gospodarstvo – Ramski Vjesnik

Pregled stanja gospodarstva u općini Prozor-Rama kroz 2022. godinu

Uredništvo — Fri, 21 Jul 2023 08:12:13 +0000

Iz informacije je vidljiv podatak o rangu općine po indeksu razvijenosti. Vidimo da je općina u zadnjih pet godina napredovala sa 65. na 62. mjesto po razvijenosti u FBiH. Svrstana je u nerazvijene općine (postoje i izrazito nerazvijene), zajedno sa Jajcem, Donjim Vakufom, Zavidovićima, Olovom, Tomislavgradom, Varešom itd.

Ova informacija o stanju gospodarstva i oblasti zapošljavanja u općini Prozor-Rama, analizira strukturu poslovnih subjekata (pravne i fizičke osobe), razvrstanih po djelatnostima, što može biti značajno za donošenje odluka važnih za sve sfere javnog života u ovoj općini.

Analiza sociooekonomskih pokazatelja (tržište radne snage, prosječna neto plaća, vrste i broj isplaćenih mirovina, vanjsko trgovinska razmjena) temelj su za dobivanje značajnog podatka o stupnju razvijenosti općine Prozor-Rama u Hercegovačko-Neretvanskoj županiji i Federaciji BiH.

Temeljem iskazanih stanja planiraju se aktivnosti, programi, projekti i mjere za poboljšanje stanja u oblasti gospodarstva i zapošljavanja, a sve usklađeno sa Strategijom razvoja općine Prozor-Rama 2022.-2027.

Broj i struktura poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba na području općine Prozor-Rama, u 2022.

Po podatcima iz Registra izdatih odobrenja- rješenja za osnivanje radnje ili obavljanje djelatnosti, (kod nadležne Općinske službe), sa danom 31.12.2022.godine, odobrenje – rješenje za osnivanje radnje ili obavljanje djelatnosti posjeduje, ukupno 187 (stotinuosamdesetisedam) fizičkih osoba u osnovnom, dopunskom i dodatnom zanimanju, (2019-184, 2020- 184, 2021-199) i to za:

23 trgovinskih radnji, (2018.-30, 2019-28, 2020.-25, 2021-27),
33 ugostiteljske radnje, (2018.-32, 2019-33, 2020.-33, 2021-35),
131 obrta i srodnih djelatnosti, od toga:

– 85 u osnovnom zanimanju (od toga su 38 poljoprivrednih djelatnosti),

(2018.-83, 2019-89, 2020.-91, 2021-93),

– 44 dopunske djelatnosti (obrt i srodne djelatnosti),

(2018.-29, 2019-31, 2020.-33, 2021-41)

– 2 dodatne djelatnosti (obrt i srodna djelatnost), (2018.-2, 2019-3, 2020.-2, 2021-3),

Evidentirano je 99 pravnih osoba (različite djelatnosti i za više vrsta djelatnosti u jednoj pravnoj osobi), (2018.-94, 2019-95, 2020.-95, 2021-98), i

Osim navedenog, 100 osoba posjeduje rješenja za obavljanje prijevoza stvari za vlastite potrebe u poljoprivredi i drugim djelatnostima (2018.-83, 2019-89, 2020.-94, 2021-96).

Zastupljenost žena u poduzetništvu 23 % ( vlasnice 42 subjekta; od toga 22 obrta, 12 ugostiteljskih, 8 trgovačkih radnji)

U niže navedenoj tablici prikazane su vrste registriranih obrta i srodnih djelatnosti sa danom 31.12.2022.:

