Objava Koji to političari u BiH određuju imenovanja revizora, agencija i odbora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Papa Franjo imenovao 17 novih kardinala Rimokatoličke crkve pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvati se stalno preglasavaju u Vladi FbiH. Sad zasada  jedina brana su Predsjednik FBiH Čavara i presjedateljica Doma naroda Parlamenta F BiH  Lidija Bradara, ali kada su u pitanju zakoni. Unatoč tomu svi zakoni prolaze. Šta će u tome pogledu poduzeti parner u vlasti HDZ-e BiH? Isto što i do sada. Ništa.

Objava Zanimljivi partnerski odnosi u Vladi F BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Potvrdio je to nakon današnjeg eliminacijskog glasovanja na East Riveru ruski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin.

Vijeće sigurnosti, kojim u listopadu predsjeda Rusija, sutra bi trebalo i formalno glasovati o izboru devetog glavnog tajnika UN-a.

Nakon toga njegovo imenovanje mora potvrditi Opća skupština UN-a, no očito je da su se svjetske sile složile da je iskusni portugalski diplomat najbolje rješenje na čelu svjetske organizacije u turbulentnim međunarodnim okolnostima.

Izvor: hrt.hr

Objava Antonio Guterres novi glavni tajnik UN-a pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Članovima NO imenovani su: Davor Tomić, Bojan Domić, Emir Konjhodžić, Suzana Petrović, Tihomir Čelan, Gordan Galić, Oliver Knipping, Maja Mandić, Dijana Soldo, Jerko Dumanić i Marina Bengez Sedmak.

Nakon skupštine, održana je i konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora na kojoj je za predsjednika izabran dr. Davor Tomić, a za zamjenicu – dipl. iur. Maja Mandić, priopćili su iz Odjela za korporativne komunikacije HT-a Mostar.

Objava Davor Tomić predsjednik Nadzornog odbora HT-a Mostar pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

May će sada otići u britansku “Bijelu kuću” Downing Street gdje se nalazi službena rezidencija premijera. Očekuje se njeno obraćanje.

May je druga žena na funkciji premijera u povijesti Velike Britanije. Prva je bila Margaret Tatcher koja je pripadala istoj političkoj stranci kao May. Zvali su je “čelična dama”.

Već od sutra May čekaju brojni sastanci u Kabinetu. Na njoj je veliki pritisak da sve obavi kako treba u vezi sa izlaskom Velike Britanije iz EU, a analitičari očekuju da će ovo biti izuzetno težak period za Veliku Britaniju.

Nova premijerka morat će pregovarati s liderima političkih stranaka kako bi imala parlamentarnu većinu za formiranje vlade. Očekuje se da će na vodećim pozicijama ministarstva biti više žena. Također, morat će donijeti odluku o raspisivanju izbora.

May je pobijedila i u izboru za predsjednika Konzervativne stranke te je službeno izabrana na tu funkciju u ponedjeljak, te će u skladu s tim imati još obaveza.

Ona je naslijedila Davida Camerona koji je na poziciji premijera bio od 2010. godine. Tijekom tih godina, May je obavljala funkciju tajnice njegove vlade.

Objava Theresa May službeno proglašena premijerkom Velike Britanije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Novi troškovi

Podsjetimo kako je Dunović u svibnju poslao na ocjenu ustavnosti spomenuti Zakon jer smatra kako je postojeći Zakon o državnoj službi u FBiH protuustavan. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima FBiH, koji je usvojen krajem 2015., predviđa se da će državni službenici zatečeni u državnoj službi na mjestima rukovodećih državnih službenika nakon stupanja na snagu ovog zakona, biti raspoređeni na odgovarajuća radna mjesta u okviru organa državne službe u skladu sa pravilnicima iz člana 75c. stav 3. ovog zakona, a nastavljaju raditi na svojim dosadašnjim radnim mjestima i zadržavaju plaću i druga prava prema dosadašnjim rješenjima do imenovanja lica iz člana 11a. ovog zakona.

Ovo zakonsko rješenje u prošloj godini izazvalo je negodovanje javnosti koja je mišljenja kako se radi o potezu koji će ozakoniti politička zapošljavanja i dovesti do novih troškova.

