Organizatori koncerta bili su HKD Napredak podružnica Fojnica i Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica.

Kroz prekrasnu glazbenu izvedbu sopranistice Vedrane Šimić i baritona Siniše Markanovića a uz klavirsku pratnju Milana Lucića upućena je molitva za mir,za mir za koji su se i stradali fratri molili.

Na kraju koncerta izvedena je kompozicija koja je sklad prelijepe glazbe i teksta “Ljiljane bijeli”D. Domjanić – A. Canjuga a koju je posebno volio pokojni fra Nikica Miličević.

HKD Napredak podružnica Fojnica

Objava Koncert klasične glazbe povodom 30. obljetnice ubojstva fojničkih fratara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ove ciljeve Napredak nastoji ostvariti promicanjem hrvatskog jezika i kulture, poticanjem obrazovanja i suradnjom s vjerskim ustanovama i drugim domaćim i međunarodnim organizacijama. Unutar Napretka djeluju mnoge kulturne i sportske organizacije.

Važnost kulturnih društava

U razvoju nacionalne misli u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća odlučujuću ulogu imala su nacionalna kulturna društva. Kulturno-prosvjetna aktivnost stanovništva Bosne i Hercegovine u tom razdoblju nastala je i odvijala se kao rezultat društvenih, političkih i gospodarskih promjena koje su u vezi s dolaskom i uspostavljanjem austrougarske uprave na ovim prostorima. Među hrvatskim narodom u toj zemlji osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži.

Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanja bio osnovni cilj. Prvo je osnovano 14. rujna 1902. u Mostaru pod nazivom Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike,a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu. Prvi predsjednik u Mostaru bio je fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. Godine 1904. sarajevsko društvo u naziv dodaje riječ Napredak.

Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se 1907., a pod nazivom Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak djeluje od 1914. U izmijenjenim Pravilima svrha društva je definirana nešto uopćenije: kulturno jačanje hrvatskoga naroda. Ovakva misija zadržana je sve do 1945.

Ukidanje Napretka

HKD Napredak u razdoblju od 1920. do 1941. izuzetno je razgranao svoju djelatnost. Lepeza njegovog interesa kretala se od pukog podupiranja raznih odgojnih i obrazovnih ustanova, sve s ciljem pripremanja terena za daljnji rad i širenje društva, pa sve do njegovih velikih aktivnosti stvaranja zadruge ili osnivanja konvikta (učeničkih domova).

Kraj Drugog svjetskog rata za Napredak donosi posve novu situaciju

Vlasti komunističke Jugoslavije uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome i zatečena kulturno-prosvjetna društva. Napredak je formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. Zadržano je ime i način unutarnje organizacije, ali se suštinski promijenila svrha te ciljevi društva.

Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na iskorjenjivanje nepismenosti, a osnovna svrha, pomaganja đacima, praktično je napuštena. O promicanju hrvatske kulture nije se moglo ni pomišljati, pošto su se sve kulturne aktivnosti realizirale kroz dirigiranu suradnju s druga dva nacionalna društva u okviru Saveza kulturno prosvjetnih društava, javlja hkdnapredak.com.

I takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa 1. travnja 1949. dolazi do ukidanja Napretka, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava, kao i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (zadruga, knjižnica, knjižara…), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava. Protiv Napretka su bile nastrojene vlasti u BiH. Nažalost, do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u Republici Hrvatskoj. No, duh Napretka živio je među narodom i prenosio se.

Napredak je do zabrane školovao i pomagao školovati oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ivo Šeremet, Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe. Napredak je u različitim razdobljima imao do 155 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.

Razvijana i nakladnička djelatnost

Redovito od 1908. do 1947. izlazi Hrvatski narodni kalendar. Nakon obnove Napredak nastavlja tradiciju kalendara, izdaje ga redovito od 1991., kao i Hrvatski narodni godišnjak. Godine 1923. osnovana je Napretkova zadruga koja je do zabrane bila jedna od najvećih gospodarskih institucija na prostoru tadašnje države.

U Sarajevu je 1913. izgrađena i prelijepa secesijska Napretkova palača te đački dom Kralj Tomislav, kao i dom kulture u Novom Sarajevu, zatim dom Kralj Petar Svačić u Mostaru i Napretkov neboder u Zagrebu. Napredak je izgradio brojne višenamjenske domove u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Travniku, Vitezu, Širokom Brijegu, Brčkom, Osijeku i Busovači.

Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava, koji je i prekinuo njegov rad. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas Napredak ima više od 4 000 članova s novom članskom iskaznicom u jedinstvenoj evidenciji društva u 63 podružnice i 3 povjerenstva.

Obnova i rad

Od 1990. do danas HKD Napredak je kroz Središnju upravu osigurao više od 3 000 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1 000 stipendija. Među Napretkovim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Objavljeno je oko 600 različitih knjiga, a značajan broj Napretkovih podružnica ima i knjižnice. Najveća je ona u Sarajevu s oko 40 000 knjiga. Obnovljena je 2003., a djelovala je od 1928. do 1949.

HKD Napredak je od obnove priredio više od 1320 različitih koncerata

Napretkova Glavna podružnica u Beču dvadeset i jednu godinu zaredom organizirala je Ljetnu akademiju njemačkog jezika. Svake godine akademiju je pohađalo u prosjeku 30 studenata i 40 učenika iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja iz okružja. Organiziranje izložbi danas je sastavni dio Napretkovih aktivnosti. Priređeno ih je oko tisuću. Središnja uprava podupire i jedanaest tradicionalnih manifestacija u podružnicama, koje su proglašene od interesa za Napredak.