	Vrsta	Osnovno zanimanje	Dopunsko zanimanje	Dodatno zanimanje	Tradicijski stari obrt			UKUPNO
	Vrsta	Osnovno zanimanje	Dopunsko zanimanje	Dodatno zanimanje	osnovno	dopunsko		UKUPNO
1	Frizerski saloni	1	1	0	11		0	13
2	Krojačka radnja	1	0	0	3		0	4
3	Kemijska čistiona	0	1	0	0		0	1
4	Staklorezačka radnja	1	0	0	0		0	1
5	Zidarsko-fasaderska djelatnost	7	0	0	0		0	7
6	Internet klub	0	0	1	0		0	1
7	Autolimarska radnja	1	0	0	0		0	1
8	Vulkanizerska radnja	2	1	0	0		0	3
9	Računovodstveno programiranje	2	3	0	0		0	5
10	Pekarske radnje	3	0	0	0		0	3
11	Završni građevinski radovi	2	0	0	0		0	2
12	Automehaničarska radnja	2	0	0	0		0	2
13	Obrt za zastupanje u osiguranju	1	0	0	0		0	1
14	Poljoprivredne djelatnost	33	7	0	0		0	40
15	Proizvodnja rakije	1	0	0	0		0	1
16	Autoprijevozničke djelatnosti	3	2	0	0		0	5
17	Taksi služba	3	0	0	0		0	3
18	Djelatnost auto škola	1	0	0	0		0	1
19	Foto video	0	1	0	0		0	1
20	Elektroinstalacijski radovi	1	1	0	0		0	2
21	Optika	0	1	0	0		0	1
22	Urarsko-zlatarsko-filigranska	0	0	1	0		0	1
23	Solarne elektrane	2	24	0	0		0	26
24	Popravak komunikacijske opreme	0	1	0	0		0	1
25	Pržionica kave	0	1	0	0		0	1
26	Površinska obrada i presvlačenje	0	0	0	1		0	1
27	Frizerski i drugi tretmani za uljepšavanje	0	0	0	1		0	1
28	Proizvodnja namještaja i proizvoda od odrva	0	0	0	1		0	1
29	Proizvodnja sokova od voća i povrća	0	0	0	1		0	1
UKUPNO		67	44	2	18 0
Sveukupno sa uključenim tradicijskim obrtima		(67+18) 85	(44+2) 46	–	–			131

Objava Pregled stanja gospodarstva u općini Prozor-Rama kroz 2022. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Oporavak gospodarstva u BiH tek 2022. godine

Uredništvo — Fri, 07 Aug 2020 13:30:33 +0000

”Epidemija virusa korona pogodila je sve ekonomije svijeta, EU i zemlje okruženja, pa BiH nije izuzetak”, navela je Milica Marković, vršitelj dužnosti direktora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Fipa).

Marković je u intervjuu za Srnu rekla je da je evidentno da će gospodarstvo i ekonomija BiH početi da se oporavlja od posljedica epidemije virusa korona 2022. godine. “Strane investicije u BiH u prvom kvartalu ove godine manje su za 250 milijuna maraka. BiH je mogla učiniti više kada je riječ o stranim ulaganjima”, istaknula je Marković.

Ona je rekla da je na čelo Fipe imenovana prije mjesec i po dana i istakla da izvještaj o radu ove institucije za prošlu i program rada za ovu godinu nije prihvaćen u Vijeću ministara, koji nije bio zadovoljan učinkom Agencije jer se iz izvještaja ne vidi šta je od projekata realizirano, a što nije.

Marković je istaknula da je zatekla takvu situaciju, ali da je po imenovanju na čelnu poziciju u Fipi održala niz sastanaka sa menadžmentom da bi vidjeli šta se može uraditi do kraja godine, međutim sve aktivnosti limitirane su epidemiološkom situacijom u BiH. Svi kontakti sa potencijalnim investitorima svedeni su na elektronsku ili online komunikaciju.

Pomoć EU

Prema njenim riječima, gospodarski oporavak BiH, pod uvjetom da se epidemija korone završi, u velikoj mjeri će zavisiti od pomoći EU i drugih relevantnih međunarodnih institucija.

“Pomoć koju je Vijeće EU već odredio za BiH u okviru ukupnog iznosa za pomoć zemljama zapadnog Balkana iznosi 250 milijuna eura, što će pomoći da se ekonomija BiH koliko-toliko oporavi”, smatra Marković. Što se tiče stranih investicija, one su prema preliminarnom izvještaju Centralne banke BiH za prvi kvartal ove godine smanjene za 3,5 posto u odnosu na isti period 2019. godine, što je oko 250 milijuna maraka”, rekla je Marković.

Ona je dodala da će se tek početkom iduće godine vidjeti kakva je realna situacija i gdje se BiH zaista nalazi u ekonomskom, gospodarskom i investicionom smislu.

Oporavak 2022. godine

Evidentno je, dodala je ona, da će gospodarstvo i ekonomija BiH početi da se oporavlja 2022. godine. “Iako je Vijeće ministara sačinilo plan ekonomskih mjera zbog trenutne epidemiološke situacije, epidemiološka situacija se svaki dan pogoršava i teško je očekivati da se posljedice anuliraju”, rekla je Marković.

Fipa, dodala je ona, raspolaže sa 280 aktualnih projekata, a za strane investitore najatraktivniji su poljoprivredno-prehrambeni sektor zbog činjenice da BiH još nosi epitet zemlje zdravih prirodnih resursa, zdrave vode, zemljišta i agrarnog potencijala.

“Zbog toga je prijemčiva za strane investitore”, rekla je Marković i dodala da je iz tih razloga i turizam sektor na koji ova zemlja može da računa. Marković je navela da strani investitori računaju i na radnu snagu BiH i mladi kadar koji završava informacijsko-tehnološke fakultete, te da se stranci opredjeljuju za angažman takvog kadra.

