Snažni vjetrovi i visoke temperature otežavaju gašenje požara koji su u Grčkoj dosad usmrtili dvije osobe, od toga jednog vatrogasca. Dvadeset ljudi je ozlijeđeno.

Golemi oblaci dima i pepela kod Atene prisilili su dio stanovnika da napuste grad.

Louisa GOULIAMAKI/AFP

Zemljom trenutno bjesni više od 150 požara, a u šest područja je proglašeno izvanredno stanje.

Vatra gori na grčkom otoku Eubeji te u blizini Olimpije i Sparte na poluotoku Peloponezu gdje su provedene masovne evakuacije.

Grčka se, kao i veliki dio Europe, suočava ovoga ljeta s ekstremnom vrućinom. Premijer Kiriakos Micotakis rekao je da požari pokazuju “realnost klimatskih promjena”.

Stotine vatrogasaca pokušavaju kontrolirati požare pomoću 20 letjelica. Grčkoj pomažu vatrogasci iz Ukrajine, Rumunjske i Cipra. Hrvatska je poslala jedan kanader, a helikoptere i zrakoplove uputili su i Francuska, Švicarska te Švedska.

Dodatne snage i protupožarne avione šalju Velika Britanija, Francuska i Sjedinjene Države.

Louisa GOULIAMAKI/AFP

Hrabri vatrogasci i dobrovoljci vode bitku na planinama zapadne Turske

Vatrogasne jedinice kojima su se priključile stotine dobrovoljaca iz svih dijelova Turske pokušavaju obuzdati požare na planini iznad grada Mugle na jugozapadu zemlje kako se ne bi proširili na stambena naselja i elektranu.

To popularno ljetovalište na Egejskom moru središte je borbe s vatrenom stihijom koja na pet mjesta ugrožava predgrađa i okolna sela.

Yasin AKGUL/AFP

Turska se suočava s najvećim požarima u deset godina i nadljudska nastojanja da ih se zaustavi ušla su u subotu u jedanaesti dan.

Požari gore blizu još tri grada na egejskom području, a jedan u crnomorskoj regiji, objavio je ministar poljoprivrede i šumarstva Bekir Pakdemirli.

U okrugu Koycegiz, vatrogasci i volonteri koji su se popeli na automobile i kamione na uskoj planinskoj cesti gase požar oko naselja Otmanlar na oko tisuću metara nadmorske visine.

Yasin AKGUL/AFP

Pripadnici nevladinih udruga i humanitarnih organizacija na putu su postavili šatore dijeleći hranu i nužne potrepštine lokalnim stanovnicima i vatrogascima.

Više od 2000 volontera registriranih preko državne agencije za hitne situacije AFAD priključilo se akcijama gašenja diljem zemlje, a procjenjuje se da u njima sudjeluju još tisuće onih koji su se sami organizirali.

/Izvor: Jutarnji.hr/

Objava Grčka u plamenu, masovne evakuacije oko Atene pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Grčke otoke i dio Turske u Egejskom moru zatresao je potres magnitude 7 po Richteru, javlja EMSC.

Kako piše BBC, potres se dogodio 17 kilometara u moru zapadno od turske provincije Izmir. Kako javlja CNN Turk, potres se osjetio sve do Istanbula. Iz Izmira stižu snimke i fotografije porušenih zgrada. U tijeku je potraga za nestalima u porušenim zgradama.

Objava SNAŽAN POTRES MAGNITUDE 7 SRUŠIO BROJNE ZGRADE U IZMIRU: Traže preživjele, podiglo se i more; Seizmolog: ‘Još se ne zna koliki će biti valovi’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bild dalje navodi kako su razlog sukoba probna bušenja u potrazi za naftom i plinom, koje Turska provodi u neposrednoj blizini grčkih otoka i to u zoni koju Grčka smatra svojom „isključivom ekonomskom zonom” (Exclusiv economic zone – EEZ). Riječ je o “morskom području 200 nautičkih milja oko ovog otoka”.

Njemački najtiražniji dnevni list doznaje i da je „zbog toga u utorak predveče 18 turskih ratnih brodova bilo na putu ka otoku.” Bild navodi i da je Grčka svoju vojsku stavila u stanje pune borbene pripravnosti. „Ali, onda se uključila njemačka kancelarka Angela Merkel. Prvo je telefonirala s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a potom i s grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom. Rezultat: Turska je povukla svojih 16 ratnih brodova, ali je dva ipak ostavila u blizini otoka. No to je ipak izazvalo “olakšanje na obje strane Egejskog mora!” – naglašava Bild.