Društvo ima i četiri lista: Napredak (Travnik), Bobovac (Vareš), Fojnička škrinja (Fojnica) i Hrvatski glasnik (Tuzla) u elektroničkoj formi

Pri Napretku djeluje 13 folklornih skupina, 7 tamburaških i mandolinskih orkestara, 14 pjevačkih skupina/zborova i 32 različite dramske, likovne, glazbene, humanitarne, ekološke, studentske i sportske sekcije. Također, u okviru našeg Društva djeluju: Udruga likovnih umjetnika HKD Napredak, ŠK Napredak Sarajevo u Premijer ligi BiH, ŠK Napredak Zenica u ligi Herceg Bosne, Boćarski klub Napredak-Willa, NK SAŠK 1910. Napredak u Sarajevu te Hrvatsko planinarsko društvo Bjelašnica 1923. u Sarajevu i PD Napredak – Stjepan Planić u Zagrebu.

Ukupno pri Napretku djeluje 66 različitih sastava, grupa i sekcija. Od svoje obnove (1990.) do danas HKD Napredak je ukupno realizirao više od 10 000 različitih kulturnih programa.

HKD Napredak je punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA). EZA je mreža od 74 organizacije iz 28 europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti. HKD Napredak je za svoj rad dobio niz nagrada, a među njima i nagradu Grada Sarajeva, Plaketu kantona Sarajevo i Povelju Republike Hrvatske.

Izvor: Ž.I., Katolički tjednik

Objava HKD “Napredak” u službi čovjeka od 1902. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tečaj crtnja i dizajna organiziran je u suradnji s Narodnom knjižnicom HNŽ-a te uz potporu Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH i Grada Mostara.

Voditelj tečaja Višeslav Lučić, akademski grafičar i profesor likovne umjetnosti i dizajna, izjavio je kako sada slijedi uručenje certifikata polaznicima i izložba najboljih radova koja će biti upriličena 14. siječnja 2020. godine.

„Održavajući radionice crtanja i dizajna nastojali smo sudionike upoznati s djelima, kulturnim spomenicima i baštinom općenito, kao i s teoretskim dijelom umjetnosti, crtanja i dizajna, te im praktično pomoći to isto prenijeti na papir, razviti njihove kreativne sposobnosti, potaknuti ih na kreativno razmišljanje i kulturno ih educirati“, istaknuo je Lučić.

Dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka uputio je još jednom riječi zahvale Gradu Mostaru te napose Ministarstvu kulture i sporta Federacije BiH i ministrici Zori Dujmović što su podržali ovaj Napretkov projekt, priopćeno je iz HKD Napredak – Glavne podružnice Mostar.

Objava Završen drugi stupanj Napretkovog tečaja crtanja i dizajna pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Osim po organiziranju različitih kulturnih manifestacija i stipendiranju učenika i studenata, Hrvatsko kulturno društvo Napredak prepoznatljivo je i po svojoj izdavačkoj djelatnosti. Jedan od izdavačkih brandova ovoga kulturnog društva je i Napretkov kalendar, čija prva izdanja datiraju još s početka 20. stoljeća. Konkretno, prvi zidni kalendar Napredak je izdao 1904. kada je Društvo tek stasavalo, razvijajući se postupno i dobivajući vremenom kulturno-prosvjetne obrise po kojima će ubrzo postati šire prepoznatljivo.

Kalendar za 2019. osmislili su i uredili Miroslav Landeka, član Napretkove Središnje uprave i dopredsjednik Glavne podružnice HKD Napredak Mostar, i dr. Miroslav Palameta, nekadašnji predsjednik Podružnice. Kalendar je formata 33 X 48 na 13 listova plus podloga, a zajednički ga potpisuju Hrvatsko kulturno društvo Napredak i kreativna agencija SMART, Raguž & Barbarić iz Mostara, dok je za tisak zaslužna firma SAVART d.o.o. iz Sarajeva.

Napretkov zidni kalendar za 2019. nastavak je te tradicije. Kao i svake godine, Napredak tiska tematski zidni kalendar, a tema ovogodišnjeg kalendara su srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci, koji su 2016. upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Prošlogodišnji Napretkov kalendar s temom Crkve u Hrvata, izazvao je veliku pozornost – čak je stigao i do Europskog parlamenta gdje ga je europarlamentarka Željana Zovko dijelila kolegama zastupnicima. Nema sumnje da će tako biti i s Napretkovim kalendarom za 2019.

Pored brojnih aktivnosti, Napredak se bavi prikupljanjem sredstava za stipendiranje učenika i studenata, a jedan vid sakupljanja sredstava u tu svrhu je izdavanje i prodaja tematskih kalendara. Dobit od prodaje Kalendara ide u Napretkov fond za stipendiranje i sveučilište Ivo Andrić-Vladimir Prelog. Napretkovo stipendiranje učenika i studenata ima dugogodišnju tradiciju. Napredak je uvijek imao sluha za mlade i talentirane ljude, a znao je prepoznati i buduće velikane poput spomenutih nobelovaca Ive Andrića i Vladimira Preloga. Osim njih Napretkovi stipendisti bili su ugledni umjetnici i znanstvenici poput Gabrijela Jurkića, Karla Mijića, Ismeta Mujezinovića, Nikole Šopa, Ivana Padovana, Ive Frangeša i mnogih drugih.

