Do rasprave je došlo nakon točke izvješća koja obećava da će se stvarati preduvjeti za ostanak mladih Hrvata u BiH te inicirati investicije hrvatskih tvrtki koje je Raspudić nazvao potemkinovskim potezom budući da je i Podravka sama demantirala da neće ulagati u tu tvornicu.

“O tome najbolje govori i tvornica za proizvodnju kečapa u Kruševu pored Mostara, gdje je Plenković položio kamen-temeljac te rečeno da se time zadržati 10 tisuća ljudi. Ne samo da se nije ništa uradilo nego još uvijek je tu samo kamen. To je bila tipična politička prevara, a HDZ-ovci vole reći: Acta non verba, pa evo vam acta, gdje je tvornica kečapa? Bolje bi bilo da ste im rekli neku lijepu riječ nego samo obećavali pa se ljudi ogromno razočarali”, kazao je Raspudić koji se osvrnuo na izvješća koja Hrvate svode na vjersku zajednicu gdje se navode obilasci Andreja Plenkovića vjerskim liderima, između ostaloga, i katoličkom biskupu Paliću kazavši da nije više milet ili teokracija nego da su Hrvati nacija, konstitutivna nacija.

MOST-ov zastupnik se osvrnuo i na zračnu liniju Mostar – Zagreb za koju je rekao kako je najbolji primjer brige za Hrvate u BiH budući da je i ona ukinuta

Nakon njega, svojih pet minuta replike dočekao je i aktualni ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman koji se nije mogao načuditi takvom političaru i intelektualcu kao što je Raspudić jer govori neistine te se vodi osjećajima, a ne činjenicama.

“Slažem se da nisam znao puno o tvornici, na koncu i ne moram, ali sam razgovarao s kolegom Milasom (Ured za Hrvate izvan RH). Tvornica raste, branitelji rade i proizvode za Podravku, zahvaljujući toj suradnji urod i proizvodnja su za tri puta povećane, tisuće obitelji i stotine branitelja su vezane za ovo. Gospodine Raspudiću, raspitajte se i vidite što se događa dolje. Ovako širite lažne informacije i obmanjujete javnost, ovdje činjenice govore protiv vas”, kazao je ministar.

U Hercegovini rijetki znaju za ove podatke o kojima je govorio Grlić-Radman koji je još jednom pokazao kako žive u paralelnom svijetu kada je u pitanju život običnog naroda, a naročito život bh. Hrvata.

Pogledajte kako izgleda ta famozna tvornica rajčice koja izvozi tri puta više, hrani tisuće obitelji i na kojoj radi stotine branitelja. Ruku na srce, u zadnje vrijeme su se radovi blago intenzivirali pa je nepoznati objekt na lokaciji dobio limenu fasadu što je miljama daleko od bilo kakvog proizvodnog pogona, piše Hercegovina.info

Podravka demantirala ulaganja

Zastupnik Raspudić je u replici pozvao ministra Grlić-Radmana da prezentira fotografiju tvornice gdje je položen kamen-temeljac te da je tvornica trebala biti prošle godine završena naglasivši još jednom da je i Podravka demantirala bilo kakva ulaganja u istu.

“To je tipična floskula i predizborna laž. Ja sam, iskreno, zaboravio na to, ali čitajući pažljivo izvješća vi navodite da je Plenković položio kamen-temeljac za tu potemkinovu tvornicu. Pa da ste bar vi pogledali, maknuli bi da se ne brukate s tim”, odgovorio je kazavši da se Hrvate u BiH vara i laže lažnim tvornicama.

U nastavku je Grlić-Radman kazao kako se boji MOST-ovog vođenja države ukoliko bi imali priliku za to, a pogotovo Raspudića koji se vodi politikanstvom, a ne činjenicama i da nije siguran da bi mogao održati ‘dvije nacrtane guske’. Nije dugo trebalo za repliku Nine Raspudića koji se složio da možda ne zna čuvati nacrtane ovce, ali je pozvao ministra vanjskih poslova da nacrta tvornicu pored Mostara i da kaže ‘evo tvornice koja strateški održava 10 tisuća ljudi”.

