Rajko je zadobio za život opasne ozljede kada je u srijedu kod Ravne Gore izgubio nadzor nad vozilom i sletio u provaliju.

Bio je smješten na jedinici intenzivnog liječenja riječkog Kliničkog bolničkog centra, gdje su se liječnici borili za njegov život no na kraju ga ipak nisu uspjeli spasiti.

Bio je hrvatski glazbenik i skladatelj, najpoznatiji kao vođa grupe Novi fosili. Bio je i dobitnik Porina za životno djelo.

Dujmić je u Zagrebu završio srednju glazbenu školu na smjeru violina te je potom apsolvirao na Pedagoškoj akademiji. Počeo je svirati klavijature u rock sastavima “Grupa Marina Škrgatića”, “Crno bijeli”, “Klan” i “Zlatni akordi”. Prva mu je autorska pjesma izvedena na Boom festivalu u Ljubljani.

Većinu svoje karijere Dujmić je proveo u Novim fosilima, čija je najprodavanija ploča “Budi uvijek blizu” iz 1981. godine bila prodana u gotovo 500 tisuća primjeraka čime je dostigla dijamantnu nakladu. Na tom albumu su neki od najvećih hitova Rajka Dujmića i Fosila – “Plava košulja”, “Tonka”, “Ključ je ispod otirača”…

Svoj prvi i jedini solo album “Nizvodno od raja” objavio je 1993. godine. Gold Collection s njegovim najboljim pjesmama koje je pisao za druge izvođače i od Novih fosila izdana je 2009. godine.

Zajedno sa Zrinkom Tutićem napisao je 1991. godine omiljenu hrvatsku domovinsku pjesmu “Moja domovina”.

https://www.youtube.com/watch?v=RUAcu3nX3bU&feature=emb_title

Autorica: Daniela Delale

Izvor:dnevnik.hr

Objava Od posljedica prometne nesreće preminuo Rajko Dujmić, legendarni hrvatski glazbenik pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kakve tajne krije naša Zemlja teško je i zamisliti. Nema te mašte koja bi mogla svojom bujnošću obuhvatiti što sve krije Zemlja.  Ipak, uvijek nešto ispliva na površinu, slučajno ili namjerno, teško je reći. Najvažnije je da je tu pred nama.

Primjer duboke tajne i daleke prošlosti odjednom se našao na površini na Banj brdu iznad naselja Gračac i Trišćani u općini Prozor-Rama.   I tu tajnu nisu otkrili istraživači nego razigrani učenici.

Prije nepunih mjesec dana u jednoj laganoj šetnji uz nekropolu stećaka na Banj brdu našli su se Magdalena Topić, učenica  9. Razreda OŠ „Ivan Mažuranić“ Gračac i njezin kolega iz razreda Ivan Topić te  Antonio Radić, učenik prvog razreda Srednje škole Prozor.  Mladalački istraživački duh potaknuo ih je da krenu u šetnju do nekropole stećaka na Banj brdu. Inače, mještani Mjesne zajednice Gračac nekropolu su očistili od raslinja.

Dok su prolazili pored nekropole pozornost im je privukla jedna kamena ploča koju je vrijeme već dobrano uništilo. Podigli su dio kamene ploče koja se odcijepila. Ostadoše zapanjeni. Pred njima se pojavila školjka u stijeni.  Iako zbunjeni u prvom času, ipak se dosjetiše i to fotgrafiraše mobitelima.  Vratiše se kući u Trišćane i tada pokažu roditeljima što su pronašli.

Naravno, odmah su roditelji otišli na Banj brdo i dio kamene ploče donijeli i smjestili na sigurno.  A o tome ovaj mladi trojac sramežljivo kaže po koju riječ. Nekako dok o tome razgovaraju odgovaraju kao jedan i svoje otkriće pripisuju njima troma.

