Zoran Milanović je nakon izlaska sa sučeljavanja spomenuo tvrtku koja je propala a u kojoj je u Nadzornom odboru sjedila i Kolinda Grabar-Kitarović nakon čega ga je verbalno napao njen savjetnik Tomislav Madžar.

Izvadili ste tešku artiljeriju o Leonu Suliću, započeli su novinari, prenosi Index.hr.

Nisam to izvadio, nekoliko dana se o tome piše… Ta firma je devastirana, započeo je Milanović objašnjavati.

Sram vas može biti, čulo se odnekud. Bio je to glas Tomislava Madžara, savjetnika Grabar-Kitarović.

(www.jabuka.tv)

Objava Savjetnik Grabar-Kitarović iz Ljubuškog se posvađao s Milanovićem pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Druga točka je jačanje suradnje u oblasti europskih integracija, a treća jačanje regionalne ekonomske suradnje i infrastrukturnih projekata. Izvor Srne sa sastanka navodi da je kao četvrta točka dogovoreno intenziviranje rada povjerenstva za rješavanje bilateralnih pitanja.

Peta točka je ispunjavanje tačaka iz Strategije proširenja EU na zapadni Balkan, a šesta je poštivanje suvereniteta i integriteta svih zemalja članica trilaterale. Na sastanku je dogovoreno intenziviranje suradnje i dobrosusjedskih odnosa, spominjao se Izborni zakon ali se o njemu nije raspravljalo.

”Urgentan problem sa Hrvatskom” 

Nakon sastanka, predsjednici država obratili su se medijima. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je kako su teme bile ekonomski, socijalni i demografski pristupi problematici naše tri države. ”Suština za strategiju EU odnosno proširenje i tražili smo dodirne tačke za proširenje odnosa. Bilo je riječi o gradnji ambijenta kako bi izvršna vlast u sve tri države bila sposobnija rješavati otvorena pitanja, koja se primarno odnose na našu budućnost bez obzira o kojoj infrastrukturi govorimo”, kazao je Čović.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naveo je da je bilo govora o novoj strategija EU. “U njoj vidimo šansu da počnemo rješavati ono oko čega smo se složili da je problem svake zemlje na Balkanu, a to je iseljavanje mladih ljudi. Upravo tih vodećih inicijativa, pomirenje, reforme, izgradnja infrastrukture, smanjenje zapaljive retorike… U toj strategiji je sadržan lik onoga što su problemi unutar BiH. Konačno startaju intenzivniji rad Komisija koji bi pripremile odgovore za rješavanje ovih pitanja. Imamo urgentan problem sa Hrvatskom vezano za Pelješki most i drago mi je da je predsjednica Hrvatske ponovila da Hrvatska stoji iza onoga što su prava BiH. Sa Srbijom smo govorili o infrastrukturi i autoputu koji bi kao prsten trebao povezati BiH i Srbiju”, naveo je Izetbegović.

“Imamo puno stvari koje su zajedničke poput infrastrukture i ekonomskih odnosa. Međusobna razmjena jako raste. Naši ljudi od toga imaju veliku koristi i na tome treba raditi”, naveo je Ivanić.

Provoditi načelo konstitutivnosti 

Kolinda Grabar Kitarović rekla je kako je potrebno provoditi načelo konstitutivnosti i jednakosti naroda kako je to zajamčeno u Daytonu i da je to pravac u kojem bi trebalo pristupiti pri izmjeni Izbornog zakonodavstva. Rekla je kako je najgore da međunarodna zajednica nameće rješenja. Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je kako Srbija s pažnjom prati sve odnose u BiH.

