljela bih da ima više djece da se nikada ne zatvori zbog manjka učenika.

Situacija nije ništa bolja u cijeloj BiH. Ipak, malo se šta čini da se situacija promijeni. Da bi se uopšte vratilo na nekadašnje stanje potrebno je da se spriječi iseljavanje i da se prosječno u porodicama rađa četvoro djece. Kada se pogleda današnja situacija to zvuči nerealno.

Pripremila: Jovanka Nina Todorović

Stanje u Federaciji BiH ništa bolje

U periodu od školske 2015/16. do školske 2020/21. godine broj učenika prvih razreda manji je za 3.290 ili 15,03 posto, stoji u sklopu informacije o upisu učenika u osnovne i srednje škole, koju je na današnjoj sjednici razmatrala Vlada Federacije BiH.

Federalna vlada je nakon današnje sjednice održane u Sarajevu saopćila da je prihvatila informaciju o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2020/21. godini u Federaciji BiH te da je predložila preporuke.

“Ova školska godina odvija se u svjetlu posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19”, stoji u informaciji, te se navodi da su kantonalna ministarstva uvažavala smjernice i preporuke vezane za pandemiju koronavirusa.

Tako su se svi kantoni opredijelili za kombinirani model nastave – u učionici i online.

Nastavak trenda smanjenja broja prvašića

Analiza podataka o učenicima upisanim u prvi razred osnovnih škola u FBiH ukazuje na evidentan nastavak trenda smanjenja njihovog broja.

“U odnosu na prethodnu školsku godinu, broj prvašića je smanjen za 484 ili 2,54 posto. U periodu od školske 2015/16. do školske 2020/21. godine broj učenika prvih razreda manji je za 3.290 ili 15,03 posto, a primjetno je i kontinuirano smanjenje ukupnog broja učenika osnovnih škola”, navodi se u informaciji.

Tako je, prema zbirnim podacima za Federaciju BiH, broj učenika osnovnih škola u ovom periodu smanjen za 13.494 učenika ili 7,08 posto.

Podaci za učenike srednjih škola

Podaci za ovu školsku godinu, izuzevši Posavski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10, koji nisu dostavili podatke, također ukazuju na primjetan nastavak trenda smanjenja broja učenika upisanih u prvi razred srednjih škola.

“Trend kontinuiranog smanjenja zabilježen je i kada je riječ o podacima o ukupnom broju učenika srednjih škola u Federaciji BiH. Najveće procentualno smanjenje u šestogodišnjem periodu zabilježeno je u Unsko-sanskom kantonu (27,75 posto), Hercegovačko-neretvanskom kantonu (27,16 posto) i Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde (22,79 posto)”, stoji u informaciji.

Pandemija COVID-19 negativno je utjecala i na realizaciju obaveznog programa predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu, koji u pojedinim kantonima nije realiziran zbog zatvaranja odgojno-obrazovnih ustanova (u drugoj polovini marta 2020. godine) ili je realizacija prekinuta prije okončanja programa.

Na portalu Buka magazin, još prije mnogo godina Dejan Radmilović, iz Saveza nevladinih organizacija “Horizont 2024”, je upozoravao da neophodno je ukazati na bijelu kugu prije nego ona postane prirodna katastrofa, dok smo u 2021. godini svjesni da je ona postala sveprisutan i nadnacionalni problem.

“Moramo napasti problem sa više strana. Moramo popraviti socio-ekonomsku situaciju, vršiti edukaciju i otvoriti savjetovališta u vezi abortusa. Moramo napraviti i neki paket pomoći, kao što imaju zapadne europske zemlje, da se pomogne mladim roditeljima, samohranim majkama, kako bi se stimulisalo osnivanje porodice“, ističe Radmilović.

Jedan od uzroka bijele kuge može se vidjeti i u porastu broja abortusa, kojih se prema procjenama liječnika u BiH godišnje napravi 20.000

„Moramo razgovarati jako puno o planiranju trudnoće i porodice. Ali abortus je jedan od najgorih načina planiranja porodice. Kada govorimo o abortusu, žena koja dođe da to uradi, čini potez očajnika jer je dovedena pred svršen čin. Taj abortus dovodi do psihičkih i fizičkih posljedica“, kazao je Vadihdin Katica, specijalista ginekologije i akušerstva Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Posljednjih deset godina Bosna i Hercegovina ima stopu ekonomskog rasta nula ili jedan posto. Ključ svih problema leži u tome, smatra Dženan Đonlagić, ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH.

