Ključni razlog raspuštanja Općinske organizacije HDZ 1990 Prozor-Rama u lipnju 2022. godine je bilo neslaganje ove organizacije o sudjelovanju stranke u radu i davanje legitimiteta Hrvatskom narodnom saboru.

Dr. Jozo Ivančević stalno je isticao u svojim javnim istupima da treba znati da je HNS udruga koja realno nema kapacitet legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH. Čak je riječ o zloupotrebi, o lažnom legitimiranju, i to sve na štetu upravo Hrvata u BiH. Također je naglašavao da je upravo  kroz HNS proveden postupak gušenja i gašenja oporbe kod Hrvata u BiH, tako da su Hrvati postali jedini narod koji skoro pa nema drugačije mišljenje od onoga što kaže vođa HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nakon raspuštanja Općinske organizacije HDZ 1990 Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević je dobio podršku raspuštenih članova te je zajedno s građanima osnovao Ramsku narodnu stranku u veljači 2023. godine nastavljajući provoditi svoje stavove u interesu stanovnika općine Prozor-Rama. Da vodi ispravnu politiku pokazali su lokalni izbori održani na početku listopada 2024. godine kada je Ivančević dobio 66  posto glasova osvojivši peti mandat načelnika Općine.

Krajem siječnja 2025. godine, HNS je uputio poziv Ramskoj narodnoj stranci za sudjelovanje na Saboru koji će biti održan 8. veljače 2025. godine.

Ramska narodna stranka o HNS-u

Ramska narodna stranka na čijem je čelu dr. Jozo Ivančević odgovorila je HNS-u da neće sudjelovati na Saboru.

„Mišljenja smo da upravo HNS svojim djelovanjem radi na slabljenju zajedništva i stabilnosti u zastupanju hrvatskog naroda u BiH. Onemogućavanjem rada oporbe unutar hrvatskog naroda u BiH od strane HNS-a značajno se slabi pozicija Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Svjedoci smo i vrlo površnih predizbornih manipulacija od strane HNS-a raznim idejama i tezama koje se spominju samo u predizborno vrijeme i poslije toga se brzo uklanjaju iz programskih aktivnosti. Stoga je aktivnost HNS u proteklom razdoblju bila vrlo neučinkovita i nije riješila niti jedno od pitanja od strateškog značaja za Hrvate u BiH, kao i za druge narode u BiH. Mišljenja smo da je HNS jedna interesna udruga koja koristi pompezni naziv ‘Hrvatski narodni sabor’, sa već godinama proklamiranim ciljevima koji su  podređeni interesima samo nekih hrvatskih sredina u BiH i, još češće, parcijalnim  interesima dominatne stranke u HNS-u, a naročito privatnim i karijernim interesima njenog predsjednika i uske grupe koja mu u tome pomaže. U svemu tome interesi i potrebe običnog hrvatskog čovjeka u Bosni i Hercegovini ostaju na margin“, stoji između ostalog u odgovoru na poziv HNS-a.

Ali, to nije sve

Danas su (7. veljače 2025.) i druge hrvatske stranke  HRS (Hrvatska republikanska stranka), HDZ 1990 (Hrvatska demokratska zajednica 1990), HNP (Hrvatski nacionalni pomak), HDS (Hrvatski demokratski savez) i HSS (Hrvatska seljačka stranka) su također otkazale svoje sudjelovanje u radu Sabora HNS-a.

Republikanci su u svom priopćenju između ostalog kazali: „Moramo podsjetiti javnost kako je HRS do 2019. godine bio aktivnim dijelom HNS-a kao institucije, sudjelujući u radu svih tijela, počev od Predsjedništva do Glavnog vijeća. Međutim, iskusili smo i posvjedočili kako je ova institucija sve drugo osim krovne institucije hrvatskog naroda u BiH… Je li zajedništvo uništavanje biračkih listova HRS-a i krađa na izborima? Jesu li zajedništvo otkazi na poslu zbog članstva u HRS-u? Jesu li zajedništvo prijetnje samohranim majkama, udovicama naših branitelja samo zato što su na listi HRS-a? Je li zajedništvo zakidanje procjene štete domovima bivših branitelja i logoraša, nakon prirodne nesreće iz listopada, samo zato što su bliski HRS-u?… , je li nacionalni interes kada hrvatski ministri u Vladi Federacije predlažu, a stranke HNS-a, podrže zakone s kojima se derogiraju ovlasti županija? Koalicija s mrziteljima i rušiteljima svega hrvatskoga, kao što je to slučaj s DF-om Željka Komšića, čije kadrove imenuju i glasaju za njih? Kada se hrvatskim rukama podržavaju oni koji imaju uprljane ruke krvlju naših ljudi iz Središnje Bosne? Je li nacionalni interes srozavanje ugleda jedine visokoškolske ustanove Hrvata u BiH, Sveučilišta u Mostaru, pretvorivši ga u dvorsku ludu i dudu varalicu predsjednika HDZ-a BiH?“

HDZ 1990, HNP, HDS i HSS uputili su zajedničko priopćenje u kojem iznose zašto neće nazočiti XII zasjedanju HNS-a.

„Zbog nezadovoljstva načinom rada i funkcioniranja Hrvatskog narodnog sabora (HNS), u subotu, 8. veljače, više od 170 legitimno izabranih sabornika neće sudjelovati u radu XII zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora… Svjesni političkih odnosa u BiH (separatizam, unitarizam) i ukupnih geopolitičkih prilika, u interesu hrvatskog naroda u BiH smatramo potrebnim otvoreno i žurno s međusobnim uvažavanjem razgovarati o svemu navedenom i biti odgovorni prema vlastitom narodu“, priopćeno je iz ovih stranaka.