”Ne mislimo da se trebamo miješati. Poštujemo Daytona i konstitutivnost tri naroda i postojanje dva entiteta i teritorijalni integritet BiH. to je za nas važno a sve ostalo je na narodima i predstavnicima”, rekao je Vučić. Rekao je kako je Srbija Bosni i Hercegovini dala ”najkonkretnije prijedloge i ti prijedlozi nisu odgovarali Srbiji najviše”. ”Prijedlog koji samo ponudili bio je kompromisni. To je 373 kilometra granice i da to nisu veliki problemi. Može se to riješiti brže”, rekao je Vučić. ”Svađa” Vučića i Izetbegovića No, Izetbegović je rekao kako to neće biti izvedivo u sljedećih sedam mjeseci radi izbora u BiH te je govorio o pregovorima oko granice sa Srbijom. No, odgovorio mu je Vučić rekavši kako je iznio neistine i kako očito nije pročitao ono što je Srbija ponudila BiH. Stari je prijedlog, kaže Vučić, da se vrši devijacija granice te da je ponuđeno da granica ide sredinom Drine. ”Taklo lako rješivo pitanje i unijelo bi povjerenje u odnose između Srba i Bošnjaka. Vjerujem da ćemo taj dogovor postići. Hvala Izetbegoviću što je rekao da nećemo moći u sedam mjeseci riješiti”, rekao je Vučić.

Hrvatska predsjednica je rekla kako će sa Srbijom pregovarati iduće dvije godine. ”Ako ne nađemo rješenje obratit ćemo se međunarodnom pravosudnom tijelu. Kad je u pitanju granica s BiH potpisan je sporazum i 1999. godine i on se primjenjuje, ali nije ratificiran”, rekla je i dodala kako će nastaviti razgovore po ovom pitanju.

/Izvor: Srna/Bljesak.info!

Objava Mostarska “Trilaterala” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Teško je zamisliti ozbiljniji udar na integritet Plenkovićeve vlade od akcije uhićenja deset istaknutih pripadnika HVO-a iz Orašja, ocijenio je jedan od iskusnih hrvatskih diplomata s kojim smo razgovarali na doručku američkog veleposlanstva prošle srijede ujutro, nekoliko minuta nakon što je Donald Trump objavio povijesnu pobjedu nad Hillary Clinton.

Njegovo (diplomatovo, ne Trumpovo) objašnjenje pokazuje kako je riječ o elaboriranoj političkoj diverziji, smišljenoj daleko od Sarajeva i Banje Luke, s jasnom porukom da “Plenković ne može baš mirno spavati nakon formiranja Vlade”.  “Nije riječ o deset uhićenih ljudi. Oni su samo upozorenje što se može dogoditi s drugim, hijerarhijski puno važnijim časnicima HV-a i HVO-a koji su sudjelovali u akcijama oslobađanja zapadne Bosne u jesen 1995.”, kaže on. Zaista, Tužiteljstvo BiH, u različitim fazama predistrage, obuhvatilo je najmanje 24 visokih časnika HV-a i njezina bliskog vojnog satelita HVO-a.

Uglavnom se ta istraživanja (provedena od policije Republike Srpske i tužitelja iz Banje Luke) odnose na djelovanje HV-a u okolici Mrkonjić Grada. Ondje su se dogodili stanoviti incidenti koji se mogu opisati kao kršenja pravila rata i konvencija koje štite civile u ratnom sukobu. Poznatija je kao “Operacija Južni potez” i posljednja je velika bitka Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Hrvatske snage došle su na 23 kilometra od Banje Luke, zauzele hidrocentralu iz koje se grad opskrbljuje i izazvale potpunu paniku u središtu pobune bosanskih Srba.  Napredovanje je zaustavljeno intervencijom Washingtona zabrinutog da bi hrvatske vojne pobjede, uz usporedno napredovanje muslimanske Armije BiH, srušile mogućnost postizanja sveobuhvatnog mirnog rješenja, poznatog kao Daytonski sporazum. Nakon stanovite normalizacije stanja u regiji, pogotovo opće osude Srbije kao pokretača rata, počelo se s relativiziranjem zločina.  Dio istraga koje su vodile srpske vlasti u BiH imale su za cilj umanjiti njihovu odgovornost za ratne zločine. Odnosno, izjednačiti sve strane u BiH kao jednake krivce. MUP Republike Srpske u petak je objavio da nisu podnijeli nove prijave protiv generala HV-a, da su zadnje prijave podnesene 2010. godine, ali nisu demantirali da su njima hrvatki generali. Srpska istraga je koncentrirana na tri zapovjednika stožera HV-a u BiH: Antu Gotovinu, Rahima Ademija i Ljubu Česića Rojsa. Osim njih, obuhvaćeni su Damir Krstičević, Ivan Korade (pokojni), Miljenko Filipović, Ante Lubutić (HVO), Stanko Spota (HVO), Ilija Nakić (HVO), Zlatan Mijo Jelić (HVO), Željko Glasnović (HVO), Pero Barbarić Pepi (HVO), Davor Dodig, Predrag Mandić (HVO), Ante Podrug (HV), Ivica Dekalić (HV). Prema nekim podacima, s kojima raspolažu hrvatske službe, oko 6000 ljudi obuhvaćeno je različitih istragama zbog ratnih zločina u BiH. Uz to, Haški je sud prepustio ili dopustio pokretanje postupaka za još 40 ljudi zbog zločina u BiH. To su tzv. spisi B kategorije koji su u različitim fazama postupka….