Cijelu raspravu prisutnih MOST-ovaca u koju su se uključili Nikola Grmoja i Marin Miletić s ministrom Grlić-Radmanom zaključio je čovjek koji živi 20-ak kilometara od tvornice koja, po navodima ministra, prehranjuje tisuće obitelji

Pogađate, za riječ se javio Nevenko Barbarić, bivši gradonačelnik Ljubuškog te zastupnik dijaspore u hrvatskom Saboru koji nije imao ništa za reći o tvornici ‘kraj kuće’ pa je zamolio stranačkog kolegu i ministra da mu iskomentira mišljenje Vlade o strankama okupljenima oko Hrvatskog narodnog sabora u BiH te pohvalio šefa Plenkovića kazavši da je nakon 15 godina zapuštene vanjske politike upravo on osigurao podršku američke administracije i dijela zemalja Europske unije što je rezultiralo izmjenama izbornog zakona.

Vremenska kapsula ubačena od strane predsjednika HDZ-ova Hrvatske i BiH Andreja Plenkovića i Dragana Čovića u kamen temeljac tvornice rajčica, oliti kavada na Kruševu morat će biti posebno…

Povredu poslovnika prijavio je Raspudić koji je stao u obranu Gordana Jandrokovića

“Vrijeđa se i omalovažava predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Zastupnik Nevenko Barbarić je rekao da je 15 godina neobjašnjivo bila zapuštena politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Gordan Jandroković je u to vrijeme bio ministar vanjskih poslova, pa nije u redu da se ružno govori o Gordanu Jandrokoviću i njegovom radu dok on nije prisutan u sabornici i molim da ga se ne vrijeđa na takav način”, kazao je Raspudić.

Za riječ se javio i makarski HDZ-ovac Jure Brkan koji je citirao pojedine portale iz Hercegovine kako bi sve okupljene uvjerio da se rajčica bere na veliko pored Mostara te ukazivao na slike ubranih roga.

Posebna zanimljivost u artiljeriji stranačkih portala jesu navodi o otkupu rajčice po čemu ispada da će neizgrađena tvornica otkupljivati cijelu jesen i zimu rajčice s hercegovačkih poljana. Obmanjivači su se ponajviše preračunali zapravo oko sezone u kojoj rađaju rajčice.

Objava Fantomska tvornica kečapa kod Mostara došla i do Hrvatskog Sabora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iako kod nje, kao i kod većine drugih zastupnika, glavinu javljanja čine replike (110), važno je istaknuti da je 72 puta govorila u ime kluba, imala 31 pojedinačnu raspravu, a te “discipline”, tumače u neslužbenim razgovorima njene kolege, ipak traže ozbiljne pripreme.

Po broju javljanja slijede Anka Mrak Taritaš (Glas, 368), Dalija Orešković (Centar, 365), Željko Pavić (Socijaldemokrati, 339).

U kategoriji od 200 do 300 javljanja su Marjan Pavliček (HS, 200), Josip Borić (HDZ, 202), Marijana Petir (NZ, 251), Miro Bulj (Most, 256), Andreja Marić (SDP, 257), Urša Raukar Gamulin (ZLB, 261) i Katarina Peović (RF, 298).

Od sredine siječnja u saboru se za riječ ni jednom nisu javili HDZ-ov Josip Šarić, Gordan Dodig (HDS) i nezavisni Vinko Grgić, po dva puta su to učinili HDZ-ovi Ante Sander, Mato Franković i Magdalena Komes, koja je u Saboru odnedavno, te nezavisni Stjepan Kovač.

Po podacima koji nisu konačni, po tri puta za riječ su se javili zastupnici nacionalnih manjina Vladimir Bilek i Ermina Lekaj Prljaskaj, te dvojica Vidovića: Socijaldemokrat Franko i HDZ-ov Radoje Vidović.

Radoje Vidović je predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH ŽSB i zastupnik HDZ-a RH u Saboru RH-a.

Objava Marija Selak Raspudić u Saboru se za riječ javila čak 422 puta, a HDZ-ovac iz BiH tri puta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zastupnik Hrvoje Zekanović upitao je zašto u Bosni i Hercegovini može doći do pada broja zaraženih iako nema strogih mjera, a u Hrvatskoj ne.

Nakon stanke od 10 minuta, ministar zdravstva Vili Beroš prepričao je tijek događanja pandemije korona virusa u Hrvatskoj

Naveo je da je Stožer pravovremeno i sukladno epidemiološkoj situaciji donosio mjere koje su se nekad razlikovale od županije do županije, ovisno o njihovim epidemiološkim situacijama.

Zbog dobrih rezultata omogućili smo otvaranje turizma i gospodarstva. Dolaskom jeseni, Europu je, pa i Hrvatsku, zahvatio snažan drugi val pandemije. Dogodio se skok u dnevnom broju zaraženih, početkom listopada 2020. bilježi se izraziti rast novih slučajeva, rekao je.