No, svakako valja podsjetiti da sve što sada svi iznose dr. Jozo Ivančević je upozoravao i nije odustajao. Valjda su i svi ostali shvatili o čemu se radi i da im je konačno došlo u glavu tko što radi i manipulira.

Hoćeli na ovom Saboru HNS-a Dragan Čović ostati sam ili će ipak biti podložnika?

Zajedništvo opstaje samo ako je na ravnopravnoj osnovi. To mora biti društvo jednakih, a nikako uređeno po vlastelinskom principu.

Objava Ono na što je dr. Jozo Ivančević odavno upozoravao u radu HNS-a, to su tek sada shvatile ostale hrvatske stranke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Povjerenstvo za natjecanje SuperSport Hrvatskog nogometnog kupa donijelo je odluku o suspenziji Gradskog stadiona Poljud za odigravanje svih utakmica seniorske momčadi HNK Hajduk do konačne odluke Disciplinske komisije Hrvatskog nogometnog saveza.

Povjerenstvo je odluku donijelo na temelju zapisnika utakmice i izvješća časnika za sigurnost s utakmice polufinala SuperSport Hrvatskog nogometnog kupa između Hajduka i Dinama, odnosno članka 66. stavak 4. Disciplinskog pravilnika HNS-a.

Uvidom u zapisnik i izvještaj sa spomenute utakmice časnika za sigurnost utvrđeno je da je minutu nakon završetka iste došlo do neovlaštenog ulaska dijela domaćih navijača sa sjeverne tribine na teren i sukoba istih s policijskim službenicima, a izgredi su nastavljeni i poslije spomenutog incidenta, na tribinama i u široj zoni stadiona, čime su se stekli uvjeti iz članka 66. stavak 4. Disciplinskog pravilnika HNS-a”, stoji na službenoj stranici Saveza.

Podsjetimo, dio pripadnika Torcide probio ju ogradu sjevera i izveo juriš na suprotnu stranu, no snage reda spriječile su vjerojatni fizički obračun. HNS i ranije se oglasio s oštrom osudom.

Objava HNS strogo reagirao na divljanje Torcide! ‘Poljud suspendiran za sve utakmice, čeka se konačna odluka‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Međutim, na sjednicu nisu došli ni Pomak, a ni Devedesetka, dok HRS-a svejedno nema, pa se čini da je Dragan Čović zvani Anđelko ostao sam, a Hrvatski  narodni sabor mu postao nelegitiman, budući da izuzevši HDZ-a BiH, nema hrvatskih stranaka koje imaju izborni legitimitet i sudjeluju u radu vlasti na svim razinama, – javlja Hercegovina.info

Dragan Čović ozbiljno je naljutio američku administraciju, odnose s njime zahladila je i Hrvatska, s čijim se predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem već neko vrijeme nije uslikao, a u petak je na konferenciji za tisak, na komentare da je sve bliži crnoj listi, govorio da je on za bijelu – anđeosku listu.

Čović, ako je suditi po zadnjim aktivnostima visokih američkih dužnosnika, opasno hoda po rubu sankcija, i mogao bi se pridružiti crnolisnima

Glavni predmet prijepora je Južna plinska interkonekcija, koja bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.

Amerikanci, kojima je prioritetno u ovom projektu da se smanji ovisnost od ruskog plina u BiH, žele da BH Gas, tvrtka sa sjedištem u Sarajevu preuzme ovaj projekt, dok je ideja Čovića i ostatka HDZ-a, da osnuju novu tvrtku koja bi imala sjedište u Mostaru. Zvala bi se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d. o. o.

Današnja sjednica mogla bi se komotno zvati sjednicom HDZ-a BiH, no dvije iznimke isto onemogućavaju. Na HNS je, kako se vidi na fotografijama, stigao predsjednik HSP-a Nikola Raguž, koji je HDZ-u BiH sve bliži, te Pero Previšić ispred Čapljinske narodne stranke, koji HDZ-u nije blizak, no namjera mu je da očita bukvicu, pa je došao s pripremljenim govorom. Zahvaljujući ovom dvojcu može se nazvati sjednicom HNS-a u pokušaju.

Objava Raspada li se Hrvatski narodni sabor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Obzirom da je ovo godina izbora, a neću posvetiti tim izborima nijedne riječi ovdje, vrlo jasnu poruku ćemo poslati i to šaljemo. I pozivam vas da budete uz nas. Hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike, na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović, nakon čega je Velikom dvoranom Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača odjeknuo aplauz.

Prije samo dvadeset dana Dragan Čović tvrdio je da “nema zakonskih uvjeta za održavanje izbora”

“Po meni, apsolutno, nema nikakvih uvjeta da bi se izbori organizirali, upravo zbog neprovođenja presude Suda u Strazburu, ali i svih drugih pitanja”, kazao je Dragan Čović 20. ožujka ove godine.

Ali što je utjecalo na to da Dragan Čović radikalno promijeni svoj stav kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine? Istraga.ba je u petak objavila pismo koje su sve članice PIC-a, osim Ruske Federacije, pojačane ambasadorima EU i OSCE-a i potpisom visokog predstavnika Christiana Schmidta poslale rukovodstvo Vijeća ministara BiH.

“Posebno je zabrinjavajuće”, napisali su ambasadori i visoki predstavnik, “što se situacija dodatno pogoršava neispunjavanjem ustavnih i zakonskih obaveza nadležnih organa BiH u pogledu financiranja troškova neophodnih za rad Bosne i Hercegovine. Organizacija općih izbora 2022. godine dokaz je toga. U skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir, poštujući prava građana da demokratski biraju svoje predstavnike u skladu sa Ustavom, to je obaveza koja se mora ispoštovati”.