Konfuzija oko oraških optužnica trajala je danima. Kako je do njih došlo? Je li Plenković znao za njih? Jesu li hrvatske tajne službe zakazale? Jesu li morale znati? Tko ima korist od ovog razvoja događaja – to je klasično pitanje svih istraga, svih krimića – qui bono?  Je li smisao ovog događaja politička reinterpretacija povijesti, u pravcu teze o “udruženom zločinačkom poduhvatu”, ili je pak riječ o poruci – “dalje ruke od BiH, ako se budete igrali s Trećim entitetom, makar i uz podršku Amerike, što sugeriraju izjave Kolinde Grabar Kitarović, nećete dobro proći”. Nakon nekoliko dana, barem na razini elementarnih fakata, stvar se raščistila. N1 televizija objavila je precizan opis oraškog predmeta, iz kojega je bilo vidljivo da nije riječ o optužbi za udruženi zločinački poduhvat, nego za individualna kaznena djela. Radi se o slijedećem.

Vojna policija HVO-a pod zapovjedništvom Pere Vincetića i policije kojom je zapovijedao Marko Dominiković, po naredbi zapovjednika 106. brigade HVO-a Đure Matuzovića, 9. svibnja 1992. provela je raciju u jedinom srpskom zaseoku koji je bio pod nadzorom HVO-a Orašje.  Nakon što su razdvojili muškarce od žena i starijih ljudi, likvidirali su sedmoricu civila, uključujući maloljetnog Mišu Gavrića. Žene su vratili kućama, ali su neke, čini se, silovali. Stvar se sad učinila nešto manje politički opasnom po Hrvatsku, no obrana okrivljenih uskoro je počela tvrditi kako se postrojbama HVO-a zapovijedalo iz Hrvatske, što je problem ponovno učinilo političkim.  Dakle, iz sfere pravosuđa vratilo se pod kišobran Vlade. Već na toj razini slučaj je postao iznimno kompliciran za Andreja Plenkovića. On je tijekom posjeta Bosni i Hercegovini iskazao pomalo paternalističku poruku o tome da će Hrvatska pomoći europski put Bosne i Hercegovine. To je dobra parola – ali može li se Zagreb miješati u suverene stvari druge države? Štoviše, može li se – i smije li to činiti – miješati u istrage i druge slučajeve koji spadaju u sferu pravosuđa? Je li riječ o “širokom poimanju zapovjedne odgovornosti” ili individualnom zločinu, u kojemu nije bilo elemenata udruženog zločinačkog poduhvata? Na ova pitanja Andrej Plenklović – a ni bilo tko drugi – ne može naći jednostavan odgovor. Tim prije što je ovaj slučaj samo uvertira u puno veće i kompliciranije scenarije koji također započinju pitanjima bez odgovora.

