Nogometna reprezentacija BiH je u prvom kolu grupe D kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. osvojila bod u Finskoj odigravši rezultatom 2:2. Finska je odlično otvorila meč i u prvih sedam minuta je imala dvije stopostotne šanse.

Objava Nogometna reprezentacija BiH odigrala neriješeno s Finskom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jedan od “sportova” koji su uveli u svoju svakodnevnicu je trčanje, ali na malo neobičan način – u vunenim čarapama.

Finsku su pokrile velike količine snijega ove zime, a trčanje na bijelom pokrivaču u čarapama je jedinstvena vježba, ali osigurava i jedinstven osjećaj slobode, kaže za Reuters Pekka Parviainen, helikopterski pilot i strastveni bosonogi trkač.

“Ovo je tradicionalna finska ludost, mislim da se svi slažemo”, kaže Pekka u društvu grupe trkača u parku Nuuksio, nedaleko od glavnog grada Helsinkija, prenosi N1.

“Radi se o unutarnjem zadovoljstvu. Mislim da se radi o dobrom sportu, jakoj vježbi, ali opet to je samo sreća”, dodaje.

Trčanje u čarapama u Finskoj je popularizirano prije par godina ali tijekom toplih mjeseci. S druge strane, u ovoj zemlji je tradicionalan “sport” trčanje kroz snijeg i skok u smrznuto jezero nakon saune.

Trčanje po snijegu u čarapama se smatra jedan korak dalje.

“Možete to učiniti prilično lagano ili jače po dubokom snijegu kao što smo to učinili mi sada. Ali osjećaj nakon toga je jednostavno sjajan. Dobijete dobru masažu stopala”, rekao je Parviainen.

Toplih vunenih čarapa ne nedostaje, jer su Finci bili vrijedni tijekom dugih zimskih dana provedenih u zatvorenom i izolaciji.

Parviainen preporučuje nošenje najmanje dva, po mogućnosti tri para vunenih čarapa kako biste izvukli maksimum iz jednog treninga trčanja.

Objava Finci izumili novi sport pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mali grad smješten sjeverno od Arktičkog kruga, gdje temperature od 50 stupnjeva ispod nule nisu neuobičajene, najavio je svoju kandidaturu na konferenciji za novinare priznajući da je to “luda ideja” ali s ozbiljnom porukom.

“Naša namjera ovdje je jasna: želimo sačuvati Sallu takva kakva jeste i naše zime hladnima i punima snijega”, kazao je gradonačelnik Salle Erkki Parkkinen.

“I tako se rodila ova luda ideja: organizirati ljetne olimpijske igre u jednom od najhladnijih gradova na svijetu.”

Dodao je da će, ako Salla bude mogla organizirati OI 2032., to značiti da su temperature nastavile rasti.

“Ako samo budemo stajali i ne činili ništa i dopustili da globalno zatopljenje prevlada, izgubit ćemo naš identitet, a grad koji volimo – kao i mnogi drugi diljem svijeta – prestat će postojati”, istaknuo je Parkinnen.

“Naša ljeta su sve vruća i vruća, naše zime su sve kraće i moramo očuvati Sallu ledenom, hladnom i snježnom”, istaknuo je Parkkinen.

Kandidaturu Salle prate svi elementi ozbiljne kandidature, uključujući logo, maskotu, uniforme, knjigu kandidature i promotivne aktivnosti.

Međunarodni olimpijski odbor (MOO) će o domaćinu Igara 2032. odlučiti prije 2025. godine, a već je nekoliko gradova, osim Salle, izrazilo interes da bude domaćin. To su Doha, Mumbai i regija Rhine-Ruhr u Njemačkoj.

Objava Najhladniji grad želi biti domaćin ljetne olimpijade pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

34-godišnja Sanna Marin iz redova socijaldemokrata nominirana je u nedjelju. Funkciju ministrice financija dobit će čelnica Stranke centra, 32-godišnja Katri Kulmuni, a potpuni sastav vlade bit će otkriven kasnije ovaj tjedan.

Finska vlada odstupila je prošli tjedan nakon što je Stranka centra objavila da više ne podržava premijera Anttija Rinnea zbog nedavnog spora oko tržišta rada u koji je upletena državna poštanska služba Posti.

“Želimo da osovina između premijerke i ministrice financija funkcionira”, kazala je Kulmuni.

“To je temelj ove nove generacije suradnje (između socijaldemokrata i Stranke centra)”, dodala je.

Lehtikuva/Roni Rekomaa / via REUTERS

Katri Kulmuni i Sanna Marin u TV showu

Nova finska premijerka je bivša ministrica prometa koja je imala strelovit uspon u finskoj politici otkad je sa 27 godina ušla u gradsko vijeće svog rodnog grada Tamperea.

