Piše: Dragan Bradvica

Poznati bh. književnik Josip Mlakić prije nekoliko godina za Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine dao je najbolji mogući opis – dobro plaćene narikače. Uistinu, stranka osim osobnih i ‘partijskih’ interesa ne radi apsolutno ništa drugo doli nariče nad određenim procesima – najčešće nad bošnjačkom politikom, rjeđe nad srpskom politikom u BiH, a ne tako rijetko nam politikom međunarodne zajednice. U to vrijeme njihovi kadrovi primaju enormne plaće i naknade, mnogi od njih su za mandat ili dva u vlasti postali milijunaši, a korist za hrvatski narod u našoj zemlji je gotovo nikakva. Isto tako, HDZ BiH zbog ustroja i načina djelovanja mnogi vidi tek kao mnogo lošiju kopiju Komunističke partije.

Ono što je pak nesporno, ova stranka u BiH, a naročito u Federaciji drži sve konce u svojim rukama. Apsolutno se ništa ne može dogoditi, a da za to blagoslov ne da prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović. Kada je nešto u ‘partijskom’ interesu onda nemaju problem blokirati cijelu Federaciji (primjerice kada je na sceni bila problematika oko oporezivanja kladionica), ali kada je u pitanju legitimni interes hrvatskog naroda da napokon sami biraju svoje predstavnike onda se na to čeka dulje od 20 godina. Zbog čega? Jer ‘partiji’ to nije u interesu. Na priči o legitimnom predstavljanju i tragikomičnom fenomenu Komšić dobivaju izbore. Ništa drugo i nemaju ponuditi. A kako bi dodatno ugušili i ono malo oporbe okupili su ih u Hrvatski narodni sabor, u kojem opet sve odluke donosi HDZ BiH i Čović. I bez obzira na sve ovo, protekli i aktualni mandat Hrvati u BiH od te politike nisu imali gotovo nikakvu korist. Politički položaj Hrvata se ne mijenja, gospodarstvo je sve lošije i lošije, a demografska slika je katastrofalna. A kakva bi i mogla biti kada demografiju bh. Hrvata vodi osoba političkih i moralnih kvaliteta Bože Ljubića.

A kako se polako, ali sigurno i među Hrvatima mijenjaju stvari svjedoče osipanja HDZ-a BiH u Srednjoj Bosni, ali i posljednji potezi određenih stranaka članica HNS-a koje odbijaju sudjelovati na ‘privatnom HDZ BiH sijelu’. Ne žele biti smokvin list za Čovićeve odluke.

Nadalje, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt najavljuje tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojima će se napokon, nakon 30 godina, omogućiti pošteni i transparentni izbori koje će odlučiti birači, a ne HDZ-ovi brojači. Zbog toga već dva mjeseca svi ‘partijski’ dužnosnici, a posebno predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto na svim važnim sastancima nariče i vapi da se to ne dogodi. Ali, Schmidt za tu odluku ima ‘zeleno svjetlo’ SAD-a i Velike Britanije koji ga ohrabruju da ju što prije donese.

Uz to, po prvi put u više nego jasnom tonu, bez ikakvih diplomatskih uvijanja, od strane vrlo visokih dužnosnika Sjedinjenih Američkih Država dolaze oštre poruke prema Draganu Čoviću. Naime, pomoćnik američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove James O’Brien kristalno jasno navodi kako blokira Južnu interkonekciju isključivo za svoje političku i financijsku korist. ‘To je cinizam i protiv je javnog interesa’, rekao je O’Brien. Dodaje kako je Mostar zaglavljen u prošlosti u dobroj mjeri i zbog Čovićeve politike, zbog koje mladi ljudi odlaze sa ovih područja. Prije njega, slične poruke dolazile su i od strane američkog Veleposlanstva u BiH.

E kako su HDZ BiH, privatna im udruga HNS, ‘neovisni’ analitičari, bliski im mediji samo do jučer na sva zvona hvalili politiku SAD-a prema BiH, a optuživali SDA jer šalju otrovne strelice prema Amerikancima, sada ne mogu baš preko noći krenuti na iste one ljudi koju su jučer veličali. A veličali su ih zbog odluka Schmidta na dan prošlih Općih izbora u BiH, a za što je imao vjetar u leđa SAD-a i Velike Britanije. Međutim, sada isti ti ljudi više nego jasno etiketiraju Čovića i HDZ BiH kao problem, pa je samo pitanje vremena kada će gore pobrojani one koji su im do jučer bili spasitelji sada etiketirati kao problem, promotore bošnjačkih interesa, rušitelja hrvatskih interesa… Ukratko – ‘partija’ će nastaviti narikati sa dobro plaćenih pozicija u vlasti.

A ‘politički genijalci’ koji su ostali u HNS-u već su se oglasili povodom svega. Najprije u maniru najboljih narikača nabrajaju sve što su oni navodno radili na jačanju euroatlantske budućnosti BiH i navode ono što je izgleda samo njima jasno – da su upravo oni najveći zagovornici EU puta i partnerstva sa SAD-om. Kako niti imaju hrabrosti niti znanja da se suprotstave američkoj administraciji (ionako se u javnosti žele predstaviti upravo u suprotnom pravcu) pokunjeno navode da neće opstruirati projekt Južne interkonekcije. Ali, vjerovali ili ne, HDZ BiH upozorava i zgraža se nad korupcijom i pozivaju na pravnu državu!? ‘Podsjećamo na javno poznate protuzakonite djelatnosti, korupciju i kriminal pojedinih javnih energetskih kompanija iz Sarajeva i kršenje dogovorenih sporazuma tijekom proteklih godina koje su u pitanje doveli zakonitost, funkcionalnost, kontinuitet i sigurnost opskrbe energentima svih stanovnika. Potičemo sudbene vlasti da se pozabave tim pitanjima’, navodi se u priopćenju. Ovoga se niti nadrealisti ili pajtonovci ne bi sjetili.

