Počast su poginulima odali članovi obitelji ubijenih, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Jajca i Rame te politički predstavnici općina Jajce i Prozor-Rama. Nakon odavanja počasti ubijenim vojnicima HVO je služena sveta misa zadušnica, koju je predslavio fra Branko Malekinušić.

Rama se svake godine u rujnu prisjeća dvije tragedije i spominje zločina o kojima se, gledajući s odmakom od 32 godinu, mora govoriti bez straha i srama, a prije svega ih se ne smije zaboraviti. Po završetku svete mise kod spomen obilježja za poginule je izmoljeno opijelo.

Sveto misno slavlje je obavljeno u kapeli svetog Petra i Pavla u mjesnom groblju u Hudutskom, a koja je građena od 1975. do 1977. godine, da bi bila porušena u ratu 1993. godine i ponovno obnovljena u 2002. godini.

Ubijeno je 16 vojnika, dok su trojica zarobljena

Na potezu od Kućana do Hudutskog je tijekom ratnih događanja ukupno stradalo 27 ljudi. Na spomen obilježju su upisana imena 16 vojnika koji su ubijeni na području Hudutskog, kao i imena poginulih iz okolice Hudutskog te dvojice poginulih vojnika u mjestu Kućani. Iako mediji spominju i dvoje civila, iz Udruge građana “Hudutsko” kažu kako su te tvrdnje demantirali u Sarajevu. Za jedno ime se ne zna kako se dovelo u kontekst sa stradanjima u Hudutskom, dok je Mato Biloš, rodom iz Hudutskog, poginuo u Doljanima.

Kako se kroz medije od 2010. godine provlače konstantno iste informacije i kopirani tekstovi iz Udruge građana “Hudutsko” godinama pokušavaju razjasniti zbivanja u Hudutskom i što se zapravo dogodilo.

“Na potezu od Kućana do Hudutskog je tijekom ratnih događanja ukupno stradalo 27 ljudi. Na spomen obilježju smo upisali imena tih vojnika, njih 16 koji zaista i jesu ubijeni na području Hudutskog te smo upisali i imena poginulih iz okolice Hudutskog, kao i dvojice poginulih vojnika u mjestu Kućani. Mediji navode da je ubijeno i dvoje civila. Te natpise smo pokušali demantirati i u Sarajevu. To se ovdje nije dogodilo. Za jedno ime ne znamo kako se uopće dovelo u kontekst sa stradanjima u Hudutskom, dok je Mato Biloš koji zaista jest rodom iz ovog mjesta, poginuo u Doljanima”, ispričao je Andrija Biloš, nekadašnji predsjednik spomenute udruge za Ramski Vjesnik.

Tvrdi se da je od zarobljenih vojnika 22 strijeljano, a samo su trojica preživjela. Oni su odvedeni u logor „Muzej“ u Jablanici. U listopadu 1993. godine jedan od njih uspio je pobjeći, a druga dva su razmijenjena 1. ožujka 1994. godine.

Međutim, jedan od dvojice preživjelih za Ramski Vjesnik je kao izravni učesnik tragičnog događaja želio ispričati svoju priču, koja se uvelike razlikuje od medijskih natpisa. Petar Radić, pripadnik brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca nam je kazao kako je na ove prostore sam došao 15. rujna kao vojnik, zapovjednik tehničke službe.

“U jutarnje sate oko 06:30h čuli smo pucnjeve nama iza leđa. Znači da je druga strana izvršavala napad. Nakon određenog vremena, možda sat ili dva, do nas dolaze mještani Hudutskog i govore da je sve ispod našeg položaja palo i da se na tu stranu od tada više ne možemo vraćati. Pokušali smo se izvući prema Lizopercima. U povlačenju smo sreli još nekoliko naših vojnika te se formirala grupa od nekih 8-10 ljudi. Došli smo do dalekovoda koji vodi iz Hudutskog ka Lizopercima. Bili smo na toj lokaciji i pokušali se dogovoriti. Jedna bitna stvar, tijekom povlačenja smo pokušali preći na lijevu stranu i u tom prelasku je stradao njihov zapovjednik Džino. Kod dalekovoda je među nas pala granata. Od te granate su na licu mjesta stradale četiri osobe. Ja sam ranjen. Nakon ukazane pomoći smo se krenuli razilaziti. Ja sam ostao ispod jednog puta ranjen, a sa mnom još dvojica preživjelih koji će kasnije isto biti zarobljeni, Karlo Ladan i Kamilo Dumančić. Od trenutka zarobljavanja smo svezani, razoružani, skinuti gotovo do donjeg veša i odvedeni na lokaciju Tošćanica 1. Tu smo zaustavljeni gdje su oni formirali liniju i očekivali protunapad. Tada su poveli Dumančića i vratili se da pokupe materijalno-tehnička sredstva. Jesu li poveli njega da ga koriste kao živi štit, u to neću ulaziti. Obzirom da sam bio ranjen, ostavili su me svezanog, a Karla Ladana natjerali da kopa rov. On je nakon par minuta bacio kramp i počeo bježati. Bježao je goloruk, a oni su ga ubili. Bilo smo svezani 48 sati, nakon čega smo završili u logoru u Jablanici. Nakon 49 dana logora, bio sam u grupi koja je pobjegla”, ispričao nam je Radić.