Ne, ključne riječi su u posljednja dva pasusa

“Svaki pokušaj da se dodjela traženih sredstava i dalje odbija ili odlaže smatrati će se ne samo činom koji ugrožava vladavinu prava i demokraciju, već i kršenjem obveza iz Općeg okvirnog sporazuma za mir. U slučaju da ova obaveza ne bude ispunjena, u trenutku kada je jasno da BiH ima tražena sredstva na raspolaganju, podsjećamo vas da međunarodna zajednica zadržava potrebne instrumente da osigura poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i zaštitu održavanja općih izbora”, navedeno je u pismu dostavljenom predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i njegovim zamjenicima Biseri Turković i Vjekoslavu Bevandi.

Pratimo sintagmu – “Opći okvirni sporazum za mir”. Ona nas vodi ka Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine , član 1.13.

“Prijava za ovjeru za sudjelovanje na izborima uključuje izjavu, potpisanu od predsjednika političke stranke , koalicije ili neovisnog kandidata, da će se ta politička stranka , koalicija ili neovisni kandidat u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Dakle, svaki politički subjekt koji želi sudjelovati u izbornom procesu mora potpisati izjavu da će se pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini

Ne, što se događa ukoliko se neko ne pridržava potpisanih izjava? Apelacijsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine je, razmatrajući žalbu Ujedinjene Srpske, ocjenjujući da Centralna izborna komisija BiH nije mogla zabraniti sudjelovanje na izborima tom političkom subjektu, jer CIK nema mandat da bi bilo što proglašava “kršenjem Općeg okvirnog sporazuma”.

Taj mandat, međutim, imaju Vijeće za implementaciju mira (PIC) i OHR. Kada, recimo, OHR donese odluku da određeni subjekt Opći okvirni sporazum za mir, Centralna izborna komisija BiH ima obavezu da tom subjektu zabrani sudjelovanje na izborima. A upravo je to bila suština pisma kojim su ambasadori PIC-a, EU, OSCE-a i visoki predstavnik upozorili su čelnike Vijeća ministara BiH da moraju osigurati sredstva za izbore. Zato još jednom podsjećamo na ključni dio pisma.

“Svaki pokušaj da se dodjela traženih sredstava i dalje odbija ili odlaže smatrati će se ne samo činom koji ugrožava vladavinu prava i demokraciju, već i kršenjem obaveza iz Općeg okvirnog sporazuma za mir”, napisali su ambasadori PIC-a i visoki predstavnik Christian Schmidt.

Podsjećamo, glavna kočnica za donošenje odluka kojim bi bio osiguran novac za izbore je državni ministar financija i kadar HDZ-a BiH Vjekoslav Bevanda

On je prije desetak dana odbio zahtjev CIK-a da im osigura dio sredstava potrebnih za organiziranje izbora. No, prema informacijama Istrage, Centralna izborna komisija BiH u petak je dostavila novi zahtjev Vijeću ministara i traži da im osigura skoro 12 milijuna maraka, potrebnih za organizaciju Općih izbora 2022. godine.

“Sredstva za provedbu izbora, institucije iz stavka (1), (2), (3) i (4) ovog članka moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o raspisivanju izbora”, navedeno je u članu 1.2a stav 6 Izbornog zakona BiH.

Centralna izborna komisija izbore mora raspisati 150 dana prije njihovog održavanja, a izbori se, prema Zakonu, održavaju prve nedjelje u mjesecu listopadu

To znači da novac za izbore Vijeće ministara BiH mora osigurati najkasnije do sredine svibnja ove godine. A ako ne osiguraju, odgovorni bi mogli biti proglašeni osobe koje krše obveze iz Općeg okvirnog sporazuma za mir. Što, opet, stvara obavezu CIK-u da odgovornima zabrani sudjelovanje u izbornom procesu.

Ove odredbe su poznate i lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću koji je preko noći promijenio stav i od bojkota izbora došao je do toga da će Hrvati birati “svoje legitimne predstavnike na svim razinama”.

Istraga^.ba

Objava HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora izlaze na izbore pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U trenucima političke borbe za opstojnost hrvatskog naroda i ustavnih prava HNS-a poslana je snažna politička poruka.

Današnje izvanredno zasjedanje u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače upravo je završeno jednoglasnim usvajanjem zaključaka obvezujućih za sve legitimne hrvatske političke predstavnike o predstojećim političkim koracima.

Zaključci Izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora u Bosni i Hercegovini

1. Hrvatski narodni sabor (HNS) ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a u dosadašnjim pregovorima dosljedno i odgovorno provodio prethodno utvrđeni pregovarački okvir i Politički sporazum od 17. lipnja 2020. o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH (sukladno Odluci Ustavnog suda U 23/14 i presudama Europskog suda za ljudska prava), posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama vlasti.

2. HNS izražava žaljenje što uloženi napori u dosadašnjim pregovorima nisu uspješno okončani kako bi se osigurale nužne izmjene Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH (sukladno Odluci Ustavnog suda U 23/14 i presudama Europskog suda za ljudska prava). U pregovaračkom procesu u koji su kao facilitatori (posrednici) bili uključeni i predstavnici Europske unije i SAD-a hrvatski pregovarački tim ponudio je niz konkretnih prijedloga za izmjene i dopune Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH.

HNS je spreman nastaviti pregovore s bošnjačkim i drugim političkim strankama u BiH o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama, na tragu već usuglašenih izmjena Ustava BiH s predstavnicima Venecijanske komisije kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora. Stoga pozivamo i predstavnike međunarodne zajednice uključene u pregovarački proces da daju puni doprinos završetku procesa pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava koji su od najveće važnosti za stabilnost i budućnost europske BiH.

