Tako su cijene ugostiteljskih usluga, kako su konstatirali revizori u najnovijem izvještaju o radu Službe za zajedničke poslove FBiH, u navedenim ugostiteljskim objektima koje koriste funkcioneri npr. Vlade i Parlamenta FBiH ostale još iz 2009. godine, kada bile višestruke niže nego što su danas, 12 godina kasnije

“Cjenikom ugostiteljskih usluga koji je donio direktor Službe u veljači 2009. godine, po pribavljenom pozitivnom mišljenju Federalnog ministarstva trgovine, i uz dobivenu suglasnost Vlade Federacije BiH. Služba primjenjuje normative utroška materijala (za hranu i kavu), koje je direktor donio u lipnju 2009. godine”, konstatirali su revizori.

No, na tome se priča ne završava, pored toga što se radi o cjeniku iz 2009. godine, koji je na snazi i danas, revizori su utvrdili da su i te cijene prethodno sačinjene na bazi kalkulacija, te na osnovu provedenih postupaka javnih nabavki i podataka navedenih u tenderskoj dokumentaciji, ne mogu potvrditi da su ulazni podaci za kalkulaciju relevantni

“Služba je u prosincu 2019. godine ponovno pokrenula inicijativa za izmjene cjenika i nakon što je prikupila sve suglasnosti nadležnih organa, Vlada FBiH donijela je zaključak 17. 7. 2020. godine da Služba dostavi informaciju o usporedbi predloženih cijena sa cjenikom ugostiteljskih usluga Službe za zajedničke poslove institucija BiH, s obrazloženjem o načinu formiranja cijene obroka.

U kolovozu je upućen dopis Službi za zajedničke poslove institucija BiH da omogući pristup svom cjeniku kako bi Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH postupila po Zaključku Vlade FBiH

Federalni revizori nalažu kako Služba treba izraditi analizu financijskog poslovanja Servisa za pružanje ugostiteljskih usluga i tržišnu analizu cijena usluga, kako bi dobila potrebnu suglasnost za izmjene Cjenika i kako bi opravdala predložene kalkulacije cijena u pogledu stvarne cijene i pokrića dijela troškova iz ugostiteljske djelatnosti, navodi Fokus.

Nadalje, naveli su da su, kada je riječ o radu Službe za zajedničke poslove, u tijeku sudski postupci za naplatu potraživanja od zakupnina za 72 korisnika poslovnih prostora prijašnjeg FMO-a, za koje ukupni tužbeni zahtjevi iznose 3.942.906 KM

“U ovim sudskim postupcima većina zakupaca su fizičke osobe. Bez obzira na to što su korisnici poslovnih prostora tuženi, njih 16 koristilo je prostore i u revidiranoj godini. Prema prezentiranoj dokumentaciji, naplata je neizvjesna jer je upitno postojanje ili solventnost određenih pravnih subjekata, jer su pojedini postupci vraćeni na ponovni postupak”, naveli su revizori.

Objava Za narod skočile cijene, a federalni dužnosnici jedu i piju po starom cjeniku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

A kako izgleda kada se spoji gastronomija sa slikarstvom i fotografijom, otkrili su nam akademska slikarica Tamara Herceg, fotografkinja i grafička dizajnerica Ana Lukenda i kulinarski avanturist Luka Kraljević.

Luka, naime, svoj gastro kutak kreira na Instagram profilu pod imenom @cocinera84.

Tamo možete pronaći zanimljive recepte i razne kombinacije jela, a za potpuniji dojam, tu su i zanimljive ručno oslikane pozadine za koje je zadužena Tamara, dok Ana stoji iza fotografskog objektiva.

Kuhinja na otvorenom

Na ideju za suradnju ovog trojca je došla ova mlada slikarica, a ostatak ekipe ju je rado prihvatio.

„Gourmet projekt je genijalna stvar koju je pokrenula Tamara. Kako je odnedavno počela praviti pozadine za fotografiranje, predložila mi je da da udružimo snage te da u što boljem svjetlu prezentiramo javnosti ono što radimo. Da bi sve to bilo vrhunski fotografirano, zamolili smo Anu da nam se pridruži. Ja sam, pak, imao zadatak odabrati jela koja ne zahtijevaju dugotrajnu pripremu, a opet sam htio da su malo drugačija te da imaju dašak osobnosti i, naravno, mnogo boja“, kazao nam je Luka, najavivši kako najesen planira proširiti aktivnosti na projektu, odnosno okupiti još više kuhara, fotografa i kreativaca.