 Stranačka upošljavanja

-Ovo govori dovoljno da zakon nije reformski što je tvrdila Vlada Federacije. Ne može zakon biti reformski ako se povećava broj zaposlenih u javnoj službi. I predstavnici EU-a su više puta rekli da se zaista ne radi o reformskom zakonu, kazao nam je Dunović nakon podnošenja apelacije. Naglasio je tada i kako se radi o protuustavnom zakonu jer oduzima pravo na rad nekome tko nije pripadnik određene političke opcije. Tajnici domova naroda i Vlade su rukovodeći državni službenici i zakon se primjenjuje i na njih, te će i oni biti predmet rasprave pred Ustavnim sudom FBiH.

DL

Objava USTAVNI SUD FBiH: Obustavljena imenovanja rukovodećih državnih službenika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Marinko Gilja imenovan za v.d. direktora Elektroprivrede HZHB pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Potpredsjednik FBiH iz reda srpskog naroda Milan Dunović (DF) povukao je jučer suglasnost za imenovanje Vlade koju je dan prije dao zajedno s predsjednikom FBiH Marinkom Čavarom (HDZ BiH) i potpredsjednicom Melikom Mahmutebegović (SDA).

Do imenovanja Vlade nije došlo zbog nacionalne strukture predloženih kandidata.

Naime, Ustav Federacije BiH nalaže da u Vladi Federacije BiH sjedi osam Bošnjaka, pet Hrvata i tri Srbina, što nije slučaj s predloženim kandidatima za ministre.

Među predloženim kandidatima navodno je sedam Bošnjaka, pet Hrvata i četiri Srbina. Tako je SDA predložio šest ministara Bošnjaka, DF troje Srba i jednog Bošnjaka, a HDZ pet Hrvata i jednog Srbina.

Izbor blizak DF-u navodi da je u međustranačkom dogovoru SDA, DF-a i HDZ-a bilo dogovoreno da HDZ BiH osim pet Hrvata predloži i ministra iz reda ostalih, međutim, HDZ BiH predložio je srpskog ministra.

Drama

Prava drama o kojoj nitko nije ništa znao, a svi su mnogo toga naslućivali odvijala se jučer u hodnicima Parlamenta Federacije. Razlog je upravo imenovanje nove Vlade Federacije čiji dolazak je najavljen pompozno, ali očito ishitreno. Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je trebala početi u 14 sati nije počela ni u 16 sati, a Komisija za imenovanja ovoga Doma zasjedala je iza zatvorenih vrata.

Čak ni zastupnici vladajuće većine nisu znali razloge odgađanja početka sjednice. Ono na što je javnost upozoravala, a dužnosnici nisu reagirali do početka sjednice, jest da prilikom slanja u parlamentarnu proceduru prijedloga Vlade nije ispoštovana nacionalna zastupljenost naroda jer se žurilo da se što prije s trona skine “neustavna, platformaška i nelegitimna vlast”, a u tom trku se očito, namjerno ili ne, prekršio Ustav FBiH.

Dogovor

Jučer je u kasnim poslijepodnevnim satima u Parlamentu FBiH objavljen dopis koji je Milan Dunović, potpredsjednik FBiH, uputio predsjedniku FBiH Marinku Čavari u kojem povlači suglasnost na izbor Vlade FBiH. U dokumentu se Dunović poziva na Ustav FBiH, a u vezi s minimalnom zastupljenosti konstitutivnih naroda u Vladi FBiH. Iz SDA i DF-a tvrde kako bi bilo neustavno da SDA ili DF sudjeluju u formiranju takve Vlade mimo Ustavom propisane kvote.

Naglašavaju kako Ustav Federacije BiH precizira da Vlada FBiH ima osam bošnjačkih, pet hrvatskih i tri srpske ministarske pozicije, s tim što se iz kvote najbrojnijeg naroda može izuzeti jedna pozicija i dati pripadnicima iz reda ostalih.