Udruga i akteri traže sustavan i ozbiljan pristup događaju u Hudutskom

Nakon povratka u Jajce, događaj u Hudutskom je kod Petra ostavio gorak okus uzimajući u obzir da ga kao izravnog učesnika nikada nitko nije upitao za izjave, iako su službene vijesti o tragičnom događaju već bile objavljene.

“Nakon toga vratio sam se u Jajce. Od tog trenutka službene izjave su davane, dok mene osobno nitko nikada nije pitao o događanjima. Informacija je glasila da je 22 ljudi strijeljano, a troje preživjelo. Ono što znam da je ubijen goloruk, bio je Karlo Ladan, a ostali vojnicu su ubijeni u borbi. Iz cijele priče smo živi izašli Kamilo Dumančić i ja. Kasnije je bilo suđenje Ismetu Dedajiću, upravniku logora u Jablanici, a bio je između ostalog osuđen i za strijeljanje Karla Ladana. Nakon 24 godine su me posjetili inspektori da bi uzeli službene zabilješke, jer je ispalo da sam ga ja posljednji vidio. A gdje sam bio svo ovo vrijeme kada sam trebao davati informacije, borim se samo da se dokaže istina. Djeca poginulih vojnika me danas znaju gledati s prezirom, pitajući se kako sam sam ja preživio, a njihov tata nije. U razgovorima sam govorio da ne mogu preuzeti tu odgovornost i reći da je netko strijeljan ili je ubijen u pokušaju bijega. Znam da je ubijen goloruk u pokušaju bijega. Najprije je ubijen, a zatim je ustavljan na stoj. Kroz medije se godinama kopiraju iste informacije, koje me bole. Ispada da u Jajcu nismo imali časne ljude koji su izginuli s oružjem u rukama. Ispada da je 30 ljudi došlo ovdje, diglo ruke u zrak, što ne odgovara istini. Od trenutka kada sam prvi put došao u Hudutsko, sve moje emocije su gore na mjestu gdje sam se izvlačio, gledajući gdje su ležali poginuli, ovaj ovdje, onaj ondje. Iskreno, došao sam ovdje da dam pokoj stradalima. Ne vidim problem da Udruge iz Jajca i Rame konačno okupe nas preživjele i da vidimo što se dogodilo i što je istina. Više se vjeruje pisanim tragovima, koje je unosio tko zna tko, nego akterima događaja. Kada su u pitanju suđenja i osude, o tome ne treba ni raspravljati. Zna se da je to sve svedeno na minimalac. Nemoguće da netko dobije 35-40 godina, a netko 5 godina za, da ne kažem, isto”, zaključio je Radić za Ramski Vjesnik.

Kroz logore u BiH je prošlo gotovo 4000 vojnika HVO

Napad se dogodio na današnji dan prije 31 godinu, točnije 16. rujna 1993. godine, samo dva dana nakon tragedije u Uzdolu. Jedan od preživjelih napada tvrdi da su osim njega još preživjela dvojica vojnika. Jedan od njih je ubijen kasnije dok je kopao rov, a dvojica su premještena u logor “Muzej” u Jablanici.

Logor “Muzej” jedan je od 331 logora koje su muslimani formirali tijekom sukoba s Hrvatima. Vjeruje se da je kroz njega prošlo oko 800 zarobljenika. U Bosni i Hercegovini je ukupno bilo zatvoreno 14.450 Hrvata. Od toga je u logorima završilo oko 4000 pripadnika HVO, dok je ostalo bilo civilno zatvoreništvo.