„Jedna od najvažnijih Napretkovih agendi, pa i obveza koje je Napredak sam sebi odredio, jeste poticanje mladih, obrazovanih i nadarenih ljudi da ostaju u Bosni i Hercegovini i da svoja znanja i potencijale ulažu u ovu zemlju i u ovo društvo izgrađujući ga na dobrobit svih. Ozbiljnost i odgovornost Napretkovog rada uvijek je bila usmjerena ka poboljšanju ukupnog društvenog života. Bez mladih se ne može graditi budućnost, a Napredak je uvijek bio u službi mladih. Još od svoga utemeljenja skrbi o mladim ljudima, a pomaganje đacima i studentima i dalje je jedna od temeljnih djelatnosti Društva“, istaknuli su iz Napretka.

Svi koji žele kupiti Napretkov kalendar po simboličnoj cijeni od 6 KM mogu ga naručiti na e-mail: napredakknjiznica@gmail.com   Ili na: info@hkdnapredak.com. Zainteresirani se mogu javiti i na telefone: + 387 (0)33 668 548 ili +387 (0) 33 222 876.

KT

Objava Stećak, motiv “Napretkovog kalendara” za 2019. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Godišnji gospodarski forum u Krynici, kojeg još zovu i ”Istočni Davos”, počeo je raspravom o mogućim scenarijima razvoja Europe. Predsjednik Napretka govorio je na panelu pod radnim nazivom ‘’Europa Karpata – baština mnogih kultura – uloga kršćanstva u oblikovanju suvremenog lica Europe”.

U uvodu svog izlaganja kratko je podsjetio kako je Europa naprosto nezamisliva bez kršćanskih korijena što se vidi u svemu životu, te naglasio kako je obilježje današnje Europe pretjerani individualizam, gdje se kroz ideologiju ljudskih prava uzdiže pojedinac do mjere svega, često i mimo ostalih ljudi i često kao takmac samome Bogu.

Često izgleda da se danas zaboravljaju kršćanski korijeni Europe, od toga da se u njezinu ustavu nije spomenuo Bog ni kršćanstvo, rekao bi poznati slovenski književnik Ivan Cankar, „zastidjeli se majke“. Jedna od karakteristika Europe je indiferentnost. Danas, otprilike jedna trećina Europljana su kulturološki religiozni, ali ne prihvaćaju vjeru kao smjernicu za bitna životna pitanja, posebno ne za moralna pitanja, rekao je Topić .

Druga karakteristika današnjeg Europljanina je veliki konzumerizam i neprestana trka za većim životnim standardom i materijalnim statusom. Kada čovjek ima puno materijalnih dobara čini mu se kako mu duhovna dobra i ne trebaju. I religije ne nalaze pravi odgovor pretjeranom konzumerizmu – istaknuo je dr. Topić.

Na upit prof. Topiću što radi HKD Napredak, on je posebno istaknuo da Napredak uz veliki rad, i uistinu brojne kulturne manifestacije, realizira ekumenizam i dijalog života. U mnogim Napretkovim organizacijama i manifestacijama sudjeluju i pripadnici drugih naroda koji žive u BiH. Naglasio je činjenicu kako se nije dogodilo da netko od pripadnika drugih naroda i vjerskih zajednica neće nastupati za Napredak, bilo na koncertima, izložbama, šahu ili nogometu.

Na kraju svog obraćanja prof. Topić se nadovezao na moto ove godine koja je proglašena godinom kulturnog nasljeđa: Gdje prošlost susreće budućnost, rekavši da bez poznavanja i uvažanja prošlosti pojedinac ni zajednica ne mogu graditi ni dobru budućnost.

Predsjednik Napretka govorio je na panelu pod radnim nazivom ”Europa Karpata – Uloga kršćanstva u oblikovanju suvremenog lica Europe”. Uz dr. Topića, na ovom panelu sudjelovali su i Csaba Kiss (Madžarska), izvanredni profesor na Odsjeku za madžarske studije Sveučilišta u Varšavi, Zbigniew Krysiak (Poljska), predsjednik Instituta ”Schuman’s Thought” iz Poljske, Zbigniew Stankiewicz (Latvija), nadbiskup Rimokatoličke nadbiskupije u Rigi, Lorinc Nacsa (Madžarska), član Narodne skupštine Madžarske, Matyas Zrno (Češka Republika), programski direktor Civilnog instituta iz Češke te Pavol Macala (Slovačka), član upravnog odbora znanstvene udruge ”Personalism” iz Slovačke. Moderator ovog panela bio je Maciej Szymanowski, savjetnik predsjednika Parlamenta Poljske.

Inače na Forumu je sudjelovao više od 4100 sudionika i 700 akreditiranih novinara. Sudionici su pristigli iz 60 zemalja, a program je bio raspoređen u 24 tematske skupine i obuhvatio je više od 200 rasprava. Svake godine na Ekonomskom forumu dodjeljuje se i nagrada Osoba godine Ekonomskog foruma, a osoba godine 2018 postao je predsjednik vlade Litve Saulius Skvernelis. Na Forumu u Krynici sudjelovali su i Stanisław Karczewski, predsjednik Poljskog senata, Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mladež i sport u Europskoj komisiji, Edgars Rinkēvičs, ministar vanjskih poslova Latvije, Virginijus Sinkevičius, ministar gospodarstva Litve, Calin Popescu Tăriceanu, predsjedatelj rumunjskog senata, Valeri Simeonov, potpredsjednik vlade za ekonomsku i demografsku politiku Bugarske, Stepan Kubiw, prvi zamjenik premijera i ministar gospodarskog razvoja i trgovine Ukrajine i mnogi drugi.