Berlinski list Tagesspiegel, međutim, piše da je „malo vjerojatno da će doći do zaokreta u sporu oko prirodnih resursa”. List objašnjava: „Obje strane smatraju da su u pravu. Pri tom se pozivaju na različite konvencije i odredbe u okviru pomorskog prava. Dvije države bi morale uvidjeti da je nužna jasna presuda treće nezavisne strane. Trebale bi se hitno obratiti Međunarodnom sudu ili Međunarodnom arbitražnom sudu. Merkel, EU i NATO bi morali svoje članice i partnere Tursku i Grčku uvjeriti u to. U suprotnom prijeti vojni sukob”, koji je sada samo odložen, strahuje komentator dnevnika Tagesspiegel.

I ugledni Frankfurter Allemagne Zeitung komentira spor između Grčke i Turske u istočnom dijelu Sredozemnog mora i također naglašava da je „Angeli Merkel u posljednjem trenutku pošlo za rukom da Atenu i Ankaru skrenuti s kursa vojnog sukoba”. „Ali, koliko trajno će to biti je kod Erdogana jednako nejasno kao i kod Putina. No, sa sigurnošću se može pretpostaviti da ruski predsjednik sa zanimanjem prati trajni sukob na južnom krilu NATO-a koji svako malo dođe do usijanja”, piše frankfurtski dnevnik.

O sporu u istočnom Sredozemlju piše komentator lista Südwest Presse: „Europa se i u eksplozivnom libijskom konfliktu, tako reći na kućnom pragu, uključila tek kad nije imala što reći. Ako joj se pak isto ponovi u njenom dvorištu, onda može zaboraviti na svoja prava o suverenitetu. Krajnje je vrijeme za angažiranu diplomaciju”, zaključuje Südwest Presse iz Ulma.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Merkel u posljednji trenutak spriječila rat Turske i Grčke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europa je ponovno na rubu nove migrantske krize kakva je bila i prije pet godina.
Koje su sličnosti s 2015., a što potpuno drugačije?

Grčka vojska i policija odvraćaju migrante vodenim topovima, a zbog turskih suzavaca ne mogu nazad. To većina i ne želi, a put prema zapadu zatvoren je i na bugarskoj strani.

“Na grčkoj strani nas napadaju, ovdje (na bugarskoj) isto. Nema hrane, djeca su gladna”, kaže Nurullah iz Afganistana.

One koji uspiju stići na grčko tlo, lokalni stanovnici prijavljuju policiji, koja ih vraća odakle su došli jer poruka iz Europe je jasna – ne dolazite.

“Ne idite na granicu! Granica nije otvorena. Ako vam netko kaže da možete ići slobodno u EU, Grčku ili Cipar, to nije točno”, poručio je migrantima prije nekoliko dana Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Nema prolaza, posebno za ekonomske migrante, a Grci tvrde, izbjeglice s granice već godinama žive u Turskoj.

A izbjeglica će biti još, tako je ovaj tjedan prijetila Ankara. Pušteno je svega stotinjak tisuća, a u Turskoj ih ima još 3,7 milijuna te još milijun i pol u Libanonu i Jordanu.

“Sad kad smo otvorili granice telefoni neprestano zvone, kažu mi : “Zatvorite granice”. No taj dogovor je završio”, rekao je Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Europsko jedinstvo odlučio je pokazati vrh Europske Unije na grčkoj granici, među njima bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković u ime zemlje predsjedateljice.

Održani su hitni sastanci ministara unutarnjih i vanjskih poslova. Grčkoj je obećana pomoć od 700 milijuna eura te još graničnih policajaca.

Milanović 2015. premijer, sada predsjednik

U Hrvatskoj se okupilo Vijeće za nacionalnu sigurnost. Je li situacija poput one 2015., državni vrh ne misli jednako.

“Ova situacija je slična 2015. i 2016., ali bitna je razlika što ova grčka vlada za razliku od bivše čuva svoju granicu”, smatra premijer Plenković, dok se s time ne slaže predsjednik Zoran Milanović: “Ne sliči ništa, sve je drukčije. Tada su ljudi prolazili nesmetano”.

Tada je u Europu stiglo oko dva milijuna izbjeglica preko četiri glavne rute, koje su se održale i danas, s tim da je ona balkanska dobila još jedan krak preko BiH. Većinom su stizali Sirijci koje je njemačka kancelarka svojom politikom otvorenih vrata sama pozvala, suspendirajući Dublinski sporazum. No s vremenom je Angela Merkel tu retoriku Merkel mijenjala.