Ubijeni vojnici HVO

Ilija Bendra Krunoslava (1959.), Anđelko Bilandžija Franjin (1968.), Ljupko Bilandžija Matin (1961.), Stipo Bliznac Pejin (1952.), Marko Brtan Jozin (1953.), Željko Golubović Zvonkin (1958.), Željko Jakašević Pejin (1970.), Ilija Jakovljević Markov (1962.), Dragan Jezerčić Matin (1971.), Jozo Ladan Ivanov (1968.), Karlo Ladan Slavkov (1965.), Zoran Marijanović Antin (1972.), Drago Mijatović Ivin (1971.), Šimo Petrović Ilijin (1966.), Dragan Žunić Antin (1959.), Pejo Jožić, Jure Brajković, Jozo Bogić Mijin (1961.), Ante Beljo, Anton Odak, Josip Soldo i Marin Vidić.

Udruga i akteri i dalje traže sustavan i ozbiljan pristup događaju u Hudutskom

Većina ubijenih pripadnika HVO u Hudutskom bili su vojnici jajačke brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca i Pougarja koji su bili smješteni na ramskom području nakon pada Jajca pod srpsku vlast. Trinaest njih je kasnije pokopano na području općina Livno i Tomislavgrad. Hudutsko se tako našlo među mjestima okrutnog pohoda muslimanskih snaga zajedno s mjestima: Uzdol, Grabovica, Križančevo Selo, Buhine Kuće, Lužani, Dusina, Orlište, Sušanj, Trusina, Grm, Miletići, Čukle, Krpeljići, Maljina, Vitez, Kraljeva Sutjeska, Drenovik, Slapnica, Busovačke Staje, Ljubinci, Doljani, Bugojno, Kiseljak, Zabilje, Vrbica, Kopljari, Vareš, Fojnica, Konjic…

Mladen Topić/Ramski Vjesnik

Objava Hudutsko obilježilo 32. godišnjicu stradanja vojnika brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Počast su poginulima odali članovi obitelji ubijenih, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Jajca i Rame te politički predstavnici općina Jajce i Prozor-Rama. Nakon odavanja počasti ubijenim vojnicima HVO je služena sveta misa zadušnica, koju je predslavio fra Marko Bandalo.

Rama se svake godine u rujnu prisjeća dvije tragedije i spominje zločina o kojima se, gledajući s odmakom od 31 godinu, mora govoriti bez straha i srama, a prije svega ih se ne smije zaboraviti. Po završetku svete mise kod spomen obilježja za poginule je izmoljeno opijelo.

Sveto misno slavlje je obavljeno u kapeli svetog Petra i Pavla u mjesnom groblju u Hudutskom, a koja je građena od 1975. do 1977. godine, da bi bila porušena u ratu 1993. godine i ponovno obnovljena u 2002. godini.

Ubijeno je 16 vojnika, dok su trojica zarobljena

Na potezu od Kućana do Hudutskog je tijekom ratnih događanja ukupno stradalo 27 ljudi. Na spomen obilježju su upisana imena 16 vojnika koji su ubijeni na području Hudutskog, kao i imena poginulih iz okolice Hudutskog te dvojice poginulih vojnika u mjestu Kućani. Iako mediji spominju i dvoje civila, iz Udruge građana “Hudutsko” kažu kako su te tvrdnje demantirali u Sarajevu. Za jedno ime se ne zna kako se dovelo u kontekst sa stradanjima u Hudutskom, dok je Mato Biloš, rodom iz Hudutskog, poginuo u Doljanima.

Kroz logore u BiH je prošlo gotovo 4000 vojnika HVO

Napad se dogodio na današnji dan prije 31 godinu, točnije 16. rujna 1993. godine, samo dva dana nakon tragedije u Uzdolu. Jedan od preživjelih napada tvrdi da su osim njega još preživjela dvojica vojnika. Jedan od njih je ubijen kasnije dok je kopao rov, a dvojica su premještena u logor “Muzej” u Jablanici.

Priču jednog od tri preživjela vojnika koju je podijelio za Ramski Vjesnik možete pročitati u nastavku:

HUDUTSKO: Obilježena 28. obljetnica tragičnog stradanja vojnika Hrvatskog vijeća obrane

Logor “Muzej” jedan je od 331 logora koje su muslimani formirali tijekom sukoba s Hrvatima. Vjeruje se da je kroz njega prošlo oko 800 zarobljenika. U Bosni i Hercegovini je ukupno bilo zatvoreno 14.450 Hrvata. Od toga je u logorima završilo oko 4000 pripadnika HVO, dok je ostalo bilo civilno zatvoreništvo.