Potencijali

Marković je istaknula da je drvna industrija primamljiva stranim investitorima i da zdravstveni sektor BiH ima potencijal da ponudi zdravstveno-rehabilitacione, spa i welness centre. Od toga, kaže ona, BiH može ostvariti dobit kroz poreze i doprinose, a domaća radna snaga posao s obzirom na činjenicu da stranci u 90 posto slučajeva angažuju domaću radnu snagu.

Marković je navela da je BiH mogla više učiniti da strani kapital bude uložen u ovu zemlju “bez obzira na sve manjkavosti koje ima” i istaknula da je za strane investitore bitno da li će dozvole dobiti brzo ili na njih mora čekati. “Na tom planu BiH mora više raditi da se procedure pojednostave”, navela je Marković. Marković je rekla da je europski put BiH bitan jer investitori su uglavnom iz zemalja EU i prirodno je da sagledavaju stupanj približavanja BiH pravilima EU.

“Mi smo još daleko od europskih integracija i nismo ispunili zahtjeve iz Upitnika za dobijanje kandidatskog statusa. Imamo mnogo prepreka koje stoje BiH na putu ka EU i svakako to može odbiti investitore da ulažu u ovu zemlju”, konstatovala je Marković. U BiH investitore privlače “zdravi prirodni resursi i radna snaga za koju kažu da je i dalje jeftinija u odnosu na druge destinacije i zemlje, pa s te strane Fipa još može da zadrži njihovu pažnju”, rekla je Marković.

“Anketa koja je rađena sa investitorima pokazala je da je 50 posto anketiranih reklo da će nastaviti investicije u BiH nakon stabilizacije epidemiološke situacije”, rekla je je Marković i dodala da oko 40 posto stranih investitora najavilo da će sačekati kako će se razvijati epidemiološka situacija

Najveći investitori

Marković je istaknula da su, prije svih, Srbija i Rusija zemlje na koje BiH može računati kada je riječ o investicijama. “Austrija i Turska su značajno investirale u BiH. Što se tiče Republike Srpske, Srbija, a potom Rusija su najviše investirale. Postoji cijeli spisak zemalja, među kojima je Kina jedan od značajnih investitora BiH. Ima prostora da se i dalje radi sa tim zemljama. Što se tiče Republike Srpske, mi nemamo nikakvu dilemu da će Srbija i dalje nastaviti da investira u Srpsku”, istaknula je Marković.

Ona je dodala da i velike ekonomije imaju problema i da BiH u ovom trenutku ne može previše očekivati, ali da će Fipa iskoristiti ovo vrijeme da pripremi podatke o projektima kako bi ih mogli kandidirati. Marković je istaknula da su zbog epidemije otkazani brojni skupovi i sajmovi, što je dodatno otežalo i rad Fipe. Ona tvrdi da kao novoimenovani direktor ima podršku predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije i kompletnog Vijeća ministara, ali da Fipa mora ostvariti dobru konekciju i sa entitetskim vladama i njihovim institucijama.

“Osim ovih 280 projekata na kojima radi Fipa, postoje drugi projekti u koje smo uključeni. Riječ je o prioritetnim projektima Republike Srpske kojih je 66 i projekti FBiH kojih je oko 110, gdje agencija takođe radi jedan dio posla pomažući da se realiziraju”, istaknula je Marković. Ona je najavila da je moguće da se u rujnu organizira online sastanak sa predstavnicima veleposlanstava u BiH jer ima puno projekata koje su njihove zemlje realizirale u BiH. “Bilo bi dobro da se te aktivnosti nastave“, rekla je Marković.

Ona je dodala da je nedavno imala sastanak sa predsjednikom Gospodarske komore FBiH, a u narednom periodu ima u planu da se sastane sa predsjednicima Gospodarske komore Srpske i Brčko distrikta, kao i da održi sastanke sa nadležnim ministarstvima u Republici Srpskoj i FBiH, ne isključujući mogućnost i sa entitetskim premijerima. U planu je i sastanak sa ministrom za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske Zlatanom Klokićem.

“Njegove sugestije, podrška i komunikacija sa sličnim poslovnim saradnicima bit će značajna i za nas. To ministarstvo je nadležno i za predstavništva Republike Srpske koja takođe imaju misiju na ekonomskom planu za dotok stranih investicija u Srpsku”, istaknula je Marković i dodala da će isti tretman imati i FBiH i njena nadležna ministarstva i institucije. Ona je rekla da će period do kraja godine iskoristiti za što bolje kontakte i prikupljanje projekata kako bi se početkom sljedeće godine, ukoliko epidemiološka situacija dozvoli, oni mogli realizirati.