Jasno ne izbjeglicama otpočetka je stav mađarskog premijera Viktora Orbana koji je postavio ogradu na granicu sa Srbijom. Od tada izbjeglice, njih i 10.000 na dan Srbija propušta prema Hrvatskoj, zbog čega tadašnji premijer Milanović, na zgražanje susjeda, privremeno i zatvara granicu.

Unatoč nekim idejama, Hrvatska nije postala prihvatni centar, a migranti su se organizirano vozili do granice autobusima, vlakovima, od kojih je jedan i zadržan u Mađarskoj. Politički skandal je riješen vraćanjem vlaka, a Orban nastavio svojom politikom.

Ruta se okreće prema Sloveniji, koja na kraju stavlja žilet žicu. Migrantski val prestaje sporazumom s Turskom, s kojim Europa uz obećanih šest milijardi eura problem
prebacuje na turskog predsjednika, koji naravno ima svoje uvjete. Europi je Erdogan zamjerio što mu je uskratila potporu u ratu u Siriji, zemlji gdje je sve počelo, a u kojoj već gotovo deset godina bijesni rat.

“Padne li Grčka, pada Europa”

“Pokazuje se da je on (Erdogan) u pitanju prisilnih migracija gospodar unutar EU-a, a unija nema pravo rješenje”, smatra Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti.

Od 2015. puno se toga promijenilo: poražena je Islamska država, Merkel je na odlasku, dogodio se Brexit, no još nema zajedničke migrantske politike.

“Padne li Grčka, pada Europa. civilizacija ili barbarstvo. Radi se o ljudima koji su samo kolateralne žrtve u velikoj igri moći”, kaže Milardović.

Nakon Grčke, sljedeća crta obrane bit će i Hrvatska. Zasad granicu čuva oko šest tisuća policajaca, a ako treba vojska je spremna.

“Pitanje je hoće li Grčka zadržati migrante, ja u to ne vjerujem, sigurno će biti prolazaka, krijumčari će doći na svoje”, smatra bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

Erdogan je prvu poruku poslao, a u ponedjeljak ga u Bruxellesu očekuju novi razgovori. A nakon pet godina, Orbanova politika žice i vojske na granici, koje su se svi zgražali, sada je očito postala prihvatljiva.

Objava Europa na rubu nove migrantske krize: ‘Padne li Grčka, pada i Europa’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europska unija i sve članice pojedinačno podržavaju i solidarne su s Grčkom, zemljom suočenoj s valom ilegalnih migracija, izjavio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković u Kastaniesu blizu grčko-turske granice.

Plenković, predsjedavajući Vijećem EU, zajedno s grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem obišao je grčko-tursku kopnenu granicu u utorak.

“Poslali smo poruku da će EU i sve članice podržati i biti solidarne s Grčkom”, kazao je.

Europski čelnici helikopterom su nadlijetali granično područje kako bi vidjeli stanje na terenu. S njima je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji će sutra predsjedati izvanrednim sastankom ministara unutarnjih poslova EU na tu temu.

Grčka vojska, policija i premijer Micotakis izvijestili su ih o tome što se sve čini u zaštiti granice.

“Važno je da Grčka sa svojim sigurnosnim snagama spriječi eventualni novi val nezakonitih migracija”, rekao je Plenković koji je s kolegama i pješice obišao barikade grčke policije.

Kazao je da Grčkoj slijedi potpora Frontexa i posebnog tima za brze intervencije na granici, ali i odgovarajuća financijska sredstva za to.

Plenković je ustvrdio da je situacija je slična onoj 2015. i 2016., ali s jednom ključnom razlikom. “Ova grčka vlada za razliku od bivše vlade drži svoju granicu i kontrolira je”, kazao je Plenković.

U Grčkoj je sada na vlasti konzervativna Nova demokracija, članica Europske pučke stranke kojoj pripada i HDZ, a u vrijeme migrantske krize za grčkim kormilom bio je ljevičar Aleksis Cipras.

“Smatram nakon današnjeg brifinga da će premijer Micotakis i grčke vlasti čuvati svoju granicu”, zaključio je Plenković.

Vrh EU okupio se u Kastaniesu u trenutku kada je Europska unija sve zabrinutija zbog dolaska tisuća migranata na grčku granicu, pošto je Turska objavila da je “otvorila vrata” izbjeglicama nakon smrti desetaka turskih vojnika u zračnim bombardiranjima režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada na sjeveru Sirije.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u ponedjeljak da je odbio europsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj jer EU ne želi “dijeliti teret” s Turskom.