Luka je najavio i to kako uskoro planira otvoriti i zalogajnicu „Vilo moja“. Koncept je zamišljen kao kuhinja na otvorenom gdje gosti mogu uživati u prirodi i mirisima svježih začina kojima su okruženi, ali i u neobičnim slijedovima hrane.

„Svakodnevno dobivam upite o tome kada i gdje se može doći nešto prizalogajiti, no moram naglasiti da još ništa nije službeno otvoreno.

Plan je da zalogajnica bude mobilna i da se svaki vikend nalazi na drugoj top lokaciji – isključivo u prirodi“, istaknuo je Luka.

Uživanje u kreativnosti

U razgovor se uključila i Tamara, kazavši kako je upravo na Anin poticaj odlučila izrađivati podloge za fotografiranje te je na taj način uspjela primijeniti svoju struku u korak s vremenom i zahtjevima tržišta.

„Iz ljubavi prema akciji, djelovanju i primjeni, nastao je projekt koji je rezultirao odličnim fotografijama kroz koje se svatko od nas predstavio na najbolji mogući način. Radujem se svakoj budućoj suradnji, a i sa svim dosadašnjim sam prezadovoljna“, naglasila je Tamara.

Objasnila je kako podloge za fotografiranje dolaze u A1 dimenzijama, no na zahtjev naručitelja mogu se raditi i u većim dimenzijama. Također, uživo ih možete pogledati u novootvorenom Lola concept store-u u Ljubuškom.

I fotografkinja Ana upoznala nas je s nekoliko detalja vezanih za suradnju, kazavši kako je to bilo lijepo druženje uz degustaciju hrane i zezanciju, no uspjeh, dakako, nije izostao.

„Tamarine pozadine većinom služe fotografima za fotografiranje hrane i proizvoda, tako da je njihova kombinacija uz Lukina zanimljiva jela, veselih boja, bio odličan izbor“, rekla je Ana koja istinski uživa u svemu što je novo i kreativno.

Trenutno je najviše angažirana u polju fotografije i grafičkog dizajna.

„Upravo sam na pola projekta za Sherbetlook, za koji sam radila redizajn i fotografije. Velike projekte je najbolje raditi u fazama, da svaka faza bude gotova priča, nakon koje slijedi nova. Tako se gradi i stvara cijeli brend“, zaključila je Ana.

Autorica: Antonela Marinović Musa

Izvor: Dnevni list

Objava USPJEŠNA PRIČA: Kreativni trojac iz Ljubuškog udružio snage u gastro projektu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Ovo je svojevrsna proslava da pokažemo da se ne bojimo i da nećemo ostati zaključani u svojim domovima. Most je dobra metafora, jer može okupiti različite ljude, kazao je organizator ovog događaja Ondrej Kobza.

Karlov most privlači brojne strane turiste i jedna je od najposjećenijih atrakcija Praga, no kako sada gotovo da nema turista napokon su stanovnici češke metropole mogli uživati u njegovoj ljepoti.

Češka ima 10,7 milijuna stanovnika i bila je među prvim europskim zemljama koja je sredinom ožujka nametnula oštre restrikcije. Zbog toga je bila vrlo uspješna u borbi protiv epidemije koronavirusa, imala je 11.895 zaraženih osoba i 349 smrtnih slučajeva.

Objava Pražani okupljeni oko 500 metara dugačkog stola kazali zbogom koronavirusu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Jedete li previše u izolaciji? Što učiniti? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Simpatičnog 30-godišnjaka zatekli smo u zagrebačkom naselju Vukomerec, daleko od vreve grada, gdje živi sa suprugom. U vrijeme našeg dolaska bio je u svom vrtu, jednom od urbanih vrtova koji su građani stvorili kako bi ispunili slobodno vrijeme, ali i uzgojili si poneku domaću namirnicu.

Kaže kako je oglas u vrlo kratkom roku izazvao velik interes, pa mu se samo prvog dana javilo više od četrdeset ljudi, kako vlasnika OPG-a, tako i poljoprivrednika koji su oduševljeni njegovom idejom.

Ivan nije završio srednju školu. No, od 16. godine nikada nije bez posla. Trenutno radi kao vrtlar u jednom poduzeću, a popis poslova koje je dosad prošao impresivan je. Čistio je, radio u skladištu, pomagao u kuhinji, bio pomoćni tiskar, pomoćni strojar, pomoćni pekar, izolater, krovopokrivač, tesar, kamenar, građevinac i vrtlar. Neko je vrijeme proveo i kao gastarbajter u Njemačkoj i Švedskoj, no kaže kako je hrana u Hrvatskoj mnogo kvalitetnija i uvjeti života mnogo bolji.