Izvor: bljesak.info

Objava Oporavak gospodarstva u BiH tek 2022. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

POMOĆ IZ HNŽ-a MOGU DOBITI POSLODAVCI KOJIMA JE ZA VRIJEME KORONAVIRUSA BIO ZABRANJEN RAD, ONI KOJIMA JE BIO OTEŽAN NEMAJU PRISTUP OVIM SREDSTVIMA

Uredništvo — Mon, 29 Jun 2020 06:24:59 +0000

U protekli četvrtak (25.06.) otvoren je poziv za pomoć gospodarstvenicima na području Hercegovačko – neretvanske županije, a na koje je utjecala pandemija koronavirusa.

Osim onih djelatnosti kojima je raznim odlukama kriznih stožera bio zabranjen rad, pomoć mogu očekivati samo neke djelatnosti iz turističkog sektora, kao i proizvodnja ostalih proizvoda od drva, proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala, te djelatnost proizvodnje ostale vanjske odjeće.

Izuzete su: trgovine prehrambenim proizvodima, trgovine higijenskim proizvodima, ribarnice, ljekarne, specijalizirane trgovine medicinskim i veterinarskim proizvodima i opremom, poljoprivredne ljekarne, benzinske crpke, kiosci, pekarnice, kemijske čistionice, specijalizirane trgovine za prodaju ortopedskih i drugih pomagala, specijalizirane trgovine dječjom opremom, trgovine hranom za životinje, trgovine građevinskim, vodovodnim i elektro-materijalom, logistički i distributivni centri hrane, pića i higijenskih proizvoda, veledrogerije, telekomunikacije, elektroprivrede, pošte.

Javni poziv upućen je svima koji ispunjavaju kriterije prijave za pomoć, a to su oni kojima je zabranjen rad odlukama stožera kao i jedan dio turističkog sektora kojemu nije bio zabranjen rad. Javnim pozivom se predviđa subvencioniranje neto minimalne plaće u iznosu 425 KM za one kojima ispunjavaju kriterije.

Iz Vlade Hercegovačko neretvanske županije najavljuju mogućnost korištenja kredita za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica pandemije, što je već dogovoreno s Razvojnom bankom FBiH. Bit će omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci. Planirano je da fiksnu kamatu od 2% godišnje plaća Vlada HNŽ, dok će se Razvojna banka odreći naknade za obradu kredita.

Objava POMOĆ IZ HNŽ-a MOGU DOBITI POSLODAVCI KOJIMA JE ZA VRIJEME KORONAVIRUSA BIO ZABRANJEN RAD, ONI KOJIMA JE BIO OTEŽAN NEMAJU PRISTUP OVIM SREDSTVIMA pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pomoćnik načelnika Općine Prozor-Rama Josip Juričić o potpori gospodarstvu zbog koronavirusa

Uredništvo — Fri, 29 May 2020 09:08:40 +0000

Na sjednici Općinskog vijeća Prozor-Rama održanoj 19. svibnja 2020. godine doneseno je niz mjera kao potpora gospodarstvu za ublažavanje posljedica koronavirusa. Između ostalog općina će isplatiti 800 KM po uposlenom.

S ciljem preveniranja dugoročnih štetnih posljedica i potencijalnog urušavanja dostignute razine zaposlenosti na području općine Prozor – Rama, Načelnik Općine koristeći prijedloge posebno formirane Radne grupe, predlaže Program mjera potpore gospodarstvu općine Prozor – Rama za ublažavanje posljedica koronavirusa i bolesti COVID -19.

Načelnik Općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević objavio je u četvrtak, 28. svibnja 2020. Javni poziv za odabir korisnika potpore gospodarstvu općine Prozor-Rama za ublažavanje posljedica bolesti Covid-19.

Poduzetnicima i njihovim uposlenicima omogućit će se dobivanje potpore do 800,00 KM po uposleniku, uz određene korekcije samo za one poduzetnike koji već koriste potpore drugih razina vlasti, pri čemu se ne misli na aktualne potpore za plaće i doprinose vezane za koronavirus. Iz Povjerenstva za pripremu Pravilnika i Javnog poziva pojašnjavaju da kriteriji i način prijavljivanja nije toliko složen, traži se samo ono najosnovnije, a iz Agencije za lokalni razvoj su ukazali na spremnost pomaganja poduzetnicima pri prijavljivanu na ovaj Javni poziv.

Poslušajte razgovor s Josipom Juričićem, rukovoditeljom Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor Rama koji je gostovao na Radio Rami, 29.05.2020.

Tema razgovora bila je potpora gospodarstvu općine Prozor-Rama za ublažavanje posljedica bolesti Covid-19.

