Objava REZULTATI 2020: Outdoor foto&film festival Kreševo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>
Kao i predhodnih godina kvalitet pristiglih radova bio je na vrlo visokom nivou, pa je žiri u sastavu Zehrudin Isaković, Aleksander Bjelčević, Predrag Kurtović, Renato Pejak, Kenan Muftić, Davor Buljan i Boris Trogrančić imao pune ruke posla.
U tri dana online izdanja festivala na stranici 3FOK-a mogli ste i možete još pogledati izbor najboljih 90 fotografija iz 9 kategorija te najbolje filmove iz kategorija Kratki i Ultra kratki. Kako je druženje bilo onemogućeno organizatori su ipak pronašli način ostvariti kontakt s većinom autora, članovima žirija i prijateljima festiva. Zajedno su podjelili oduševljenje prijavljenim radovima, prisjetili se osnivača festivala Zorana Šimića, ali i nesretno preminulog prijatelja festivala Armina Gazića, osobe koje se najviše pojavljivala na ekranima festivala do sada, pa tako i večeras u posljednjem filmu programa.
Organizatori festivala čestitaju svim dobitnicima nagrada, zahvaljuju svim kandidatima, prijateljima, sponzorima i članovima žirija uz nadu da će se iduće godine svi zajedno družiti u Kreševu.
ZABORAVLJENA LJEPOTA PRIRODE
PLANINE, SPORT I AVANTURA
U PLANINI SAMO SVOJ TRAG OSTAVI
OSVAJAČI BESKORISNOG
OD POZDZEMLJA DO SVEMIRA SVJETLO U TAMI
OD KAPI DO JEZERA
SIĆUŠNI I KRUPNI STANOVNICI PLANINA
VIA DINARICA
DRONOVI RANO LETE
O festivalu
Kreševo je gradić u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smješten podno planine Bitovnje odnosno njenih isturenih dijelova Inča i Lopate. Planinarstvo se u Kreševu kroz rad Planinarskog društva Bitovnja njeguje od davne 1936. godine pa se sedamdesetpeto godišnji rad društva ovdje vidi na svakom koraku. Uzmemo li u obzir dugu tradiciju planinarstva u Kreševu ne čudi podatak da se baš ovdje rodila ideja za organizaciju prvog Outdoor Foto&Film Festival u Bosni i Hercegovini.
Prvi Outdoor Foto&Film Festival- 3fok
Ideja Zorana Šimića o samom festivalu stara je nekoliko godina da bi se početkom 2013. godine stvorili uvjeti za organizaciju. Nakon višegodišnjih priča, ostvarenih kontakata i detaljno razrađene ideje festival je konačno dobio datum održavanja i naziv ” Outdoor Foto&Film Festival 3fok”. Skraćenica 3fok nastala je “igranjem” slovima pa je tako Foto i film festival dobio skraćenicu fff odnosno 3f, slovo O dobiveno je od riječi Oudoor dok slovo K označava mjesto odršavanja Kreševo.
Prvog dana u mjesecu junu po prvi put objavljen je poziv prijave na festival, vijest se brzo proširila, a ubrzo nakon toga počeli su pristizati i prvi radovi. Užurbane, ali temeljite pripreme, donijele su rezultat, to se vidjelo već na samom otvaranju 1.8.2013. na trgu fra Grge Martića u Kreševu gdje su održane sve projekcije festivala. U četiri festivalske večeri posjetitelji su mogli pogledati kvalitetan program sa 29 natjecateljskih filmova te se u revijalnom dijelu počastiti radovima i druženjam sa renomiranim autorima Ilhanom Dervovićem, Stipom Božićem i Dinnom Kassalom. Za vrijeme trajanja festivala u Domu HKD Napredak bile su izložene natjecateljske fotografije. Proglašenjem pobjednika zatvoren je festival. Odlukom žirija nagrade za najbolje fotografije po kategorijama osvojili su:
Pored kategorija koje je objavio organizator posebnu nagradu za dodatnu kategoriju „Via dinarica“ dodjelit će organizacija Terra Dinarica BiH koja za svoj cilj ima promociju planina Dinarskog luka.