“Šaljemo jasnu poruku da migranti izbjeglice ne mogu biti korišteni kao pijuni u geopolitičkoj igri. Oni su žrtve ovakvih politika i to je pristup koji ne može biti prihvatljiv. Ako Europa želi zaštiti građane mora biti u mogućnosti zaštiti svoje granice i upravo to mi radimo. U isto vrijeme to ne možemo sami. Cijeli smisao Frontexa je dijeliti taj teret zaštite europskih granica i bili bismo zahvalni na svoj mogućoj potpori insinuacija EU.

Činjenica da smo uspjeli zaštiti granice i ograničiti priljev migranta to ne znači da ne treba doći do konačnog kompromisa u pogledu politika za azile. To je nešto što nas dugo muči. Mogu biti malo provokativan i odvažan i mogu reći da od prošle krize nismo najbolje iskoristili vrijeme da ovome pristupimo na učinkovit način. Vrijeme je da to učinimo, pokažemo učinkovito dijeljenje tereta po pitanju ovog problema. Iskreno, ne možemo dopustiti da neke zemlje prolaze bez preuzimanja ikakve odgovornosti dok druge zemlje koje su zbog svojeg geografskog položaja izložene najvećem teretu. Znam da postoje zanimljive ideje koje dolaze od komisije i zainteresirani smo da konačan pronađemo jedno rješenje”, kazao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Objava Najviši dužnosnici EU-a preletjeli grčko-tursku granicu: Sva podrška Grčkoj za sprječavanje nelegalnih migracija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jak potres pogodio je Grčku. Epicentar potresa je bio kod Krete, a magnituda mu je 6.0 po Richteru, javlja EMSC.

– Osjetio sam potres, ali nisam vidio da ima ikakve štete. Ljudi su odmah izletjeli na ulice. Stvorila se gužva – piše jedan Grk na Twitteru.

Podsjetimo, u razornom potresu u Albaniji jačine 6,4 stupnjeva prema službenim informacijama poginulo je 23 ljudi, a 650 ih je teže ili lakše ozlijeđeno.

Jutros je zabilježeno više novih blažih potresa, uključujući jedan od 3,4 stupnjeva 29 km sjeverozapadno od Durresa oko 7.20 sati, javlja EMSC. Radi se o 42. potresu koji se osjetio u Jadranskom moru u zadnja 34 sata.

Objava Trese se i Grčka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Glavno tajništvo za civilnu zaštitu objavilo je u nedjelju da je zemlja pod uzbunom nakon što su se vatrogasci u subotu borili s 56 požara.

Požari su izbili na poluotoku Peloponezu, otocima Krfu i Samosu i na kopnu.

Gusti dim dopire s otoka Samosa (foto: Antonio Valenciano/via REUTERS)

Oko tisuću turista evakuirano je zbog dima iz pet hotela u gradu Pitagoreu na Samosu, prenose lokalni mediji. Bili su nekoliko sati smješteni u sportskoj dvorani.

Obalna straža objavila je da je svojim čamcima prebacila desetke ljudi na obalu. U srpnju 2018. stotinu ljudi poginulo je u razornim požarima oko Atene.

Požare često izazivaju građani koji bacaju opuške cigareta, roštiljaju na otvorenom i pale suho lišće u vrtovima, što je zabranjeno tijekom ljetnih mjeseci./hrt.hr/

Objava Grčka pod uzbunom dok se požari približavaju turističkim središtima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tajnovito mjesto nadomak Atene gotovo da nitko i ne obilazi. Razlog su tome brojna praznovjerja koja dolaze istražiti samo obožavatelji okultnog. Špilja Davelis nalazi se na jugozapadnoj strani planine Pendeli, s koje je svojedobno dolazio mramor za izgradnju Partenona.

Pećina je nazvana prema razbojniku iz devetnaestog stoljeća po imenu Davelis. On ju je sa svojom bandom koristio kao skrovište, a prema legendi, postojao je i labirint tunela koji je vodio do kuće vojvotkinje koja mu je bila ljubavnica. Na ulazu u špilju, u stijeni nalazi se bizantska crkva pustinjaka iz 12. stoljeća.

Malo dublje u pećini štovao se bog Pan, a ostaci koji to potvrđuju mogu se vidjeti u Arheološkom muzeju u Ateni. Na jednom od zidova mogu se vidjeti rezbarije nekadašnjih putnika, uključujući nekoliko engleskih pisaca devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća.