Josip Juričić potpora gospodarstvu

Objava Pomoćnik načelnika Općine Prozor-Rama Josip Juričić o potpori gospodarstvu zbog koronavirusa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općina Prozor-Rama objavila Javni poziv za davanje potpora vezanih za koronavirus

Uredništvo — Thu, 28 May 2020 11:32:50 +0000

Načelnik Općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević objavio je u četvrtak, 28.5. Javni poziv za odabir korisnika potpore gospodarstvu općine Prozor-Rama za ublažavanje posljedica bolesti Covid-19.

Poduzetnici se na Javni poziv mogu javljati odmah, jer je Načelnik zatražio ubrzavanje cijele procedure.

Pravilnik, Javni poziv, Prijavni obrazac i prateća Izjava su u privitku.

javni poziv za korisnike potpore (Covid-19) (1)
Pravilnik o mjerama potpore gospodarstvu -covid-19

PRIJAVA NA JAVNI POZIV gospodarstvo koronavirus

Izjava o nekorištenju sredstava drugih razina covid 19

Objava Općina Prozor-Rama objavila Javni poziv za davanje potpora vezanih za koronavirus pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pripremaju se općinske mjere za potporu gospodarstvu i posebna sjednica Općinskog vijeća

Uredništvo — Thu, 30 Apr 2020 17:24:33 +0000

Mjerama koje su od sredine ožujka donesene od strane nadležnih entitetskih i županijskih kriznih stožera, zbog stanja nepogode izazvane koronavirusom, u značajnoj mjeri su donijele štete gospodarstvu.

Donesene su brojne zabrane rada, koje su izravno ili neizravno utjecale na mogućnost rada brojnih grana gospodarstva. Hercegovačko neretvanska županija je prednjačila po strogoći propisanih zabrana. Već tada su najavljivane pomoći za one koji budu oštećeni tim zabranama.

Međutim, vidimo da se ovih dana sve drugačije tumači. Federacija odlučuje o pomaganju samo u visini doprinosa na plaće (koji će nakon uplata ionako završiti u kasama federalnih i županijskih fondova). Naknade za radnike koji su zbog zabrana ostali bez plaća ne spominju se u federalnom zakonu (još je u proceduri).

Neke županije, kao npr. Zapadno hercegovačka, zajedno sa svojim gradovima i općinama usuglasile su cijeli set mjera koji uključuje određena oslobađanja od plaćanja komunalnih naknada, ali i neto plaću uposlenicima u visini od 300 KM.

Hercegovačko neretvanska županija do sada nije izašla sa bilo kakvim setom mjera pomoći za gospodarstvo. Na tu temu navučena je velika neprozirna maska.

Stoga općine u HNŽ-u pokušavaju naći neko rješenje i bar dijelom sanirati velike gubitke u gospodarstvu. Stolac i Čapljina najavljuju tek popuste i opraštanje plaćanja nekih komunalnih naknada. Druge općine, kao ni grad Mostar, još nisu oglasili konkretne mjere u tom pravcu, jer čekaju konačna rješenja fereralne i županijske razine.

U općini Prozor –Rama Načelnik je utemeljio posebnu radnu grupu za predlaganje mjera pomoći gospodarstvu. Radna grupa je do sada prikupila podatke o potencijalnim korisnicima sredstava pomoći, vodeći računa o tome kojim subjektima je zabranama onemogućen ili značajno otežan rad. Radi se o oko 400 osoba u 70-tak pravnih subjekata. Od Načelnika Općine, dr. Joze Ivančevića, saznali smo da se razmatra i novčana pomoć i određena oslobađanja od nekih komunalnih pristojbi. „Prijedlog općinskih mjera planiramo završiti u prvom tjednu svibnja, te uputiti Općinskom vijeću na usvajanje. Sve bi moglo biti utvrđeno do sredine svibnja, a realizacije mogu biti odmah poslije donošenja odluka“, rekao nam je Načelnik Ivančević.

Nadati je se da će i Hercegovačko neretvanska županija imati snage dati konkretne potpore gospodarstvu, jer je upravo županija prednjačila u raznim mjerama zabrana. Ostave li oni gospodarstvo na cjedilu, nadati je se da će naša Općina imati i razumijevanja i sredstava za konkrentnu pomoć.

Objava Pripremaju se općinske mjere za potporu gospodarstvu i posebna sjednica Općinskog vijeća pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Spašavaj se tko može!

Uredništvo — Sun, 05 Apr 2020 08:50:03 +0000

Svima kojima je država direktno zabranila rad, kao i svima onima koji su zbog odluka vladajućih indirektno doživjeli ekonomski udar, a takvih je većina, država mora doslovno isplatiti plaću i osloboditi svih vrsta davanja državi! I to sve dok se stanje ponovno ne stabilizira. Sve drugo ne predstavlja mjere spasa već alibi za politiku.