Ubijeni vojnici HVO

Ilija Bendra Krunoslava (1959.), Anđelko Bilandžija Franjin (1968.), Ljupko Bilandžija Matin (1961.), Stipo Bliznac Pejin (1952.), Marko Brtan Jozin (1953.), Željko Golubović Zvonkin (1958.), Željko Jakašević Pejin (1970.), Ilija Jakovljević Markov (1962.), Dragan Jezerčić Matin (1971.), Jozo Ladan Ivanov (1968.), Karlo Ladan Slavkov (1965.), Zoran Marijanović Antin (1972.), Drago Mijatović Ivin (1971.), Šimo Petrović Ilijin (1966.), Dragan Žunić Antin (1959.), Pejo Jožić, Jure Brajković, Jozo Bogić Mijin (1961.), Ante Beljo, Anton Odak, Josip Soldo i Marin Vidić.

Udruga i akteri i dalje traže sustavan i ozbiljan pristup događaju u Hudutskom

Većina ubijenih pripadnika HVO u Hudutskom bili su vojnici jajačke brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca i Pougarja koji su bili smješteni na ramskom području nakon pada Jajca pod srpsku vlast. Trinaest njih je kasnije pokopano na području općina Livno i Tomislavgrad. Hudutsko se tako našlo među mjestima okrutnog pohoda muslimanskih snaga zajedno s mjestima: Uzdol, Grabovica, Križančevo Selo, Buhine Kuće, Lužani, Dusina, Orlište, Sušanj, Trusina, Grm, Miletići, Čukle, Krpeljići, Maljina, Vitez, Kraljeva Sutjeska, Drenovik, Slapnica, Busovačke Staje, Ljubinci, Doljani, Bugojno, Kiseljak, Zabilje, Vrbica, Kopljari, Vareš, Fojnica, Konjic…

Foto: Arhiva/Ramski Vjesnik

Objava Hudutsko obilježilo 31. godišnjicu stradanja vojnika brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Počast su poginulima odali članovi obitelji ubijenih, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Jajca i Rame te politički predstavnici općina Jajce i Prozor-Rama. Nakon odavanja počasti ubijenim vojnicima HVO je služena sveta misa zadušnica, koju je predvodio fra Vinko Marković, gvardijan franjevačkog samostana u Jajcu.

U rujnu se tako u Rami obilježavaju dvije tužne obljetnice u spomen zločina o kojima se, gledajući s odmakom od 30 godina, mora govoriti bez straha i srama, a prije svega ih se ne smijemo zaboraviti. Po završetku svete mise kod spomen obilježja za poginule je izmoljeno opijelo.

Oproštenje kao čin čiste ljubavi

“Molimo, dakle, za sve nas ponaosob koji smo na bilo koji način bili pogođeni tragedijom ovdje u Hudutskom. Da kao kršćani, sljedbenici religije slobode, samim time budemo željni stanja nastojanja da budemo slobodni. Slobodni od grijeha, slobodni od mržnje, od želje da drugom nanosimo zlo. Oslobođeni od napasti da se osvećujemo, Nije to lako, ali to je naše poslanje”, kazao je tijekom propovijedi fra Vinko.

Žrtva postaje sasvim poražena samo onda kada prihvati da se u moralnom smislu izjednači sa zlotvorima poručio je fra Vinko te, osvrnuvši se na riječi svetog pape Ivana Pavla II na temu oprosta, dodao: “Želim ih ponoviti kako bi ušle u svijest onih koje je ujedinilo bolno iskustvo ovoga kraja, svih naroda i zemalja razdiranih ratom. Oprostimo i zatražimo oproštenje. Ako je Krist naš zagovornik kod Oca, onda ne možemo ne izgovoriti te riječi. Onda ne možemo ne krenuti tim teškim, ali nužnim putem oproštenja koji vodi dubokom pomirenju.”

“Oproštenje je u svom najistinskijem i najuzvišenijem obliku čin čiste ljubavi, kao što je to bilo i pomirenje koje je Bog ponudio čovjeku po križu i smrti svoga utjelovljenog sina, jedinoga pravednika”, dodao je fra Vinko, ali i istaknuo kako praštanje stoga ne isključuje istinu, nego je traži.

Inače, sveto misno slavlje je obavljeno u kapeli svetog Petra i Pavla u mjesnom groblju koja je građena od 1975. do 1977. godine, da bi bila porušena u ratu 1993. godine, a ponovno obnovljena u 2002. godini.

Ubijeno je 16 vojnika, dok su trojica zarobljena

Na potezu od Kućana do Hudutskog je tijekom ratnih događanja ukupno stradalo 27 ljudi. Na spomen obilježju su upisana imena 16 vojnika koji su ubijeni na području Hudutskog, kao i imena poginulih iz okolice Hudutskog te dvojice poginulih vojnika u mjestu Kućani. Iako mediji spominju i dvoje civila, iz Udruge građana “Hudutsko” kažu kako su te tvrdnje demantirali u Sarajevu. Za jedno ime se ne zna kako se dovelo u kontekst sa stradanjima u Hudutskom, dok je Mato Biloš, rodom iz Hudutskog, poginuo u Doljanima.