Dakle, jasno je kako je Čović preko noći izgubio hrabrost i da neće inzistirati na odvojenoj kompaniji u Hercegovini, nego će Južna interkonekcija ići kako je i predviđena. Ići će na način na koji to žele Amerikanci. Uzalud je Čović disciplinirao podakapcitiranu i fotelja željnu sarajevsku ‘trojku’ (SDP, NiP, NS), uzalud je s TV ekrana sa velikim samopouzdanjem najavljivao novu kompaniju jer, navodno, ne želi da mu sutra netko iz Sarajeva zbog političkih razloga zavrne ventile za plin (što je u ovom slučaju i nemoguće pa je jasno da se radi o ničem drugom do populizmu) sada će sve ići kontra njegovih želja. Jedino što se sada mora jeste preko svojih medija i analitičara sve to u javnosti ispeglati i predstaviti kako je sve što se događa u biti bila Čovićeva želja i da je on izašao kao pobjednik. A za sve ostalo? Pa zna se. Nastaviti narikati.

Objava “Partijske narikače” nariču nad korupcijom, je li moguće??? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na ovu tužnu obljetnicu stigla su brojna politička izaslanstva, no osim vrućine mnogi su imali razloga za preznojavanje tijekom propovijedi fra Stjepana Pavličevića koji nije nimalo štedio one koji su tijekom svih ovih godina mogli učiniti više. Ili učiniti bilo što budući da još nitko nije procesuiran za ovaj monstruozan zločin.

Propovijed mladog fra Stjepana donosimo u cijelosti:

“Braćo i sestro, dragi vjernici, ostanimo kratko u šutnji. Ovo je 30 sekundi tišine za 30 godina tišine i šutnje za učinjeni ratni zločin nad Hrvatima u ovoj tužnoj dolini. Obećanja data na ovom mjestu prethodnih godišnjica ostadoše jedino neispunjena i isprazna riječ. Ispraznost nad ispraznošću, kako veli propovijednik, sve je ispraznost. Ta činjenica je poražavajuća i ne ulijeva nimalo utjehe za obitelji žrtava. U ovih 30 godina rijetko se čuo glas tih ljudi, djece ubijenih očeva, majke, braće, sestara. Kako je tim ljudima koji podnose šutnju i nepravdu svih tih godina? Jesmo mi mogli što poduzeti u rasvjetljenju zločina ili šutima kao da nas nije briga? Nije nas briga jer nije nitko moj nastradao, pomislimo i zaustavimo se na tone. Zaboravimo na rat i na vrijeme kad je branitelj pored tebe bio i brat i sestra, otac i majka. Zaboravismo za što smo se borili i jesmo li ih izdali. Jesu li nas masakrirani branitelji i civili, naša braća i sestre, ičim zadužili osim što su izgubili svoj život? Oni su pokojni, mi živi nekako gledamo kako dalje i kako bolje živjeti. Gledamo moćnike ovog svijeta i vrebamo šansu kako da im se dodvorimo kako bi za sebe ostvarili kakav materijalni dobitak. Zar nije tako? Pa i ovdje dođemo na ovaj dan, možda i s tom mogućnošću. Osim ovoga dana, sjetimo li ih se uopće? Vi se preispitujte, ja samo razmišljam naglas. Na ovaj dan trebali bismo doći skrušeni, puni pijeteta prema našoj zarobljenoj, mučenoj i ubijenoj braći. Trebali bismo stisnuti ruku članu obitelji stradalog brata ili sestre. Možda trebamo tražiti oprost od njih, možda trebamo početi govoriti istinu o ovome danu i što se događalo prije 30 godina. Stojimo na ovoj Stipića Livadi čije će ime uvijek biti sinonim za mržnju, gdje se bezbožnička i đavolska mržnja pokazala u svoj svojoj punini. Stojimo ovdje i vapimo Bogu da nas tuđa mržnja ne pokvari, da u našim srcima mržnja ne zavlada, da ne gajimo osvetu koja je čista đavolska vrlina i pomozi nam da nosimo svoj križ. Trideseta je godina sjećanja na naše žrtve, pogotovo ovdje ovako s mržnjom mučene i ubijene ljude. Kada sretneme majke i očeve tih žrtava, vidimo tugu, ali ne daju mržnji mjesta. Ne daju da ih zločin pokvari, Boga mole da sve prihvate i vjeru ne izgube. Vjerujem da svi prisutni ovdje mole za duše stradalih, da ih Bog nagradi vječnim životom i to možemo samo ako ne damo mržnji blizu. Ovih nedjelja slušamo Matejevo evanđelje ponajprije prisbodobu o rasipnom sijaču koji svoje zrnje dobrote sije svuda i posvuda, usput i po trnju i kamenitu tlu, baš svuda ne bi li negdje palo na dobro tlo i rodilo višestruko. Onda slušamo kako se odjednom pokaza kukolj. Čuli smo u Evanđelju kako sluge pristupu domaćinu i reknu mu ‘Gospodaru, nisi li ti dobro sjeme posijao na svome tlu?’, na to im on odgovori ‘Neprijatelj čovjekov to učini’. Zar đavolsko sjeme može biti jače od dobra? Kako je to moguće, Bože? Mi ti vjerujemo, u te se uzdamo, mi se tebi molimo. Bože, odakle kukolj na ovoj zemlji, odakle zlo?”