3. HNS će se dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao konstitutivni narodi i drugi građani. Spremni smo odlučno suprotstaviti se svim daljnjim inicijativama koje idu u smjeru dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH.

4. Sve političke stavove kojim se zastupa blokiranje provođenja Političkog sporazuma iz Mostara od 17. lipnja 2020. godine i time onemogućava hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH HNS će smatrati suprotnim hrvatskim

5. HNS drži da neće biti ispunjeni formalno-pravni uvjeti za održavanje Općih izbora 2022. sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH. U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od triju konstitutivnih naroda osiguralo legitimno političko predstavljanje kao i mogućnost kandidiranja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

6. HNS posebno naglašava kako Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Jednako naglašavamo da SIP nije izabran i imenovan sukladno odredbama Izbornog zakona BiH. Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio sukladno prethodnim točkama i unatoč tome u tim uvjetima budu raspisani i provedeni Opći izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava te duhu i načelima Daytonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstavit će se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.

7. HNS i sve njegove članice će s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH. Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Izvor: Hercegovina.info

Objava ODRŽANO ZASJEDANJE HNS-a: Ovo su doneseni zaključci pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na sabor, koji je zatvoren za javnost, prema saznanjima portala Hercegovina.info stiže sljedećih sedam zaključaka ili prijedloga koji će se naći na sjednici:

Objava HRVATSKI NARODNI SABOR: Sedam zaključaka za subotu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Adventsko darivanje Hrvatskog nogometnog saveza pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić kaže kako se strategija neće fokusirati samo na Hrvate u BiH već će obuhvatiti širi kontekst problema u BiH.

“Suočavamo se s rastućim iseljavanjem iz Bosne i Hercegovine, posebice mladih, produktivnih ljudi. Onda se postavlja pitanje tko će nam za 10-20 godina u Bosni i Hercegovini davati mirovine i čitavu infrastrukturu razvijati”, kazao je novinarima Ljubić nakon sjednice Glavnog vijeća HNS-a, piše Fena.

On je naglasio važnost navedenog projekta jer, kako kaže, iseljavanje u sebi sublimira i koncentrira sve krucijalne probleme jednog društva i jedne države.

Za voditeljicu stručne skupine na projektu izrade demografske strategije i revitalizacije Hrvata u BiH, Glavno vijeće je imenovalo prof. dr. sc. Mirjanu Miličević.

“Izrada ove strategije, bez obzira o kojem se narodu radi u Bosni i Hercegovini, je pravi izazov. Zadržati stanovništvo znači uvesti niz mjera, bilo gospodarskih, zdravstvenih, populacijskih, da bi se stanovništvo održalo”, kazala je Miličević.

Dodala je kako je u planu provoditi mjere na lokalnoj razini.

“Dat ćemo procjenu stanja, a onda sukladno stanju na terenu propisat ćemo mjere kako provesti dodatne aktivnosti koje će pomoći mladim ljudima, prije svega da ostanu tu, a i da pojačaju gospodarstvo, odnosno zapošljavanje i samozapošljavanje, kako bi ljudi ostali na ovom području”, kazala je Miličević.

Glavno vijeće HNS-a na sjednici je, uz ostalo, razmatralo i izmjene Izbornog zakona u BiH.

“Više sam nego uvjeren i nemam nimalo sumnje da ćemo do kraja godine doći do izmjena Izbornog zakona u BiH”, kazao je predsjednik Glavnog vijeća.

Na konferenciji za novinare sudjelovao je i prof. dr. sc. Ilija Musa koji je na zadnjoj sjednici Predsjedništva HNS-a imenovan za voditelja Odjela za medije i informiranje.

Objava Bit će djece, a stat će i iseljavanje! – kaže Božo Ljubić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

I premda je predsjednik HNS-a Dragan Čović u izvješću o radu HNS-a kazao da se Hrvatima luksuz baviti sobom, odnosno da se o kriminalu, nepotizmu i ostalom treba šutjeti, jer je kudikamo veći problem bošnjačka politika, dogodio se u Mostaru Sabor HNS-a, prvi na kojem se nije samo klimalo glavom. Pokrenulo se pitanje iseljavanja, nepotizma, odnosa s Hrvatskom, koja je zalupila vrata Hrvatima u BiH, zatvorivši im granice i ostalom. – piše Hercegovina.info

IVICA BREŠIĆ (HRS LIVNO)

“Moj dojam je ovdje da su ovime ovdje najzadovoljniji oni o kojima ovdje govorimo, jer vide da će Hrvati srediti sami sebe, i ne trebaju ništa poduzimati, samo čekati. Oni će čekati, a mi ćemo nastaviti koristiti pozicije koje su nam dali da vozimo svoj narod u sigurnu propast u BiH”, kazao je Brešić. Osvrnuo se i na odnose s Republikom Hrvatskom, koji se po njemu svode samo na odnose dva HDZ-a i užih rukovodstava. “Intenzitet mlakih pokušaja rješavanja problema koji imaju Hrvati s ove strane granice govore o odnosima predsjednika HDZ-a BIH i predsjednika HDZ Hrvatske. Koliko su ti odnosi plodonosni vidimo po broju uspješno riješenih problama Hrvata u BiH od osnutka Hrvatskog narodnog sabora. Gotovo nijedno otvoreno pitanje, koje muči državljane Hrvatske u BiH nije sustavno riješeno. Administrativna covid zbrka samo je naglasila probleme koje svakodnevno imaju Hrvati iz BiH, koji su hrvatski državljani. Politika RH, konzularna predstavništva, proračunska sredstva za Hrvate izvan domovine na ovaj način se koriste samo u službi jedne stranke i njezinih interesa, vezani su za izbore s jedne ili druge strane granice. Tri mumije u saboru – njihova je svrha da su samo dnevno-politički osigurač, šute i naplaćuju mandate. Prelazak granice, raspolaganje imovinom, nepostojeće investicije, sramotni problem iskorištavanja Buškog jezera”, samo su neki od problema koji se ne rješavaju 30 godina.