Kaže da mu raditi nikad nije bilo teško, pogotovo ako bi taj rad uključivao boravak na otvorenom, a najljepše mu je u prirodi, gdje nešto može urediti i opremiti vlastitim rukama.

Troškove je sveo na minimum. Kaže da bi volio da uopće nije ovisan o kupovnoj, industrijski procesuiranoj hrani. Većim dijelom u tome uspijeva, iako, priznaje, za neke stvari novac ipak mora imati. To su uglavnom režije, struju je, veli kroz smijeh, teško plaćati domaćim kokicama. Ipak, na raznim lokacijama u Zagrebu proizvodi mnogo hrane, pa kaže kako mu je hladnjak uvijek pun domaćih proizvoda, a nešto se pronađe i u škrinji.

– Zvali su me neki ljudi, mislili su da ja nemam što jesti pa da sam zato spreman raditi za hranu. Ali nije u tome stvar. Još od malena vikende i praznike provodio sam kod svog djeda u Trnovcu Bartolovečkom kod Varaždina. Sjećam se kako su ljudi tamo živjeli. Jedni drugima su pomagali u polju, orezivali voćke, sudjelovali u berbama grožđa. Sjećam se kako bi svi zajedno radili, a onda s punim vrećicama domaće, nešpricane i sasvim zdrave hrane odlazili kućama. To je ono čemu težim, da jedni drugima pomažemo i uzgajamo svoju, zdravu hranu. Ma ne moraju mi čak ni ništa dati, dovoljno je obično hvala, ali da se što više radi na polju, umjesto da se leđa i leđna moždina ukoče zbog sjedenja u uredima – kaže Zagrepčanin.

Pa objašnjava kako i mnogi poljoprivrednici, naročito oni koji hranu uzgajaju za vlastite potrebe, a ne prodaju, niti nemaju novca koji bi mu dali, ali će rado dati domaćih proizvoda, koji su im često i višak.

Jedna biljka i jedna životinja

Ivanova životna filozofija kaže kako bi svaki čovjek trebao imati makar jednu biljku i jednu životinju. Tužan je, kaže, što proizvodi hrvatskog sela propadaju, umjesto da se njima netko hrani.

– Mnogi ljudi zarađuju skupljanjem plastičnih boca za koje je država organizirala otkup, a baš nitko da organizira otkup jabuka ili drugog voća, koje u velikim količinama trune na zapuštenim imanjima diljem zemlje. Javili su mi se brojni stariji ljudi koje je moj oglas ganuo, a koji više nisu u stanju toliko raditi kao prije. Za sada bih volio raditi vikendom uz naknadu u domaćoj hrani. Primjerice, ako uz moju pomoć uzgojimo deset tona krumpira, ja bih sebi uzeo 100 kilograma jer to potpuno pokriva potrebe moje obitelji – objašnjava marljivi mladić, dodajući kako je izračunao da bi svaki čovjek mogao sam sebe prehranjivati uz dva hektara obradive zemlje.

Pokazuje nam veliku parcelu na Vukomercu, koja se naslanja na rubove zagrebačkog sveučilišnog kampusa na Borongaju.

– Ovdje je sjajno poljoprivredno zemljište koje se nekad obrađivalo, a danas propada. Moji susjedi tu su napravili vrtove, baš kao i ja, zabavljamo se na otvorenom i uzgajamo hranu. Nepisano je pravilo da baš nitko ne koristi nikakve kemikalije, nema špricanja, nema umjetnih gnojiva. Zbog toga nam je urod nekad i manji, ali sve je potpuno prirodno. Znam gotovo svaku biljku ovdje, tu rastu divlje marelice, ova šikara koju vidite su sjajne kupine. Tu ću napraviti malo umjetno jezero i dvije kućice za predah, tako da svatko može doći. Zamislite kako bi ovo izgledalo da je tu samo nekoliko koza, od šikare bismo napravili parkić, a one bi bile site i zadovoljne. Volio bih da se što više ljudi uključi u ovakav, zdravi i prirodni način života, i da mi se pridruže kako bismo ovo zemljište mogli ponovno obrađivati – govori nam Ivan koji jedino strahuje od gradskog plana da baš kroz ovu ljepotu provuku novu prometnicu, što bi dobrim dijelom uništilo trud ovih vrijednih Zagrepčana. Ipak, kaže, shvatio je da od straha nema koristi.