Kako to da je Milorad Dodik, koji je još do jučer od strane Bakira Izetbegovića bio prozivan zbog veleizdaje – Dodik je raspisao referendum o prazniku Republike Srpske, zbog čega mu je prijetilo uhićenje – odjedanput, preko noći, postao saveznik lidera SDA?  Je li moguće da su se oko uhićenja oraških Hrvata poklopili interesi Banje Luke, Sarajeva, Moskve i Ankare? Erdogan i Putin još su lani bili na rubu vrućeg rata – nakon rušenja ruskog aviona – ali su već dulje u stanju hladnog prijateljstva, odnosno savezništva. Vladimir Putin je spasio Erdogana od vojnog puča, računajući na lagano odvajanje Turske od SAD-a, koje bi svakako odgovaralo ruskim interesima u regiji. Putin i Erdogan opet su obnovili priču o gradnji ruskog plinovoda do Europe kroz Tursku. Ako bi taj neizvjestan, opasan, riskantan i skup projekt uspio, Rusija bi južnoj i srednjoj Europi dobavljala plin preko južnog, turskog plinovoda, dok bi sjevernoj i zapadnoj Europi plin išao preko Sjevernog toka i njegova novog kraka. Putinu, Erdoganu, Miloradu Dodiku – Putinovu čovjeku u BiH – takva politička konstelacija savršeno odgovara. Uhićenje oraških Hrvata udaljava Andreja Plenkovića i Kolindu Grabar Kitarović od utjecaja na bosansku političku konfiguraciju te smanjuju njihovu mogućnost da utječu na promjenu položaja Hrvata u BiH. Portal Balkanbreakingnews objavio je zanimljivu konstrukciju. Žrtvovanjem “sitnih riba”, piše portal, odavno marginaliziranih ratnih heroja iz Orašja, višedecenijskog “mekog trbuha Herceg Bosne”, odnosno planiranog “trećeg entiteta”, i političkim i medijskim spektaklom koji je uslijedio, Čović je pokušao preduhitriti slične akcije protiv “kapitalaca” iz Hrvatske.

Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, tijekom posjeta Hrvatskoj najavio je da će se po povratku u BiH susresti s Dodikom kako bi razgovarao o stotinama optužnica za ratne zločine koje su srpske vlasti podigle protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine, kao i iz Hrvatske. Isti portal navodi kako jedna činjenica iz uhićenja Hrvata u Orašju “zaslužuje pozornost i sugerira da tu baš nisu bila čista posla”. Izvori iz Državne agencije za istrage i zaštitu svjedoče da je naredba za uhićenje “zaobišla” direktora ove institucije Pericu Stanića (Dodikova protivnika), dok je operacijom uhićenja rukovodio Stanićev zamjenik Đuro Knežević, Hrvat iz Orašja, kojeg je na tu dužnost izabrala Hrvatska demokratska zajednica! Dodik je ovim skrenuo pozornost sa svojeg kaznenog predmeta – spornog refernduma – a odgovara mu i destabilizacije Bosne i Hercegovine.  Čoviću, pak, odgovara da preventivnom akcijom žrtvovanja sitnih riba – u kojoj je uloga središnjih vlasti u Sarajevu bila manja nego što se čini – spriječi daljnje akcije protiv velikih igrača u Hrvatskoj. Hrvatska je desnica ovu igru spremno dočekala: s jedne strane uhićenja oraških Hrvata opasno su zaljuljala položaj Andreja Plenkovića, dok su s druge strane opet osnažili pozicije ljute desnice, koja je upala u stanje teške konfuzije nakon što su joj s radara nestali svi konstitutivni neprijatelji – Milanović i Josipović, “obadva su pala” više nisu na političkoj karti, SDP je u rasulu, HDZ i Most vladaju svim društvenim pogonima, svim, kako bi rekao Louis Althusser, “ideološkim aparatima države” – i sve bi to nalikovalo na raj da je Andrej Plenković dio “jata”, ali on je na tom dijelu političke scene izrazito neomiljen lik.