„Uloga države je da popravlja ekonomsku situaciju u zemlji. Kada se to popravi i kada mladi dobiju zaposlenje i kada ne budu smatrali posao u javnoj upravi svojim ultimativnim ciljem onda će doći i do smanjenja problema kojeg nazivamo bijela kuga“, zaključuje Đonaligić.

Ukoliko se nastavi ovakav trend smanjivanja broja stanovnika, u Bosni i Hercegovini će 2050. godine živjeti 1,9 milijuna stanovnika, a 2100. godine 900.000.

Objava Bijela kuga i masovan odlazak mladih opustošili dijelove Balkana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Federacija BiH rekorder u Europi: Ako radnik ima bruto plaću od tisuću maraka, više od 450 maraka ide državi, a ostatak radniku

Uredništvo — Fri, 06 Aug 2021 08:51:52 +0000

Ako radnik ima bruto plaću od tisuću maraka, više od 450 maraka ide državi, a ostatak radniku

Federacija BiH je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose 41 posto na mjesečnoj razini, rekorder u Europi, izvještava BHRT. Ako radnik ima bruto plaću od tisuću maraka, više od 450 maraka ide državi, a ostatak radniku, objasnili su poslodavci. Usvajanjem Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak Federacije BiH povećao bi se životni standard radnika, odnosno njihova najniža plaća. Visoki porezi i doprinosi na plaće u Federaciji BiH su bili dobar razlog da se ide u izmjene postojeće zakonske regulative. ”Postoji konsenzus većine parlamentarnih stranaka da izmjene i dopune zakona dobiju podršku u federalnom parlamentu”, kazao je Husein Rošić iz Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma državnog Parlamenta.

Kako BHRT doznaje, iz ureda premijera Federacije novi utvrđeni tekst zakona vraćen je parlamentu i očekuje se da se on nađe na sjednicama federalnog parlamenta vrlo brzo nakon ljetne pauze.

Objava Federacija BiH rekorder u Europi: Ako radnik ima bruto plaću od tisuću maraka, više od 450 maraka ide državi, a ostatak radniku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Federacija BiH se nastavlja zaduživati

Uredništvo — Thu, 29 Jul 2021 15:35:26 +0000

Proračunom Federacije BiH za 2021. godinu planirano je zaduženje u iznosu od 410 milijuna KM, čija je realizacija planirana putem emisije trezorskih zapisa.

Naime, Vlada Federacije BiH je na 63. sjednici, održanoj 9.10.2012. godine, donijela Odluku o uvjetima i procedurama emisije trezorskih zapisa FBiH. Točkom III stav 1. navedene odluke propisano je da se emisija obveznica FBiH vrši prema dinamici, obimu, uvjetima i na način utvrđen odlukom o emisiji iz točke II stav 1. iste odluke koju donosi Vlada FBiH. – piše Klix.ba

U vezi sa navedenim, Vlada FBiH je na 257. sjednici održanoj 25.2.2021. godine donijela Odluku o zaduženju Federacije BiH kojom se odobrava zaduženje FBiH putem emisije trezorskih zapisa radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih proračunom FBiH za 2021. godinu u nominalnom iznosu od 50 miliona KM, sa rokom dospijeća od 12 mjeseci.

Javni poziv za sudjelovanju emisiji trezorskih zapisa FBiH putem aukcije na Sarajevskoj burzi-burzi vrijednosnih papira, kojim su pozvana sva zainteresovana fizička i pravne osobe da sudjeluju na aukciji trezorskih zapisa FBiH, objavljen je 9. lipnja 2021. godine.

Aukcija trezorskih zapisa Federacije BiH održana je 22.6.2021. godine, čime je Federacija BiH ponudila 5.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM po trezorskom zapisu (što ukupno iznosi 50 milijuna KM) sa rokom dospijeća od 12 mjeseci, putem metode aukcije sa formatom višestruke cijene.

