Članovi Dramskog ansambla KSC Prozor-Rama nakon temeljitih i dugotrajnih priprema svojom premijerom su razveselili domaću publiku u Rami. Odmah tjedan dana iza, 22. veljače 2019. ovaj komični kazališni komad Pere Budaka u režiji Ante Bilića veoma uspješno izveli su u Hercegovcu, Bjelovarsko-bilogorska županija u Republici Hrvatskoj.

Povod gostovanju je 25. obljetnica Dana hrvatskog pučkog teatra. Bosnu i Hercegovnu su predstavljali glumci amateri iz Rame. Pored domaćina na ovoj tradicionalnoj kazališnoj smotri sudjelovala su amaterska kazališta Hrvata iz Vojvodine,  Gradišća (Mađarska) i Hvara.

Manifestacija se odvijala pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije i općine Hercegovac te drugih sponzora.

Ovi kazališni susreti odvijaju se tri dana. Prva večer je bila svečanost  otvaranja te izvedbe tri dramska komada. U subotu je bila edukativna radionica za sudionike gdje se prije svega razgovaralo o dobrim stranama izvedbe, ali i propustima kako bi se popravili u idućoj izvedbi. Također su glumicima amaterima prezentirane dvije zanimljive vježbe koje će im olakšati i pomoći u pripremama novih kazališnih predstava. U subotu večer su također izvedene tri predstave.

Ovi kazališni susreti su rad na očuvanju hrvatskog jezika, ali i druženja i zbližavanja amaterskih kazališta u Hrvata.

Objava Foto: Dramski ansambl KSC Prozor-Rama raspleo Klupko u Hercegovcu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za EuroBlic kaže da ne planira ići iz Hercegovine jer je poput magije. Jung Zao ističe da je sretan što je stanovnik Trebinja.

“Tko jednom dođe u ove krajeve, uvijek poželi da se vrati, a eto ja sam odlučio da s tadašnjom djevojkom, a sada suprugom, ostanem u Trebinju i nije mi krivo”, priča Janko Zao.

Odmah po dolasku od sugrađana je dobio ime Janko i odlučio je da pređe u pravoslavlje. Proslavlja Božić i ima svoju krsnu slavu svetog Jovana Šangajskog, koji se slavi 2. srpnja.

Posti pred sve pravoslavne praznike, a bio je u Pećkoj patrijaršiji na ustoličenju patrijarha Irineja.

“Čim sam došao, zavolio sam Trebinje. Kada sam upoznao čovjeka koji mi je vodio knjige, shvatio sam koliko su Srbi dobar i gostoljubiv narod. Po njegovoj kćerki Ivani dao sam ime i mom prvom djetetu. On je bio moj vjenčani, a zatim i kršteni kum”, rekao je Janko nakon prelaska na pravoslavlje.

Na srpsko ime koje je dobio od Trebinjaca nije se bunio, a njegova supruga dobila je ime Sofija.
Janko ima i državljanstvo BiH, napravio je kuću u Trebinju, i otvorio nekoliko radnji. Na posljednjim lokalnim izborima iskoristio je pravo glasa i glasao u trebinjskom Domu penzionera.

Kaže da je glasao i prije četiri godine na lokalnim izborima, jer na to ima pravo, pa ispunjava građansku dužnost.

Iako je po samom dolasku rekao da je došao u Trebinje zbog promjene, a ne lošeg života u Kini, sada kaže da iz ovoga grada ne želi ići.

Svaki kupac koji uđe u kinesku robnu kuću u Trebinju, morao je primijetiti zastave, jer su uredno složene na samom ulasku, uz kasu.

Trebinjci Janka znaju već petnaestak godina, kada je kao profesor matematike došao iz jednog manjega grada kod Pekinga kao trgovac robe. Za njim je došla i njegova tadašnja djevojka, a poslije supruga.

Objava Kad Kinez postane Hercegovac: Zove se Janko i prodaje zastave pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.