Pojasnio je i kako se nabavljalo i raspoređivalo cjepivo u EU i istaknuo da su članice EU-a od 30. srpnja ovlastile EK da u njihovo ime pregovara s proizvođačima. Napomenuo je da se tada još nije znalo tko će i kada razviti cjepivo. EK je sklapala sporazume o prethodnoj kupnji s onima za koje je smatrala da će uspjeti ta cjepiva i proizvesti.

Što se doza cjepiva tiče, Beroš je objasnio da su se one raspoređivale prema metodologiji Eurostata, solidarno prema proporcionalnom broju stanovnika

Hrvatska je dosad pristupila sporazumima s pet proizvođača cjepiva da bi količina doza bila dovoljna za besplatno cijepljenje svih građana Hrvatske. U tu svrhu, do 15. siječnja, rezervirali smo 6.8 milijuna doza cjepiva što pokriva naše potrebe, uz napomenu da jedan bolesnik prima dvije doze, rekao je.

Na izlaganje ima 31 replika, a prvi je na redu Zekanović koji je ponovio svoje pitanje ministru Berošu o situaciji u BiH, prenosi Hina.

‘Kako je moguće da je u jednoj velikoj, jakoj Velikoj Britaniji ništa ne radi, a broj raste iz dana u dan? Niz je elemenata u igri, počevši koji je virus prisutan, do prokuženosti. Ni tijekom ljeta BiH nije imala jače mjere što je omogućilo da se više ljudi asimptomatski zarazi i sad su otporni. Kompleksno je to pitanje na koje jedino znanost može dati pravi odgovor’, odgovorio je Beroš.

Objava BEROŠ O BIH: Tu jedino znanost može dati odgovor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Da nema pomoći Hrvatske, situacija bi bila lošija. Pomoć je potrebna jer se Hrvatima krše osnovna ljudska prava, pa i ono na vlastiti dom i život u vlastitom rodnom kraju, kazala je Marijana Petir (NZ) ističući da Hrvati moraju imati mogućnost povratka u svoj dom, TV program na hrvatskom jeziku, moraju sami moći birati svoje političke predstavnike.

Bosna i Hercegovina je jednima majka, drugima maćeha, pa se stječe dojam da su Hrvati u BiH konstitutivan narod samo na papiru, kazala je Petir u Hrvatskom saboru.

I Zdravka Bušić (HDZ) je rekla kako je proteklih desetljeća bilo odluka koje su Hrvate diskriminirale u odnosu na druga dva naroda, iako su po ustavnom okviru u BiH oni konstitutivan narod.

Ta nepravda, kaže, još uvijek traje i najbolje se ogleda kroz nametanje člana Predsjedništva BiH koji, iako formalno predstavnik Hrvata, nije izabran voljom hrvatskoga naroda.

U saborskoj raspravi o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, vladajući su istaknuli kako izvješće o provedbi potvrđuje da je Hrvatska sa svoje strane puno napravila, ali da predstoji još puno posla.

Iz izvješća se vidi da Vlada ulaže puno napora da zaštiti interese Hrvata, hvala Vladi i premijeru što su “prekinuli šutnju”.

Vladina briga daje nam sigurnost i vjeru u opstanak, kazali su HDZ-ovi Radoje Vidović i Nevenko Barbarić.

Zaboravljeni narod i časni izuzetak

Miro Bulj (Most), međutim, ima sasvim drugačije viđenje pa za Hrvate u BiH kaže da su “zaboravljeni narod”, a HDZ proziva zbog politike prema Hrvatima u BiH, da je broj zastupnika iz BiH sa šest smanjio na tri, da se odrekao HVO-a.

Predsjednik Zoran Milanović veći je suverenist od vas, imao je hrabrosti odlikovati pripadnike HVO-a, čime je poslao poruku da je HVO dio hrvatskih obrambenih snaga, rekao je Bulj.

Predsjednika države hvali i Ante Prkačin (DP) koji kaže da je hrvatska politika prema BiH bila površna, nedostatna, često diletantska s jednim časnim izuzetkom.

“Radi se o Zoranu Milanoviću koji zna i smije. Ima ih još koji znaju, ali malo tko smije”, rekao je Prkačin (DP) koji glavnim krivcem, “uzročnikom nereda i nemira, sukoba u BiH”, označava velikobošnjačku politiku, prenosi Hina.

Raspudić: RH treba proglasiti Komšića nepoželjnim i blokirati EU put BiH 

Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikada nije bio lošiji, ocijenili su u utorak oporbeni zastupnici u raspravi o izvješću o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH i upozorili na kršenje Daytonskog sporazuma.