Objava REZULTATI 2020: Outdoor foto&film festival Kreševo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava U Centru za kulturu Mostar održana izložba fotografija „U vodi svijet“ te je tom prigodom nagrađen fotograf Mladen Topić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Za natječaj je vladao veliki interes, te je čak 96 autora iz 4 države: Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH poslalo svoje radove. Ukupno 260 fotografija je pristiglo na adresu Centra za kulturu Mostar od kojih je odabrano njih 40 koje su prikazane na izložbi.
S obzirom da je natječaj natjecateljskog karaktera na sinošnjem događaju dodijeljena su i nagrade za tri najbolje fotografije. Treće mjesto osvojio je Hamid Jamaković, drugo mjesto Mladen Topić, dok je pobjednica konkursa Antea Miloloža. Navedenim dobitnicima uručene su vrijedne novčane nagrade.
„Prijateljica mi je poslala link za konkurs, a obzirom da dosta fotografišem prirodu, odlučila sam se za tri fotografije koje sam poslala. Kada idem na neki natječaj ne očekujem ništa, jer se ja amaterski bavim fotografijom i još učim. Nagradom sam iznenađena ugodno i ovo mi je prvo javno priznanje što mi iskreno puno znači. Bavim se planinarenjem, i prirodu posebno volim, a kod nas u BiH je jako lijepa priroda, te ima dosta lijepih pejzaža i motiva za fotografisati, tako da su to moji najčešći motivi.“, istakla je pobjednica natječaja Antea Miloloža.
Mladen Topić, koji je osvojio nagradu za drugo mjesto kazao je da se na natječaj odlučio prijaviti čim je isti vidio na internetu.
„Bavim se profesionalno fotografiranjem, magistar sam novinarstva, te fotografiram za posao, dok se privatno bavim umjetničkom fotografijom već nekih 7 godina. Imam dosta fotografija na kojima je motiv voda. Živim u Prozoru-Rami, jednom kraju koji je bogat vodom, vodopadima, imamo i jezero, tako da mi je bilo više nego logično da se prijavim. Bilo je dosta prijava, negdje možda jesam malo očekivao da ću biti među prva tri mjesta, ali evo na drugom sam mjestu i oduševljen sam. Inspiracija za motive koje najčešće fotografiram su pejzaži, putovanja i tradicija.“, naglasio je Topić.
Dobitnik nagrade za treće mjesto Hamid Jamaković kazao je da je natječaj pronašao na internetu, te s obzirom da studira geografiju, turizam i zaštitu životne sredine, to je povezao sa temom natječaja.
Objava U Centru za kulturu Mostar održana izložba fotografija „U vodi svijet“ te je tom prigodom nagrađen fotograf Mladen Topić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Znate li kako je nastala čuvena fotografija kubanskog revolucionara Che Guevare? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Nekoliko trenutaka prije nego što ga je vojnik bolivijske vlade strijeljao, revolucionar Ernesto “Che” Guevara rekao je svom ubici: “Pucaj, kukavice! Ubit ćeš samo čovjeka!”. Guevara je umro ubrzo nakon toga, 9. listopada 1967. kada je imao 39 godina, ali njegova tvrdnja da to neće biti kraj njegovog naslijeđa ispostavila se kao potpuno tačna. Danas, to naslijeđe gotovo uvijek poprima oblik jedne fotografije pod imenom “Guerrillero Heroico”, koju su neki prozvali najpoznatijom fotografijom na svijetu, piše History.
Ta fotografija je napravljena 5. ožujka 1960. godine, sedam godina prije smrti Guevare, na sahrani radnika ubijenih u eksploziji u kubanskoj luci, za koju je revolucionarna vlada Fidela Castra krivila Amerikance. Guevara, general revolucije i intelektualni nositelj Castrovog režima, gledao je dok je Castro održavao sahranu.