Postoje zapisi o tome da je grčka vojska ondje prakticirala povjerljive operacije, zbog čega je pećina bila zatvorena za javnost. Povezivala se i s nuklearnim oružjem, eksperimentima tijekom hladnog rata te brojnim teorijama zavjere.

Okultni status špilja na planini u obliku piramide dobila je zbog najrazličitijih ispovijesti posjetitelja. Navodno su vidjeli vodu koja kapa s poda prema stropu, stvorenja nalik mačkama koja hodaju uspravno, a i s elektronskim uređajima ondje se nešto čudno zbiva – gase se i kvare. Špilja bi mogla poslužiti kao scenografija za neki horor-film jer se navodno ondje mogu naći tragovi okultnih rituala.

Grk Dimitrios Makridopoulos, kojeg je paranormalno oduvijek fasciniralo, zaputio se u špilju s kamerom i uređajem koji lovi neobične aktivnosti putem radiofrekvencija. Uređaji su zabilježili neobične zvukove, sjene i likove, a kako kaže, Dimitrios je već na ulazu osjetio čudnu energiju kao da dolazi s drugog svijeta. Stručnjaci objašnjavaju da razlog tome može biti magnetizam, ali uzrok ne znaju objasniti.

/Izvor: punkufer.dnevnik.hr/

Objava Neobjašnjivi misterij: Špilja u kojoj se mobiteli gase, a voda kapa naopako pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Golove za BiH postigli su Edin Višća u 10. i Miralem Pjanić u 15. minuti, dok su strijelci za Grčku bili Kostas Fortounis u 64. minuti iz penala i Dimitris Kolovos u 85. minuti.

Nogometaši BiH nisu uspjeli upisati pobjedu nad Grcima iako su nakon prvih 45 minuta imali predost od dva gola. No, u drugom poluvremenu bh. reprezentativci su prepustili igru Grcima koji su cijelo vrijeme napadali, a posljednjih skoro pola sata igrali su s igračem manje nakon isključenja Pjanića.

Reprezentacija BiH furiozno je krenula i za 15 minuta u potpunosti pregazila selekciju Grčke koja je djelovala potpuno zbunjeno pred napadima izabranika selektora Roberta Prosinečkog. U 10. minuti Pjanić je izveo korner sa desne strane i ubacio na ivicu šesnaesterca gdje je natrčao Višća i iz drugog pokušaja uspio savladati golmana Vlachodimosa za vodstvo od 1:0.

Pet minuta kasnije bilo je 2:0. Pjanić je snažno šutirao iz slobodnog udarca sa tridesetak metara, lopta je otišla u lijevi ugao golmana Vlachodimosa koji je ostao “ukopan” u mjestu.

Tek nakon primljena dva gola Grci su zaigrali nešto ofanzivnije, a prvu priliku su imali u 22. minuti preko Fortounisa, koji nije iskoristio ubacivanje Bakakisa prebacivši gol sa sedam metara. Desetak minuta kasnije pokušao je i Donis glavom, ali je Šehić sigurno intervenirao. Do kraja poluvremena Grci su bezuspješno pokušavali ugroziti gol reprezentacije BiH, dok su bh. nogometaši u finišu propustili dvije prilike za novi pogodak.

U drugom poluvremenu reprezentativci BiH prepustili su terensku inicijativu Grcima koji stvaraju nekoliko poluprilika pred Šehićevim golom, a u 64. minuti dolazi do gola. Šunjić je u šesnaestercu oborio Fortounisa, sudija Danny Makkelie iz Holandije pokazuje nabijelu tačku, a Fortounis pogađa za 2:1.

Samo minutu kasnije novi šok za bh. reprezentaciju, s obzirom na to da je crveni karton dobio Miralem Pjanić. Iako je ostala s igračem manje, reprezentacija BiH je u 69. minuti mogla do trećeg pogotka, ali je udarac Kolašinca odbranio golman Grčke. Na drugoj strani zaprijetio je Kolovos, ali se i Šehić iskazao na golu.

Ipak, u 85. minuti Grci dolaze do izjednačenja. Strijelac je bio Kolovos koji je iskoristio dobar centaršut i udarcem golavom pogodio rašlje gola.

Do kraja meča Grci su pritiskali, ali je odbrana bh. tima uspjela da sačuva gol i remi.