„Dosta toga smo u školi učili i kada smo ugledali oblik školjke u kamenu odmah nam je bilo jasno da se radi o nečemu zanimljivom.  Volimo svoj kraj i često ga obilazimo. Uvijek nase nešto privlači. Drago nam je da smo baš mi pronašli nešto vrijedno.“ – kao u jedan glas kazao je ovaj zanimljivi trojac; Magdalena, Ivan i Antonio.

Prema neformalnim analizama radi se o fosilima donjeg trijasa i to starosti oko 250 milijuna godina. Ako stručne analize potvrde ovu hipotezu, onda će se na ovom području još toga štošta pronaći, primjerice pretke i početak dinosaura ptica…

Za očekivati je da će se naći paleontološki, geološki stručnjaci i prapovjesničari koji će doći na ovo područje istraživati. Ako i ne  dođu onda će sigurno ovi mladi istraživači još ponegdje zaviriti i pronaći  koju zanimljivost.

Objava Foto: Senzacionalno paleontološko otkriće na Gračacu – Djeca pronašla fosilizirane školjke stare i do 250 milijuna godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

               Piše: prof. Miro Pavličević    

S juga su Draževo i okolica omeđeni izduženom uzvisinom Rat (najviši vrh 1153 m) i paraklazom normalnog rasjeda, vezanog uz nastanak Ramske tektonske kotline s miocenskim jezerom. S geološkog zemljovida i terenskom potvrdom je vidljivo da je njihova podloga, vapnenci i mjestimice dolomiti, najvećim dijelom nastala u trijasu, ali s manjim (izoliranim) dijelovima i u periodi juri  – oko Jaklića štala i kuća (danas i vikendica) i Debelog briga (1314 m).

Alpinskim orogenetskim, započeli prije oko 200-tinjak mil. godina, i neotektonskim pokretima (a koja traju i do danas) izdigla se navedena područja, izgrađena od geoloških struktura bora, rasjeda i navlaka. Međutim, tijekom epohe oligocena (33,9 – 23,03 mil. god.) i miocena (23,03 – 5,33 mil. god.) došlo je do procesa ekstenzije i izgradnje Ramske tektonske kotline s miocenskim jezerom odnosno razdvajanja nekad jedinstvenog geološko-geomorfološkog područja, da bi tijekom pliocena i pleistocna (kao i danas) došlo do kompresije i boranja miocenskih naslaga (terena) pravcem ZJZ-ISI. To nam potvrđuju tektonske i paleontolološke analize i zaključci. Područje današnjeg Draševa polja, prije epohe miocena, bilo je nekoliko desetaka kilometara četvornih površinski veće, da bi tijekom oligocena i miocena, jugoistočno od Idovca (1955 m), došlo do rasjedanja i nastanka normalnog rasjeda, čije se krovinsko krilo spustilo u Draševo, na današnju lokaciju i smanjilo mu prvobitnu površinu. U zadnjih 200-tinjak mil. godina Draševo i njegova okolica se endomorfološkim procesima izgrađuju, a potom i oblikuju egzomorfološkim procesima – najvećim dijelom korozijskim, ali i derazijskim procesima.

Krški reljefni oblici „razasuti“ su Draševom u obliku škrapa, kamenica, uvala i ponikava (a sjeverozapadno, prema Idovcu,  je i urušena vrtača s izvorom hladne i bistre vode – Ledenica ili Samograd). Međutim, u geološkom smislu, Raduša planina dijelom je izgrađena i od stijena iz ere paleozoika, pa predstavlja u strukturnomorfološkom smislu Središnje Dinaride koji prema jugu – u dodiru s Ramskom tektonskom kotlinom, prelaze u Vanjske Dinaride (karbonatna platforma i navlake). Dijelom dobro očuvani fosili, u plitkim tropskim vodama Tethys oceana, dokazuju nam postojanje bujnijeg života, iz perioda trijasa i jure, u razdoblju od 237,0 do 145,0 mil. godina.