“Isus fino objašnjava svima nama kroz prispodobe da prihvatimo realnost života koji imamo i koji prekratko traje. Bog je sve dobro napravio na ovoj zemlji, napravio nas na svoju sliku, imamo dio Boga, sve je dobro napravio, ali dođe đavao i ubaci svoje sjeme. Zašto to, Bože, ne riješiš? Kaže Bog ne može se to tek tako riješiti jer su kukolj i pšenica svezani korijenom u jednom busenu i može se u želji da se uništi kukolj, uništi i pšenica, odnosno dobro. Ako potamaniš sve što ne valja, tko će ostati? Tko je bezgrešan, tko je svet? Kad bi Bog grešnike potamanio, tko bi ostao? Tako Bog ne razmišlja i pušta zlo da se događa do posljednjeg suda, do posljednje žrtve i zna da zlo ne može samo pa iskorištava dobro i inzistira da se bude strpljiv do konačnog suda kada će se kukolj razdijeliti od pšenice i spaliti u ognju. Onda ćemo svi stati pred lice njegovo, i zločinci i žrtve, i vjernici i nevjernici. Zlo i dobro se ne mogu nikada pomiriti. Teško prihvaćamo da među nama kukolja ima i čemu smo tako skloni da se kukolj uopće ne primjećuje, da se zlo prešućuje, zatvaramo uši i oči, pravimo se naivni. Evo 30 godina među nama oni koji se zovu katolicima i Hrvatima, za svoj narod su postali kukolj. Danas i ovdje stojimo na ovoj livadi ne toliko duboko ispod naših cipela je krv njihova, upija se u nas krv naših žrtava i tu stojimo, a sutra i prekosutra kad nas Bog pozove i stanemo pred pravednog Isusa kojem ne možemo slagati ništa – mislite da nas Isus neće pitati zašto smo šutjeli ovih 30 godina i s kukoljem surađivali i koalirali? Prisjetimo se samo kako su Isusa osudili, kakvu je nepravdu i mučenje doživio. Svi suci tog vremena, svi farizeji, svi političari, svi materijalisti su Isusa osudili, a slušali njegove propovijedi i divili se njegovim čudesima. Zar je danas drukčije? Suci i političari ovog vremena, svi oni kojima je važnije njihovo namještenje, njihova pozicija pitam vas je li teži grijeh taj vaš ili onoga tko ih je klao ovdje? Ja tvrdim da je vaš. Mogao si za ljude, žrtve učiniti nešto, donijeti pravdu utjecajem svojim. Jesi li išta učinio, ili si malo pa odustao? Kada staneš gore pred njih, njima odgovori. Lako je doći i pokazati se na mjestu, no jesam li učinio sve da za pravdu ovog svijeta živim? Da se ne dam prodati za neko namještenje ili poziciju, da se ne znam samo slikati danas ovdje na račun žrtava nego da odustanem od pozicije da sam nesposoban ili na njoj ne mogu učiniti što je potrebno i što je istinito? O čemu pričamo, braćo i sestre, evo 30 godina? Bolje da šutimo i onda ovog 28. srpnja, kad šutimo već 30 godina. Zato vi na koncu, braćo i sestre, koji ste iz ljubavi došli na ovo mjesto, koji se niste došli pozdravljati i slikati, nemojte vjeru gubiti. Božja pravda je jedina, ni Isus je nije doživio na ovom svijetu, a i mi je nećemo sigurno doživjeti jer i danas ima farizeja, kukolja, ima pokvarenjaka, dvoličnjaka, licemjera, ima dužnosnika koji će sve učiniti za sebe, a za svoj narod i žrtve ništa. To je realnost i ove naše prelijepe zemlje, zato nije čudno što nam mladi odlaze – slabo i odlaze, zato nam se žrtve višestruko množe, zato nam se sve ovo događa. Bog je sve ovo doživio i pokazao nama da to treba izdržati. Križ svoj prihvatiti i nositi, vjeru sačuvati zajedno s našim žrtvama, a to će i prebrzo doći. Čista srca, čistih očiju, čista obraza s Isusom svojim spasiteljem uživati vječnu nagradu na nebesima”, kazao je u svojoj homiliji Pavličević.

Nakon završetka propovijedi, mogao se čuti veliki pljesak nazočnih koji su došli odati počast žrtvama, ali i pljesak nade da i dogodine neće sve ostati na cvijeću i svijećama kao proteklih 30 godina.

Objava “Šutimo 30 godina, slikamo se na račun žrtava, a koaliramo i surađujemo s kukoljom” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

S obzirom da je matematički nemoguće u HNŽ-u izbjeći HDZ u vlasti, druga najbolja opcija je vlast bez SDA, koju bi činili HDZ BiH (11), HDZ 1990 (3), SDP (3), HRS (2), NIP (1), čemu se, kako saznaje hercegovina.info od ključnih pregovarača – i teži.

U ovoj kombinaciji, ako je bude, ključnu ulogu će odigrati HDZ BiH i HRS. HDZ BiH će morati biti fleksibilan, te dati Devedesetki i HRS-u od hrvatskog kolača ono što ne bi morao u kombinaciji s SDA, dok će HRS, ako želimo arhivirati SDA, morati prihvatiti odgovornost i ući u vlast. Njihovo ‘ne’ značilo bi i ostanak SDA u HNŽ-u.

HNŽ-u su promjene itekako nužne. Ukoliko HDZ ne pretjera s pomlađivanjem, te osvježenju ipak doda iskustvo, a u vlast uđu i oporbene stranke narod bi mogao doživjeti promjene.

Ako se zadrži SDA, izvjesno je da će sve biti po starom

Županija je u dobra doba iseljena, poharana, devastiranja, premda premijer Nevenko Herceg nakon dva mandata i prije odlaska vrši medijska kozmetička prekrivanja nerada koji je vladao 8 godina.

SDA je nervozna, a o čemu svjedoče i pritisci oko središnje gradske zone Mostara, koja je na repertoaru uvijek kada je SDA nervozna, pa pokušava uskovitlavanjem krvnih zrnaca ispraviti svoju poziciju.

Jasni su i razlozi. Kada bi se SDA na razumno vrijeme arhivirala, iz ormara bi počeli izlaziti kosturi. Ta stranka u HNŽ-u, osobito u Mostaru nikada nije bila uzdrmanija. Optuženi su čelni ljudi Centra za kulturu, mahom kadar SDA zbog izvlačenja sredstava preko poduzeća Kompas trade, pod istražnim povećalom zbog iste stvari je i javni gradski pravobranitelj Almir Mujkanović, također kadar SDA, a koji je i u aferi Pozorišni stanovi. Pozorište, gdje je također kadar SDA prodavalo je stanove samo sebi, direktor mu i prethodnik po mizernoj cijeni od 200 maraka…

Objava Traži se 20 ruku bez SDA u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako se navodi, najviše zabranjenih priloga primila je SDP BiH koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih poduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opće izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove s državom.

Zabranjeno zakonom

”To je zabranjeno Zakonom o financiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala s organima u kojima SDP čini dio vlasti”, navodi TI BiH.

Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koje je financiralo SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova s Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113.000 KM, zatim dva ugovora s Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora s Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori s ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo poduzeće nikako nije smjelo biti donator političke stranke.

Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije također je prošle godine dobio ugovore od grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milijun KM. Poduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobivalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a financiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića.

Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobivale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Također, firma Amitea dobivala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

SNSD bez marke donacija

Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih poduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored spomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i poduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Također, donator SDA je i Širbegović inženjering iz Gračanice koji je poslovao s lokalnim zajednicama u cijeloj BiH .

Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike stranke ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih poduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 milijuna KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih poduzeća.

HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM.

Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

Predsjednik i direktor u jednom

Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM financirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog poduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobiva vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

Također, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio SIP-u.

”Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih poduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim poduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira”, navodi TI BiH.

Pravdanje troškova

Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih poduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo sudjeluju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. ”Tako pored SNSD-a treba istaknuti da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. S druge strane, političke stranke teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 milijuna KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o financiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne financijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama SIP ne može utvrditi”, navodi Ti BiH.

Objava NOVAC U KRUGU: Devet stranaka navodno dobivalo zabranjene donacije za izbore pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kome će služiti studentski kampusi, novi fakulteti, stručni kabineti te znači li izdvojeni, proračunski novac i bolju kvalitetu obrazovanja, manje školarine za studente i ostale dadžbine prema javnim visokoškolskim ustanovama, kako se troši proračunski novac, transparentno i namjenski ili ne – pitanje je sveobuhvatne i stručne analize.

No, činjenica je da svjedočimo vrlo čudnom „trendu“ – trošimo više novca na daleko manje studenata dok se, istodobno, studenti vrlo malo ili nikako oslobađaju troškova studiranja. To uostalom pokazuju i brojke, a na to upozoravanju i ekonomski analitičari.

Za 10 godina možemo očekivati zatvaranje pojedinih sveučilišta

Faruk Hadžić, doktor ekonomskih znanosti i predavač na Univerzitetu Sarajevo Schoolof Science and Techology (SSST) i makroekonomski analitičar, nedavno je na svom društvenom profilu upozorio na opasan demografski trend – drastično smanjenje broja upisanih studenata. Po njemu, već za desetak godina može se očekivati zatvaranje pojedinih sveučilišta.

-Visoko obrazovanje u BiH ima dva velika problema. Na jednoj strani su sveučilišta u državnom vlasništvu, koji se u proteklom periodu nisu prilagodili društveno-ekonomskim kretanjima, što je dijelom odgovornost politike koja upravlja tim procesima, dok sa druge strane postoji problem sveučilišta u privatnom vlasništvu, gdje se smatra da je moguće na lakši i jednostavniji način, bez muke, doći do tražene i neophodne diplome.O stvarnim problemima našeg društva i države sve manje i manje se priča u javnosti, što je dobra prilika da podsjetimo da bez ljudi i građana neće biti ni naše države. Naravno, u pitanje je demografsko nestajanje, napisao je ovaj ekonomski stručnjak.

On se pri tom osvrće na aktualno vrijeme upisa na fakultete

-Može se pročitati kukanje kako je sve manje i manje upisanih studenata i kako na nekim odsjecima uopće nema prijava. Ovakav razvoj događaja ne treba da čuti obzirom da je od akademske 2010/11, kada je broj upisanih studenata iznosio 115.538, smanjen na 74.566 u akademskoj 2021/22 ili za 40.972, što je smanjenje od 35,5% za samo 12 godina. Segment visokog obrazovanja treba ozbiljnu reformu, što se posebno odnosi na univerzitete u državnom vlasništvu. Demografska kretanja su takva, da u narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih sveučilišta, ocjenjuje Hadžić.

Bh logika: Studenata manje – novca više

Pri tom navodi kako je došlo novo vrijeme te da su neka znanja i metode prenošenja znanja zastarjela, ali i da se nameće potreba privlačenja stranih studenata kroz programe koji će im omogućiti aktivno učešće na tržištu rada.

Na ovaj, ali i još jedan aspekt, podsjetimo, Dnevni list je ukazivao i prije nekoliko mjeseci, izvješćujući sa Znanstvenog okruglog stola ‘Budućnost visokog obrazovanja u BiH’ gdje su se iznijeli i ostali dramatični podatci.

Naime, tada su izneseni vrlo zabrinjavajući podatci – dok rapidno opada broj studenata, povećavaju se novčana izdvajanja iz proračuna za visoko obrazovanje: u odnosu na 2016. godinu, kad su izdaci za visoko obrazovanje iznosili oko 294 milijuna KM, u 2019. godini taj iznos porastao je na oko 334 milijuna KM, dakle za oko 40 milijuna ili 13,6% više novaca, dok se,istodobno, nastavlja s grubom diskriminacijom studenata koji studiraju na privatnim visokim učilištima, kao i samih učilišta.

I Sveučilište u Mostaru – za sedam godina prepolovio se broj novoupisanih studenata

Sveučilište u Mostaru (SUM), kao jedina visokoobrazovna ustanova gdje se nastava izvodi na hrvatskom jeziku također, iz godine u godinu, bilježi sve manji broj studenata.

Za razliku od zlatnih vremena od 2000. do 2013. godine kada se na ovo sveučilište upisivalo i više od 5.000 studenata, taj broj danas je više nego prepolovljen. Naime, statistike pokazuju kako je, primjerice, u akademskoj 2014./15 godine na prve godine fakulteta SUM-a upisano 4.018 studenata da bi već sljedeće akademske godine taj broj bio 3.594 studenata.

Sljedeće, 2016/17 godine došlo je do povećanja broja novih studenata te se upisalo 3.947, da bi 2019/20 akademske godine to iznosilo dramatičnih 1.985 studenata, a akademske 2020/21 s blagim porastom od 2.023 upisana studenata u prve godine nekog od fakulteta.

Brojke pokazuju dramatičnu činjenicu – za samo sedam godina broj upisanih studenata se prepolovio, a danas tu studira, prema podatcima SUM-a, 12 tisuća studenata.

Međutim, dok sve javne visokoškolske ustanove bilježe pad novoupisanih studenata, dotacije iz proračuna svake godine su sve više, pa tako i prema SUM-u.

…ali i pristižu milijuni

Sveučilište u Mostaru, u to nema dvojbe, imalo je brojne znanstvene i stručne projekte, a i širilo se izgradnjom studentskog kampusa i novim prostorijama u nekadašnjoj vojarni u prigradskom mjestu Rodoč. Neki od ‘projekata’ zalaze u domenu čiste ekonomije, poput prodaje po tržišnoj cijeni jednog kata objekta u Rodoču, a koji je SUM-u dala na raspolaganje Vlada FBiH za potrebe rada Sveučilišta.