Od poznatijih osoba iz Bosne i Hercegovine i regiona, na Forumu su bili Ognjen Tadić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, Miro Kovač, zastupnik u Saboru RH, Dalibor Miloš, predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Mostar, Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo BiH i drugi./HMS/

Objava TOPIĆ NA EKONOMSKOM FORUMU U POLJSKOJ: Europa se zastidjela majke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U ime Središnje uprave HKD Napredak Skupštini je nazočio Josip Nikolić, član Središnje uprave i izaslanik predsjednika HKD Napredak prof. dr. Franje Topića i Ivana Barišić, članica Središnje Uprave HKD Napredak.

Nakon usvajanja poslovnika o radu Skupštine i dnevnog reda, te izbora radnog predsjedništva, izaslanici Skupštine saslušali su Izvješće o radu Glavne podružnice u kojem se dosadašnji predsjednik prof. dr. Miroslav Palameta osvrnuo na rad Društva.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak najstarija je organizacija Hrvata Bosne i Hercegovine s međunarodnim značajem koja je započela svoj rad najprije u Mostaru a onda u Sarajevu, istaknuo je, između ostalog, u svom izvješću dr. Palameta. Naglasio kako je proteklih deset godina od utemeljenja Glavna podružnica u Mostaru djelovala u nezadovoljavajućim uvjetima i okolonostima, ali da su ipak i pored toga organizirane vrlo uspješne javne rasprave, tribine i predavanja, izložbe i promocije, rad sa studentima, osiguravanje stipendija zajedno sa Središnjicom HKD Napredak, izdavačka djelatnost, pripremani kandidati za učenje njemačkog jezika u aranžmanu podružnice iz Beča, kao i susreti Napretkovih podružnica.

Nakon Izvješća pristupilo se izboru predsjednika, dopredsjednika, tajnika, rizničara, upravnog odbora, nadzornog odbora i stegovnog suda HKD Napredak Glavne podružnice Mostar.

Za novog predsjednika HKD Napredak Mostar izabran je Marko Romić, a za dopredsjednika Miroslav Landeka, tajnik je prof. Ivan Vrljić, a rizničarka Željka Živković.

Novi članovi i članice Upravnog odbora su prof. Antonija Šaravanja, prof. don Niko Luburić, prof. Monija Jarak i prof. Višeslav Lučić.

U Nadzorni odbor HKD Napredak Glavne podružnice Mostar izabrani su Danijel Vidović, Božo Ćorić i Pavo Šaravanja, a Stegovni sud Boris Mandić i Igor Šutalo./HMS/

Objava Izabrano novo rukovodstvo HKD Napredak Mostar pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Riječ je o knjizi, kako je i sam autor u predgovoru napisao, o zbirci izabranih znanstvenih i popularno znanstvenih članaka i prinosa o kulturi, odnosu kulture i vjere što kao lajtmotiv prožima gotovo sve sadržaje ove zanimljive publikacije.

Na početku tribine don Anton Šuljić, svećenik, pisac i pjesnik, ovoga puta u ulozi moderatora, predstavio je sudionike razgovora o knjizi: prof. dr. Božu Lujića, profesora biblijskih znanosti KBF Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Ivana Markešića, sociologa religije u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu te autora prof. dr. Franju Topića, profesora fundamentalne teologije KBF Univerziteta u Sarajevu i predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Moderator je počeo razgovor provokativnim pitanjem sudionicima predstavljanja: “Zašto bi vi kupili ovu knjigu?“ Oba predstavljača složila su u jednome, da je danas vrijeme u kojem se puno više gleda, a puno manje čita, ali knjiga o kojoj je riječ, iako je jednim dijelom obrađena na znanstveni, ali i znanstveno popularan način pristupačan širim društvenim krugovima, ona po svom odabiru tekstova pruža priliku čitatelju da iz različitih kutova i sa različitih stajališta proučava povezanost vjere i kulture.

Profesor Lujić u svom izlaganju analizira odabir prikazanih tekstova u knjizi, s posebnim osvrtom na dio koji se odnosi na rad profesora Topića u Napretku gdje kroz njegov rad u jednoj instituciji kao što je Napredak, iako je po svom zanimanju svećenik i profesor teologije, na jedan suptilan način povezuje svoje svjetovno i duhovno poslanje u posebno osjetljivim političkim okolnostima kakve su u Bosni i Hercegovini.

Profesor Markešić koji je i sam bio jedan od obnovitelja Napretka i član njegove prve Uprave, detaljno analizira knjigu profesora Topića, a o naslovu knjige i odnosu kulture i vjere kaže: “Da bismo mogli u cijelosti razumjeti naslov ove knjige Vjera i kultura, potrebno je ukratko reći što je to vjera. Razlog: naime, prof. Topić ne govori o odnosu kulture i religije. Zašto: zato što je religija sastavni dio kulture. Ona je ljudski proizvod, društvena ustanova, zavisi od mnoštva različitih utjecaja. Religija se tijekom povijesti mijenjala. Mijenja se i danas. U povijesti je postojalo mnoštvo religija. Mnoge su nestale, kao što su nestale i mnoge kulture i civilizacije.”