Ukratko – država Vam je zabranila da radite, država vam mora dati plaću. Kakvu takvu. Ne može se nekome zabraniti rad, samim time i plaća, a potom praviti ‘mahnit’. A to je upravo ono što je vlast u FBiH učinila. Ljudi koji su ostali bez posla, svih primanja, obitelji bez egzistencije, ljudi koji i dalje rade ali bez plaće jer je nemoguće prihodovati… ionako nisu imali previše povjerenja u državu, a pogotovo neće imati kada shvate da su prepušteni sami sebi.

Vlast je, da se slikovito izrazimo, jednim ‘klikom’ ugasila kompletno gospodarstvo u BiH i sada ne zna kako ga pokrenuti. Zdravlje stanovništva je stavljeno kao prioritet, to je normalno. Ali, sada građani imaju dvostruki problem – korona virus i egzistenciju. Nezadovoljstvo je na sve strane, vlast se čini obezglavljena i pogubljena, ključni politički lideri su u mišjoj rupi, praktički ih se može nazvati dezerterima, a parlamentarci su iskoristili priliku za podulji, narodnim novcem, skupo plaćeni godišnji odmor. Užasno je sve to gledati i proživljavati u ovako zdravstveno nestabilnoj situaciji.

Uljuljkani u budžetske snove vladajući ne shvaćaju da zemlju vode u potpunu propast. Lako je sa osiguranim mjesečnim primanjima od 4-5-6.000 maraka glumiti brižnog političara, ali što će ljudi koji već mjesec dana nisu ‘vidjeli ni marku’?

Federalna budžetlije donose odluku za odlukom, zabranu za zabranom, ali s druge strane ne nude izlaz, alternativu. Ako ste nekome izbili kruh iz ruku, sad mu ga lijepo dajte.

Ljudi gube posao i strahuju za zdravlje. Od onih koji rade i dalje se traže porezi, doprinosi, krediti… Ništa dosad još nije realizirano! Nije dovoljno obući konfekcijsko odijelo, izaći pred novinare i najaviti mjere koje će zaživjeti ‘nekad’. Stanje je alarmantno i potrebna je hitna reakcija. Najgore od svega je to što mjere ‘spasa’ neće biti dovoljne za sve i vrlo vjerojatno će zaobići one kojima je pomoć najpotrebnija. Sve je to već jasno. Ukratko, spašavaj se tko može i snalazi se kako znaš.

/Izvor: DL/

Objava Spašavaj se tko može! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Što će biti s gospodarstvom? Poslodavci traže hitan sporazum s vladom!

Uredništvo — Sun, 29 Mar 2020 18:07:44 +0000

Udruženje poslodavaca Federacije BiH zatražilo je da hitno bude potpisan privremeni socijalni sporazum s Vladom FBiH i sindikatom kojim će biti zabranjeno otpuštanje radnika tijekom krize izazvane virusom korona.

U priopćenju za javnost, Udruženje od nadležnih institucija FBiH i kantona zahtijevaju hitno potpisivanje privremenog socijalnog sporazuma kojim će se za vrijeme njegovog trajanja zabraniti otpuštanje radnika zbog krize, uvesti institut čekanja, regulirati godišnji odmori i rad od kuće, navodi Srna.

Zatraženo je da se smanje plaće onima za čijim radom privremeno ne postoji potreba, ali ne manje od minimalne plaće, kao i smanjenje plaća u javnom sektoru za 20 posto.

U priopćenju se navodi da udruženje traži i da se reguliraju obveze poslodavca da isplati plaće u dogovorenom iznosu. “Ukoliko sindikat ne pristane na potpisivanje privremenog socijalnog sporazuma, u tom slučaju treba donijeti leks specialis kojim bi se regulirala ova pitanja”, navode iz Udruženja poslodavaca FBiH.

U Udruženju smatraju da se kod Agencije za bankarstvo i banaka mora insistirati da napuste autističan pristup i omoguće moratorij svima koji to zatraže, u protivnom FBiH i kantoni trebaju otkupiti te kredite i regulirati način njihove otplate, po prestanku krize.

“Privremeno treba odgoditi rokove plaćanja direktnih poreza, akontacija poreza i parafiskalnih nameta, ukinuti i smanjiti troškove najma poslovnih prostora u vlasništvu države, te prekinuti izvršne postupke i postupke prinudne naplate za fizička i pravna lica”, dodaje se u priopćenju.