Kroz logore u BiH je prošlo gotovo 4000 vojnika HVO

Napad se dogodio na današnji dan prije 30 godina, točnije 16. rujna 1993. godine, samo dva dana nakon tragedije u Uzdolu. Jedan od preživjelih napada tvrdi da su osim njega još preživjela dvojica vojnika. Jedan od njih je ubijen kasnije dok je kopao rov, a dvojica su premještena u logor “Muzej” u Jablanici.

Priču jednog od tri preživjela vojnika koju je podijelio za Ramski Vjesnik možete pročitati OVDJE

Logor “Muzej” jedan je od 331 logora koje su muslimani formirali tijekom sukoba s Hrvatima. Vjeruje se da je kroz njega prošlo oko 800 zarobljenika. U Bosni i Hercegovini je ukupno bilo zatvoreno 14.450 Hrvata. Od toga je u logorima završilo oko 4000 pripadnika HVO, dok je ostalo bilo civilno zatvoreništvo.

Ubijeni vojnici HVO

Ilija Bendra Krunoslava (1959.), Anđelko Bilandžija Franjin (1968.), Ljupko Bilandžija Matin (1961.), Stipo Bliznac Pejin (1952.), Marko Brtan Jozin (1953.), Željko Golubović Zvonkin (1958.), Željko Jakašević Pejin (1970.), Ilija Jakovljević Markov (1962.), Dragan Jezerčić Matin (1971.), Jozo Ladan Ivanov (1968.), Karlo Ladan Slavkov (1965.), Zoran Marijanović Antin (1972.), Drago Mijatović Ivin (1971.), Šimo Petrović Ilijin (1966.), Dragan Žunić Antin (1959.), Pejo Jožić, Jure Brajković, Jozo Bogić Mijin (1961.), Ante Beljo, Anton Odak, Josip Soldo i Marin Vidić.

Udruga i akteri i dalje traže sustavan i ozbiljan pristup događaju u Hudutskom

Većina ubijenih pripadnika HVO u Hudutskom bili su vojnici jajačke brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca i Pougarja koji su bili smješteni na ramskom području nakon pada Jajca pod srpsku vlast. Trinaest njih je kasnije pokopano na području općina Livno i Tomislavgrad. Hudutsko se tako našlo među mjestima okrutnog pohoda muslimanskih snaga zajedno s mjestima: Uzdol, Grabovica, Križančevo Selo, Buhine Kuće, Lužani, Dusina, Orlište, Sušanj, Trusina, Grm, Miletići, Čukle, Krpeljići, Maljina, Vitez, Kraljeva Sutjeska, Drenovik, Slapnica, Busovačke Staje, Ljubinci, Doljani, Bugojno, Kiseljak, Zabilje, Vrbica, Kopljari, Vareš, Fojnica, Konjic…

Objava HUDUTSKO: Odana počast ubijenim vojnicima brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Događaj je prijavljen u 16 sati, a nakon očevida koji će pod nadzorom dežurnog županijskog Tužitelja HNŽ, Odjeljenja Konjic obaviti pripadnici Policijske stanice Prozor-Rama, bit će poznato više informacija.

Informaciju nam je potvrdio Ljudevit Marić, glasnogovornik Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.

Objava Utopila se muška osoba u mjestu Hudutsko na Jablaničkom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svijeće su upalili i vijence položili kod spomen obilježja i blagoslovljenog križa, članovi obitelji ubijenih, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Jajca i Rame te politički predstavnici općina Jajce i Prozor-Rama. Nakon odavanja počasti ubijenim vojnicima HVO je služena sveta misa zadušnica, koju je predvodio fra Marko Bandalo, kapelan župe Gračac. U rujnu se stoga obilježavaju tužne obljetnice u spomen zločina o kojima, gledajući s odmakom od 30 godina, moramo bez straha i srama govoriti, a prije svega ih ne smijemo zaboraviti. Po završetku svete mise kod spomen obilježja za poginule je izmoljeno opijelo.