Na tridesetak sekundi izašao je pred okupljene u blizini Castrove tribine, a tačno ispred fotografa Alberta Díaza Gutiérreza, poznatog i kao Alberto Korda. Korda je napravio dvije fotografije Guevare, odlučnog lica i duge kose koja mu se vijorila ispod beretke, prije nego što se povukao u masu. Možda je zahvaljujući tome što je bio modni fotograf, Korda od ove fotografije odlučio napraviti portret, iako su ga novine La Revolucion odbile koristiti.
Nekoliko godina kasnije, ova danas legendarna fotografija nije bila ništa više do omiljene fotografije čovjeka koji ju je i napravio. Korda je sliku nazvao “Guerrillero Heroico” – Junački gerila ratnik – i objesio je na zid, povremeno dijeleći kopije gostima. Tek 1967. godine javnost je prvi put vidjela sliku koja se pojavila u časopisu Paris Match s člankom o latinoameričkim gerilskim pokretima.
Guevara je ubijen u novembru te godine, zarobljen tokom borbi s bolivijskim revolucionarima. Tokom komemoracije u Havani, na fasadi zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova visila je ogromna printana slika “Guerrillero Heroico”. Guevara je postao mučenik globalne revolucije, a Kordeova fotografija je postala simbol pobune.
Sljedeće godine je ova slika Guevare postala viralna. Pojavila se na naslovnoj strani Guevarinih memoara, objavljenih u Italiji. Također je korištena za naslovnu stranu književnog časopisa koji je izdavala podzemna željeznica New Yorka. Iste godine, irski umjetnik Jim Fitzpatrick stvorio je stiliziranu verziju slike, postavivši crno-bijelog Guevaru na crvenu pozadinu. Distribuirao ju je što je više moguće kako bi odao počast Guevarinoj baštini. Plakat s Fitzpatrickovom slikom prikazan je u umjetničkom centru Arts Lab u Londonu. Ta godina, 1968., bila je godina nemira širom svijeta, a slika Guevare istaknuta je tokom studentskih nereda koji su u maju zahvatili Francusku, populističkih protesta italijanske “Vruće jeseni” i nenasilnih demonstracija nizozemskog “Provosa”.
Osim toga što je postala simbol protesta i što je krasila zidove mnogih domova, slika Guevare postala je popularna i u modnim krugovima, jer je završila na mnogim majicama i plakatima. Grupa Rage Against the Machine koristila je modificiranu verziju ove slike za omot singla “Bombtrack” iz 1993. godine, a Madonna ju je iskoristila na omotu svog albuma “American Life” iz 2003. godine.
Objava Znate li kako je nastala čuvena fotografija kubanskog revolucionara Che Guevare? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava LEŠINAR SE PRIKRADA DJETETU, SUDAN 1993. Fotografija zbog koje je fotograf izvršio samoubojstvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Ova fotografija, ovjenčana Pulicerovom nagradom, napravljena je 1994. godine dok je Sudanom harala glad. Na njoj se vidi onemoćalo dijete kako puzi k logoru sa hranom Ujedinjenih nacija, udaljenom jedan kilometar.
Lešinar čeka da dijete umre da bi ga pojeo. Snimak je šokirao cijeli svijet. Nitko ne zna što se na kraju dogodilo sa djetetom. To nije znao ni fotograf Kevin Carter koji je napustio mjesto događaja čim je napravio snimak.
“Čovjek koji namješta svoj objektiv da bi fotografirao dijete koje se muči mogao bi također biti grabljivac, još jedan lešinar u sceni”, napisao je u svom komentaru na ovu fotografiju Scott Macleod-Johannesburg. Kevin Carter, koji je 1993. otišao u Sudan da zabilježi tragične posljedice gladi, naišao je na ovu scenu u kampu za žrtve gladi. “Dok su roditelji djevojčice sa fotografije čekali u redu za pomoć, pored djevojčice je sletio lešinar. Čekao sam 20 minuta u nadi da će ptica raširiti krila”, rekao je Kevin.