Zatraženo je i da prestane naplaćivanje komunalnih usluga za fizička i pravna lica, a po prestanku krize da se pristupi rješavanju pitanja nenaplaćenih potraživanja. Iz Udruženja zahtijevau od institucija vlasti na svim razinama da odgovorno i savjesno rade svoj posao s ciljem očuvanja života i zdravlja građana, radnih mjesta i gospodarstva.

Objava Što će biti s gospodarstvom? Poslodavci traže hitan sporazum s vladom! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kriza zbog koronavirusa mogla bi bh. ekonomiju koštati stotine milijuna maraka

Uredništvo — Wed, 26 Feb 2020 17:14:31 +0000

Koronavirus je uzrokovao potrese na svjetskom ekonomskom planu. Privrednici strahuju da će ostati bez repromaterijala koji dobijaju iz Kine, zbog čega su upitni ranije dogovoreni poslovi sa kompanijama iz Evropske unije.

Ugroženo je nekoliko stotina kompanija u BiH, a potencijalni iznos novčane štete mjeri se u milionima maraka. I izvoznici iz TK kažu da se gubici već osjete, ali ono što ih najviše zabrinjava je nemogućnost procjene koliko će dugo kriza potrajati.

Kina je druga najjača ekonomija u svijetu. Od njene privrede, koja čini gotovo petinu svjetske ekonomije, direktno ili indirektno ovise mnogi. Posljedice nastale usljed koronavirusa će osjetiti svi, jer se ekonomski gledano, cijeli svijet potresao. Ekonomija Kine, kao najveće azijske supersile, trgovinski je vrlo pisutna u BiH i Tuzlanskom kantonu. Tek grube procjene govore da bi ova kriza bh. ekonomiju mogla koštati oko stotinu miliona maraka.

– Ukoliko se dese neka blaža recesijska dešavanja vrlo vjerovatno će doći do pada ukupnog ekonomskog rasta BiH, posljedično i Tuzlanskog kantona, smanjit će se izvozne aktivnosti. Smanjivanje ekonomske aktivnosti šteti ekonomiji na mikronivou, ruši povjerenje i smanjuje broj ekonomskih transakcija. Možda će u prvih par dana doći do porasta potrošnje, rasta indirektnih poreza i slično, ali u srednjem roku to ne donosi benefite jer narušava ekonomske odnose – ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Veliki broj preduzeća koja su ovisna o repromaterijalima iz Kine došao je u situaciju da smanje svoju proizvodnju ili je u potpunosti zaustavi, što se primjerice desilo u Srbiji, pojašnjava direktor firme Intral BH i jedan od izvoznika iz TK. Kaže kako pad berzovnih indeksa može zaustaviti investicijska ulaganja u našu zemlju, ekonomiju koja je ionako vrlo krhka, pa bi onda i gubitke, dugoročno, bilo vrlo teško predvidjeti. Evidentno je, kaže, da će cijela situacija utjecati na poslovanje svih izvozno orijentiranih kompanija.

Članovi Upravnog odbora Kantonalne privredne komore Tuzla 7. februara su raspravljali o problemu utjecaja korona virusa na privredu TK. Direktor Nedret Kikanović, kaže da je potrebno donijeti mjere koje će ublažiti posljedice na ekonomiju.

– Mislim da je dobar prijedlog Upravnog odbora kantonalne privredne komore da se formira jedno operativno tijelo koje će pratiti razvoj ove situacijeiI da vidimo koje su to interventne mjere koje možemo poduzeti da bi se smanjio uticaj koronavirusa na privredu – navodi Kikanović.

Smatra da će se skladišta s repromaterijalima vremenom isprazniti, što bi, posljedično, moglo zaustaviti brojne proizvodnje u BiH. Problem je i što bi veliki broj proizvoda ostao nezavršen i bez tržišta. I Šehović je mišljenja da domaće kompanije trebaju veću senzibilnost i možda se za nabavku repromaterijala početi okretati prema nekim novim tržištima.

/Izvor: Dnevni list/

Objava Kriza zbog koronavirusa mogla bi bh. ekonomiju koštati stotine milijuna maraka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Uništili smo svu domaću industriju i proizvodnju ali smo zato otjerali sve investitore

Uredništvo — Mon, 15 Jul 2019 07:24:49 +0000

Propast nekadašnjih giganata, sve veći broj blokiranih računa gospodarskih subjekata, stotine tisuće onih koji su otišli i prirodni priraštaj u “debelom minusu”, nepravda, socijalna isključenost, korupcija i nepotizam, partitokracija samo su neki od “epiteta” koji “krase” današnju Bosnu i Hercegovinu.