Za reprezentaciju BiH u ovom meču su igrali: Šehić, Zukanović, Šunjić, Bičakčić, Kolašinac, Cimirot, Pjanić, Bešić, Duljević (od 80. Milošević), Višća, Džeko (od 89. Gojak).

Nakon dva kola BiH i Grčka imaju po četiri boda, dva manje od Italije koja je s maksimalnim učinkom.

Objava DRAMA U ZENICI: Crveni karton za Pjanića usmjerio utakmicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Spasioci pronalaze žrtve na ulicama, u automobilima, kućama. Samo u dvorištu vile u selu Mati kod Atene, koje je gotovo potpuno uništeno u požaru, pronađeno je 26 tijela.

Na udaru požara su popularna turistička odredišta nadomak Atene. Vlasti su pozvale stanovnike s priobalnog područja da napuste svoje domove. Većina požara stavljena je pod kontrolu tijekom noći na utorak, nakon što su vjetrovi oslabjeli. Vatrogasci se nadaju da će danas ugasiti požare.

Sumnja da su neki požari podmetnuti. Visoke temperature i snažni vjetrovi raspiruju požare koji stvaraju vatreni obruč zapadno i istočno od Atene.

Grčka je tražila pomoć Europske unije, stižu vatrogasci s Cipra, a Španjolska šalje dva kanadera. Grčkoj su na raspolaganju i hrvatski kanaderi.

Veleposlanstvo RH u Ateni u stalnom je kontaktu s grčkim nadležnim institucijama te prema zasad dostupnim informacijama nama stradalih hratskih državljana u požarima.

Zbog silovitog šumskog požara zatvorena je jedna od najprometnijih grčkih autocesta, prekinut željeznički promet, a oblaci dima nadvili su se nad Atenu.

Vlasti su rasporedile više od 200 vatrogasaca i 60 vatrogasnih vozila u borbi protiv velikog požara u Kineti, turističkom gradiću 54 km zapadno od Atene, na cestovnom pravcu kojim prolaze deseci tisuća vozila dnevno na putu prema poluotoku Peloponezu.

Komentirajući požare u Grčkoj Dino Kozlevac, diplomirani inženjer sigurnosti i vatrogasni zapovjednik Istarske županije rekao nam je kako ga je iznenadilo kada je čuo koliko ljudi u Grčkoj gasi ovako veliki požar. “Sto ili 150 ljudi na požaru koji iziskuje 1000 i više ljudi!”, kaže i dodaje da su to premale brojke.

“Ponavljam još jednom – samo tehnika ne može gasiti, treba imati široku mrežu ljudi. Kod nas se cijela država angažira!”, kaže i dodaje kako Hrvatska ima permanentno na raspolaganju od 50.000 do 55.000 profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. “Kad gledate resurse, Francuska i Italija su cijele profesionalizirane, nemaju uopće dobrovoljnog vatrogasca”, kaže i zaključuje da je ključ u vatrogascima dobrovoljcima.

Nedaleko od lučkoga grada Rafine pronađeno je 26 tijela, rekli su djelatnici Crvenog križa. Požar je u Rafini skrenuo prema gradskom središtu prisilivši stotine ljudi na bijeg. Više od 150 ih je ozlijeđeno u tom požaru i mnogi su u kritičnom stanju. Gradska četvrt Mati gotovo je potpuno uništena u požaru.

Grčki mediji sinoć su javili da se i dalje traga za čamcem s desetero ljudi, najverovatnije turista iz Danske. Nestali su iz grada Rafina bježeći od požara. Uskočili su u čamac i uputili se u nepoznatom smjeru.

“Učinit ćemo sve što je u ljudskoj moći da požare stavimo pod kontrolu”, rekao je grčki premijer Alexis Tzipas koji je zbog požara skratio posjet BiH. Dodao je da tako velik broj požara zahtijeva dodatnu istragu. “Zabrinut sam zbog simultanog izbijanja vatre istočno i zapadno od Atike”, rekao je. Zatražio je pomoć vatrogasnih i hitnih službi susjednih regija, objavio je državni radio.

Iako je protekle noći većina požara stavljena pod kontrolu i vjetrovi su oslabjeli, tisuće ljudi provele su je u automobilima, sportskim dvoranama ili na otvorenome.

Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, na Twitteru je objavio da ga je jako rastužila tragična vijest o požarima u Grčkoj. “Europa će stajati uz naše grčke prijatelje u ovim teškim trenucima. Pomoć je na putu iz nekoliko europskih zemalja”.

hrt.hr

Objava Najmanje 50 osoba poginulo u požarima u Grčkoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.