Istodobno, i SUM-u, kao i drugim javnim visokoškolskim ustanovama iz proračuna pristiže značajan novac.

Vlada FBiH je krajem svibnja ove godine za provedbu Bolonjskog procesa odobrila transfer od 200.000 KM, i to za podršku javnim visokoškolskim ustanovama za projekte povezivanja s potrebama tržišta rada za studijske programe prvog i drugog ciklusa studija, te za projekte osiguranja kvaliteta studijskih programa na ovim ciklusima studija. Korisnici ovog transfera su Univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Zenici, Univerzitet u Bihaću i Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru.

Također, Vlada HNŽ-a u siječnju ove godineiz proračuna za 2021./2022. godinu s dodatnih 163.000 potpomogla je i rad oba sveučilišta u Mostara i to, kako je tada navedeno, s ciljem profesionalnoga nadograđivanja mladih znanstvenika i asistenata

Ista županijska vlada je u kolovozu ove godine donijela odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 600.000 KM za financiranje rada Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru.

Ali daleko najveći donator sredstava, konkretno kada je riječ o mostarskom sveučilištu je Hrvatska. Primjerice, Vlada Hrvatske je u ožujku ove godine donijela odluku o 9,5 milijuna kuna potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan domovine, što uključuje podršku Sveučilištu u Mostaru i Hrvatskom kazalištu u Pečuhu te izgradnju Hrvatske kuće u Subotici. Sveučilištu u Mostaru pripalo je 4 milijuna kuna, nešto više od milijun KM.

Za podsjetiti je da je samo četiri mjeseca prije, hrvatska vlada iz proračuna isplatila 6 milijuna kuna za Program potpore Sveučilištu i HNK u Mostaru. No, to su samo neki od kapitalnih izdvajanja.

“Studenti su uvijek smisao našeg postojanja. Oni su na prvom mjestu”, stoji, između ostaloga, u pozdravnom obraćanju rektora Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Zorana Tomića.

Na žalost, studenata je sve manje i njihovi troškovi rastu ili ostaju isti, dok novca pristiže sve više. Ujedno, to je i ključno pitanje.

U BiH studira manje od 83 tisuće studenata

Podatci pokazuju da u BiH danas studira nešto manje od 83.000 studenata, oko 72% na javnim i 27% na privatnim visokoobrazovnim ustanovama. Ukupan broj studenata u BiH se u posljednjih desetak godina smanjio za 28,4% (od oko 115.000 studenata u 2010/11. akademskoj godini, broj studenata je spao na 82.744 u 2020/21. akademskoj godini). Ovaj broj predstavlja ukupni broj svih studenata, uključujući i one koji ponavljaju godinu, apsolvente i sve koji ostvaruju studentska prava.

Usporedbe radi, u susjednoj Hrvatskoj broj studenata je u posljednjih 10 godina porastao s oko 148.000 u 2010/11. godini na više od 155.000 u akademskoj godini 2020/21., a u Srbiji s 228.000 u 2010/11. akademskoj godini broj studenata je porastao na oko 242.000. Drugim riječima,

u posljednjih 10 godina, u Hrvatskoj porast studenata za 4,7%, u Srbiji porast za 6,1%, a u BiH pad za čitavih 28,4%. Pad broja studenata najznačajniji je u posljednje četiri statistički promatrane godine, od 2017/18. do 2020/21. – pad od čak 17,4% u samo četiri akademske godine. U BiH prvu godinu studija (brucoši) u 2020/21. godini upisalo je 19.280 studenta, dok je 2017/18. ak. godine taj broj iznosio 24.876 studenata. Dakle, za tri godine, broj novoupisanih studenata se smanjio se za oko 5.600 studenata, odnosno za 22,5%.

Međunarodne statistike za BiH pokazuju da je upis svršenih srednjoškolaca na visoka učilišta naglo opao u posljednjih nekoliko godina – u 2016. godini taj postotak je iznosio 50.78% (više od pola svršenih srednjoškolaca je upisivalo neki od programa na sveučilištima ili visokim školama), a u 2020. godini tek 37.92% (tek nešto više od trećine srednjoškolaca je upisalo studij).

Usporedbe radi, u Hrvatskoj i Srbiji postotak srednjoškolaca koji upisuju fakultete, akademije i visoke škole iznosi oko 68%, a u Sloveniji čak oko 78%

Na svjetskoj razini, u posljednjih deset godina došlo je do značajnog porasta (više od 50%) u odnosu na broj kandidata koji upisuju studije, s 29% svjetskog prosjeka u 2010. na oko 40% u 2020. Naglašeno je kako je u 2020. godini BiH na oko 38% svršenih srednjoškolaca, a prosjek Europske unije je 73%.

Ova nezavidna statistika bilježi se i u vrijeme značajnog “odljeva mozgova” koji je, prema ovom istraživanju, naglo je porastao od 2016. godine, na ljestvici tzv. Human flightandbraindrain index (od 0, što predstavlja nisku razinu „odljeva mozgova“, do 10, što predstavlja visoku)

skočio je s 5.2 u 2016. na 6.5 indeksnih bodova u 2021. godini. Usporedbe radi, odljev mozgova u Sloveniji na razini je 3.1 indeksnih bodova.

U isto vrijeme, iz javnih sredstava u BiH, za visoko obrazovanje izdvaja se sve više novca. U odnosu na 2016. godinu, kad su izdaci za visoko obrazovanje iznosili oko 294 milijuna KM, u 2019. godini taj iznos porastao je na oko 334 milijuna KM, dakle za oko 40 milijuna ili 13,6% više novaca, dok broj studenata rapidno opada.

Studenata sve manje

Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić pri tom podsjeća na neke od informacija i pisanja medija o upisu studenata u novu akademsku godinu na sveučilišta diljem BiH.

Univerzitet u Sarajevu je u studijskoj 2022/2023. godini raspisao konkurs za prijem 6.136 studenata, a nakon prvog roka na prvi ciklus i integralne studije upisalo se 3.459 budućih studenata.