Uljudan, obrazovan, načitan, elokvetan i diplomatičan, on nema ništa zajedničko s idealima naše ognjištarske desnice, koja obožava Trumpa, Orbana, Putina, Erdogana i slične gazde, koji autoritarni model vlasti spajaju s vrućim konjunkturnim domoljubljem. Izbor Nine Obuljen za ministricu kulture bio je dramatičan izazov toj desnici, koja sad uzvraća udarac… Čini se da su najopasnije oružje protiv Plenkovića istrage koje se vode protiv Damira Krstičevića, ministra obrane, i Ante Gotovine, najpopularnijeg hrvatskog ratnog heroja. Andrej PLenković je znao da bosanski istražitelji operiraju s Krstićevim imenom – navodno ga se tereti po zapovjednoj odgovornosti za 39 žrtava – no Plenković je zanemario ta upozorenja i imenovao ga kao ministra. Rusko srpskoj koaliciji u BiH ta priča također odgovara. Ljubo Ćesić Rojs izravno je prozvao Ruse za uplitanje u hrvatsko bosanske relacije. “Optužnice protiv Rajića i Kordića nastale su temeljem dokumentacije SIS-a. To ide preko (hrvatskih, op.a.) ljudi koje drže dužnosnici ruske ambasade! Što rade naše službe?! Ako se ja sastanem sa stranim službama, neka me odmah strijeljaju! Ja znam što je meni zapovijedio Šušak, da spalim dokumentaciju dva mjeseca prije njegove smrti! Dokumentacija je bila skrivena u Fealu u Širokom Brijegu. A što su napravili pojedinci?! Sakrili su je iza leđa Šušku i danas ona kola… Dio dokumenata je lažiran i naše službe se obraćunavaju s našim ljudima, a neki se na svemu i bogate! Temeljem te dokumentacije se pišu laži!”, izjavio je nedavno Rojs.  Ako je njegova teza točna, ovdje je zapravo riječ o desnom udaru na Andreja Plenkovića, a silina tog udara može se objasniti samo činjenicom da su se, kao u nekoj rijetkoj astrološkoj konstelaciji, nesretno preklopile mnoge zvijezde, što se događa vrlo, vrlo rijetko. Rusi, bosanski Srbi, hercegovački Hrvati, Turci i Bošnjaci proizveli su događaj koji će hrvatsko bosanske odnose vratiti puno godina unatrag…

Na marginama tog slučaja počeli su i neki unutarhrvatski obračuni. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prozvala je hrvatske službe za nedovoljnu budnost.  Na koga je mislila? SOA nema ovlasti djelovati u inozemstvu. VSOA je još prije dvije godine obavještavala i vladu i Ured predsjednika o svim slučajevima koji se istražuju u Bosni i Hercegovini. Tjednik Nacional donio je u nekoliko navrata izvješća koja su se pokazala dosta preciznima – oko generala Krstićevića manje više svi detalji istrage bili su poznati. Jednako stoje i slučajevi generala Gotovine i Pavla Miljavca, koji već dvije godine ne ide preko Neuma jer zna da bi bio uhićen. Bivši načenik Glavnog stožera OS RH i predsjednik Generalskog zbora rekao je u “Otvorenom” na HRT-u da ga optužnica iz BiH tereti za ubojstvo dvojice vojnika i jednog ranjenika u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici. “Ja sam bio zamjenik načelnika, bio sam šef operacija i u Bljesku i u Oluji, gdje je bilo 20.000 ljudi. Vidio sam jedan dodatni popis na kojem je puno hrvatskih časnika. Vidjet ćemo do koje će razine to ići. Nedopustivo je da se optuži cijeli vojni vrh i da se to prenosi na cijelu naciju”, rekao je general Miljavac te dodao: “Mi smo praktički spasili BiH svojim operacijama”. Rekao je da su on i nekoliko generala pisali predsjednici Republike Hrvatske jer su dobivali štićene informacije i bili zabrinuti. “U Orašju se ne radi o izoliranom slučaju, ima već pripremljenih optužnica za naše generale koji zbog toga ne smiju u BiH”, naglasio je.  Dodao je i da je njemu rečeno da ne ide u BiH. Spomenuo je generale Krstičevića i Kotromanovića. “Po meni je neprihvatljivo za Hrvatsku što BiH u tim optužnicama spominje proširenu zapovjednu odgovornost i, što je još opasnije, udruženi zločinački pothvat”, rekao je Miljavac. Spomenuo je i curenje povjerljivih dokumeta i prije nego što je Hrvatska s BiH postigla sporazum o tome. Rekao je da zna tko ih je dostavljao, ali da ne može reći. “To je lako dokazivo i nadam se da će Vlada RH ići prema tome da to utvrdi”, rekao je Miljavac.