Ubijeno je 16 vojnika, dok su trojica zarobljena

Kako se kroz medije od 2010. godine provlače konstantno iste informacije i kopirani tekstovi iz Udruge građana “Hudutsko” godinama pokušavaju razjasniti zbivanja u Hudutskom i što se zapravo dogodilo. “Na potezu od Kućana do Hudutskog je tijekom ratnih događanja ukupno stradalo 27 ljudi. Na spomen obilježju smo upisali imena tih vojnika, njih 16 koji zaista i jesu ubijeni na području Hudutskog te smo upisali i imena poginulih iz okolice Hudutskog, kao i dvojice poginulih vojnika u mjestu Kućani. Mediji navode da je ubijeno i dvoje civila. Te natpise smo pokušali demantirati i u Sarajevu. To se ovdje nije dogodilo. Za jedno ime ne znamo kako se uopće dovelo u kontekst sa stradanjima u Hudutskom, dok je Mato Biloš koji zaista jest rodom iz ovog mjesta, poginuo u Doljanima”, rekao je Andrija Biloš, predsjednik Udruge građana “Hudutsko” za Ramski Vjesnik.

Kroz logore u BiH je prošlo gotovo 4000 vojnika HVO

Prema ranijim objavama, na današnji dan prije 28 godina, točnije 16. rujna 1993. godine, samo dva dana nakon tragedije u Uzdolu, postrojbe Armije BiH zarobile su 25 vojnika HVO. Tvrdi se da je od zarobljenih vojnika 22 strijeljano, a samo su trojica preživjela. Oni su odvedeni u logor „Muzej“ u Jablanici. U listopadu 1993. godine jedan od njih uspio je pobjeći, a druga dva su razmijenjena 1. ožujka 1994. godine.

Međutim, jedan od dvojice preživjelih za Ramski Vjesnik je kao izravni učesnik tragičnog događaja želio ispričati svoju priču, koja se uvelike razlikuje od medijskih natpisa. Petar Radić, pripadnik brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca nam je kazao: “Na ove prostore sam došao 15. rujna kao vojnik, zapovjednik tehničke službe. U jutarnje sate oko 06:30h čuli smo pucnjeve nama iza leđa. Znači da je druga strana izvršavala napad. Nakon određenog vremena, možda sat ili dva, do nas dolaze mještani Hudutskog i govore da je sve ispod našeg položaja palo i da se na tu stranu od tada više ne možemo vraćati. Pokušali smo se izvući prema Lizopercima. U povlačenju smo sreli još nekoliko naših vojnika te se formirala grupa od nekih 8-10 ljudi. Došli smo do dalekovoda koji vodi iz Hudutskog ka Lizopercima. Bili smo na toj lokaciji i pokušali se dogovoriti. Jedna bitna stvar, tijekom povlačenja smo pokušali preći na lijevu stranu i u tom prelasku je stradao njihov zapovjednik Džino. Kod dalekovoda je među nas pala granata. Od te granate su na licu mjesta stradale četiri osobe. Ja sam ranjen. Nakon ukazane pomoći smo se krenuli razilaziti. Ja sam ostao ispod jednog puta ranjen, a sa mnom još dvojica preživjelih koji će kasnije isto biti zarobljeni, Karlo Ladan i Kamilo Dumančić. Od trenutka zarobljavanja smo svezani, razoružani, skinuti gotovo do donjeg veša i odvedeni na lokaciju Tošćanica 1. Tu smo zaustavljeni gdje su oni formirali liniju i očekivali protunapad. Tada su poveli Dumančića i vratili se da pokupe materijalno-tehnička sredstva. Jesu li poveli njega da ga koriste kao živi štit, u to neću ulaziti. Obzirom da sam bio ranjen, ostavili su me svezanog, a Karla Ladana natjerali da kopa rov. On je nakon par minuta bacio kramp i počeo bježati. Bježao je goloruk, a oni su ga ubili. Bilo smo svezani 48 sati, nakon čega smo završili u logoru u Jablanici. Nakon 49 dana logora, bio sam u grupi koja je pobjegla.”

Logor “Muzej” jedan je od 331 logora koje su muslimani formirali tijekom sukoba s Hrvatima. Vjeruje se da je kroz njega prošlo oko 800 zarobljenika. U Bosni i Hercegovini je ukupno bilo zatvoreno 14.450 Hrvata. Od toga je u logorima završilo oko 4000 pripadnika HVO, dok je ostalo bilo civilno zatvoreništvo.