Od prijavljenih 776 kandidata na svih osam fakulteta UNZE-a, do sada su se upisala 442 studenta

Jednostavno, susrećemo se s ozbiljnim problemom nedostatka djece, odnosno nedostatka studenata. Nakon prvog upisnog roka, na sveučilištima u Istočnom Sarajevu i Banja Luci ostalo je slobodnih oko 1.700 mjesta. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu odobren je upis 1.693 studenta i ostalo je slobodnih 876 mjesta. Slična je situacija i u Banja Luci, gdje je odobren upis 2.500 studenata, a u prvom upisnom roku upisano je njih 1.685.

Univerzitet u Bihaću odredio je kvote za upis u prvu godinu studija na ovoj visokoškolskoj ustanovi, pa je tako planiran upis 610 studenata, što je puno veći broj u odnosu na proteklu godinu, kada je upisano 450. Ukoliko upis na pojedine fakultete i odsjeke bude manji od 70%, morat će se pristupiti alternativnim rješenjima kao što je udruživanje pojedinih srodnih odsjeka.

Još više od 1.000 mjesta je slobodno za studente na Univerzitetu u Tuzli, na kojem je u prvom upisnom roku upisano 1.137 studenata. Očito je da je broj studenata sve manji.

Dnevni^.ba

Objava I u Hercegovini na naplatu stiže studentski kriminal komunističkog kadra na čelu sa rektorom Tomićem! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Uknjižuje se založno pravo na nekretnini upisanoj u A listu, vlasništvo založnog dužnika GROZD d.o.o Široki Brijeg, a radi osiguravanja potraživanja založnog vjerovnika nastalog na temelju Ugovora o kreditu zaključenog između korisnika kredita Marinada d.o.o Mostar, sudužnika Konherc d.o.o Mostar i založnog vjerovnika Razvojna banka Federacije BiH Sarajevo, temeljem kojeg se vjerovnik obvezao da će korisniku kredita odobriti kredit u iznosu od 1,4 milijuna marama za izgradnju objekta za preradu i sušenje voća I povrća u iznosu od 253.756 maraka i za nabavu opreme – ekološka linija za preradu i sušenje voća i povrća u iznosu od 1.146.244 marke”, razvidno je iz ostalog iz zk upisa.

Premda se stječe dojam da je ovdje u igri više tvrtki, treba kazati da je osnivač i direktor tvrtke Grozd Niko Marušić, direktor tvrtke Marinada Široki Brijeg Niko Marušić, te osnivač tvrtke Marinada Kruševo Niko Marušić, gdje su pravne osobe osnivači  Konherc i Najvest.

Sukladno navedenom Niko Marušić je direktor tvrtke Grozd koja je založni dužnik direktoru Niki Marušiću i Marinadi za kredit Razvojne banke, a sudužnik mu je suosnivač Marinade Konherc. Sve te tvrtke, koje imaju manje zaposlenih nego osnivača, i njihova uvezanost u jednoj te istoj osobi nisu sporni Razvojnoj banci da se dobije kredit od 1.4 milijuna maraka. 

U tijelima Razvojne banke, uz ostale, sjedi bivši direktor Aluminija Mario Gadžić, koji je jedan od direktora u predmetu Aluminij pred Tužiteljstvom HNŽ-a, a tu je i profesorica na Sveučilištu u Mostaru Josipa Grbavac, iz tvrtke Sigma revizija, koju je Ante Kvesić odabrao za reviziju bolnice.
Tko je sve u organima Razvojne banke koja je višestrukom direktoru koji zasigurno ni sam ne zna koliko funkcija obnaša dala kredit od 1.4 milijuna maraka pročitajte ovdje: https://rbfbih.ba/organi-banke/

Podsjetimo, 5. lipnja 2020., uoči izbora, temeljni kamen za tvornicu kod Mostara položili su hrvatski premijer Andrej Plenković, šef HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik uprave Podravke Marin Pucar. Mediji su naglašavali kako je riječ o zajedničkoj investiciji Podravke i tamošnjih uzgajivača rajčice.
Predsjednici dva HDZ-a ubacili su vremensku kapsulu sa stihovima ‘To je tvoja zemlja’

“To je tvoja zemlja, tu sagradi dom
Tu je stari temelj, tu na kršu tvom
Tuđin i oluje kidali su nju
Al’ još uvijek tu je sve dok mi, mi smo tu
Mi smo tu”, kaže pjesma.

U konačnici Podravka se povukla iz projekta, a objekt će se završavati kreditom Razvojne banke, te brojnim donacijama županijske Vlade, od kojih je neke prebacivala i preko Grada Mostar s naznakom “isplatiti Niki”.

Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a na čelu s Donkom Jovićem, tj. Vlada HNŽ na čelu s Nevenkom Hercegom zadnji dan prošle godine iz interventnih sredstava isplatila je poduzeću s jednim zaposlenim 200 tisuća maraka, pisao je Žurnal. Radi se o Marinadi, tvrtki Nike Marušića, koji je ujedno ravnatelj županijskog Fonda za zaštitu okoliša.

Osim navedenog iznosa Jovićevo ministarstvo je nedavno i Gradu Mostaru prebacilo 25 tisuća maraka Niki Marušiću i 15 Jaffi Nedima Badžaka, ali ne direktno, nego što bi rekli naši stari – po magaretu. Sredstva je isplatio Grad Mostar.

Prethodno je premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg (HDZ) odobrio u 2020. da se Marinadi dodijeli 50 tisuća KM interventne pomoći u okviru subvencija privatnim poduzećima. Sredstva su dodijeljena kroz program Ministarstva gospodarstva HNŽ.

Nakon svega, možemo samo konstatirati kad narastem bit ću Niko, uspješni poduzetnik temeljem stotina tisuća proračunskih maraka koje se slijevaju u njegove projekte. A vi? Vi ste očito nesposobni kao Niko, koji ujutro kad ustane ne zna u koju će tvrtku prvo.

Uz sve navedeno treba napomenuti da dvojica poduzetnika iz Hrvatske, od kojih jedan prvi mu rod, podnose prijave i pokreću tužbe protiv Marušića, tvrdeći da je od njih pozajmio milijune, pa ih potom izbacio iz hipoteke i nikad im novce nije vratio.