Kome, iz ovih činjenica, ovi događaji idu u korist? Svim spomenutim akterima pomalo. Dodika spašava od odgovornosti za referendum, Izetbegoviću olakšava obračun sa Zagrebom u pokušajima popravljanja statusa Hrvata u BiH, Čoviću osigurava jačanje savezništva s Dodikom, Rusiji izrazito odgovara jer slabi poziciju američkog čovjeka na zapadnom Balkanu – Andreja Plenkovića. Naftno-politički ruski lobi pokrenuo je, u suradnji s hrvatskom desnicom, i neke nove portale preko kojih namjeravaju djelovati na dulje staze.  Nakon izbora Donalda Trumpa – koji, čini se, kani voditi politiku “detanta” s Rusijom – ruski prodor na Balkan, naročito ako se realizira plinovod kroz Tursku, bit će nezadrživ – ovo će područje, kao u vrijeme prije Berlinskog kongresa, postati teritorij na kojemu se nadmeće ruska, otomanska i njemačka imperija – bez uloge SAD-a ta se verzija budućnosti ne doima nimalo ružičastom. Najveći je gubitnik ove rašomonijade, to nije teško zaključiti, novi hrvatski premijer. Njemu bi, paradoksalno, bolje odgovarala situacija u kojoj se u optužnicama koristi pojam zapovjedne odgovornosti jer bi odgovor mogao bazirati na tvrdnji da je riječ o politici. No ovo nije takav slučaj.  Stisnut je u stupicu, a prijete mu i veće pogibelji – on je upao u “kašetu brokava”. No treba se zapitati što bi se dogodilo da je danas premijer Zoran Milanović (koji je sve ove događaje najavio na famoznom sastanku s Klemmom)?  On bi sad, gotovo sigurno, imao šator, prosvjede i rušenje vlade na ulici. Ovako, cijela se igra vodi zakulisno…

Express.hr

Objava Uhićenja Gotovine i Krstičevića početak su rušenja Plenkovića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svaka žrtva zaslužuje pijetet, a povijesnu istinu se mora utvrditi, rekla je u četvrtak predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na mariborskom groblju Dobrava gdje je odala počast žrtvama komunističkih zločina ekshumiranih iz stratišta Huda Jama.

Bleiburg – Jazovka – Kostrenska Bezdanka – Huda Jama: dugo prešućivana mjesta partizanskog zločina

“Znate da je uobičajeno da na ovakvim mjestima ne dajem izjave, pogotovo ne političke, međutim, mislim da je danas bitno nešto reći radi povijesti, te prije svega radi budućnosti“, rekla je Grabar Kitarović, istaknuvši kako se došla pokloniti svim Hrvatima i svim drugim žrtvama masovnih ubojstava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata.

“Svaka žrtva zaslužuje pijetet i danas je dan kad se u miru, s dostojanstvom, moramo pokloniti žrtvama, a povijesna istina se mora utvrditi jer je ona zalog za bolju budućnost”, rekla je predsjednica nakon što se poklonila žrtvama pored buduće zajedničke grobnice na mariborskom groblju.

Nekoliko stotina žrtava Hude Jame koje će u četvrtak biti pokopane u Mariboru u zajedničkoj grobnici anonimne su, ali se ističe da će pokop biti izveden na taj dačin da će naknadno, u slučaju potrebe ili želje, biti moguća njihova identifikacija.

Roman Leljak: Huda Jama – industrija smrti

U Hudoj Jami se u dva rudnička rova nalazi, kako se pretpostavlja, još oko dvije tisuće žrtava koje tek treba ekshumirati i pokopati.

Pokop dijela žrtava iz masovne grobnice u rudniku Barbarin rov kod Hude Jame blizu Laškog, gdje je neposredno nakon II. svjetskog rata na surov način likvidirano oko 3000 ljudi, bit će u 16 sati.

Odavanju počasti žrtvama nazočit će i premijer Andrej Plenković, potpredsjednik vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier te predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov s izaslanstvom u kojem će biti potpredsjednici Sabora Željko Reiner i Milijan Brkić te zastupnici Nikola Grmoja, Marko Sladoljev, Miro Bulj i Miro Kovač.

Objava Predsjednica Republike Hrvatske odala počast žrtvama Hude Jame pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.