Zastupnik Mostar Nino Raspudić kazao je kako je Hrvatska davno trebala proglasiti Željka Komšića personom non grata te blokirati europski put BiH dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH.

Nino Raspudić (Klub Mosta) izvješće o provedbi Deklaracije nazvao je “katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći” te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore.

”Hrvatska je trebala proglasiti Željka Komšića personom non grata i treba jasno staviti do znanja da ne samo da neće podržati europski put BiH, već i da će blokirati dobivanje statusa zemlje-kandidata dok se ne promjeni izborni zakon”, rekao je Raspudić.

Hrvoje Zekanović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) govoreći o Hrvatima u BiH kazao je kako se sve svelo na humanitarnu pomoć, edukacije i protokole, a da položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikad nije bio lošiji.

Riječ je o opstanku Hrvata u BiH, o prvorazrednom političkom problemu, o nepoštivanju Daytonskog sporazuma, Hrvata je sve manje, u kulturnoj, identitetskoj i ekonomskoj su krizi, a naše aktivnosti su se svele na jedno izvješće u godini dana, kazao je Zekanović.

Zadaća je RH brinuti o Hrvatima izvan Hrvatske

”Jedino što je bitno ovoj vlasti je da HDZ ima opet tri zastupnika iz BiH u Hrvatskom saboru”, ustvrdio je Zekanović.

Miroslav Škoro (Klub Domovinskog pokreta) naglasio je da Hrvati u BiH očekuju ozbiljnu raspravu o svom položaju, a ne nabrajanje što su predsjednik Vlade i Ministarstvo vanjskih poslova radili u prošloj godini.

”Položaj Hrvata u BiH je vrlo loš, čak gori nego je bio za vrijeme Jugoslavije. Zadaća je Republike Hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske, ali i da, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, onda kada se duh tog sporazuma u jednakopravnosti narušava, intervenira”, kazao je Škoro.

Kritizirao je i model pomoći Hrvatima u BiH kroz kupnje knjiga, stipendije ili izdvajanje novaca za zvonik ocijenivši takvu pomoć “promašenom i jalovom”.

Nino Raspudić (Klub Mosta) izvješće o provedbi Deklaracije nazvao je “katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći” te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore.

Objava Saborska većina: Bez pomoći Hrvatske, Hrvatima u BiH bilo bi još teže pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva nakon 99 posto obrađenih biračkih mjesta, HDZ je relativni pobjednik parlamentarnih izbora sa osvojenih osam izbornih jedinica te glasova dijaspore, dok je Restart koalicija predvođena SDP-om osvojila dvije izborne jedinice. HDZ je dobio 66 mandata, Restart koalicija 41, Domovinski pokret 16, Most 8, Platforma Možemo! 7, Pametno/Fokus/STRIP 3 te HNS i Reformisti po jedan mandat

U desetom sazivu Sabora kao zastupnici sudjelovat će:

HDZ

Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Željko Reiner, Nina Obuljen Koržinek, Gordan Grlić Radman, Darko Horvat, Zdravko Marić, Davor Božinović, Vili Beroš, Branko Bačić, Andro Krstulović Opara, Marijana Petir, Mario Banožić, Josip Aladrović, Marko Pavić, Tomo Medved, Tomislav Ćorić, Nada Murganić, Davor Ivo Stier, Vesna Bedeković, Oleg Butković, Gari Cappelli, Anton Kliman, Ivan Anušić, Dražen Bošnjaković, Božidar Kalmeta, Ante Sanader, Josip Đakić, Miroslav Tuđman, Ivan Kirin, Dario Hrebak, Mato Franković, Goran Dodig, Anđelko Stričak, Damir Habijan, Siniša Jenkač, Ante Mihanović, Grozdana Perić, Marijan Kustić, Blaženko Boban, Rade Šimićević, Nediljko Dujić, Luka Brčić, Josip Škorić, Pero Ćosić, Marijana Balić, Mladen Karlić, Danijel Marušić, Darko Puljašić, Krunoslav Katičić, Dražen Barišić, Ivan Celjak, Hrvoje Šimić, Ivan Radić, Nataša Tramišak, Ante Deur, Žarko Tušek, Miro Totgergeli, Zvonko Milas, Darko Klasić.