Sl. 1. Crvena krivulja –„naš“ put (od naselja Jaklići) većim je dijelom i javna staza; strelice pokazuju fosilne ostatke iz perioda trijas i jura; crtice – značajniji rasjedi

Sl. 2. Područje Draševa i njegove bliže okolice – pogled sa sjeveroistoka

Sl. 3. Draševo i Debeli brig (strelica)

  Sl. 4. Draševo – viđeno s Debelog briga (strelica – Ramsko jezero)

Sl. 5. Jaklića štale, kuće i vikendice, smještene na oko 1200 m nadmorske visine – pogled s  jugozapada (s planine Plišavice)

Sl. 6. U Jaklića planini

Sl. 7. Draševo

Sl. 8. Vapnenac s ostacima koralja iz periode jure – lijas i doger (starost od 201,4 do 163,1 mil. godina)

Sl. 9. Koralji u vapnencima na Debelom brigu (starost od 201,4 do 163,1 mil. godina)

Sl. 10. Ramsko jezero i okolica – pogled s vrha Sajine planine (strelica – jug)

Sl. 11. Lijepo fosilizirani krinoid – donja i srednja jura – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)

Sl. 12. Lijepo fosilizirani koralji – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)

Sl. 13. Koralji, krinoidi i spužve – Debeli brig (starost oko 201,4 – 163,1 mil. godina)

Sl. 14. Koralji, morski ljiljani i spužve  (Calcispongiae) – Debeli brig

Sl. 15. Odlično fosiliziran morski ljiljan s drškom, iz periode jure (epoha malm – starost oko 163,1 – 145,0 mil. godina) – Jaklića planina

Sl. 16. Ramsko „srce“ – vapnenac s mnoštvom srcolikih, fosilnih, prereza megalodontida – Jaklića štale… (Jaklića planina – Draševo – Raduša planina)

Sl. 17. Ramsko „srce“- lijep i ukrasan gornjotrijaski kokina vapnenac – pun fosilnih, srcolikih presjeka velikih školjki megalodontida (gornji trijas – starost od 237,0 do 201,4 mil. godina) – Jaklića štale… (Raduša  planina – Jaklića planina – Draševo)

Sl. 18. Draševo – bez izvora vode (strelica – sjever)

Sl. 19. Pogled s Rata

Sl. 20. U okolici Draševa

Sl. 21. Na Sajini… (strelica – sjever)

Literatura i izvori

Topografska karta 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Konjic, Vojnogeografski institut, 1968. – 1985.

Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1  : 1 000 000

Živanović, M., Sofilj, J., Pamić, J., 1975: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Prozor, K 34-12 (redigirao i ur. Dimitrijević, M.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-45.

Phanerozoic and precambrian chronostratigraphy 2016,

https://engineering.purdue.edu/Stratigraphy/charts/Stratigraphic_Chart_GTS2016.pdf (20.07.2018.)

Objava Ramsko „srce“ s Draševa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: prof. Miro Pavličević

Sl. 1.  Geografski smještaj i položaj JI (današnjeg) dijela Europe u periodi jura (duža strelica) – paralele su povučene svakih 30° geografske širine („mi“ na oko 22° s.g.š.) ( Google, 15.05.2017; Pavličević, 2017)

Gornjojurski koraljni greben bio je bogat fenomenalnim živim svijetom: puževima, koraljima, hidrzoima, primitivnim rudistima, oštrigama, briozoima… Otkrivene elipsaktinije (stromatoporoid) nesumnjiv su dokaz tipične koraljne prudne sedimentacije. Biokalcurditi, biokalkareniti, kalkareniti, pseudooliti i ooliti sedimentirani su u neposrednoj blizini koraljnih prudova (bar).

U području Tromeđe najveći dio gornje jure izgrađen je od vapnenaca (a dijelom i dolomita) s elipsaktinijama i puževima. Ove naslage su predstavljene bijelim vapnencima koji se nepravilno izmjenjuju s dolomitima. Slojevi su obično debeli od 60 – 100 cm, ali ima i bankova do 2 m. Prema mikroskopskim istraživanjima ove naslage su najvećim dijelom  izgrađene od različitih kalkarenita, oolitskih i grudvastih vapnenaca i kalcirudita.