Poslije objavljivanja fotografije u New York Times-u tisuće ljudi je zvalo redakciju kako bi saznali je li djevojčica preživjela. Fotografija je postala prepoznatljiva metafora afričkog očaja. Kevin je 1994. godine dobio Pulizerovu nagradu za svoj rad, ali je rekao da u njoj ne može da uživa. “Stvarno mi je žao što nisam uzeo dijete”, rekao je prijatelju. Tri mjeseca poslije izvršio je samoubojstvo.
Objava LEŠINAR SE PRIKRADA DJETETU, SUDAN 1993. Fotografija zbog koje je fotograf izvršio samoubojstvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Njegove fotografije tjeraju suze u oči, a domoljublje u srca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Fotografije ovog mladića iz Jablanice ostavljaju bez daha. Oni koji su davno otišli s kućnog praga, gledajući ih, požele se vratiti, oni koji žive u prirodnim oazama, počnu ih i primjećivati. Ovaj talentirani mladić ima i video-uratke iz pojedinih krajeva BiH, jedan od zadnjih je onaj o Posušju. Prezentiran je nedavno u Zagrebu, a mnogim Posušacima je natjerao suze u oči. Odličan video uradak ima i na temu Ramske vode, a u tom kraju – Prozor-Rama – Konjic – Jablanica, nastaju i njegove najbolje fotografije. Edi Kevrić bio je i novinar, no uvijek je kod njega dominirala fotografija. Baš njome je najbolje slao priču iz mjesta u kojem je bio. Evo što je Dnevnom listu ispričao o svojoj ljubavi, strasti koja ga i noću, i po minusima tjera po uzvisinama i liticama gdje nastaju njegove najbolje fotografije. On Bosnu i Hercegovinu kroz objektiv gleda srcem.
Prozor
Kada se rodila vaša ljubav prema fotografiji?
-Ljubav prema fotografiji rodila se onda kada sam ustvari shvatio, šta je to što čini jednu fotografiju posebnom, i koji su to elementi koji u ljudima probude emocije i osjećanja. Naime, po završetku studija Grafičkog inžinjerstva i dizajna, počeo sam se baviti fotografiranjem. Prateći svoje kolege i jednog od, po meni najboljih fotografa u BiH, mog prijatelja Dženada Džinu, shvatio sam kako je za dobru fotografiju, prije svega potrebna velika ljubav prema tom poslu, a pored spomenutoga, neizostavan dio je i kvalitetna oprema. No, sama oprema po sebi ne znači ništa, ako uistinu ne volite taj posao. Kada sam se počeo baviti fotografiranjem, prije 3 godine, radio sam to mobilnim telefonom. Naravno, kvaliteta fotografije nije bila ni blizu današnjih, no ljubav prema fotografiji je ostala nepromijenjena. Stoga, volim kazati kako je za dobru fotografiju potrebna ljubav, oko, dobar trenutak i zanimljiva kompozicija.
Jablanica noć
Obilazite Bosnu i Hercegovinu, fotografirate njezine znamenitosti, često i zaboravljena i napuštena mjesta. Kako ljudi reagiraju na vaše fotografije i kako se vi osjećate na takvim mjestima?