Izlaza nažalost nema – s jedne strane zbog nesposobnih i nezainteresiranih vlasti ali i zbog činjenice da zemlja, a i svi u njoj, nikada nisu napravili istinski korak iz komunizma, odnosno socijalizma ka kapitalizmu. U liberalnim, kapitalističkim društvima također se događa da velike tvrtke propadaju, desetine tisuća ljudi ostane bez posla, ali uz određenu pomoć države u vidu subvencioniranja te tržišne “nevidljive ruke” otvore se druge mogućnosti, nove tvrtke i nove branše u kojima ti ljudi rade.

Pa tako je u zapadnom svijetu prosjek zadržavanja na jednom radnom mjestu oko sedam godina. Ali kako bi zemlja poput BiH zakoračila tomu nužne su joj što domaće što inozemne investicije, a da bi one došle nužna je ekonomska, pravna i politička sigurnost a kako bi to došlo potrebna nam je vlast koja će nas napokon uvesti u 21. stoljeće. Dakle, treba nam sve ono što nemamo.

Europsko dno

Kako je tomu tako svjedoče i podaci Direktorata za ekonomske i financijske poslove Europske komisije, koji je u Izvješću o programu ekonomskih reformi za zemlje zapadnog Balkana i Turske naveo – BiH zaostaje zbog političke nestabilnosti, slabe vladavine prava, kompleksne i fragmentirane regulative, prenapuhanog i neefikasnog javnog sektora, raširene korupcije i neformalnog vođenja politike, kao i velikog poreskog opterećenja na rad.

Među brojnim negativnim ocjenama, upozorenjima i ukazivanjima na nedostatke i neispunjene obaveze nalazi se i upozorenje kako su državna poduzeća neučinkovita i rastrošna, a da država u njih upumpava novac višestruko veći od dividendi koje izvlači iz udjela vlasništva.

Kada na to dodamo ocjene iz izvješća o Indeksu konkurentnosti, Doing Business, razini korupcije i mnoga druga, jasno je zbog čega nam svi govore kako smo samo geografski u Europi. I dok naši vlastodršci to ne razumiju, potencijali investitori svoje planove rade upravo na osnovu ovakvih izvješća, pa zbog toga od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma do dan danas gotovo da i nismo imali ozbiljniju investiciju.

Tako portal fDi Intelligence, specijalizirani servis Financial Timesa, navodi da je zapadni Balkan 2018. godine zabilježio najveći priliv greenfield izravnih inozemnih investicija u posljednjem desetljeću, od čak 9,36 milijardi dolara. Pojašnjenja radi, greenfield investicija ili greenfield ulaganje ekonomski je naziv kojim se označuje izravno inozemno ulaganje pri kojemu tvrtka započinje poslovanje u drugoj zemlji tako da infrastrukturu potrebnu za poslovanje izgrađuje iz temelja. Pojednostavljeno, radi se o ulaganju u nove kapacitete.

Svi rastu, BiH stagnira

U testu se nadalje dodaje kako je Srbija predvodila regiju prošle godine 2018. sa rekordnih 5,98 milijardi dolara inozemnih ulaganja u 105 greenfield projekta. Dodajmo kako je ova zemlja u prvih pet mjeseci 2019. privukla 1,2 milijarde eura izravnih inozemnih investicija.

– I dok je Srbija imala najveći udio (70 posto) u ukupnim greenfield projektima na zapadnom Balkanu u 2018., udio BiH je iznosio 11,6 posto, pri čemu je privukla četiri greenfield projekta manje nego godinu dana ranije, navodi se. Bilo što na ovo komentirati bilo bi suvišno. S druge strane, Crna Gora i dalje dobro “gura” jer je privukla rekordnih 11 greenfield projekta, Sjeverna Makedonija i Albanija su od lipnja 2018. do svibnja 2019. privukle 184,4 milijuna i 809,9 milijuna dolara greenfield investicija, pri čemu su Sjeverno Makedonci ostvarili rast od 200 posto, a Albanci od 80 posto u usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine.

Ukoliko gledamo veličine zemalja, Srbija jeste svakako uvjerljivo najveća i ima najviše stanovnika (posljednji popis pokazao neto više od sedam milijuna), ali postavlja se pitanje kako Sjeverna Makedonija koja ima nešto više od dva milijuna ljudi (a imala je i velike političke peripetije) ili Crna Gora sa nešto više od 620 tisuća stanovnika po svemu su bolje od BiH. Te zemlje i njihova rukovodstva, uza sve probleme, “tranzicijske sindrome”, socijalističku ostavštinu i mnoga toga još ipak nešto i pokušavaju raditi, pokretati biznise, napredovati ka EU ili NATO-u. Naše vlasti to niti žele niti znaju.

/Izvor: Dnevni list/

Objava Uništili smo svu domaću industriju i proizvodnju ali smo zato otjerali sve investitore pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.