“Vjera je odnos čovjeka pojedinca prema onome kojega štuje i kojem se klanja. Odnosno, vjera je osobni stav pojedinca ili stav zajednice u odnosu prema apsolutnoj vrijednosti i nadljudskim duhovnim silama izražen iskazom ili obrascem vjerovanja. Taj odnos pojedinca prema Nadnaravnome može biti subjektivan i objektivan. Iz te vjere i tog odnosa prema Nadnaravnome nastaje religija, a time i kultura koja u određenim okolnostima može utjecati na vjeru“, rekao je dr. Franjo Topić

Profesor Topić je obrazložio i svoje razloge za pisanje ove knjige: “Pristalica sam kontekstualne teologije, jer smatram da je teologija, što je i izvorno njezino značenje, pozvana da odgovara na pitanja svoga vremena i ljudi svoga vremena u svjetlu Objave. Za mene teologija nije neka apstraktna znanost koja bi bila svrha sama sebi i koja bi se bavila isključivo nekim teoretskim obrađivanjem određenih pitanja. Teologija je živa znanost o utjelovljenom Isusu Kristu pa je tako za mene rad u Napretku, EZA-i, MCL-u i Panaeuropskoj uniji pravo prakticiranje vjere i teologije, a da ne stvaram nikakve fundamentalističke koncepcije.”

“Tako slično pristupam i fakultetskim predavanjima i svemu životu. Ako teologija nema što reći čovjeku našeg vremena i društvu našeg vremena onda je ona sterilna, gotovo suvišna. Stoga i sve što radim u Napretku i pišem o Napretku i drugim društvenim pitanjima jest u biti bavljenje teologijom i svojevrsno prakticiranje moje vjere. Vjera bez djela je mrtva,“ rekao je u svom izlaganju profesor Topić.

“Moja je želja da se stvara harmonija, a ne disharmonija, sloga a ne nesloga, da se stvari povezuju, a ne isključuju”, bila je poruka profesora Topića.

Prof. dr. Božo Lujić naglasio je kako ova knjiga predstavlja presjek teološkoga i kulturološkog rada dr. Topića i u tom smislu je prinos i teologiji i kulturi, ali isto tako pokazatelj povijesnog konteksta njegova djelovanja i rada. Osvrćući se na sam naslov, Lujić je naglasio kako su dva nosiva stupa „vjera i kultura” pojmovi „međusobno povezani sastavnim veznikom što zorno ukazuje da su ta dva područja pokrivena ovim pojmovima u izvjesnom međuodnosu”. Upravo veznik „i”, nastavlja Lujić, „pokazuju da je želio već i u naslovu knjige istaknuti kako vjera nije čisto teološko-apstraktna kategorija nego da je u noj sadržana sva ona posebitost koja krasi vjeru u jednome povijesnome trenutku i na jednome određenome prostoru kao što i kultura nije bezvremenska stvarnost nego proizvod čovjekova stvaralačkog djelovanja u određenome prostoru i vremenu. Zato tu vjeru i kulturu dr. Topić konkretizira na području BiH i u novijem razdoblju njezine povijesti. On vjeru i kulturu obrađuje neovisno o narodu i prostoru nego u vjeri i kulturi vidi ugrađena također i nacionalna obilježja”.

Ono što je karakteristično za sve te teme obrađene u knjizi „Vjera i kultura” jest da Franjo Topić ostaje čvrsto vezan uz Bosnu i Hercegovinu, kao mjesto života i djelovanja, uz Crkvu kao univerzalnu zajednicu koja se konkretizira i na prostoru gdje Topić živi i u vremenu u kojemu djeluje, te u okviru Napretka kao kulturne ustanove hrvatskoga naroda koji je prešao granice bosansko-hercegovačkoga prostora. “Uostalom, i sam autor u predgovoru toj knjizi navodi da je pristaša kontekstualne teologije što dolazi do izražaja u naznačenom okviru obrade navedenih tema”, zaključio je Lujić.

Prof. dr. Ivan Markešić, sociolog religije u Institutu Ivo Pilar, također je ukazao na naslov knjige, koji je svojevrsna izazovnost za čitatelja, jer postavlja se pitanje „zašto nije religija i kultura”.

“Ako bismo željeli definirati pojmove što je to vjera – moj osobni stav prema nadnaravnom komu se ja obraćam, koga ja molim postavlja se pitanje o kulturi koja nastaje iz te vjere kao takve i načina na koji ja promoviram i pokazujem ono što vjerujem. Ova knjiga će mnogima pružiti odgovor na pitanje što je to vjera, što je kultura i na koji se način unutar Katoličke Crkve”, rekao je dr. Markešić.

(KHKD Napredak i IKA)

Objava NAPRETKOV KULTURNI CENTAR: Predstavljena knjiga dr. Franje Topića ‘Vjera i kultura’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Foto: Bugojanski karneval 2018. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Suradnja naših dviju ustanova ima bogatu povijest te je nezahvalno navoditi kronologiju našeg prijateljstva, ali je uvijek lijepo istaknuti da je upravo na ovom mjestu 2002. godine obilježena i stota obljetnica Napretkova postojanja“, kazala je Petrić dodajući kako je značaj Napretka za hrvatski narod i zajednicu općenito iznimno važan zbog čuvanja identiteta, promicanje hrvatske kulture i jezika, a poglavito stipendiranju mladih.