-Bosna i Hercegovina je prelijepa zemlja, i ima mnogo lijepih mjesta koje vas stvarno ostave bez daha. S obzirom da sam živio i studirao 3 godine u Beču, vidio sam kako ljudi koji žive tamo, masovno sele izvan samog grada i ulažu ogromna novčana sredstva kako bi sebi napravili jedan ugodan prirodni ambijent za živjeti, a koji je pak nama u BiH sama priroda dala. Mi to ovdje nekako ne vidimo, zaobilazimo, zaboravljamo, i ne znamo baš uživati u našim ljepotama. U ovom turbulentnom vremenu, svaki dan smo bombardirani nekim crnim vijestima i informacijama, a s obzirom i na samu političku situaciju u kojoj se naša zemlja nalazi, sve zajedno utiče na to da zaboravimo tko smo, što smo, i što sve imamo, a ne znamo koristiti i uživati u tome. S toga, kroz svoje fotografije, počevši od prirodnih ljepota pa do kulturnih i povijesnih znamenitosti, pokušavam probuditi emocije u ljudima, kako bi shvatili da je ovo jedna prelijepa zemlja sa bogatom kulturom i povijesti, te mnogo prelijepih rijeka, jezera i planina, za koje su turisti diljem svijeta sigurno spremni dati značajna sredstva kako bi ih posjetili. Svoje fotografije objavljujem putem društvenih mreža, a reakcije ljudi su očaravajuće, posebno onih iz dijaspore, i ako je na fotografiji predstavljeno neko staro selo, kuća ili neki kraj za koji su oni vezani.
Najbolja fotografija koju ste napravili nastala je gdje?
-Teško je odabrati najbolju fotografiju, jer se u svakoj od njih pronađe određena skupina ljudi, ovisno o motivu i mjestu u kojem je fotografirano. No jedna od meni dražih fotografija je autohtona ramska kuća na Draševu, odnosno Jaklićkoj planini, koja je u mnogim Ramljacima diljem svijeta probudila emocije. Također, veliki broj reakcija ljudi na facebooku izazvala je i noćna fotografija stare ćuprije u Konjicu, te odraz planine Prenj u jezeru na ulazu u Jablanicu.
Zanimljivo je da fotografije objavljujete na društvenim mrežama uz natpis „Ukoliko vam se sviđa fotografija, podijelite je sa svojim prijateljima, jer na taj način dajete podršku mom radu“. Je li ljubav i želja da se fotografije dijele i vide iznad autorskog osjećaja i prava kod vas ili je posrijedi nešto treće?
-Zaputiti se u 10 sati navečer, na temperaturi od -3, kroz šumu, na samu liticu iznad grada, kako bih napravio noćnu panoramsku fotografiju grada, nije nimalo lagano. Uz kratki opis iznad svake fotografije, stavljam i spomenuti natpis, jer na taj način dobivam povratne informacije o tome koliko moj trud ustvari vrijedi. Ja, kao autor fotografije, ponosan sam kada dođem na određeno mjesto, napravim kvalitetnu fotografiju, za koju znam da će u ljudima probuditi određene emocije. Kada su u pitanju autorska prava, naravno da dozvoljavam preuzimanje i objavljivanje svojih fotografija, sa svojim watermarkom ali u nekomercijalne svrhe, i svakako da sam ponosan na to kada vidim da je neku od fotografija podržalo 400 ili 500 ljudi, jer mi to daje moral da nastavim dalje sa svojim radom.
Ovog mjeseca prezentiran je jedan od vaših promotivnih videa na Posuškoj večeri u Zagrebu. Video se zvao „Posušje u srcu te nosim“, a mnogima je natjerao suze u oči. Ispričajte nam nešto o tome?
-Da, istina je. Nakon nekoliko promo video uredaka koje sam radio za općine Prozor-Rama i općinu Jablanica, moj rad su prepoznali i ljudi iz općine Posušje. Prošlog mjeseca, Posušaci su obilježavali svoju 30. jubilarnu večer u Zagrebu, te su tim povodom, htjeli prezentirati kako to ustvari Posušje izgleda danas, te koji su to najaktualniji događaji i projekti u toj općini. Za jedno vrlo kratko razdoblje, uspjeli smo, uz pomoć dvoje mladih prelijepih glumaca, kroz jednu emotivnu priču i tematiku, prezentirati kako općina Posušje izgleda danas. Nakon završene večeri, dobio sam sms poruku od ljudi iz općine Posušje, kako je video izazvao suze na licima brojnih ljudi koji su tu noć bili u Westinu. Naravno, to mi je dalo za pravo da uistinu budem ponosan na svoj rad.