Restart koalicija

Davor Bernardić, Anka Mrak Taritaš, Zlatko Komadina, Krešo Beljak, Mihael Zmajlović, Nikša Vukas, Rajko Ostojić, Matija Posavec, Siniša Hajdaš Dončić, Arsen Bauk, Peđa Grbin, Branko Grčić, Sabina Glasovac, Predrag Fred Matić, Domagoj Hajduković, Boris Lalovac, Franko Vidović, Josip Salapić, Damir Bajs, Davorko Vidović, Silvano Hrelja, Katica Glamuzina, Renata Sabljar Dračevac, Matko Kuzmanić, Tomislav Klarić, Ivana Posavec Krivec, Vinko Grgić, Marina Opačak Bilić, Romana Nikolić, Mišel Jakšić, Katarina Nemet, Mirela Ahmetović, Marin Lerotić, Sanja Radolović, Sanja Udović, Željko Lenart, Vesna Nađ, Barbara Antolić Vupora, Stjepan Kovač, Andreja Marić, Erik Fabijanić, Tulio Demetlika, Željko Kolar.

Domovinski pokret

Miroslav Škoro, Zlatko Hasanbegović, Hrvoje Zekanović, Karolina Vidović Krišto, Ruža Tomašić, Davor Dretar, Mario Radić, Vesna Vučemilović, Krešimir Bubalo, Ivan Penava, Marijan Pavliček, Ružica Vukovac, Željko Sačić, Stephen Nikola Bartulica, Ante Prkačin, Milan Vrkljan.

Most

Božo Petrov, Nikola Grmoja, Nino Raspudić, Marija Selak Raspudić, Miro Bulj, Marin Miletić, Zvonimir Troskot, Ante Kujundžić.

Možemo

Tomislav Tomašević, Katarina Peović, Sandra Benčić, Damir Bakić, Vilim Matula, Bojan Glavašević, Rada Borić.

Stranka s imenom i prezimenom

Dalija Orešković, Dario Zurovec.

Pametno

Marijana Puljak.

HNS

Predrag Štromar.

Reformisti

Radimir Čačić.

Inozemstvo

Zdravka Bušić (HDZ), Nevenko Barbarić (HDZ), Radoje Vidović (HDZ).

Manjine

Milorad Pupovac, Dragana Jeckov, Boris Milošević, Robert Jankovics, Furio Radin, Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Emina Lekaj Prljaskaj.

Objava Ovo su ljudi koji će sjediti u hrvatskom Saboru iduće četiri godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na sastanku proširenog predsjedništva Hrvatske nazavisne liste (HNL) održanog 13.07.2019. godine u Tomislavgradu donesena je jednoglasna odluka o istupanju HNL-a iz Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH).

Već duže vrijeme se unutar HNL-a razmatrao ovaj prijedlog predsjedništva, a jedan od razloga je nepoštivanje odluka HNS-a koje su bile samo mrtvo slovo na papiru, dok se na terenu, sa posebnim naglaskom na HBŽ, kontinuirano i uz blagoslov predsjednika HNS-a, te odluke grubo krše. Uspostavljaju se ponovno koalicije sa LIJANOVIĆIMA i SDP-om, a ne sa članicama HNS-a. Za nas je to razumljivo, jer je mentalni sklop HDZ-a, LIJANOVIĆA i SDP-a daleko bliži nego HNL-u, tj. ljudima koji misle svojom glavom i žive od svoga rada. Kao dodatan razlog je ponovna idilična ljubavna veza između HDZ-a BiH i “Sanaderovog HDZ-a” koji prije izbora izgledaju kao ljuti protivnici, a nakon izbora ponovnom kupnjom predsjednika “Sanaderovog HDZ-a” (Ljubić, Raguž, Cvitanović) izgledaju kao idilični ljubavnici. Činjenica je da je Devedesetka (“Sanaderov HDZ”) već treći put bio u predizbornoj koaliciji sa oporbenim strankama sa hrvatskim predznakom i da je po treći put tu koaliciju izdao i vratio pod skute HDZ-a BiH.

Događanja oko Aluminija su vrhunac sante leda i dokaza kriminala koji se u tom poduzeću, ali i svim drugim poduzećima rade, te dokaz nebrige o vlastitom narodu i djelatnicima tog poduzeća. Apsolutno smo na strani djelatnika Aluminija, a samim time protiv politike Dragana Čovića, te tražimo od institucija pravne države da ispitaju financijske tijekove u Aluminiju i primjereno kazne sve one koji su radili nezakonito, o čemu bruji cijela država, a jedino institucije države o tomu nemaju pojma ili jednostavno – šute. Ovo su samo neki od brojnih razloga koji su navedeni tijekom sastanka proširenog predsjedništva, jer je HNS u službi samo jedne stranke i, što je još gore, u službi jednog čovjeka. Zaštita hrvatskih nacionalnih interesa je paravan za prevare na izborima.