Udruga i akteri traže sustavan i ozbiljan pristup događaju u Hudutskom

Nakon povratka u Jajce, događaj u Hudutskom je kod Petra ostavio gorak okus uzimajući u obzir da ga kao izravnog učesnika nikada nitko nije upitao za izjave, iako su službene vijesti o tragičnom događaju već bile objavljene. “Nakon toga vratio sam se u Jajce. Od tog trenutka službene izjave su davane, dok mene osobno nitko nikada nije pitao o događanjima. Informacija je glasila da je 22 ljudi strijeljano, a troje preživjelo. Ono što znam da je ubijen goloruk, bio je Karlo Ladan, a ostali vojnicu su ubijeni u borbi. Iz cijele priče smo živi izašli Kamilo Dumančić i ja. Kasnije je bilo suđenje Ismetu Dedajiću, upravniku logora u Jablanici, a bio je između ostalog osuđen i za strijeljanje Karla Ladana. Nakon 24 godine su me posjetili inspektori da bi uzeli službene zabilješke, jer je ispalo da sam ga ja posljednji vidio. A gdje sam bio svo ovo vrijeme kada sam trebao davati informacije, borim se samo da se dokaže istina. Djeca poginulih vojnika me danas znaju gledati s prezirom, pitajući se kako sam sam ja preživio, a njihov tata nije. U razgovorima sam govorio da ne mogu preuzeti tu odgovornost i reći da je netko strijeljan ili je ubijen u pokušaju bijega. Znam da je ubijen goloruk u pokušaju bijega. Najprije je ubijen, a zatim je ustavljan na stoj. Kroz medije se godinama kopiraju iste informacije, koje me bole. Ispada da u Jajcu nismo imali časne ljude koji su izginuli s oružjem u rukama. Ispada da je 30 ljudi došlo ovdje, diglo ruke u zrak, što ne odgovara istini. Od trenutka kada sam prvi put došao u Hudutsko, sve moje emocije su gore na mjestu gdje sam se izvlačio, gledajući gdje su ležali poginuli, ovaj ovdje, onaj ondje. Iskreno, došao sam ovdje da dam pokoj stradalima. Ne vidim problem da Udruge iz Jajca i Rame konačno okupe nas preživjele i da vidimo što se dogodilo i što je istina. Više se vjeruje pisanim tragovima, koje je unosio tko zna tko, nego akterima događaja. Kada su u pitanju suđenja i osude, o tome ne treba ni raspravljati. Zna se da je to sve svedeno na minimalac. Nemoguće da netko dobije 35-40 godina, a netko 5 godina za, da ne kažem, isto”, zaključio je Radić za Ramski Vjesnik.

Većina ubijenih pripadnika HVO u Hudutskom bili su vojnici jajačke brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca i Pougarja koji su bili smješteni na ramskom području nakon pada Jajca pod srpsku vlast. Trinaest njih je kasnije pokopano na području općina Livno i Tomislavgrad. Hudutsko se tako našlo među mjestima okrutnog pohoda muslimanskih snaga zajedno s mjestima: Uzdol, Grabovica, Križančevo Selo, Buhine Kuće, Lužani, Dusina, Orlište, Sušanj, Trusina, Grm, Miletići, Čukle, Krpeljići, Maljina, Vitez, Kraljeva Sutjeska, Drenovik, Slapnica, Busovačke Staje, Ljubinci, Doljani, Bugojno, Kiseljak, Zabilje, Vrbica, Kopljari, Vareš, Fojnica, Konjic…

Ubijeni vojnici HVO

Ilija Bendra Krunoslava (1959.), Anđelko Bilandžija Franjin (1968.), Ljupko Bilandžija Matin (1961.), Stipo Bliznac Pejin (1952.), Marko Brtan Jozin (1953.), Željko Golubović Zvonkin (1958.), Željko Jakašević Pejin (1970.), Ilija Jakovljević Markov (1962.), Dragan Jezerčić Matin (1971.), Jozo Ladan Ivanov (1968.), Karlo Ladan Slavkov (1965.), Zoran Marijanović Antin (1972.), Drago Mijatović Ivin (1971.), Šimo Petrović Ilijin (1966.), Dragan Žunić Antin (1959.), Pejo Jožić, Jure Brajković, Jozo Bogić Mijin (1961.), Ante Beljo, Anton Odak, Josip Soldo i Marin Vidić.

Objava HUDUTSKO: Obilježena 28. obljetnica tragičnog stradanja vojnika Hrvatskog vijeća obrane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Program

10:30h Prijem gostiju

10:45h Polaganje vijenaca kod Spomen obilježja

11:00h Sveta misa za sve poginule

12:00 Domjenak

Objava Udruga građana “Hudutsko” poziva na obilježavanje 28. godišnjice stradavanja pripadnika brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” Jajce pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Blagoslovljen je i novi križ na platou sa spomen pločama za stradale u Hudutskom.