Sl. 2. Topografski smještaj i geoprometni položaj općine Prozor-Rama (Badanković, 2003; Pavličević, 2017)

Sl. 3. Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama s lokalitetom dijela gornjojurskog koraljnog grebena (strelica)

Izvor: Google Earth, 15.05.2017; Pavličević, 2017

Sl. 4.  Od naselja Zvirnjače do Tromeđe

Sl. 5.  Naselje Zvirnjača (općina Kupres) sa zaselcima Latinluk, Tovile… (Ravanjsko i Kosno polje; planina Ravašnica – strelica)

Sl. 6.  Vrhom uzvišenja Gradina (1418 m), smješteno jugoistočno od zaselka Latinluk, prolazi međuopćinska granica Kupresa i Prozor-Rame

Sl. 7.  Velika Ljubuša i prirodno naslijeđe – prirodni predjel Mala Ljubuša (1611 m) s Tromeđom (strelica)

U vrijeme gornjojurskog koraljnog grebena, u plitkom tropskom moru, današnje planine Čvrsnica, Čabulja,Vran i Ljubuša  bile su površinski mali i niski otoci.

Sl. 8.  Keškića štale (nekad) i vikendica danas – na planini Ljubuši

Sl. 9.  Ivova kosa (1393 m) smještena je oko 2 – 3 km  južnije od zaselka Latinluk

Sl. 10.  Na putu prema Tromeđi

Sl. 11.  Mali crni vrh (1618 m) smješten zapad- sjeverozapadno od Tromeđe

Sl. 12.  Veliki crni vrh (1579 m) smješten zapad- jugozapadno od Tromeđe

Sl. 13.  Vapnenac s obiljem fosila – rod puža Nerinea  – Nerinea tuberculosa

Sl. 14.  Krupni puž – Ptygmatis carpathica

Sl. 15.  Vapnenac s mnoštvom puževa

Sl. 16.  Krupne Nerinee

Sl. 17.  Puževi

Sl. 18. Obilje puževa roda Nerinea i Ptygmatis – Nerinea cochleates, Nerinea tuberculosa, Nerinea defrancei, Ptygmatis carpatica i Ptygmatis pseudobruntutana

Sl. 19.  Puž

Sl. 20.  Presjeci puževi i ljuštura školjki, sličnih oštrigama, kao i primitivni rudisti roda Diceras

Sl. 21.  Hidrozoi

Sl. 22.  Puž – Ptygmatis pseudobruntrutana

Sl. 23.  Krupni puž – rod Nerinea

Sl. 24. Mnoštvo okamenjenih debeloljušturnih školjkaša te puževa roda Nerinea i roda Ptygmatis (vrlo sličnih Nerinei)

Sl. 25.  Koralji

Sl. 26.  Krupni puževi roda Nerinea

Sl. 27.  Hidrozoi i koralji

Sl. 28.  Pogled s Tromeđe prema SSI-u na najviši vrh Raduše planine –  Idovac (1956 m )

Sl. 29.  Pogled s Tromeđe prema JI-u na najviši vrh Ljubuše planine – Crnovrh (1797 m )

Sl. 30.  U okolici Tromeđe

Sl. 31.  U okolici Tromeđe

Sl. 32.  U okolici Tromeđe – najzapadniji kutak Rame smješten na nadmorskoj visini od 1400 – 1430 m

Sl. 33. Perioda kreda (prije oko 80 mil. god.) (Google, 15.05.2017.)

Sl. 34.  Kasna kreda  – odnos kopna i mora u Europi (Google, 15.05.2017.)