Najbolji dokaz predstave za narod u igrokazu HNS-a je Izborni zakon u BiH kojim bi se osigurala ravnopravnost Hrvata sa dva druga naroda, a zaboravlja se činjenica da se prvo unutar HNS-a mora osigurati ravnopravnost unutar hrvatskog korpusa, jer je činjenica da hrvatski narod nema jednako pravo na zapošljavanje, školovanje, liječenje i sva druga ljudska prava ako ne pripadaju vladajućoj sekti ili njihovim satelitima.

Pozivamo sve one koji misle svojom glavom i nemaju kriminalne dosjee da napuste ovakav Sabor i izbore se za Hrvatski narodni sabor koji će, kako mu i samo ime kaže, biti u službi hrvatskog naroda, stoji u priopćenju koji potpisuje predsjednika HNL-a, Josip Perić.

Objava Hrvatska nezavisna lista napustila Hrvatski narodni sabor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Ova Vlada vodi zemlju u propast. To vidite po svim demografskim pokazateljima, po tome što je industrijska proizvodnja u padu, po tome što ste ugasili rafineriju, a sada i brodogradilišta, ljudi se svakodnevno iseljavaju iz zemlje. Pravosuđe i dalje štiti i pokriva HDZ. Država danas koristi pravosudni sustav. HDZ koristi pravosudni sustav za obračun s unutarstranačkom opozicijom. Iz toga razloga Sanader je gurnut niz stepenice, a Kalmeta uzdignut. Želim reći da takvo vođenje institucija kako to HDZ sada vodi, gdje pokušava krivnju za sve nedaće svaliti na leđa jednog nesretnika (Sanadera), to smatram licemjernim… – rekao je Pernar na što mu je  potpredsjednik Sabora Milijan Brkić oduzeo riječ.

– Neću se sjesti i nećete me ušutkavati – kazao je Pernar Brkiću. Brkić mu je tada izrekao opomenu i zatražio udaljenje iz sabornice.
Pernar nije prihvatio tu, kako je rekao, pedagošku mjeru, a Brkić je tada odredio stanku.

Nakon stanke, straža je došla do Pernara i krenula ga izvoditi van iz sabornice

Straža je u nastavku sjednice krenula nositi Pernara van Sabornice, a Branimir Bunjac (Živi zid) je izgubio živce. Počeo je vikati i naguravati se sa saborskom stražom.

– Dosta toga, sram vas bilo ! Nemate pravo na to! Mrš, još mi jednom uzmi nešto iz ruke, kunem ti se – nećeš živ izaći odavde! Mrš, smeće, mrš! – vikao je Bunjac, između ostalog.

https://web.facebook.com/HRTvijesti/videos/2062909227154980/

– Ovo je Hrvatski sabor, ovo su vam vrijednosti u EU-u i NATO-u, ovo je politika zapadnog imperijalizma kojem je sve podređeno, dame i gospodo… – vikao je Pernar dok ga je straža iznosila iz sabornice. Usput se snimao mobitelom.

Nakon što su Pernara iznijeli iz sabornice, Bunjac se javio za riječ.

– Gospodine bajkeru, povrijedili ste poslovnik, kukavički ste poslali stražu da izbacuje zastupnike Živog zida iz sabornice, a drugi puta kada to poželite, gospodine bajkeru, izvolite to učiniti sami – rekao je Bunjac,  a Brkić mu je izrekao opomenu i zabranu govora do kraja rasprave. Bunjac je izašao van iz Sabornice te u hodniku nastavio prijetiti saborskoj straži.

Objava Pernara izbacili, Bunjac prijetio smrću straži: ‘Nećeš živ izaći’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, u polupraznom, Hrvatskom saboru tijekom rasprave o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, zastupnici raspravljaju o Prijedlogu deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju Hrvata u BiH i njenom europskom putu.

“Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njezini konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njezinu budućnost”, ističe se u deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica i u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Dok donošenje Deklaracije brane zastupnici vladajućih iz HDZ-a, kao i inicijatori, zastupnici Božo Ljubić i Željko Raguž iz tzv. dijaspore, HDZ-a BiH, oporba ju osporava, držeći da ista znači izravno miješanje Hrvatske u unutarnja pitanja BiH te da će Hrvatska pred EU time izgubiti svoj kredibilitet kao ozbiljna država.