Predsjednik HKD-a Napredak mons. prof. dr. Franjo Topić osvrnuo se na proteklih 27 godina otkako je Napredak obnovio svoj rad.
„Napredak je uradio puno i više nego što može i što treba, jer se naš rad temelji na volonterskom radu. Ova izložba pokazuje samo dio onoga što Napredak radi. Naravno, sve se može uraditi i bolje i više, ali nesumnjivo bi identitet hrvatskog naroda bio siromašniji da nije Napretka i našega rada“, naglasio je Topić.
Autor izložbe dr. Ivan Kosić rekao je da je ova izložba, kao i prigodni katalog koji je tiskan, nastala od fundusa Napretkovih izdanja koja se nalaze u NSK-u.

U glazbenom dijelu programa nastupio je trio „Il Gdae“ kojeg čine dvije bivše Napretkove stipendistice Lara Silvestri Valdevit i Iva Kralj te mladi čelist Noel Silvestri Valdevit.
Izložba, čiju je organizaciju financijski podržalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, bit će otvorena do 29. rujna.

/Republikainfo.com/

Objava U Zagrebu otvorena izložba povodom 115 godina od osnivanja HKD-a Napredak pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Gospodine Topiću, ovaj razgovor Vas zatiče u Zagrebu, gdje HKD Napredak, prije nego u Sarajevu, promovira svoj Godišnjak, ali i knjigu gospodina Mile Lasića, čija je promocija u Sarajevu već održana.

– Prije svega, da izbjegnemo mistifikaciju: razlog promocije Napretkova “Hrvatskog narodnog godišnjaka” u Zagrebu je posve prozaičan i odnosi se na činjenicu da je ove godine Godišnjak i tiskan u Zagrebu, pa nam se činilo praktičnim odmah na istome mjestu organizirati i promociju. A uz promociju je upriličen susret s novinarima i došlo je, pored druge publike, i više od 20 novinara. Novinari Goran Milić i Neno Kužina su i govorili o Godišnjaku, a i više o Napretku općenito, kao i ja. Glavni urednik Franjo Bratić je posebno govorio o Godišnjaku. Međutim, svakako da odabir Zagreba za promociju Godišnjaka i knjige profesora Mile Lasića, također Napretkovog izdanja, ima i svoj dublji naum i dalekosežnije implikacije, a to je da se pokažu međunarodni karakter HKD Napredak, naša otvorenost i spremnost na suradnju.

Ozbiljno stanje

Osim toga, i naš Godišnjak i knjiga profesora Lasića su sastavni elementi hrvatske kulture i znanosti, pa smatram prirodnim da se i javnost u RH upozna s tim važnim izdanjima. Dakle, sva naša aktivnost i želje bi se mogle podvesti pod krilaticu koju često koristim: “Napredak je most!”

Pitam to stoga što su lideri vodećih stranaka državne koalicije, zajedno sa članovima Predsjedništva, istakli da je, “nakon uspješne posjete Beogradu”, na redu jačanje saradnje sa zvaničnim Zagrebom. Gdje su, po Vašem mišljenju, danas odnosi između naše dvije zemlje?

– Ako govorimo o običnim međuljudskim odnosima i odnosima kulturnih, sportskih i znanstvenih društava i organizacija, onda govorimo o zaista visokoj razini. Pogledajte samo trgovinsku razmjenu naših dviju država i strukturu turista i u BiH i u Republici Hrvatskoj, pa će vam biti jasno da naša društva na svakodnevnoj razini odlično surađuju.

Naravno da na političkoj razini postoje određeni problemi, od pitanja pravosudne suradnje, ratnih zločina pa do nekih velikih infrastrukturnih projekata, kao što su koridor 5c i pelješki most. No, s obzirom na najave članova našeg Predsjedništva koje spominjete i činjenicu da je premijer Plenković za svoj prvi državnički posjet odabrao našu zemlju, ja sam optimist i vjerujem da će odnosi i na toj razini rasti, pogotovo kako BiH bude napredovala na svom putu prema EU.

Burna su bila nedavna reagiranja na izjave predsjednice RH. Kako ste Vi lično, i svi u Napretku, doživjeli sve to? Niste se oglašavali?

– Izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o narastajućem islamskom radikalizmu u BiH i opasnosti od povratka onih koji se danas na sirijskim ratištima bore za tzv. Islamsku državu ne smatram zlonamjernom, nego više kao upozorenje na taj problem koji se tiče i Hrvatske. To nije ništa novo. Pa, i mi se susrećemo s teškim problemom odlaska naših sugrađana na ratišta na Bliskom istoku. Uostalom, i ovdje smo imali suđenja nekim takvim ekstremistima. Važno je da je na to upozorio IZ i da aktivno radi na iskorjenjivanju nekih radikalnih grupa. Koliko poznajem i pratim stavove predsjednice Grabar-Kitarović, mislim da je vrlo korektna prema BiH. I posjet Srebrenici je to posebno pokazao.

Kako ocjenjujete aktuelnu situaciju u BiH? Za predsjedavajućeg Predsjedništva dr. Ivanića stanje je, recimo, vrlo ozbiljno?

– Stanje u Bosni i Hercegovini je još od rata vrlo ozbiljno i to nije nikakva novost. BiH je uvijek s nekom povišenom temperaturom. To stvaraju neki političari, jer se bore za što više vlasti svoje stranke, naravno, uvijek to umotavajući u nacionalne interese. Mnogi ljudi nisu svjesni kada im političari govore o njihovoj ugroženosti, da zapravo govore samo o vlasti. Ponovo treba reći da ovakvo uređenje BiH s dva entiteta nije normalno, nije pravedno, nije funkcionalno i preskupo je. Trebalo bi naći rješenje, nešto kao u Švicarskoj i da budu ostvarena pojedinačna i nacionalna prava. Treba dodati da nekima odgovara ovakvo nesređeno stanje, jer se može lakše mutiti. Država i postoji za to da uvede što više reda u sav javni život.