Mnogi vas znaju i kao novinara, no više niste u toj branši. Ljubav prema fotografiji kod vas je nadjačala. Što čini dobrog fotografa?
-Dvije godine sam se bavio novinarstvom, odnosno bio dopisnik, novinar i fotoreporter FENA-e. Još i tada, glavni i odgovorni urednik, često puta je znao naglasiti kako su moje fotografije bile “umjetničke”. Kroz novinarstvo sam stekao dosta poznanstava, a neka od njih su prerasla i u prijateljstva do dan danas. Po meni, dobrog fotografa čini iskrena ljubav prema fotografiji, znanje i iskustvo. Digitalna fotografija je jako širok pojam, i čovjek uči dok je živ. Možete otići na neko mjesto i fotografirati ga stotine puta i svaka fotografija će biti drugačija. No za dobru fotografiju potrebno je naći kut, kompoziciju i podesiti postavke, koje će fotografiji dati jednu drugu dimenziju te u ljudima probuditi određene emocije.
Živimo u vremenima pametnih uređaja kada svatko, svake minute i odsvakud može poslati fotografiju. Koristimo li to na pravi način?
-Prethodno sam spomenuo kako je ljubav prema fotografiji na prvom mjestu. Današnji pametni telefoni mogu raditi fotografije bolje od mnogih foto aparata. No veliki broj ljudi ne koristi to na način na koji bi ustvari mogao maksimalno iskoristiti. Uz malo znanja i vježbe, mogli bi uraditi jako dobre fotografije, te napraviti sebi uspomene na koje će sigurno nekada biti ponosni.
Gdje vas željni dobre fotografije mogu pronaći?
-Svi oni koji žele pratiti i podržati moj rad i fotografije mogu me pronaći putem facebooka pod imenom Edi Kevrić, i pratiti najaktuelnije fotografije putem facebook stranice Edi Kevric photography.
(Izvor: Dnevni list/K.P)
Objava Njegove fotografije tjeraju suze u oči, a domoljublje u srca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Drugi o nama: Zanimljiv natječaj ponukao mještane da se penju po obroncima i fotografiraju svoj kraj (FOTO) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>
Nestvarna ljepota Rame obori s nogu svakoga putnika namjernika, a duboko je utkana i u svakodnevicu svakog njezinog žitelja. Upravo s ciljem promocije svoga mjesta lokalni portal Ramski vjesnik pokrenuo je natječaj za najljepšu, odnosno najlajkaniju fotografiju Rame.
Ponukalo je to mještane da se penju po obroncima i fotografiraju svoj kraj, pretražuju stare arhive, ali i iseljene Ramljake da svaki dan posjećuju Internet kako bi vidjeli najnovije fotografije iz svoga kraja. Do sada je, kako su nam potvrdili organizatori natječaja, prispjelo više od 150 fotografija sa veoma zanimljivim sadržajima. Svaka ima svoju neku osobitost. Za mjesec listopad najviše je sviđanja imala fotografija „Zima u Prozoru“. Čitatelji i dalje šalju svoje fotografije, a vjerojatno će biti pripremljena i fotoizložba najljepših fotografija.
Također, bit će birana fotografija mjeseca i fotografija godine. Slanje započinje prvim danom u mjesecu i završava zadnjim danom tog mjeseca, a broj klikova sviđanja traje od prvog u mjesecu do sedmog u narednom tako da svi koji pošalju fotografiju imaju dovoljno vremena skupiti podršku. Na kraju godine, odnosno sa 31.12. bira se fotografija godine na temelju broja sviđanja kroz cijelu razdoblje od kada je natječaj otvoren. Najbolje ocjenjene fotografije mjeseca i godine bit će prigodno nagrađene, te će biti organizirana prigodna izložba, pojašnjavaju nam inicijatori natječaja. U natječaju je i dalje moguće sudjelovati, a pravila su ista za svakoga.
Fotografije ne smiju biti objavljivane ranije, ne smiju biti preuzete tuđe fotografije, i moraju biti fotografije Rame. Profesionalni fotografi ne mogu sudjelovati.