Ljubić i Raguž ukazali su na, kako su istaknuli, nejednakopravnost Hrvata u BiH, bošnjačku dominaciju i bošnjačke političke manipulacije. Kazali su da Deklaracija ne bi bila mijšanje Hrvatske u unutarnja pitanja BiH te da je Hrvatska dužna skrbiti i štititi interese Hrvata u BiH.

Na tom fonu je bilo i izlaganje zastupnice Vesne Pusić, nekadanje ministrice vanjskih poslova Hrvatske, koja je izričito ustvrdila da, zbog političkih dogovora i koalicije Dragana Čovića i Milorada Dodika, zapravo, Dodik utječe na politiku u Hrvatskoj, što je, kako je ocijenila, skandalozno i neprihvatljivo.

“Sabor može i treba raspravljati o susjednim državama s kojima želi dobre odnose, treba raspravljati o položaju Hrvata u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Austriji. Međutim ovaj tekst deklaracije nije o položaju Hrvata u BiH. On ništa ne govori o Hrvatima u Republici Srpskoj, Sarajevu, čak ni u Hercegovini. Ova Deklaracija govori samo o HDZ-u u BiH, a posredno i o HDZ-u u Hrvatskoj. Ovo je Deklaracija o stavu HDZ-a prema BiH. Ovo je direktno miješanje u unutrašnje stvari BiH. Milorad Dodik diktira hrvatske reakcije na situaciju u BiH. Ova Deklaracija je protiv ugleda, utjecaja i naročito direktno protiv interesa Hrvatske”, kazala je Pusić, ustvrdivši da, ukoliko bi se, primjerice, u parlamentu Srbije na ovakav način raspravljalo o Hrvatskoj, to za nju bilo neprihvatljivo.

I Milorad Pupovac iz Kluba zastupnka SDSS-a, prema Deklaraciji je suzdržan iako je nedvojbeno ukazao da se sadašnjim rješenjem u BiH događa da jedan narod može izabrati predstavnike drugome narodu.

Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku Ljubića nije propustio pitati “zašto nije dobar Travanjski paket kada ga je podržao njegov šef, akademik Čović”, a spominjao je i veze s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a i aktualnim predsjedavajućim Predsjedništva BiH.

Ali, Hasanbegović je bio vrlo oštar i prema Žaljku Komšiću, članu Predsjedništva BiH, kojeg je nazvao “titoističkim mahalskim, uličnim demagogom, prodavačem magle i uzurpatorom i rušiteljem BiH”.

Međutim, “najosebujniji nastup” za saborskom govornicom imao je zastupnik Živog zida Ivan Pernar koji je, nakon svog govora, udaljen iz sabornice.

Pernar je ustvrdio da je “rat u BiH nametnut iz Zagreba”, te da je “među onima koji su se protivili tom ratu bio general HOS-a Blaž Kraljević, u čijim jedinicama su se zajedno borili i Hrvati i Bošnjaci”.

Prenosimo najveći dio njegovog govora:

“Međutim, zajedništvo Hrvata i Bošnjaka nije bila prihvatljiva jer je Tuđmanova politika bila usmjerena na podjeli BiH. Za provedbu te politike na Međunarodnom sudu u Haagu osuđeni su ljudi koji su je provodili. Nažalost do današnjeg dana HDZ nije odustao od te politike i veže se i sa ‘crnim vragom’ kako bi ju nastavio provoditi. Netko će reći da Zagreb nije kriv za stradanje bh Hrvata, ali ja ću vam odgovorno kazati da jest. Odgovorno ću kazati da se Zagreb trebao miješati u politiku BiH, ali ne na ovaj način. Srbija se trebala miješati u politiku u Hrvatskoj, odnosno, trebala je utjecati na hrvatske Srbe. Ali ne na način da ih tjera na pobunu, nego na način da prihvate Sporazum Z4, odlože oružje, da budu mirno reintegrirani i žive u Hrvatskoj kao svojoj zemlji. Danas Krajina ne bi bila pusta.

Ali, nažalost, srpska politika nije težila dobrobiti Srba, nego je težila da svi Srbi žive u jednoj državi, a bez micanja Srba iz Hrvatske to nije bilo moguće. Zato je Beograd, odnosno, Milošević, gurnuo te ljude u pobunu, a na kraju kada su u toj pobuni ostali bez svega, onda je Milošević svojedobno vođi krajiških Srba na pitanje ‘Šta da radi?’, rekao ‘Ubij se’. I u Sarajevu se dogodio užas i sramota. Tamo su nakon Daytona srpske vođe dale Srbima direktivu da se isele iz Sarajeva. Egzodus 150 tisuća Srba nakon rata. Zar to nije etničko čišćenje Srba? A sve s parolom da ‘Svi Srbi žive u jednoj državi’.