SLAVEN RAGUŽ (HRS BiH)

Rezolucija ovakva kakva jeste ne ide koraka dalje od prethodnih Deklaracija i dokumenata koje smo predlagali na prijašnjim sjednicama HNS-a, a koji su ostali manje vrijedni od mrtvog slova na papiru. Dva su problema sa ovom Rezolucijom. Prvi problem je ono što je napisano, a drugi, možda veći od prvog, je ono što nije napisano.  Vezano za ono što je napisano, dovoljno mi je bilo pročitati uvod. Kaže se u točki 2: Trenutno ustavno, institucionalno i političko stanje neprihvatljivo je za Hrvate u BiH:

(jer im negira pravo legitimnog političkog predstavljanja u tijelima i institucijama namijenjenim predstavljanju konstitutivnih naroda. Ovo sve stoji, ali nedostaje jedna ključna činjenica)

Gospodo dogodine će biti osma godina neprekinutog mandata vašega u vlasti na svim razinama. Dijete koje je upisalo prvi razred kada ste zajahali na funkcije, nakon Općih izbora dogodine polazi u srednju školu. Navedite mi jednu stvar koju ste učinili i koja je život hrvatskog čovjeka i položaj hrvatskoga naroda učinila boljim i kvalitetnijim u odnosu na razdoblje prije toga. Plašite narod Platformama i Alijansama, a samo ste nastavili tamo gdje su oni stali…

Plačete nad medijskim nasiljem, a imenovali ste svoje ljude po nadzornim odborima RAK-a, Javnog RTV servisa, koji osim što primaju plaću, ne rade apsolutno ništa? Postoje zakonske mogućnosti obrane od medijskog nasilja. Plačete ovdje kako netko političko nasilje radi nad nama, a u Parlamente šaljete ljude koje prespavaju mandate, a ako nekad nešto i kažu, ne znaju argumentirano odgovoriti na nasilje.

(jer sve navedeno, među ostalim razlozima, snažno utječe na proces iseljavanja Hrvata i dovodi do vrlo ozbiljnih demografskih problema u okviru hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH).

Ovo je vrh! Za činjenicu da se apsolutno nigdje ne može uposliti bez stranačke iskaznice, da se, po sjevernokorejskom modelu, svaki društveno-gospodarski segment kontrolira i diktira iz jednog stranačkog ureda, da ste po javnim i drugim poduzećima pozapošljavali svoje do trećeg koljena, a za mlade nema nikakve perspektive, mimo stranačko-rodbinske, da ljudi po hrvatskim općinama i županijama otkaze dobivaju zbog pogrešnog likea na društvenim mrežama, krivo nam je Sarajevo.

Dalje, stoji „BiH je naša domovina“! Gospodo koja ste životima daleko otišli od običnog čovjeka i naroda kojeg predstavljate, ovakva BiH možda jeste VAŠA domovina, ova i ovakva BiH je davno prestala biti naša domovina. Nemate pravo to govoriti u moje i naše ime!

MIRKO VASILJ (ČAPLJINA U SRCU)

Bojim se da ćemo, ako ovako nastavimo, vrlo brzo doći na razinu borbe kakvu vode Sejdić i Finci, bez obzira na prava zajamčena Daytonom. Mislim da su ova prava pitanja što to mi možemo uraditi u svom hrvatskom korpusu, tamo gdje nam ne odlučuju drugi. Iz tog razloga ja ću se malo više držati demografije. Demografsku strategiju Hrvata u BiH treba razložiti na dva ključna dijela, a to su kakve odluke i strategije treba predložiti na federalnom I državnom Parlamentu, te kakve odluke I strategiju trebamo poduzeti na lokalnim razinama gdje smo narod kao većina.

Ne trebaju nama novci za gusle, diple, tambura, obnove crkava i sve praznijih škola i vrtića. Nama trebaju projekti koji će otvoriti radna mjesta, jer je jedino financijska stabilnost jamac da Hrvati u BiH opstaju i može potaknuti demografsku obnovu…. Kao otac petero djece znam o čemu govorim. Znam kakve probleme imaju i s njima se susreću roditelji djece u osnovnom obrazovanju. Pa pobogu za to nam ne trebaju ni federalni ni državni partneri, to je hrvatski nastavni plan i program. Besplatna prva godina studiranja, uvesti je za sve redovne student, a ostale godine prema uspjehu.

Nositelji ovih zadaća moraju biti lokalne i županijske vlasti. Krajnja mjera, krajnji cilj bi nam trebao biti Hrvatica majka – odgajateljica. Kad su Bandića pitali koji je najveći problem Zagreba rekao je da ima 4 – bijela kuga, bijela kuga, bijela kuga i bijela kuga… Na kraju, nepotizam i korupcija u našim redovima. Nekada smo imali primjere kako je zapošljavala Partija, danas su isti ti primjeri kako se zapošljava u Elektroprivredu, Eronet, jučer Aluminijski, školske javne ustanove, općinske administracije. Jedina je razlika što u onom sustavu nisi mogao napredovati ako nisi član Partije, a danas se ne možeš zaposliti ako nisi član Partije, tj. vladajuće stranke.  