Tvrde i to kako je tijekom političkih pregovora Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, kada su se svi odrekli nekih svojih dotadašnjih maksimalističkih zahtjeva, postignuto kompromisno rješenje da SDA da šest bošnjačkih ministara (plus premijer Bošnjak), DF tri srpska i jednog bošnjačkog, dok je HDZ preuzeo na sebe da od šest pripadajućih ministarskih mjesta na pet budu imenovani kadrovi iz reda hrvatskog naroda, a jedan iz reda ostalih.

Predsjednik Federacije Marinko Čavara kazao je da je zatražio u pisanom obliku izjavu o izjašnjavanju ministara.

– Tražio sam da vidim kako se ministri izjašnjavaju i to nismo dobili. Dunovićeva odluka je ishitrena. Od početka pregovora znalo se će HDZ imati jedno srpsko mjesto. Očekujem da mi stranke dostave popise o nacionalnom opredjeljenju kandidata i na tome je inzistirao DF.

Nije strašan problem, ali u određenim strankama očito ne postoji dosljednost.  U ponedjeljak ili utorak bit će nova sjednica za potvrđivanje Vlade FBiH, kaže Čavara. Zbog novonastale situacije u pitanje je dovedeno i formiranje Vijeća ministara.

Buduća Vlada

Podsjetimo Marinko Čavara, predsjednik FBiH, zajedno s potpredsjednicima Melikom Mahmutbegović i Milanom Dunovićem potpisao je u srijedu odluku o imenovanju nove federalne Vlade, s premijerom Fadilom Novalićem na čelu.

Poznato je od ranije da je SDA predložio federalnog premijera i pet ministara, HDZ BiH šest, a DF četiri ministra. Osim Novalića SDA je kandidirao Elviru Ćemalović- Dilberović za ministricu obrazovanja, Amira Zukića za ministra obrta i poduzetništva, Edina Ramića za ministra za izbjeglice i raseljene osobe, Aljošu Čamparu za ministra MUP-a i Šemsudina Dedića za ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Salku Bukvarevića za ministra za braniteljska pitanja.

Ministrica financija bit će Jelka Miličević (HDZ), ministar prometa i veza Denis Lasić (HDZ), ministrica kulture i sporta Zora Dujmović (HDZ), ministar zdravstva Vjekoslav Mandić (HDZ), ministar pravosuđa Mato Jozić (HDZ), a ministar prostornog uređenja Josip Martić (HDZ). Ministar trgovine bit će Aleksandar Remetić (DF), ministar energetike, rudarstva i industrije Reuf Bajrović (DF), ministrica okoliša i turizma Snježana Soldat (DF), ministar rada i socijalne politike Milan Mandilović (DF).
dnevni-list.ba

Objava Ništa od nove Vlade Federacije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kardinali dolaze iz Tonge, Novog Zelanda, Mijanmara, Carpe Verde, Etiopije, Tajlanda, Vijetnama i drugih zemalja.

Niti jedan odabrani kardinal nije iz SAD-a, Portugala, Španjolske ili Italije, čime je htio ukazati na "dobre veze sa crkvama u svijetu", kazao je papa obraćajući se danas na Trgu svetog Petra u Rimu.

Pet novih kardinala dolazi iz Europe, tri su iz Azije, tri iz Latinske Amerike, uključujući Meksiko, i po dva dolaze iz Afrike i Oceanije. Napravivši takav odabir, papa, koji je porijeklom iz Argentine, želio je ukazati na novu viziju identiteta crkve, uključujući njenu hijerarhiju.

Pored 15 spomenutih, papa je odabrao još pet kardinala starijih od 80 godina, od kojih po jedan dolaze iz Argentine, Mozambika i Kolumbije.

Papa Franjo javnost je iznenadio i najavom da će 12. i 13. veljače predvoditi skup svih kardinala na kojem će razgovarati o opredjeljenjima i prijedlozima za reforme rimske Kurije, administrativne birokracije Vatikana.

Otkako je imenovan u ožujku 2013. godine, papa Franjo pokušava iskorijeniti korupciju, neefikasnost i druge probleme u Kuriji. Papa je kazao da će 14. veljače uživati kada dvadesetorici crkvenih službenika budu uručene crvene kardinalske kape.
bljesak.info

Objava Papa Franjo imenovao 15 kardinala pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.