Sa premijerom Hrvatske tokom njegove posjete Bosni i Hercegovini / Foto: Didier TORCHE

Da li Vi u odnosima SDA i HDZ-a BiH prepoznajete zajednički imenitelj, šta je ono najopasnije što ih razdvaja?

– To trebate pitati njih. HDZBiH i SDA su najveće stranke ovih naroda i na vlasti su gotovo sve vrijeme od demokratskih promjena. Stoga je i njihova odgovornost najveća i svi uspjesi, ali i neuspjesi su njihovi. One se osjećaju i dobrim dijelom jesu zaštitnici svojih naroda i pokušavaju to i u praksi ostvariti. Šteta je da nisu riješili npr. Mostar, čiji slučaj godinama opterećuje Federaciju, ali i odnose Hrvata i Bošnjaka.

U Katoličkoj crkvi BiH godinama se već upozorava, najčešće općenito, na brojne probleme u ovoj državi, ali tek se odnedavno uprlo prstom u inicijativu stvaranja još jednog entiteta, kao vrlo opasnu za opstanak države. Zašto se toliko dugo čekalo?

– Crkva je po naravi stvari sporija. Treba jasno kazati da je praktično jedino Katolička crkva iskreno za cijelu BiH. No, nije uloga vjerskih zajednica da daju konkretna rješenja iako je na razna insistiranja Crkva izišla s time. Ključna razlika između vjerskih zajednica i stranaka jest u tome što vjerske zajednice gledaju ljude, a stranke prvenstveno svoju vlast. Crkva smatra da se trebaju brinuti i ona i vlast za sve ljude na svemu teritoriju, a stranke uglavnom smatraju da se trebaju brinuti za one koji su pod njihovom vlašću.

Molim za komentar izjave prof. Slave Kukića (biskupi su se prepali, jer bi time bio žrtvovan dobar dio njihove pastve). Kako Vi gledate na posljednje istupe katoličkih poglavara, pa i kardinala Puljića, koji očito pokazuju da se Čović oteo od svakoga? Da li je Čović danas najuticajniji među Hrvatima u BiH?

– Ne bi bilo korektno interpretirati odnose crkvenih poglavara u BiH i hrvatskog člana Predsjedništva Dragana Čovića. Ali, da ne bi ispalo da se bojim svoga mišljenja, reći ću samo neku šturu opasku. Gospodin Čović je izabrani član Predsjedništva BiH, najvišeg tijela države, te je stoga legitimni predstavnik Hrvata. Ali, kod političara je najvažnija funkcija predsjednika stranke. Šefovi stranaka generalno su kao kraljevi i oni odlučuju o ministrima i drugim dužnosnicima, o velikim državnim firmama, o proračunu itd. Svaka stranka je osnovana radi osvajanja vlasti i želi uzeti “barem 100% vlasti” i ako ne uzme, smatra to neuspjehom. No, ono što jest šteta, to je da se Crkva i HDZ ne mogu dogovoriti oko nekih temeljnih pitanja o BiH i bh. Hrvatima. Po mom sudu je razlog za to ono što smo već rekli: stranke gledaju kako će imati što više vlasti, a Crkva gleda na ljude bez obzira na vlast. Bilo je više sastanaka na tu temu u proširenom sastavu, ali se nije došlo do zajedničkog stava.

Dakle, rješenje treba tražiti u paketu reformi za cijelu BiH i pritom se voditi načelima ravnomjerne zastupljenosti, pariteta u odlučivanju i ravnopravnosti svih naroda. Da ne dijelim lekcije, ali mislim da trebaju pregovarati Crkva i politika o ključnim temama, naravno, uvažavajući svačije specifičnosti i kompetencije.

Da li Hrvati danas imaju razlog za nezadovoljstvo onim što im pripada po nacionalnoj osnovi?

– Ja vam nisam pravi uzorak. Ja sam rekao da je meni lijepo živjeti u Sarajevu, pa je Nino Raspudić to protumačio kako sam ja bešćutan i ne brinem se kako je drugima. A da budem osoban i direktan, više sam učinio za ljude ne samo u Sarajevu, nego deset raspudića i njemu sličnih. Gledajući s pozicija vlasti, pa ne treba objašnjavati i dokazivati da Hrvati u Sarajevu ne mogu imati značajni udio u vlasti pošto je u pitanju brojnost.

Ružno je kako neki ideolozi i političari govore o “sarajevskim Hrvatima” kao o nečemu pogubnom. Prvo je netočno govoriti o “sarajevskim Hrvatima”. Pa, tko su to? Kardinal koji je rođen, provincijal rođen u Novom Travniku, većina profesora došla iz različitih mjesta. Često ispadne da su Hrvatima najveći krivci za sve nevolje “sarajevski Hrvati”. Pa, za BiH smo već rekli. Ako ćemo govoriti kroz prizmu vlasti, onda bi trebalo promijeniti cijeli ustroj BiH, jer s dva entiteta ne može dobro funkcionirati, to i ptice na grani znaju. Naravno da treba mijenjati Izborni zakon, jer ne trebaju drugi birati njihove predstavnike.