Ta luđačka parola i da ‘Svi Hrvati žive u jednoj državi’, iako je nikada nije izrekao, na žalost nije bila strana ni Franji Tuđmanu.
Govorim to iz razloga što je očito da su hrvati i Bosanske Posavine žrtvovani-razmijenjeni za Srbe iz Krajine.  I evo vam: Hrvati u Hrvatskoj, Srbi u RS. To je bila politika koja se vodila.

Međutim, ono što je ključno, nikada neću zaboraviti trenutak kada sam otišao na Kruševo kraj Mostara, na godišnjicu atentata na Blaža Kraljeća. Atentata, nisu njega ubili ni Bošnjaci ni Srbi, ubili su ga Hrvati. I do današnjeg dana njegovi suvremenici i suborci kažu da je iza tog ubojstva stajalo tadašnje političko rukovodstvo HDZ-a. Da se radi o političkom ubojstvu, jasno je iz jednog ključnog detalja. Razlika između političkih i svih drugih ubojstava je u tome što se ona nikada do kraja nerazjasne i ne neđu se nalogodavci. Zašto? Zato što su njihovi nalogodavci na vlasti. Na isti način na koji je ubio Kraljević, ubijen je i Ante Paradžik. To svi vi znate. Ni Paradžika nisu ubili ni Srbi ni Bošnjaci. Ono što mi u Hrvatskoj imamo je jedna hunta, jedna protunarodna vlast koja radi sve s ciljem d auništi hrvatski narod i u BiH i u Hrvatskoj.

HDZ govori da bi hrvatski entitet pomogao Hrvatima. Ma, je li? Pa evo vam, u Hrvatskoj imamo hrvatsku državu i kako pomažete Hrvatima? Koji je rezultat vldavine HDZ-a? Imate apsolutnu vlast, sve centre moći ste zauzeli i instalirali svoje zhljeve. I šta? Hrvatska propada, Hrvati bježe iz nje. To je rezultat vladavine HDZ-a u Hrvatskoj. To je rezultat hrvatske vlasti za Hrvate. Ona vaša parola da “Hrvati biraju hrvatskog predstavnika u BiH”, znate na što me to podsjeća? Pa na parolu japanskog cara Hirokita koji j govorio “Azija, Azijcima”, a zapravo je mislio “Azija Japancima” jer je želio okupirati cijelo to područje.

S istom parolom, zapravo, HDZ želi da HDZ-ovac Dragan Čović bude član Predsjedništva BiH. A što je taj čovjek napravio za hrvatski narod od kada je tamo? Što se zbiva s hrvatskim narodom. Je li moguće da, dok hrvatski narod nestaje iz BiH, on i njegova obitelj grade vilu, hacijendu koje se ne bi posramili ni narko-bosovi u Kolumbiji. Zar vas to nije sramota? Zar za jedan kvadrat više njegove vile, spremni ste raseliti i upropasitti vlastiti narod”, kazao je Pernar, na što je reagirao potpredsjednik Sabora Milijan Brkić s upozoravajućim riječima “kolega Pernar, izričem vam opomenu”.

Međutim, “kolega Pernar” je dalje nastavio vičući: “Je li moguće, gospodine Brkić, da se mijenja tok rijeke koja je prolazila kraj vile jednoga čovjeka? Nećete me ušutkavati”.

Nakon toga, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić izrekao mu je stegovnu mjeru oduzimanje riječi i udaljavanje iz Sabora.

(Republikainfo.com/V. Soldo/

Objava Pernara opet izbacili iz Sabora, ovaj put zbog Čovića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prije 28 godina, na konstituirajućoj sjednici novoga, tada još Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljana, za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Do 2001. godine, 30. svibnja slavio se kao Dan državnosti i bio je državni blagdan, no te je godine, tada vladajuća lijeva koalicija stranaka, odlučila ‘presložiti’ kalendar službenih blagdana, pa je 30. svibnja prestao biti Dan državnosti i postao Dan Hrvatskog sabora, više nije bio državni blagdan, nego spomendan.

Prije svečanog prijema, Hrvatski sabor će raspraviti izmjene Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture koje mu je predložila Vlada.

Zbog blagdana Tijelova koji je u četvrtak, 31, svibnja, zastupnici u srijedu završavaju ovotjedni plenarni radni tjedan.

(Hina)

Objava Hrvatski sabor obilježava svoj Dan, 30. svibnja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Saborska atrakcija: Ivan Pernar oduševljava hrvatsku javnost pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.