Vlast preuzima uslijed niza štrajkova koji od ponedjeljka zaustavljaju proizvodnju u nekim od najvećih finskih tvrtki. Konfederacija finske industrije procjenjuje da će štrajkovi dovesti do 500 milijuna eura gubitaka.

Ministrica unutarnjih poslova i dalje će biti čelnica Zelene stranke, 34-godišnja Maria Ohisalo, 32-godišnja predsjednica Lijevog saveza Li Andersson ostaje ministrica obrazovanja, a 55-godišnja Anna-Maja Henriksson iz Švedske narodne stranke i dalje će biti ministrica pravosuđa.

Objava Nova premijerka Finske najmlađa na svijetu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općinske vlasti Lestijärvija su prije nekoliko godina skrenule pažnju na sve ozbiljniji problem pada nataliteta u tom gradu, te su donijeli odluku da će za svako novorođenče roditeljima isplatiti čak 10.000 eura, javlja Anadolija.

Vlasti su odlučile poduzeti pronatalitetne mjere nakon što je u tom finskom gradiću tokom jedne godine rođena samo jedna beba.

“Kada se saznalo da je u jednoj godini rođena samo jedna beba svi su se probudili i kazali da se nešto mora uraditi“, kazala je novinarima Paula Jokela, učiteljica lokalne škole.

Dodala je kako su se čak zabrinuli da u jednom momentu više neće imati dovoljno učenika u školi jer u jednom razredu imaju samo tri učenika, što je, kako je rekla, vrlo zabrinjavajuće.

Gradske vlasti su priopćile da će u razdoblju od 10 godina za svako novorođenče roditeljima platiti 10.000 eura kako bi potakli mlade da rađaju što više djece. Slične pronatalitetne mjere se provode u još nekim finskim gradovima koji se također suočavaju sa poražavajućom demografskom slikom.

Neki političari u toj skandinavskoj zemlji javno pozivaju žene da rađaju više djece, upozorivši da se zemlja suočava sa sve nižom stopom fertiliteta. Posebno su zabrinuti zbog sve manjeg broja rođene djece kao i zbog sve izraženijeg problema starenja stanovnika.

Kako navode finski mediji, neki dužnosnici u zemlji smatraju da bi se negativni demografski trendovi mogla negativno odraziti i na javne financije i nacionalnu ekonomiju.

Prema podacima finskih državnih agencija, očekuje se da u nadolazećem razdoblju u toj zemlji svaka žena u prosjeku rodi 1,32 djece, što bi bilo najniže u povijesti Finske.

Prema podacima Ujedinjenih naroda za 2019. godinu, Južna Koreja ima najnižu stopu fertiliteta u svijetu. U toj zemlji trenutno u prosjeku svaka žena rodi 1,1 dijete.

Primjera radi, u Kini u prosjeku svaka žena rodi 1,7 djece, u Indiji 2,2, SAD-u 1,8, Njemačkoj 1,6, a u Nigeru čak sedmero djece. Prema podacima UN-a, globalni prosjek iznosi oko 2,5 djece.

Objava U Finskoj za svako novorođenče čak 10.000 eura pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Otkrila nam je sitnice iz svoje svakodnevice

Primjerice, jesi li znala da se Finci u gostima izuvaju bez pitanja, ali i ne očekuju da ih u gostima dočekaju kolači?

Zagrepčanka Eleonora Schitaroczy u Finsku je preselila prije četiri godine. Razlog preseljenja i sretna okolnost bio je njezin dečko, Finac, s kojim je u stan u Helsinkiju uselila u veljači 2015. godine. Danas 28-godišnjakinja, Eleonora će uskoro po drugi put postati majka pa se sa svojom obitelji u Finskoj definitivno osjeća kao kod kuće.

Zaposlena je kao projekt menadžerica za jednu IT tvrtku koja surađuje s automobilskom industrijom i već je polako preuzela navike svojih sunarodnjaka. Ipak, u početku joj se bilo teško priviknuti na hladnoću i premalo sunca, ali sve ostalo bila je prilagodba na isključivo pozitivne stvari. Svi koje presele na sjever Europe upravo nedostatak svjetla ističu kao manu, ali sve je stvar navike.

“Na početku je mrak koji je po gotovo cijele dane po zimi doista čudan, ali kad se radi, niti ne osjetiš da vani ne sija sunce”. Tako mi je već u prvoj rečenici opisala doživljaj Finske iz perspektive Hrvata – mračno i stalno se radi. Šalu na stranu, nije to uopće tako pa me Eleonora upoznala s detaljima života na sjeveru od svojih prvih dana.