Na današnji dan prije 27 godina, tog 16. rujna 1993. godine, postrojbe tzv. ARBiH zarobile su 25 vojnika HVO-a i dva civila u  selu Hudutsko. Od zarobljenih vojnika 22 su strijeljana, a samo su trojica preživjela i oni su odvedeni u logor „Muzej“ u Jablanici. U listopadu 1993. godine jedan od njih uspio je pobjeći iz logora, a druga dva su razmijenjena 1. ožujka 1994. godine.

Većina ubijenih pripadnika HVO-a u Hudutskom bili su vojnici jajačke brigade «Hrvoje Vukčić Hrvatinić», iz Jajca i Pougarja koji su bili smješteni na ramskom području nakon pada Jajca pod srpsku vlast. Trinaest njih je kasnije pokopano na području općina Livno i Tomislavgrad.

Ubijeni vojnici HVO-su: Ilija Bendra Krunoslava (1959.), Anđelko Bilandžija Franjin (1968.), Ljupko Bilandžija Matin (1961.), Stipo Bliznac Pejin (1952.), Marko Brtan Jozin (1953.), Željko Golubović Zvonkin (1958.), Željko Jakašević Pejin (1970.), Ilija Jakovljević (1962.) Markov, Dragan Jezerčić Matin (1971.), Jozo Ladan Ivanov (1968.), Karlo Ladan Slavkov (1965.), Zoran Marijanović Antin (1972.), Drago Mijatović Ivin (1971.), Šimo Petrović Ilijin (1966.), Dragan Žunić Antin (1959.), (15), Pejo Jožić, Jure Brajković, Jozo Bogić Mijin (1961.), Ante Beljo, Anton Odak, Josip Soldo i Marin Vidić (15). Ubijeni civili su Mato Biloš i Jagoda Mijačević.

Objava Obilježena 27. obljetnica stradavanja Hrvata u Hudutskom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Heljdovi

Objava Hudutsko i Heljdovi: Popis stambenih zgrada i njihovih sastavnih dijelova 1880. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Djelatnici JKP “Vodograd” Prozor-Rama ovih dana su započeli s izgradnjom vodovoda u naselju Hudutsko. To je naselje koje se nalazi na Jablaničkom jezeru koje se razvijalo blizu nekadašnje željezničke postaje Rama. Izgradnjom hidroakumulacije naselje Rama nestaje, a brojni stanovnici iz Rame svoj život nastavljaju u Hudutskom.  Iako na vodi ovo naselje nema riješeno vodosnabdijevanje.  U tijeku su radovi na spajanju vodozahvata s glavnim, odnosno, sabirnim bazenom od kojeg će se graditi sekundarna mreža.

Tijekom rata Hudutsko je bilo potpuno uništeno,  veći dio kuća je obnovljen i nekolicina mještana se vratila u svoje domove. Stalni problem im je ostao snabdijevanje pitkom vodom. Posebice je to izraženo u ljetno vrijeme kada u mjesto pristignu svi oni koji su raseljeni i žele ljetno vrijeme i odmore provoditi u svom mjestu.

Andrija Biloš, predsjednik udruge “Hudutsko” je kazao: “U Hudutskom stalno boravi 31 osoba, a tijekom ljeta broj stanovnika se poveća i do dva puta. Neophodno je bilo riješiti pitanje vodosnabdijevanja. Zahvaljujem se općini Prozor-Rama na čelu s načelnikom dr. Jozom Ivančevićem koji stalno podržava naše infrastrukturne projekte pa tako i ovaj projekt vodovoda. Hudutsko je tijekom rata bilo potpuno srušeno, obnovilo se i ljudi tu žive, a oni koji su morali otići u druga mjesta rado dolaze, ne ostavljaju svoje domove i ne zaboravljaju svoje korijene. Nedavno smo uz potporu Općine završili prvu fazu obnove spomenika braniteljima kod groblja i kapelice. Još su potrebne sanacije oštećenog puta i asfaltiranje do spomenika i groblja. Znam da će nas i u tome pomoći Općina i načelnik dr. Jozo Ivančević.”

Objava Foto/video: Na Hudutskom započela izgradnja vodovoda pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako nam je rekao Andrija Biloš, predsjednik UG “Hudutsko”  prijavili su se na Javni poziv općine Prozor-Rama za projekte NVO i braniteljskih udruga te su odobrena sredstva upotrijebili za izmjenu kamena koji je bio oštećen i nije to bio spomenik koji zaslužuju branitelji, a ni ovo mjesto. Ovo je samo jedna faza uređenja spomenika.

Spomen obilježje podignuto je poginulim pripadnicima HVO brigade Hrvoja Vukčića Hrvatinića Jajce i poginulima iz Hudutskog u zadnjem i drugim ratovima.

Objava Uređenje spomenika braniteljima na Hudutskom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.