Ponižavanje ljudskosti

No, ako hoće hrvatska politika nešto ozbiljnije mijenjati, neka promijeni ustroj cijele BiH, a ne samo Federacije, ali dosad to nije pokazivala. Nažalost, vlast daje onima koji su na teritoriju gdje oni imaju vlast. To je ta “briga”! Takav je odnos i prema Napretku.

Napredak govori s pokrićem. Napredak je u 2015. priredio 586 manifestacija i hrvatska vlast dadne za pet podružnica po 1.000 KM i Središnjici 1.000 KM, što Središnjica nije htjela primiti. To je vrijeđanje i ponižavanje rada, kriterija, ljudskosti. Njih ne zanimaju rezultati, nego samo vlast. Uzmite da je 586 manifestacija po 1.000 KM, to je 586.000 KM. I onda vam daju 6.000 KM. I, što je još važno napomenuti, proračunska sredstva nisu privatna sredstva, nego svih građana, jer svi građani pune proračun. I na ovo ne bi smio nitko šutjeti, ni dužnosnici ni sva javnost jer bez temeljne pravde nema mira. Ovdje se vidi kako Hrvati nisu ravnopravni unutar sebe.

Postoji teza po kojoj Bošnjacima, Hrvatima, Srbima najviše zla nanose njihovi lideri. Postoji li čovjek koji bi danas mogao ujediniti ovu lijepu i, tvrdim, zbog njenih gospodara, nesretnu zemlju?

– Ovdje ne može biti jedan čovjek koji će odlučivati, nego “tri čovjeka”. Bilo bi dobro kad bi se “tri čovjeka” dogovorila za dobro svojih naroda i svih ljudi. Dok god se ne shvati da se ne može vlastita sreća graditi na tuđoj nesreći i dok se ne shvati da vlast nije samo za sebe i svoju stranku, nego za svoj narod i za sve narode BiH, neće biti pravog napretka niti optimizma niti pomirenja. Može biti opasno prizivanje jednog vođe, jer znamo iz povijesti kako je to često donosilo velike nesreće. Svaki izbori su prilika da se neke stvari mijenjaju.

Rješenje je samo u dijalogu unutar vlastitog naroda, u kompromisu i dogovoru s predstavnicima drugih naroda. Demokracija možda nije najefikasniji i najbrži politički mehanizam, ali je sigurno najpošteniji i treba joj dati i dalje priliku. Naši se političari, stoga, trebaju dogovoriti o pet ili deset ključnih političkih, ekonomskih i socijalnih ciljeva koje treba ispuniti u narednih deset godina i postupno raditi na njima neovisno o smjenama vlasti. Jednostavno, BiH je potrebna vizija i strategija oko nekoliko konkretnih problema koji muče svakoga od nas iz dana u dan.

Upravo dok pišem, kolegica ulazi u redakciju i kaže da je u banci vidjela tri reda mladih ljudi do 25 godina koji plaćaju priznanicu za šengensku vizu?

– Uvijek su se ljudi selili i selit će se do kraja svijeta, pa i radi radnog mjesta. Ali, ono što je vrlo dramatično i nova pojava jeste da se sele i neki koji imaju posao. Takvima dakle nije posao razlog, nego očito malodušnost, svađe nekih političara i stvorena besperspektivnost. No, ja i dalje mislim da se u BiH može solidno živjeti. Treba reći da je uz ugašena radna mjesta i propale tvornice iz bivšeg sustava, također stvoreno tisuće novih firmi i tisuće novih radnih mjesta. Pozivam mlade da se bore za nova radna mjesta, jer nema lakog života ni u Austriji ni u Irskoj.

Franjo Topić: Život u BiH je poezija

Uprkos brojnim apelima, Posavina je prepuštena samoći. Koliko je Napredak tamo prisutan?

– Napredak je itekako prisutan u Posavini i svim se našim malim sredstvima trudimo za Posavinu. Uz bezbroj muka, privedena je kraju obnova Napretkovog doma u Derventi, a otvorena kuća u Garevcu/Modriči radi solidno. Uz sve ostalo, donijela je prošle godine i oko 20 tona jabuka. Radimo i na vraćanju doma u Bosanskom Brodu, a u Odžaku i Brčkom Napredak radi vrlo dobro.

Stipendije

Unatoč poteškoćama, ne treba biti pesimista. Treba raditi, truditi se i vjernici se trebaju moliti Bogu, pa će biti bolje. Nije lako stvoriti dobru i malu firmu, ali ima i sada, kao što smo rekli, puno uspješnih firmi i pojedinaca. Pogledajte Kreševo, Široki Brijeg, Bijeljinu, Srebrenik, u kojima je više zgrada i firmi napravljeno od ovog posljednjeg rata nego od 1945. do 1990. godine. HKD Napredak će uskoro podijeliti nove stipendije i nadamo se da će među njima biti uspješnih i poduzetnih stručnjaka, znanstvenika i umjetnika. Ipak se BiH brže obnavlja nego mnoge druge zemlje. Daleko smo od Švicarske, ali bolje živimo nego neke zemlje na jugoistoku Evrope. Dajmo svi svoj obol napredovanju ove zemlje. S dugim iskustvom života u inozemstvu, ponovit ću da je svagdje život proza, a samo u BiH je poezija. I dodati moto iz Šantićeve pjesme s naše posljednje skupštine: Ostajte ovdje!

Oslobodjenje.ba

Objava Prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak: Hrvati ovdje nisu ravnopravni unutar sebe pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.