Sl. 35.  Epoha eocen (prije oko 40 mil. god.) ( Google, 15.05.2017; Pavličević, 2017)

Istražujući teren južnije od Blidinja, a istočno od Rakitna kod planine Bosiljne, i Goran Glamuzina utvrdio je nastavak postojanja – povlačenja,  koraljnog grebena tijekom periode krede (145,0 – 66,0 mil. god.,) s današnje planine Ljubuše prema planini Vran, pri čemu su navedeni otoci još se malo izdigli i proširili (što je i rezultiralo povlačenjem koraljnog grebena južnije) da bi se tijekom periode paleogena (56,0 – 41,2 mil. god.) koraljni greben povukao dalje prema jugu kod današnjih naselja Sobača i D. i G. Konjova sjeveroistočno od Posušja, a otoci se povezali u jednu kopnenu masu s oblikom priobalja s brdašcima, pri čemu je upravo tada, tijekom epohe srednjeg eocena (47,8 – 41,2 mil. god.) bio najbujniji s najviše vrsta koralja, puževa i školjki, da bi naglo u gornjem eocenu (41,2 – 33,9 mil. god.) u potpunosti nestao – more se povuklo prema današnjoj Crnoj Gori, a na navedenim lokalitetima ostao je ( i danas dijelom vidljiv) okamenjeni koraljni greben. Tako je dijelom rekonstruirana paleogeografska slika ovog (manjeg) dijela Bosne i Hercegovine u navedenim periodama i epohama.

Sl. 36.  Planet Zemlja prije 18 000 godina (Google, 15.05.2017.)

Sl. 37. Mogući izgled gornjojurskog koraljnog grebena s niskim tropskim otocima Ljubušom, Vranom, Čabuljom… (Google, 15.05.2017.)

Sl. 38.  Mogući izgled koraljnog grebena s tropskim otokom Ljubušom ( Google, 15.05.2017; Pavličević, 2017)

IZVORI I LITERATURA

Badanković, N., 2003: Pregledna karta Rame 1 : 1 000 000, (ur. Pavličević, M.), Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo (ogranak Prozor-Rama), Prozor, Sarajevo.

Bognar, A. 1990: Geotektonska evolucija i neke temeljne strukturnomorfološke osobine Dinarida, u: Znanstveno posvetovanje geomorfologov Jugoslavije: zbornik referatov, Krško, 18 do 23 junij 1990., Ljubljana, 259-270.

Chandler, F., Taplin, S., Bingham, J., 2005: Pretpovijesni svijet, Marjan tisak d.o.o., Split.

Herak, M., 1990: Geologija, postanak, tektonika, i dinamika Zemlje, razvojni put Zemlje i života, geološka građa kontinenata i oceana, peto izdanje, Školska knjiga, Zagreb.

Papeš, J., 1967: Osnovna geološka karta SFRJ, u: list Livno, 1 : 100 000 (redigirao i ur. Dragić, D.), (ur. Pavličević, M.), Institut za geološka istraživanja, Sarajevo.

Papeš, J., 1967: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list K 33-11 Livno, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Livno K 33-11 (redigirao Sikošek, B. i ur. Dimitrijević, M., Karamata, S., Sikošek, B., Veselinović, D.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-57.

Pavličević, M., 2015: Fotografije, u:  Google (ur. Pavličević, M.) (15.05.2017.)

Pavličević, M., 2015: Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama, u: Google Earth (ur. Pavličević, M.) (15.05.2017.)

Tajder, M., Herak, M., 1986: Petrologija i Geologija, Školska knjiga, Zagreb.

Tišljar,  J., 1994: Sedimentne stijene, Školska knjiga, Zagreb.

Topografska karta, 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Livno, Vojnogeografski institut, 1962. -1972.

Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1  : 1 000 000

PRILOG

Osnovna geološka karta SFRJ, M 1 : 100 000, list Livno s položajem gornjojurskog koraljnog grebena u ramskom dijelu Tromeđe (strelica), (isječak karte OGK, 1:100 000, list Livno, Geološki zavod Sarajevo, 1972)

Pogled, sa sjevernog obronka Vran planine, na  Ljubušu i Radušu planinu

Pogled s Raduše (Plišavica) na Vran i Ljubušu planinu

Naše stajalište je na SSZ-om dijelu uzvišenja Plišavica

Objava FENOMENALNI GORNJOJURSKI KORALJNI GREBEN U NAJZAPADNIJEM KUTKU RAME pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.