K. Spajić
Dnevni list
Objava Drugi o nama: Zanimljiv natječaj ponukao mještane da se penju po obroncima i fotografiraju svoj kraj (FOTO) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Na prodaji fotografija Hitlera kako grli djevojčicu židovskog porijekla pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Kontroverzna fotografija, koja prikazuje Hitlera kako grli djevojčicu židovskog podrijetla, naći će se 13. studenoga u prodaji u američkoj saveznoj državi Maryland, a očekuje se da će postići cijenu od oko 12 tisuća dolara. Fotografiju koju je snimio njegov službeni fotograf Heinrich Hoffmann potpisao je Hitler u tamnoplavoj tinti: “Dragoj Rosi Bernile Nienau, Adolf Hitler München, 16. lipnja 1933.”, piše Daily Mail.
Kada je fotografija snimljena, djevojčica Rosa imala je sedam godina i Hitler je bio upoznat s činjenicom da je židovskog podrijetla. Hitler je često bio fotografiran u društvu djece kako bi bio prikazan kao toplo ljudsko biće, a sve u svrhu nacističke propagande. Djevojčica je umrla 1948. godine od dječje paralize.
U veljači prošle godine, ista aukcijska kuća prodala je Hitlerov osobni telefon za 195.000 funti.
Objava Na prodaji fotografija Hitlera kako grli djevojčicu židovskog porijekla pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Natječaj za najbolju fotografiju čitatelja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Bit će birana fotografija mjeseca i fotografija godine. Slanje započinje prvim danom u mjesecu i završava zadnjim danom tog mjeseca, a broj klikova sviđanja traje od prvog u mjesecu do sedmog u narednom tako da svi koji pošalju fotografiju imaju dovoljno vremena skupiti podršku. Na kraju godine, odnosno sa 31.12. bira se fotografija godine na temelju broja sviđanja kroz cijelu razdoblje od kada je natječaj otvoren.
Najbolje ocjenjene fotografije mjeseca i godine bit će prigodno nagrađene, te će biti organizirana prigodna izložba.
Važne napomene za sudionike:
- fotografije ne smiju biti objavljivane ranije
- ne smiju biti preuzete tuđe fotografije
- trebaju imati svoje ime i kratki opis (na fotografiju ne treba stavljati svoje ime)
- trebaju biti fotografije Rame (krajolik, ljudi, običaji i druge zanimljivosti)
- za fotografije ljudi i privatnosti moraju imati suglasnost onoga tko je na fotografiji ili tko je vlasnik imovine
- ne mogu sudjelovati profesionalni fotografi
- moraju biti primjerenog sadržaja i bez montaže
Fotografije slati na e-mail: [email protected] ili preko facebook stranice s preporukom na e-mail zbog bolje rezolucije.
Objava Natječaj za najbolju fotografiju čitatelja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Otvorena izložba starih fotografija Rame pod nazivom „Rama od davnina“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>
Izložbu Rama od davnina čini zbirka sačinjena od crteža iz davne 1895.-1897. godine (L. Kuba, K. Liebscher, W. L. Arndt…), razglednica od 1902. godine (M. Kraus i dr.) kao i fotografija Rame od 1898. godine (F. Topič, B. Payne, T. Dabac…) do 50-tih godina prošlog stoljeća. Na njima je prikazan ramski kraj iz vremena austrougarske modernizacije zemlje, prve i druge Jugoslavije… Posjetitelji mogu na izložbi vidjeti staru crkvu u Prozoru, prozorske džamije, sahat kulu, ili pak sud i poštu u Prozoru iz 1933. godine. Mogu vidjeti kako je izgledao prozorski spomenik kralju Petru. Mogu u mislima prošetati do potopljene ramske doline i vidjeti izgled Gornje Rame iz 1928. godine i Franjevački samostan iz iste godine.