Nema čekanja u redovima

Iako joj život u Finskoj nije bio nepoznanica, jer je Helsinki, zbog dečka, posjećivala i ranije, uspoređujući finsku svakodnevicu s hrvatskom, razlike su doista velike. “Tu je sve jako organizirano. Primjerice, rijetko se gdje čeka u redovima jer sve digitalizirano pa se i većina papirologije može obaviti online. Tako se i kod doktora i u pošti i u banci može naručiti u točno vrijeme i čeka se maksimalno 10-15 minuta, a zapravo niti toliko. Jednostavno nema traćenja vremena s papirologijom i čekanjem”, objašnjava Eleonora.

Rijetko su na kavi, ali često u restoranima

Tamo nema čekanja, ali ni nadaleko poznate hrvatske tradicije dugoga ispijanja kave. “U Finskoj ljudi ne idu na “kave” kao mi, umjesto toga nalaze se za ručak ili popodne da doslovno popiju kratku kavu. Ispijanje kava i dugo sjedenje isto vide kao traćenje vremena pa radije nešto drugo zajedno rade, kao primjerice sport, odlazak u prirodu, u muzeje, na izložbe i slično”.

Država subvencionira i ručak 

Odlasci na ručak kod njih su puno češća pojava. “Definitivno jako često odlaze u restorane, osobito za ručak. Jedan od razloga je i to što država subvencionira jedan dio ručka pa je ljudima na kraju to jeftnijie nego nositi od kuće. Država plaća 25 posto, a ti ostatak. Tvrtka u kojoj radiš daje ti karticu ili bon za 10 eura, koji mi dakle plaćamo 7,5 eura i time plaćamo u svim restoranima, a čak i trgovinama hrane”.

Trgovine rade non-stop

Dok je u Hrvatskoj rad nedjeljom i dalje kontorverzna tema, na sjeveru oko toga nema problema: “Radno vrijeme trgovina je isto drugačije jer puno supermarketa radi 24h i to 7 dana u tjednu, a oni koji ne, otvoreni su svaki dan od 6 do 23. Ostale trgovine, poput trgovina odjećom, cipelama i slično isto su otvorene nedjeljom, ali skraćeno, od 12 do 18, što je po meni super!”.

Ako želiš, radi od kuće

Radno je vrijeme u Finskoj 7,5 sati, a većina firmi ima klizno radno vrijeme pa se može doći između 7:30 i 11 sati i isto tako kasnije otići, a simpatična Zagrepčanka dodaje još jednu praktičnu prilagodbu: “Puno firmi dopušta rad od kuće i možeš spontano odlučiti hoćeš li doći u ured ili ostati kod kuće”.

Eleonora s jezikom nema problema, ali ga je počela učiti godinu dana prije preseljenja. Sada je, nakon pet godina, na drugoj od tri razine: “Mnogi kažu da je jako težak, ali vjerujem da ga svatko može naučiti ako ga se ne boji upotrijebiti. Ipak, znam ljude koji tu žive i više od deset godina pa uopće ne govore finski, ali nema veze jer se engleski uvijek koristi”.

Aute koriste sve manje

Javni prijevoz je u Finskoj skuplji nego u Zagrebu. Jedna je vožnja oko 2 eura, ali, ističe Eleonora, i to ovisi gdje se karta kupi. Međutim sve je puno organiziranije i uvijek na vrijeme.

K tome govori i još nešto zanimljivo: “Javni je prijevoz potpuno besplatan za roditelja, odnosno osobu s djetetom u kolicima, što je jako praktično! Osim toga, jedna stvar koja mi je isprva bila smiješna je to što ljudi ne vole sjediti jedan pored drugoga u javnom prijevozu. Svi uvijek prvo sjednu sami, a ako nema takvoga slobodnog mjesta, puno ljudi radije stoji nego da sjedne pored nekoga. Na početku mi je to bilo jako čudno, ali sad, nakon četiri godine i ja sam se navikla i shvatila da sam to i sama počela raditi!”, dodaje kroz smijeh.

Sve je u Finskoj čisto i uredno i rijetko se vidi bilo kakvo smeće, uvjerava me Eleonora. Auti se pokušavaju koristiti što manje, štoviše, Finci ih sve manje i kupuju, a postoji i opcija “dijeljenja auta”, odnosno unajmljivanja po potrebi. Bickle koriste najviše, a osobito su popularni “javni bicikli” koji su posvuda u gradu. Iako ova oba koncepta postoje i kod nas, oni su u Finskoj modernizirani. Osim toga, njihova je cijena čak i pristupačnija, pa se tako za unajmljeni bicikl plaća oko 30 eura za cijelu sezonu koja traje od travnja do listopada!