Objava Svim silama se gura tvornica rajčica na Čulama, od kredita Razvojne banke pa do županijskih donacija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ured tadašnje predsjednice Grabar-Kitarović Šeksu je od traženih 56 transkripata uskratio 25 koji su označeni kao državna tajna. Povjesničar Tvrtko Jakovina za N1 televiziju komentirao je što bi tu potencijalno mogao biti problem.

“Nisu stari 30 godina i to bi mogla biti glavna stvar. Ništa što je mlađe od 30 godina ne bi trebalo biti dostupno istraživačima. Ono što je problem jest što takva pravila ne vrijede za sve istraživače isto”, rekao je Jakovina.

Kaže da bi to mogli biti osjetljivi dokumenti za nacionalnu sigurnost, ali da oni nisu 30 godina stari i to je glavni problem.

Na pitanje je li mu neobična Šeksova upornost, odgovara: “Pa zapravo jest. On je vjerojatno htio nešto jako dokazati iz tih dokumenata. Ovo treba zapamititi i shvatiti da smo mi u ovoj zemlji imali ogromnu raspravu o jugoslavenskim arhivama, o nedostupnosti arhiva itd.”

Kaže da je broj članova Komunističke partije poznat.

“97 tisuća članova Komunističke partije Hrvatske je ušlo u HDZ, to nisu moja istraživanja, istraživanja su već davno ovdje. Vjerojatno ti ljudi ne bi bili zainteresirani baš da svi dokumenti izađu odmah van. Možda imaju i danas važnu ulogu u HDZ-u, špekuliram samo. Mi od iduće godine ulazimo u vrijeme nastanka Hrvatske da su zakonski dokumenti trebaju biti dostupni istraživačima. To će biti pravi test hrvatske arhivistike, hrvatske znanosti i hrvatskih zakona koji će trebati te stvari pokazati u arhivu”, objašnjava povjesničar, prenosi Jutarnji.hr.

Objava Čak 97 tisuća članova Komunističke partije ušlo je u HDZ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sanader će, osim blaže kazne, državi po pravomoćnoj presudi Vrhovnog suda morati vratiti 14,9 milijuna kuna nesrazmjera između imovine i zakonskih primanja, odnosno 1,25 milijuna kuna manje nego što je u prvostupanjskoj presudi odredio zagrebački Županijski sud, javlja Hina.

Vrhovni sud djelomično je ukinuo prvostupanjsku presudu i u dijelu koji se odnosi na u međuvremenu preminulu Nevenku Jurak, vlasnicu marketinške Fimi medije po kojoj je nazvana najveća korupcijska afera u hrvatskoj politici.

Ponovljeno suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo prvu nešto strožu presudu donesenu još 2013. godine

Uz bivšeg premijera i nekadašnjeg predsjednika HDZ-a, ali i te stranke koja će uz 3,5 milijuna kuna kazne državi morati vratiti i 14,6 milijuna kuna nepripadne koristi, u studenome 2020. nepravomoćno su u ponovljenom postupku osuđeni i Sanaderovi suoptuženici.

Njima je Vrhovni sud potvrdio kazne pa je bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić sada i pravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i 10 mjeseci zatvora, dok je prvom presudom iz 2013. bio osuđen na tri godine zatvora.

Blagajnica Branka Pavošević je osuđena na jedinstvenu kaznu od godinu i četiri mjeseca, dok je 2013. bila osuđena na godinu i šest mjeseci.

HDZ je osuđen na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun, dok je stranci u prvom suđenju izrečena novčana kazna od pet milijuna kuna.

Jedino je glasnogovornik Sanaderova vlade i stranke Ratko Maček koji je u prvom postupku dobio uvjetnu kaznu odlukom zagrebačkog Županijskog suda, a koju je danas potvrdio i Vrhovni sud, oslobođen optužbe.

Sanaderu smanjena kazna zbog zdravstvenih tegoba

Obrazlažući smanjenje kazne Sanaderu Vrhovni sud je ustvrdio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio pojedinačne kazne, ali je pri odmjeravanju jedinstvene kazne propustio cijeniti ozbiljne zdravstvene tegobe optuženika.

Najviši sud za Sanadera i njegovu grupu navodi i da je od 2004. do 2009. godine, “postupala s ciljem pribavljanja nelegalnih sredstava, prikrivanja ostvarenih prihoda  i iz istih financiranja optužene političke stranke”.

Sanader je, dodaju, svojim postupanjem znatno urušio sustav povjerenja u institucije vlasti jer je svoj položaj koristio za osobno bogaćenje, a naročito za nezakonito financiranje stranke kojoj je bio na čelu.

“Njegovo ponašanje je bilo usmjereno na opstanak stranke i ostanak na vlasti, stvarajući sliku politike kao zanimanja u kojem je politička korupcija pravilo, a ne izuzetak. Riječ je o najtežem obliku političke korupcije na čijem vrhu je bio premijer”, ustvrdio je Vrhovni sud.

Što se tiče ukinutog dijela presude vezane uz Nevenku Jurak Vrhovni sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka pa će morati “iznova provesti poseban postupak na temelju zahtjeva optužbe za oduzimanje imovinske koristi. Nakon što utvrdi je li preminula osoba počinila protupravnu radnju i je li tom radnjom ostvarena imovinska korist, donijeti će novu presudu koju je dužan i valjano obrazložiti”.

Za potvrđene kazne ostalim optuženicima Vrhovni sud navodi da nisu ni prestroge ni preblage te će ispuniti svrhu kažnjavanja

Za kaznu HDZ-u Vrhovni sud je ocijenio da je riječ o vodećoj parlamentarnoj stranci koja zbog većeg broja članstva, ali i broja zastupnika ima značajne prihode. “Stoga plaćanje izrečene novčane kazne neće dovesti u pitanje egzistenciju pravne osobe te će se postići svrha kažnjavanja”, zaključio je najviši sud u pravomoćnoj presudi.