To su snimci i impresije učenih ljudi – historičara, geografa, biologa, liječnika, diplomata, pisaca, slikara i raznih „pustolova“ koji su putovali Bosnom i Hercegovinom. Fascinirani ljudima i zemljom mrke ljepote – kako ju naziva Ivo Andrić – svojim otkrićima i vlastitim doživljajima, ostavili su trajne dokumente o jednom mikrosvijetu i jednom vremenu, koje se čini kako je daleko iza nas ali koji je duboko pohranjeno u nama samima. To vrijeme je još uvijek dio nas i mi smo dio njega. Zbirka svjedoči o tradiciji i kulturi ramskog kraja i njezinim ljepotama i podsjeća nas na Ramu kakva je nekada izgledala.
Na ovoj izložbi predstavljen je samo jedan dio kolekcije starih fotografija i razglednica Rame koje već godinama prikuplja fra Tomislav Brković.
Fra Tomislav Brković je u svom obraćanju prilikom otvaranja kazao: Kakav bi bio svijet da nema fotografije? Izložba predstavlja ulomak naše prošlosti i trenutak beskrajnog prostora i vremena, zaustavlja sliku života i stvarnosti što je u neprekinutom kretanju i trajno se mijenja. Izložba je svjedok vremena, mjesta, događaja, objekata i ljudi. Neki će reći da je fotografija kao i vino, što je starija, bolja je i vrjednija. Izložbom želim potaknuti entuzijaste i znanstvenike, umjetnike i duhovnike da otimaju zaboravu vlastitu prošlost, da se odgovorni ljudi i kulturnjaci posvete izučavanju i zaštiti materijalnoga i nematerijalnoga kulturnoga blaga svoga kraja, od prvih arheoloških nalaza u Varvari ili najnovijih na Gracu, do fotografija, zapisa i knjiga o staroj Rami.
Izložba ostaje otvorena sve do Dana općine Prozor-Rama, 8. rujna 2017. godine.
Objava Otvorena izložba starih fotografija Rame pod nazivom „Rama od davnina“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Objava Fotograf iz Rame Mladen Topić osvojio prvu nagradu za dokumentarnu fotografiju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>Natječaj je trajao do 20. ožujka a natječajne kategorije su bile:
- PEJZAŽ
Fotografije u ovoj kategoriji obuhvaćaju prirodni i urbani krajolik. Često se bave autorovim propitivanjem odnosa, uzroka i posljedica. - PORTRET
Portret prikazan kroz razne stilove, teme i pristupe – od naručenog portreta, preko spontanih i intimnih portreta članova obitelji i prijatelja do umjetničkih projekata baziranih na portretu. - DOKUMENTARNA FOTOGRAFIJA
Dokumentarna fotografija podrazumijeva snimanje nerežiranih situacija bez naknadne manipulacije, oduzimanja ili dodavanja elemenata slike. Obuhvaća novinsku fotografiju, putopisnu, socijalnu… Ova je kategorija namijenjena svima onima koji snimaju “uličnu” fotografiju ili u obliku foto-eseja progovaraju o važnim društvenim temama.
Pobjednici natječaja su:
PEJZAŽ
3. mjesto – Zalazak sunca, Katarina Čičak
2. mjesto – Tisuće zvijezda tvojih su ruku djelo, Zvonimir Terze
1. mjesto – Sidro života, Tomislav Kovačević
DOKUMENTARNA
3. mjesto – Svjetlo, Dora Nestić
2. mjesto – Nada, Marko Raguž
1. mjesto – Moja snaga je moja nada, Mladen Topić
PORTET
3. mjesto – Nada u oku djeteta, Lucija Peji
2. mjesto – Vukovarska suza, zalog naše budućnosti, Ivan Dominik Illičić
1. mjesto – Radost oca Agostina, Elvir Tabaković
Fotografije su izložene u Vukovaru na SHKM-u u nedjelju, 30. travnja, od 14.00 sati u sklopu programa po gradu.
Objava Fotograf iz Rame Mladen Topić osvojio prvu nagradu za dokumentarnu fotografiju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.
]]>