Mladima je država jamac za stan

Nekretnine za mlade u Hrvatskoj priča su za sebe, Nijemci se, pak, na kupnju stanova rijetko odlučuju, a situacija je u Finskoj baš obrnuta. Jako malo ljudi unajmljuje jer je puno skuplje od kupnje, a mladi do 30-e godine mogu otvoriti račun na kojem skupljaju novac za stan. Kad skupe barem 10 posto kupovne cijene stana, država im može biti jamac u banci. Zato je sasvim uobičajeno da jako mladi ljudi kupuju stan, a nakon tri do pet godina prelaze u kupnju većega.

“Nitko ne kupi stan pa onda tamo živi zauvijek, osim kad si malo stariji. Mi smo već sad prodali jedan i kupili drugi stan, a planiramo još veći kad nam djeca krenu u školu, a onda ćemo ga prodati i otići u manji, i otprilike tako izgledaju planovi prosječnog Finca. Mom je dečku ovo već četvrti stan koji je kupio, a ima 35 godina”, objašnjava mi Eleonora.

Obožavaju boraviti u prirodi

Finci su manje vezani uz stanove i kuće, a puno više uz prirodu. Ona je u Finskoj jako važna pa tako imaju i “zakon” koji brani pravo svakog čovjeka da boravi u prirodi te bere bobice i gljive u prirodi, što je izuzetno popularno u ljetnim mjesecima. “Jako puno borave van kuće i priroda im je jako važna. I mi, kad imamo vremena, odlazimo u nacionalni park ili u šumu u šetnju. Priroda im je dio svakodnevnog života pa i vrtići tjedno vode djecu u prirodu, a pritom ne mislim na odlazak u park jer tamo idu svaki dan”, dodaje.

Na zimu se Eleonora najteže prilagodila, ali ni to nije bilo strašno. “Zima je hladnija nego kod nas, naravno, pa je temperatura od -20 uobičajena, a sunca tada gotovo uopće nema. Sunčani se dani zato cijene – toplina im i nije toliko bitna. Međutim, dani su zimi jako kratki, traju tek oko 4 sata u prosincu. Zato čim izađe sunce svi izlaze van i uživaju, a nije bitno je li 0 ili 20 stupnjeva”, kaže mi.

Jako su srdačni ljudi Život na sjeveru ne znači da su Finci ljudi koji su hladni i gledaju samo sebe. Baš suprotno, kaže mi Eleonora, oni su zapravo jako topli. “Ljudi imaju skroz krivu sliku da su Finci nedostupni. Oni ne postaju odmah najbolji prijatelji nakon što se upoznaju s nekim, kao što je to često u južnim krajevima. Treba im vremena da se sprijatelje i otvore, ali ubrzo nakon toga su najbolji prijatelji. Znam da se na svakog mogu osloniti i da će mi pomoći s čim god mi treba pomoć!”, oduševljeno govori o svojim prijateljima Fincima.
U Hrvatskoj je običaj da osobu koju zoveš na piće počastiš, no u Finskoj tome nema mjesta. “Kad se ide van svatko plaća svoje i rijetko netko plati cijeli račun – čak niti za svoj rođendan”, kaže mi.

A kako je u gostima?

Bombonijere, čokolade, ciglica kave i boca vina u Hrvatskoj su nezaobilazni kad ideš u goste. U Finskoj i u tome postoji razlika. Nitko ne očekuje da ih dočeka kava ili kolači. Znaju donijeti cvijeće ako je posebna prigoda, ali u principu nitko ništa ne očekuje od drugoga. To je zapravo i lijepo jer se može pozvati u goste bez stresa pripremanja hrane ili pića i samo provesti zajedničko vrijeme”, zaključuje Eleonora.

Još jedna situacija njima je potpuno uobičajena. “Svi odmah izuvaju cipele čim dođu u posjet, a ima i dosta ureda u kojima se izuvaju pa imaju i “papuče” odnosno cipele za hodati unutra. Čak i ako je riječ o nekom kućnom partyju, svi se izuvaju bez pitanja trebaju li”, prepričava mi finske manire.

Eleonora u njihovoj kulturi i načinu života te u svim razlikama potpuno uživa. No, dugo ispijanje kave nama bi ipak nekako nedostajalo, a tebi?

miss7.24sata.hr

Objava Hrvatica u Finskoj: Država plaća dio ručka, trgovine su stalno otvorene, a u goste ne trebam nositi kavu, ali ni očekivati kolače pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Finski predsjednik odobrio je ostavku premijera Juhe Sipile te je zatražio da vlada i dalje djeluje kao privremena dok se ne odabere novi kabinet.