Kada sam prije nekoliko godina počeo razmišljati o tom vrtu, bojao sam se te nove ceste, ali sam onda shvatio da će neradnik uvijek pronaći izgovor. Uhvatio sam se posla i, evo, već godinama te ceste nema. Hoće li biti ove godine ili za tri, ne znam, a dotad ću uživati u svom vrtu.

jutarnji.hr

Objava RAZGOVOR S MLADIĆEM KOJI TRAŽI POSAO, ALI NE I PLAĆU U NOVCU Njegov oglas izazvao enorman interes: ‘Nudili su mi sve živo’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Puno je savjeta o tomu kako pravilno kombinirati namirnice u prehrani da ne bi došlo do poremećaja u probavnom traktu poput bolova u želucu, plinova ili slabije apsorpcije hranjivih tvari, no liječnici i nutricionisti posebno upozoravaju na redoslijed unošenja hrane u organizam.

– U zdravih pojedinaca doista nije pretjerano važno na koji način kombiniraju namirnice. Većina ljudi može neselektivno jesti što god poželi. No redoslijed unošenja namirnica u organizam kod nekih ljudi može izazvati neugodne posljedice – kaže njemački gastroenterolog dr. Wolfgang Holtmeier.

Podsjeća da se salate i voće, primjerice, probavljaju brže od ostalih zbog čega ih je najbolje ne jesti na kraju obroka.

– Meso i riba u želucu se zadržavaju dulje, što može prouzročiti zadržavanje hrane u crijevima te rezultirati procesom razgradnje i fermentacije, bolovima u trbuhu i osjećajem nadutosti – kaže Holtmeier.

Dodaje da i konzumiranje određenih vrsta namirnica rano ujutro, poput vrlo popularnih ‘smoothieja’ može imati negativan učinak na probavu.

– Smoothieji s visokim udjelom voća na prazan želudac nisu dobra zamisao za ranojutarnji doručak. Fruktoza što je sadrži voće vrlo brzo prelazi razinu koju organizam može učinkovito apsorbirati –  kaže liječnik.

-Uvijek je u vrijeme doručka voće bolje jesti u kombinaciji s proteinima i mastima, primjerice s jogurtom. No i pritom treba paziti jer sve vrste voće ne ‘idu’ sa svim vrstama mliječnih proizvoda. Jedete li s jogurtom kiselo voće, poput kivija, okus obroka bit će prilično gorak- kaže nutricionistkinja Monika Bischoff.

Kada je riječ o starom vjerovanju da se nakon konzumiranja trešanja ne bi smjela piti voda, ono je zastarjelo, kaže Bischoff te dodaje da ovakva kombinacija nema štetnih učinaka na gastrointestinalni trakt. Potencijalne probavne probleme u doba naših baka mogle su prouzročiti većinom klice iz pitke vode ili iz trešanja.

Ako je plod dobro opran, a voda čista, nema razloga za zabrinutost, kaže ona.

Oprez preporučuje samo u slučaju kada se bilo koja vrsta namirnica kombinira s alkoholom. Dobra je kombinacija, s druge strane, meso preliveno narančinim sokom ili neka druga namirnica ili piće bogato vitaminom C.

– Organizam učinkovitije apsorbira željezo ako se istodobno konzumira i namirnica s vitaminom C – objašnjava Bischoff.

Želite li pripremiti kupus koji će biti lako lako probavljiv, konzumirajte ga u isprobanoj kombinaciji s kimom.

-Sjemenke kima učinkovito smanjuju stvaranje plinova pri razgradnji sastojaka povrća iz obitelji kupusnjača – pojasnio je Heiko Griguhn, nutricionist i licencirani savjetnik za prehranu.

No, bez obzira na razne savjete, kompatibilnost namirnica koje jedemo varira od osobe do osobe i ovisi o brojnim čimbenicima.

– Svi mi tijekom života razvijamo različite sklonosti prema hrani koju volimo ili ne volimo, a ponekad je dovoljna jedna pogrešna prehrambena kombinacija da je više nikada u životu ne konzumiramo – kaže Griguhn te ističe da nam “organizam odmah daje do znanja kada nešto ne podnosi.”