NIKOLA RAGUŽ (HSP BiH)

Izborni zakon je pitanje svih pitanja u BiH, ali je isto tako i pitanje svih pitanja demografska slika hrvatskog naroda u BiH. Evo da se ne ponavljamo i da ovo ne ispadne populizam vidjeli smo izvješće biskupske konferencije u kojem stoji da nas u posljednjih 5 godina fali 60 000.. Hrvata katolika. Isto tako ja moram spomenut što imamo u RS-u, prije rata na tom području nas je bilo preko 200 000 a danas ispod 8000 Hrvata katolika. Ja se neću složiti da narod odlazi zbog nezdrave političke atmosfere, te da su odlasci sada kao i neki trendovi, ima i toga, ali ovdje narod prvenstveno odlazi trbuhom za kruhom, jer ne može ostvarit osnovnu životnu egzistenciju.

Mi više ne smijemo sjediti skrštenih ruku

Povratak i opstanak hrvatskog naroda u BiH treba staviti u prvi plan, a to smo imali i u svojim programima za prošle izbore pa i u sloganima. Apeliram na Republiku Hrvatsku, govorim jer su ovdje njezini predstavnici. Da ozbiljno povede brigu o Hrvatima u BiH, da to ne bude samo deklarativno zalaganje nego i strateško…U kontekstu izmjena izbornog zakona, ogromni akcent stavit na izjašnjenje o Nacionalnoj pripadnosti. Ovdje mislim na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH. Nacionalna pripadnost se ne može mijenjat od izbora do izbora. To prvenstveno smatram vrijeđanjem inteligencije građana BiH.

Ne bih se čudio osobe koje mijenjaju nacionalnost po potrebi, počnu mijenjat i spol po potrebi. Kad govorimo o izbornom zakonu, stječe se dojam da prešutno gledamo što se događa u Republici Srpskoj. Mi smo po prvi puta došli u poziciju sada na ovim prošlim parlamentarnim izborima da možemo u vijeću naroda RS –a povući pitanje vitalnog nacionalnog interesa, jer su nas u vijeću naroda zastupali Srbi iz SNSD, SP, SDS-a itd.. koji su se izjašnjavali kao Hrvati. HNS treba prema republici Srpskoj izaći sa jasnim stavom i inzistirat na legitimnom zastupanju u vijeću naroda Republike Srpske.

IVAN VUKADIN (HRVATSKI NACIONALNI POMAK)

Naš današnji slogan je “Svoji na svome bez diskriminacije”. Što ona znači? Za mene osobno i sve moje stranačke kolege i kolegice je obveza prema hrvatskom narodu, za čija se politička prava unutar Bosne i Hercegovine borimo. Hrvatski nacionalni pomak je tek postao članom Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Dragi prijatelji, hrvatski narod se osjeća minoriziran i napušten. Često ga obuhvaća malodušje zbog neispunjenih obećanja i iskustva nepravde koja mu se događa u državi koju je prvi na referendumu o neovisnosti prihvatio kao svoju i u čiju teritorijalnu cjelovitost su svoje živote ugradili mnogi pripadnici HVO-a.

HNS je osnovan upravo da bismo to spriječili, da bismo se ujedinili iznad stranačkih i svjetonazorskih granica u borbi za prava hrvatskog naroda. Krajnje vrijeme je dragi prijatelji da tu obvezu konačno shvatimo, da se prihvatimo posla i da opravdamo povjerenje koje nam je dao narod. Kako dr. Čović reče na kraju svog izlaganja, da nam je cilj trajno osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda. Upravo to mora biti zajednički strateški cilj svih nas okupljenih oko HNS-a. U rješenju tog cilja, neki koraci su napravljeni. Jedan od takvih koraka je i ova današnja rezolucija koju mi iz Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) podupiremo, prihvaćamo i podržavamo.

Jedan od koraka je svakako i izmjena izbornog zakona, ali nemojmo se varati, izmjenom izbornog zakona se neće dokinuti strukturalna nepravda i neprirodnost koja je oslikana u činjenici da jedino Hrvati kako konstitutivni narod nemaju svoju federalnu jedinicu i da oni jedini čak ne smiju reći da im je politički cilj samostojnost i samostalnost unutar hrvatske federalne jedinice koju mnogi nazivaju treći entitet

Za razliku od Hrvata, druga dva naroda jasno i glasno kažu i traže svoje ciljeve. Jedni su svojim ciljem proglasili tzv. građansku BiH iako znaju da takva koncepcija vodi u raspad, a možda i sukob. Oni drugi svako malo govore o komadanju BiH kao rješenje. Ta dva politička cilja koji bezuvjetno vode BiH u raspad i sukobe, jasno se artikuliraju i promoviraju dok se hrvatski cilj europeizacije kroz federalizaciju cjelovite države BiH, koji isključuje komadanje i sukobe, predstavlja kao nelegalan, nerealan ili pak neprihvatljiv. Zar nam se to ne čini nelogičnim bezobrazlukom, podmuklim i podlim? No, nisu nama krivi drugi, predstavljaju druga dva naroda i imaju svoje ciljeve. Oni samo jasno kažu što žele, ne ustručavaju se zastupati interese svog naroda.

Za razliku od njih, mi još uvijek nemamo snage jasno i glasno reći da je politički cilj hrvatskog naroda održanje BiH, sloboda odlučivanja Hrvata, Srba i Bošnjaka o vlastitim interesima unutar vlastitih federalnih jedinica. Neki će reći da je to posljedica real politike, da je hrvatski entitet nerealan cilj. No, sve vas podsjećam na primjer Republike Hrvatske, Slovenije, pa i Kosova. Da je tako mislio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i da je tako mislio hrvatski narod kroz stoljeća, danas ne bi postojala samostalna demokratska Hrvatska, država koja je članica NATO saveza i EU.