Objava HDZ JE KRIV: Ivi Sanaderu smanjena zatvorska kazna pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Premijer Plenković s jedne strane vidno de-dramatizira situaciju s prijetećim službenim pismom iz Sarajeva kojim se traži od Hrvatske da preuzme postupak protiv 14 hrvatskih ratnih zapovjednika i generala zbog navodnih zločina protiv civila u BiH, a s druge strane sastaje se danas nasamo s generalima čija se imena navode u ”zamolnici” Tužiteljstva BiH. – piše Telegram.hr

Predsjednik Zoran Milanović samo dramatizira. O pokušaju progona hrvatskih generala našao je da treba zagrmjeti čak i za govornicom Alke, premda je javnost o dostavi iz BiH alarmirao već prije sinjske pučke svečanosti i premda je u Sinju, u razmaku od samo nekoliko rečenica, kazao kako su se s tih tribina u prošlosti držali politički govori, s čime se, po njegovom mišljenju, mora jednom prestati. Iz ponašanja dvojice najvažnijih političara u ovoj doista neugodnoj aferi može se iščitati za kojega je bitna koja pozadina.

/Izvor: Telegram.hr/

Objava Zašto je priča oko hrvatskih generala neugodna za Plenkovića? Nož u leđa im zabijaju kadrovi koje je instalirao HDZ BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Zakon se uglavljuju tri nova člana – 20 a, 20 b i 20 c, odnosno uvodi se nadzorni organ za preispitivanje odluka vijeća i grado(načelnika), koji će, kako između ostalog piše, moći i obustavljati odluke koje je preispitivao.

Gradonačelnici i vijeće se mogu sudski goniti s nadzornim organom, i utvrđivati je li odluka zakonita, što i nije neka opcija, ako se obori neka suštinska odluka za općinu/grad, te isti dovede u blokadu

Zapravo u izmjenama i dopunama nema ništa sporno, da živimo u nekoj normalnoj i uređenoj državi. U BiH nakon ovih izmjena iz Federacije iz različitih razloga mogu blokirati općine i gradove, a iz županija političke neistomišljenike na čelima općina ili gradova.

Izmjene zakona su u fazi javne rasprave, te se lokalne jedinice o istome moraju očitovati do 2. srpnja. Već je sada jasno da će biti brojnih negodovanja.

Grad Mostar očitovanje će Savezu općina i gradova slati do 30 lipnja. U Mostaru smatraju najspornijim članak 20 b, gdje se navodi: „Ukoliko uočeni nedostatci ne budu otklonjeni u ostavljenom roku, organ nadležan za preispitivanje odluke donijeti će odluku o obustavi od primjene odluke koju je preispitivao“. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić smatra da je to direktna intervencija u nadležnost Gradskog vijeća i gradonačelnika, te taj članak ne stoji, o čemu će se pravna služba i očitovati, potvrdio nam je Kordić.

Južnije, u jedinom bh. morskom gradu također potvrđuju da će biti negodovanja. „Imati ćemo primjedbi, radimo na tome. Rok je 2. srpanj“, izjavio nam je kratko načelnik Neuma Dragan Jurković.

U Prozor – Rami su u inicijativi za izmjenu zakona o načelima lokalne samouprave  prepoznali pokušaj politike da sa viših razina upravlja lokalnom politikom, i novo razvlašćivanje, odnosno slabljenje lokalnih samouprava i jačanje županija

„U praksi bi primjena navedenih članaka značila mogućnost da jedno izvršno tijelo (ministarstvo) obustavi od primjene odluku zakonodavnog tijela (Gradskog ili Općinskog vijeća), što je apsurd nezabilježen u praksi europskih i svih demokratskih zemalja. Sve mi ovo djeluje kao otvaranje prostora za politički mobing nad nepodobnim i neposlušnim načelnicima i gradonačelnicima. A vjerujem da će biti sve više onih koji će se opirati politikama koje nameću današnji političari u BiH, jer je vidljivo da tonemo u propast prateći promašene politike“, smatra načelnik Prozor-Rame Jozo Ivančević. Po njemu nije prihvatljivo da županijsko ministarstvo koje nije u stanju predložiti zakon o šumama, odluku o lovištu, ili uskladiti zakon o obrtu ili o turističkim zajednicama, ospori odluku zakonodavnog tijela općine ili grada.

„To je taj apsurd koji želim naglasiti i koji ne može biti prihvatljiv ni jednoj lokalnoj samoupravi. To je samo nečija želja da jača županije, da tamo vrši zapošljavanje, da sve centralizira a da pri tome razvlasti općine i gradove i učini ih nebitnim, a to je suprotno i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi i našim zakonskim propisima, čak suprotno  i Ustavu“, zaključuje Ivančević.

Iz Općine Čitluk također su najavili očitovanje u predviđenom roku, dok se u ZHŽ odviše ne brinu, jer su oni i po ovom pitanju svijet za sebe

„Županija Zapadno-hercgovačka ima svoj Zakon o lokalnoj samoupravi koji primjenjuje i Općina Grude. U njemu su predviđena odgovarajuća rješenja za pitanja koja su predmet izmjena i dopuna o principima lokalne samouprave Federacije BiH. Na nas se ove izmjene ne odnose“, kaže načelnik Gruda Ljubo Grizelj.

Iz Saveza općina i gradova u više navrata su upozoravali na kontinuirano razvlašćivanje, da ne kažemo i otimanje prihoda lokalnim jedinicama, a neće ni sada šutjeti.

Predsjednik Mreže za financije Saveza općina i gradova Josip Juričić, uputio je prijedlog za odbacivanje inicijative za izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi.

„Ovim izmjenama bi bilo omogućeno da se ugroze i odluke vezane za izvore financiranja lokalne samouprave, što može dovesti do kolapsa pojedinih, zakonom predviđenih, funkcija lokalne samouprave. Zastrašujuće je i pomisliti u kakve sve dramatične situacije može upasti neka lokalna samouprava zato što joj je obustavljena od primjene, na primjer, neka odluka o komunalnoj naknadi, zbog čega bi lokalna samouprava bila dovedena u situaciju smanjenih planiranih prihoda i do nedostatka novca za poslove iz oblasti prijevoza djece, odvoz i zbrinjavanje otpada, ili drugih funkcija lokalne samouprave“, zaključuje Juričić. Biti će zanimljivo pratiti hoće li federalni zastupnici, koji mahom dolaze iz malih sredina podići ruku za novo razvlašćivanje načelnika i gradova i općina, i otvaranje novih mogućnosti za političke blokade s viših razina na lokalne.

Objava HDZ i SDA donose zakon kojim će blokirati općine u kojima nemaju vlast pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.