/Izvor: Slobodna Dalmacija/

Objava Redoslijed unošenja namirnica u organizam itekako je važan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Riječ je o aplikaciji koja spaja one koji imaju previše hrane s onima koji je nemaju uopće ili s humanitarnim organizacijama koje hranu dostavljaju onima kojima je ona najpotrebnija. Matijević je tako preko noći postao ‘junak koji pomaže siromašnima’, junak koji se bori za one koji su najugroženiji i koji nemaju ni elementarne uvjete za život.

On je ovaj proizvod razvio u Sloveniji. Hrana koja se nalazi na aplikaciji ‘Robin Food’ jeftinija je od one u prodavnicama i do 50 posto, a Matijević ističe da postoje i oni artikli koji su sniženi čak i za 90 posto, što je itekako značajno za one koji su svakog dana gladni.

Objava Mladić iz BiH napravio aplikaciju koja spaja one koji imaju previše i one koji imaju premalo hrane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako bi se osigurala dovoljna količina hrane u svijetu, poljoprivredni sektor će 2050. godine morati proizvesti 50% više hrane, hrane za životinje i biogoriva u odnosu na 2012. godinu. Usporedno s potrebom za povećanjem proizvodnje hrane raste i potreba za jačanjem nacionalnih i međunarodnih sustava sigurnosti hrane.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini te relevantnim međunarodnim institucijama kontinuirano radi na unaprjeđenju sustava sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini kroz razvoj pravnog okvira, jačanje kapaciteta institucija i subjekata u poslovanju s hranom za provedbu propisa o hrani.

Upravo ovih dana, uz podršku projekta USAID/Sweden FARMA II provode se specijalizirane obuke predstavnika nadležnih inspekcijskih organa s ciljem jačanja kapaciteta za nadzor i kontrolu ostataka pesticida u i na hrani. Trenutačno se, u suradnji s Češkom razvojnom agencijom,  provode aktivnosti u okviru projekta „Unaprjeđenje sustava sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini“, u dijelu koji se odnosi na kontrolu aditiva u hrani, a krajem ovog mjeseca, u suradnji s Njemačkim saveznim institutom za procjenu rizika (BfR), bit će održana Radionica o epidemijama uzrokovanim hranom na kojoj će, uz multisektorski pristup, biti razmotreni institucionalni kapaciteti u Bosni i Hercegovini za odgovor na epidemije čiji je uzrok ili put prijenosa hrana.

Dnevnik.ba

Objava Svjetski dan hrane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Služba za zajedničke poslove institucija BiH sklopila je ugovor s Mesnom industrijom Rakitno iz Posušja o jednogodišnjoj nabavci svježe janjetine, teletine i prerađevina u visini od čak 356.000 KM, pišu Nezavisne novine.

”Prema jednostavnoj matematičkoj računici, ukoliko visinu ugovora (356.000 KM) podijelimo s oko 230 radnih dana u godini (odbijeni vikendi, godišnji odmor i slobodne dane za praznike), iz toga proizlazi da će se u institucijama BiH dnevno trošiti više od 1.500 KM samo na teletinu i janjetinu”, objavile su banjalučke novine.

Prema detaljima ugovora, koji je sklopljen 22. veljače, riječ je o otvorenom postupku, a Mesna industrija Rakitno pobijedila je u konkurenciji tri ponuđača koja su se prijavila na natječaj, navode novine. Pri tome vrijedi podsjetiti da su našim političarima, dužnosnicima i državnim službenicima, godišnje na raspolaganju velike količine ostalih vrsta mesa, piletine i pilećih proizvoda, ribe i proizvoda od ribe, povrća i voća, raznih konzervi i zamrznutih mesnih programa, potom kolača, sladoleda, kave itd., ali i velike količine alkoholnih pića, piva, vina i žestokih pića. Službom upravlja ”tročlani direktorij”, dakle tri direktora koja se rotiraju svakih 10 mjeseci.

Na pitanje o ogromnim količinama naručene svježe teletine i janjetine, iz Službe su odgovorili da se uglavnom jedu teletina i piletina, dosta manje janjetina, a najmanje svinjetina, ”jer se naši dužnosnici čuvaju debljanja”. ”Oni neće da jedu svakakvu hranu, teleći program se najviše jede”, rekli su u Službi Nezavisnim novinama.

/Izvor: Nezavisne.com/Bljesak.info/

Objava Političari u Sarajevu pojedu 1.500 KM janjetine i teletine dnevno pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Zlatna ribica može bez hrane nekoliko dana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.