Za vrijeme trajanja aukcije ukupno je pristiglo 25 ponuda za kupovinu 16.501 trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 165.010.000 KM.

Prihvaćeno je sedam ponuda za kupovinu trezorskih zapisa putem kojih je prodano 5.000 trezorskih zapisa ukupne nominalne vrijednosti 50 milijuna KM, što predstavlja 100 posto planiranog obima emisije.

/Izvor: Klix.ba/

Objava Federacija BiH se nastavlja zaduživati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Koja su najtraženija zanimanja u Federaciji BiH

Uredništvo — Sat, 03 Apr 2021 08:30:33 +0000

Nakon dobivenih rezultata istraživanja tržišta rada u FBiH, koje je provedeno u siječnju ove godine, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar izjavila je da većina poslodavaca procjenjuje da će u 2021. imati rast obima poslovanja.

Istraživanje u okviru kojeg su anketirana 1.232 poslodavca koji imaju pet i više zaposlenih, realizirali su Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje uz tehničku potporu projekta “Istraživanje tržišta rada”, koji financira EU.

Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru istraživanja, najtraženija zanimanja III i IV stupnja u 2021. su prodavač, šivač, vozač, bravar, varitelj, obućar, zaštitar, tesar, mesar, call centar operater i slastičar. Istodobno, najtraženija zanimanja visoke stručne spreme su IT stručnjak, strojarski inženjer, građevinski inžinjer, inžinjer elektrotehnike, ekonomist, arhitekt, grafički dizajner, magistar farmacije, komercijalista i veterinar.

“Ispitivanje tržišta rada predstavlja značajan segment aktivnosti Zavoda budući da kroz anketiranje poslodavaca dobivamo vrlo korisne podatke koji nam služe za bolje prilagođavanje mjera aktivne politike zapošljavanja poslodavcima te za unaprjeđenje funkcije posredovanja, što je naš strateški cilj“, istaknula je Lončar.

Rezultati istraživanja pokazali su da je u 2020., uslijed pandemije COVID-19, čak 43% ispitanih imalo pad obima poslovanja, dok je rast obima poslovanja zabilježilo njih 26%. Rast financijskih efekata imalo je svega 24% ispitanika što je, u odnosu na prošlu godinu, smanjenje za više od 35%. U 2020., kod anketiranih poslodavaca bilježi se negativan rezultat između zaposlenih i radnika kojima je prekinut radni odnos. Novozaposlenih je 4.076 (40%), dok je radni odnos prekinut sa 6.058 osoba (60%).

U smislu reakcije na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, poslodavci su, uglavnom, primjenjivali skraćivanje radnog vremena (21%). Za uvođenje rada u smjenama opredijelilo se 16% poslodavaca, 15% njih nije poduzimao nikakve mjere, dok je 1% poslodavaca najavilo prekid rada, podaci su Zavoda

/Izvor: Dnevni.ba/

Objava Koja su najtraženija zanimanja u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Federalni zastupnici podigli ruku za 45 milijuna eura zaduženja

Uredništvo — Tue, 02 Feb 2021 15:35:16 +0000

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH prihvatili su na današnjoj sjednici prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodone banke za obnovu i razvoj (IBRD) za realizaciju Projekta oporavka i podrške firmama.

Riječ je o zajmu od 45 milijuna eura od kojih 60 posto ide na Federaciju BiH a 40 posto na Republiku Srpsku. S ovim novcem se planiraju pomoći privatne firme pogođene pandemijom koronavirusa.

Prihvaćen je i prijedlog Odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o kreditnoj liniji (Makrofinansijska pomoć za Bosnu i Hercegovinu) između Europske unije (kao zajmodavca) i Bosne i Hercegovine (kao zajmoprimca) i Centralne banke Bosne i Hercegovine (kao agenta zajmoprimca)

– Predviđeno je zaduženje od 250 milijuna eura. Od toga pripada FBiH 61,5 posto ili 153 milijuna eura i 750 tisuća eura. Rok otplate zajma je do 15 godina. Cilj zajma je ublažiti posljedice pandemije koronavirusa, odnosno, ublažiti ograničenja koja Bosna i Hercegovina ima u smislu financiranja iz vanjskih izvora, ublažiti platnu bilansu – objasnila je federalna ministrica Jelka Milićević.