Zar ideja samostalne Hrvatske države za naše očeve i majke, djedove i bake, nije bio neostvariv san više stoljeća?

Međutim, oni su vjerovali u slobodu i borili se za nju. Upravo taj borbeni i hrvatski duh te odlučnost mora i treba postati dio duboke svijesti i okosnica rada HNS-a. Kao što rekoh, neki koraci su već napravljeni, a jedan od značajnih je svakako tomislavgradska deklaracija neovisnih intelektualaca u kojoj je jasno rečeno da cilj hrvatske borbe mora biti ostvarenje hrvatskog entiteta. Među autorima te deklaracije nalaze se časni i dokazani domoljubi, borci za prava hrvatskog naroda koji nas političare pozivaju da ih podupremo i da preuzmemo dijelove ili čitavu deklaraciju kao dio našeg programa.

Kvazi građansko uređenje vodi u kaos i sukobe, u islamizaciju i nacional-fašizam jednog naroda. Bilo kakva dioba i raspad BiH isto tako vodi u sukobe. Najbolji i održiv put za BiH je federalizacija po europskim standardima u kojoj će hrvatski entitet biti treća noga na tronošcu, garancija održivosti i stabilnosti. Mi iz HNP-a smo podržali tomislavgradsku deklaraciju, iako neke dijelove iste smatramo tehničkim pitanjima za političke stranke.

Glavnu točku tomislavgradske deklaracije, borbu za hrvatski entitet, smatramo nezaobilaznom točkom našeg političkog djelovanja. Hoćemo li mi koji smo ovdje ostvariti hrvatsku federalnu jedinicu unutar BiH? Možda mi nećemo, ali će je doživjeti naša djeca ili unuci. Vođen primjerom dr. Franje Tumana i hrvatskih vojnika kroz dugu povijest, nadahnut povijesnim iskustvom i odgovornošću  za hrvatsku budućnost, HNP je ostvarenje hrvatskog entiteta u BiH.

Objava Održan Sabor HNS-a na kojem se prvi put Čoviću nije šutjelo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U uvodu, prvi čovjek hrvatskog nogometa ukazao je na važnost liječničkih pregleda u prevenciji iznenadnih smrti sportaša

“Na žalost, prije nekoliko dana bili smo svjedoci tragičnog događaja u kojem je preminuo mladi nogometaš Otoka, Dejan Oršuš, zbog čega ovom prilikom upućujem najdublju sućut njegovoj obitelji. Nadam se da će ovaj model biti put kojim ćemo prevenirati iznenadnu srčanu smrt na nogometnim terenima, ali Hrvatski nogometni savez je od početka realizacije projekta već u dva navrata liječnicima svih hrvatskih reprezentacija te klubovima Prve i Druge HNL te Prve HNLŽ, uputilo dopis u kojem ih poziva da igrače iz rizičnih skupina pravovremeno pozovu na pregled od strane nadležnog liječnika. Time se HNS globalno pozicionirao kao prvi nogometni savez na svijetu koji je predložio ovakav oblik sustavnog genetičkog testiranja s ciljem prevencije iznenadne srčane smrti”, rekao je Davor Šuker.

Znanstvenici Specijalne bolnice Sv. Katarina, službene bolnice Hrvatskog nogometnog saveza, u suradnji s kolegama iz SAD-a, Kanade, Hrvatske i Njemačke objavili su rezultate vezane uz ulogu specifičnih genetičkih biljega kao mogućih prediktora iznenadne srčane smrti u sportaša. Rezultati istraživanja koje je obuhvatilo tri generacije obitelji sportaša preminulog od iznenadne srčane smrti, objavljeni su u znanstvenom časopisu Frontiers in Medicine.

U objavljenoj studiji analiziran je do sada najveći broj gena povezanih s nizom nasljednih kardioloških stanja koja dovode do iznenadne srčane smrti, točnije 294 gena

Među analiziranim genima su i oni koji dovode do raznih poremećaja električne aktivnosti srca uključujući nasljedne poremećaje ionskih kanala srca poput sindroma produljenog QT intervala, Brugadinog sindroma, ali i geni čije promjene dovode do strukturnih promjena srca poput kardiomiopatija (najčešće hipertrofijska kardiomiopatija), te niza drugih stanja.

Projekt pod nazivom “Razvoj cjelovitog modela prevencije iznenadne srčane smrti: Analiza 294 gena i pripadajućih mutacija povezanim sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti sportaša” još u lipnju 2019. godine najavili su predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, Davor Šuker, prof. dr. Dragan Primorac i prof. dr. Johannes Brachmann, koji se obratio video-poveznicom iz Njemačke, baš kao i mr. sc. Tanja Sofrenovic iz američke korporacije Invitae u San Franciscu.

“Prevencija iznenadne srčane smrti golemi je izazov u medicini. Ovim pitanjem se bave mnogi, no niti jedna medicinska disciplina sama za sebe ne može dati odgovore na sva pitanja vezano uz iznenadnu srčanu smrt sportaša. Cilj tima kojeg je okupila Zdravstvena komisija HNS-a, tijekom zajedničkog projekta utvrditi koliko i kako genetika, posebice kod predisponiranih sportaša može pomoći u prevenciji iznenadne srčane smrti sportaša. U projekt je uključeno International Society for Applied Biological Sciences, Hrvatsko društvo za humanu genetiku, Hrvatsko društvo za preciznu (personaliziranu) medicinu te Hrvatsko društvo za reanimatologiju Hrvatskog liječničkog zbora, a svim osobama kojima će se kroz probir utvrditi da pripadaju rizičnim skupinama pružit će se informacija u sklopu genetskog savjetovanja”,istaknuo je prof. dr. Dragan Primorac.