Sada privremeni premijer Sipila kaže da je “vrlo razočaran” što je njegov kabinet morao podnijeti ostavku zbog dugo planirane reforme zdravstva.

– Moja će vlada nastaviti kao privremena – rekao je Sipila dodajući da će Finska moći imati novu vladu prije lipnja i srpnja. Finska preuzima predsjedanje Europskom unijom 1. srpnja.

Kolaps vlade dolazi samo mjesec dana prije parlamentarnih izbora. Reforma je bila ključna za tročlanu koaliciju koja je htjela izbalansirati javne financije.

Financijske obveze u sukobu su s visokim troškovima zdravstva sve starijeg finskog stanovništva. No rezanje tih troškova velika je politička zapreka u toj nordijskoj zemlji koja je kroz povijest uvijek imala opsežne, ali i skupocjene, zdravstvene sustave.

Prema vladi, reforma je trebala obuzdati godišnji rast finskih javnih i zdravstvenih troškova za 0,9 posto u odnosu na trenutne pokazatelje koji predviđaju rast od 2,9 posto u razdoblju od 2019. do 2029. godine.

Sipila je prije toga rekao da će srušiti svoju koaliciju desnog centra ako ne uspiju provesti reforme zdravstva i lokalne samouprave.

hrt.hr

Objava Finska: Ostavka vlade zbog neuspjeha zdravstvene reforme pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na ideju je došla nakon što je tijekom odmora u Kaliforniji primijetila učinak koji muškarci izazivaju na žene dok su na odmoru: – Kad je neki zgodni dečko u blizini, žena će staviti ruž na usne. Na našem otoku neće biti takvog uznemiravanja.

Osnovni moto je fokusiranje na samu sebe, a ne na hormone, kaže Roth koja opovrgava da je mrziteljica muškaraca, piše 24sata.hr.  Štoviše, ističe da obožava muški rod i da bi u budućnosti mogla otvoriti i resort namijenjen samo njima.

– Žene trebaju provoditi vrijeme s drugim ženama. Jedna pred drugom mogu biti prirodne i svoje, kaže Kristina. Prije dolaska, sve zainteresirane moraju se prijaviti za ekskluzivno članstvo na stranici SuperShe.

Trebaju ostaviti ime i prezime, broj mobitela i razlog zašto žele doći u zajednicu, piše Independent. Kad se u lipnju i službeno otvori, ženama će se na otoku nuditi aktivnosti poput joge, meditacije, škole zdravog kuhanja, fitness…

Cijene smještaja zasad nisu poznate, ali pretpostavlja se da neće biti niske.

Objava Finski otok na koji smiju samo žene, ne žele muškarce pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Velika je to muka bila na Rujevici čak i nakon 57. minute, kad je finski kapetan Moisander uklizao “u ništa”, potpuno promašio i ostavio loptu Mandžukiću na pladnju da zabije svoj 30. gol za reprezentaciju.

Čačićeva Hrvatska bila je opet dominantna, ali izrazito nervozna. Na poluvrijeme se otišlo s deset udaraca na gol naših i nijednim Finaca, ali koga briga što je Modrić očekivano najbolji na terenu, a Pivarić posve neočekivano izvanredan kad nema gola! Srećom, jedna peta Andreja Kramarića pa asistencija Pivarića “slomili su kičmu” finskoj obrani.

Tu smo mislili da je sve gotovo jer Finci do tad nisu ni prešli centar, ali vraga… Pohjanpalo je ubrzo odlično trznuo glavom i Subašić je to jedva izbio u korner. Pa je triput finski napadač tukao u blok u fantastičnoj poziciji, sve dok Mitrović napokon nije odbio loptu u korner. Drhtali su “Vatreni” u zadnjih deset minuta i nikako to nije izgledalo dobro u kazališnoj atmosferi Rujevice.

U 85. minuti dogodilo se ono čega smo se bojali – Mario Mandžukić izašao je šepajući, uz bolnu grimasu na licu… Pored njega je zabrinuta lica u svlačionicu koračao doktor Bahtijarević. Je li moguće da smo izgubili Mandžukića za odlučujuću utakmicu s Ukrajinom u ponedjeljak?!

A kao konačni peh stigao je taj gol Soirija, koji se zavukao iza leđa Pivariću i zabio u svom debiju za reprezentaciju.

Objava ŠOK NA RUJEVICI! Hrvatska prosula pobjedu u 90. minuti… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava U Finskoj temperature minus 40 stupnjeva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.