Objava Federalni zastupnici podigli ruku za 45 milijuna eura zaduženja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Produžuju se epidemiološke mjere u FBiH

Uredništvo — Thu, 19 Nov 2020 11:33:35 +0000

Mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa Kriznog stožera FBiH, koje su trenutno na snazi u ovom bh. entitetu bit će produžene i u idućem razdoblju. Mjere se, vjerojatno neće niti ublažavati niti pooštravati, a sve dodatne informacije bit će poznate nakon sjednice Kriznog stožera koja bi se trebala održati u ponedjeljak, piše Klix.ba.

Podsjetimo, jedna od mjera je oganičeno kretanje na području FBiH od 23:00 do 5:00 sati. Također, ograničena su okupljanja građana na maksimalno 30 osoba, u otvorenom i zatvorenom prostoru, kao i obvezno nošenje maski unutra i vani, te držanje distance.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas će sazvati sastanak sa županijskim premijerima i ministrima na kojem će biti analizirane mjere i aktivnosti koje poduzimaju županijsk tijela u vezi sa sprječavanjem širenja koronavirusa. Na sastanak su pozvani Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić, ministrica financija FBiH Jelka Miličević, Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džidić te federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

Objava Produžuju se epidemiološke mjere u FBiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U sukobu ste interesa, nema veze, u Federaciji vas nema tko kazniti

Uredništvo — Mon, 21 Sep 2020 18:31:11 +0000

Ukoliko živite na teritoriju Federacije, te obavljate poslove iz raznih interesnih, sukobljenih sfera, nemajte nikakve bojazni, nitko vas neće kazniti. Niti se gdje vaš sukob interesa može prijaviti, niti vas ima tko kazniti.

Ukratko bi to bio rezime ako ste u sukobu interesa, ili pak imate interes da prijavite osobu koja je u sukobu interesa. Ranije se sukobom interesa bavilo Središnje izborno povjerenstvo, da bi to pitanje bilo izuzeto, te je trenutačno ničije. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u Federaciji nije nadležna, premda drugih nadležnih nema.

Federalni Zakon o sukobu interesa se ne provodi, nema tijela koje je nadležno za provođenje zakona. Čeka se da federalni Parlament usvoji izmjene i da nadležnost za provođenje zakona. U međuvremenu, sukob interesa se u Federaciji ne može nikome prijaviti i takvo stanje je aktualno već nekoliko godina. Sigurno ne slučajno.

Tako zbog jednog članka zakona koji stoji u ladici, a koji bi trebali usvojiti parlamentarci sukobi interesa u Federaciji čekaju. Propisane su kazne za one čiji se interesi sukobljavaju, no nema vas tko kazniti.

Stoga samo naprijed ako ste u sukobu interesa, a ako ste s druge strane, te vam je od interesa da prijavite sukob interesa jer se to direktno dotiče vas i vašeg života ne možemo vam pomoći.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava U sukobu ste interesa, nema veze, u Federaciji vas nema tko kazniti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zaštiti radnika od visokih temperatura

Uredništvo — Wed, 01 Jul 2020 12:24:04 +0000

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, preporučilo je poslodavcima da usljed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.

Preporučuje se poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati i njihovog nastavka poslije 16 sati. Ukoliko je rad kod poslodavca organizovan na takav način da je nemoguće primijeniti tu mjeru, ovo ministarstvo preporučuje poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.

Također, preporučeno je da za vrijeme trajanja ovakvih vremenskih prilika omoguće korištenje godišnjeg odmora radnicima s dijagnosticiranim kroničnim oboljenjima, kao i odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Data je preporuka i da ustanove koje s radom počinju u devet sati ili kasnije, prilagode početak radnog vremena ovoj situaciji.

Osim toga, poslodavci bi trebali omogućiti adekvatnije odijevanje radnika u ustanovama, preduzećima, kao i organima vlasti, te drugim pravnim osobama, kao i adekvatno odijevanje na službenim događajima (sjednice parlamenta, vlade i slično), prilagođeno visokim temperaturama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, javlja Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Objava Zaštiti radnika od visokih temperatura pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.