Studija “Razvoj cjelovitog modela prevencije iznenadne srčane smrti: Analiza 294 gena i pripadajućih mutacija povezanim sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti sportaša” je rađena pod vodstvom prof.dr. Dragana Primorca, predsjednika Zdravstvene komisije HNS-a i prof. dr. Johannes Brachmana, jednog od vodećih njemačkih kardiologa, a u projektu su sudjelovali kardiolozi doc. dr. Jozica Šikić, doc. dr. Vjekoslav Radeljić, doc. dr.  Šime Manola, prof. dr. Jure Mirat, dr. sc. Jasmina Ćatić, te dr. sc. Ljubica Boban, doc. dr. Andrea Skelin, dr. Vitorio Perić, dr. Vilim Molnar i dr. Vid Matišić. Iz američke korporacije Invitae u projektu su sudjelovali dr. sc. Robert Nussbaum, dr. sc. Swaroop Aradhya, mr. sc. Tanja Sofrenović i mr. sc. Matteo Vatta.

S objavljenim “hrvatskim modelom“ koji uključuje analizu do sada najvećeg broja gena povezanih s iznenadnom srčanom smrti nogometaša, posebice u  igrača iz rizičnih skupina predsjednik HNS-a Davor Šuker upoznao je čelnike Fife i Uefe, Giannija Infantina i Aleksandera Čeferina

Hrvatsko društvo za sportsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora vezano uz sistematske preglede sportaša, te sukladno stavovima “American Heart Association“, “European Society of Cardiology“ i Međunarodnog olimpijskog odbora je izdalo smjernice opsega pregleda sportaša te ističe “Posebno je zabrinjavajuće da većina sportaša s neotkrivenom srčanom manom nažalost nema nikakve simptome i jedini način za sprječavanje iznenadne srčane smrti je primarna prevencija koja uključuje elektrokardiogram, a ako postoji sumnja na bolest srca potrebno je raditi i dodatne pretrage uključujući i UZV srca, ergometriju, 24h- Holter, MR srca itd.“ U nastavku stoji “Danas se sve više rade i genetska testiranja preminulih sportaša kako bismo dobili što više informacija o ovim poremećajima u svrhu bolje prevencije iznenadne smrti u budućnosti“.

Isto tako, sukladno smjernicama Hrvatskog društva za humanu genetiku Hrvatskog liječničkog zbora, svim osobama koje su kroz probir identificirane kao osobe s višim rizikom pružit će se informacije u sklopu genetskog savjetovanja i to pri identifikaciji rizika i nakon dodatnih ispitivanja. Navedeno će predstavljati temelj za optimalno liječenje te, ako je potrebno, isključenje iz sporta rizičnih sportaša sve s ciljem smanjenja učestalosti iznenadne srčane smrti.

U navedenom projektu prvi put u sustavni probir sportaša iz rizičnih skupina je uveden sustav za genetičku analizu (engl. „multi-gene panel testing“), koji istodobno analizira 294 gena te pripadajuće mutacije povezane sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti sportaša. U navedena stanja između ostalog ubrajaju se i razni poremećaji električne aktivnosti srca među kojima značajno mjesto zauzimaju nasljedni poremećaji ionskih kanala srca (npr. sindrom produljenog QT intervala, Brugada sindrom, itd.) ili s druge strane strukturne promjene srca poput kardiomiopatije (najčešće hipertrofijska kardiomiopatija), ali i niz drugih stanja.

U sportaše rizičnih skupina uključeni su sportaši s osobnom ili obiteljskom anamnezom kardiovaskularnih bolesti

Sportaši sa specifičnim kardiovaskularnim nalazom nakon kliničkog pregleda, sportaši s ranijim epizodama slabosti ili pretjeranog umora koji nije u skladu s naporom, sportaši s vrtoglavicom ili nerazjašnjenim gubitkom svijesti i bolovima u prsima pri naporu… Zbog specifičnosti projekta, HNS je u prvoj fazi realizacije projekta radio probir sportaša iz rizičnih skupina koji su stariji od 18 godina.

Činjenica je da iznimno intenzivna tjelesna aktivnost može privremeno povećati rizik od iznenadne srčane smrti u predisponiranih sportaša. Medicinska literatura navodi da zbog povećanih tjelesnih aktivnosti sportaši imaju 2,8 puta veći rizik od iznenadne srčane smrti u usporedbi s populacijom koja ne prakticira sportske aktivnosti. Posebno je značajno da do ovako dramatičnog stanja mogu dovesti bolesti koje imaju genetsku podlogu. Zbog toga, medicinska struka osim uvođenja detaljnih kliničkih pregleda sportaša, odnedavno preporučuje i uvođenje ciljanih genetičkih testova, prvenstveno zbog toga što mogu pravovremeno kod pojedinca ukazati na postojeću genetsku predispoziciju.

“Iznenadna srčana smrt“ je vodeći uzrok smrti u sportaša i ovaj projekt predstavlja značajan iskorak u pokušaju prevencije ovakvih nenadanih i tragičnih događaja koji ostavljaju dubok trag u svakom društvu. S obzirom na to da veliki broj kardiovaskularnih bolesti, koje mogu dovesti do iznenadne srčane smrti, ima genetsku podlogu, unutar rizičnih skupina sportaša, uz standardnu kliničku obradu sukladno smjernicama Europskog kardiološkog društva, potrebno je napraviti pravovremeni genetički probirom, što će naravno dovesti do optimizacije liječenja i određivanja preporuka vezano uz njihove daljnje sportske aktivnosti.

Objava HNS predstavio hrvatski model prevencije iznenadne srčane smrti u sportaša pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.